Javni prihodi

Pojam i obilježja javnih prihoda

• POJAM 
– javni prihodi se uglavnom poistovjećuju s porezima jer imaju
najveći udio u prihodima države
– najčešće se koristi naziv porez kao sinonim za prihode države
• OBILJEŽJA
– služe za podmirenja javnih potreba, tj. državnih (javnih)
rashoda
– ubiru se u novcu
– ubiru se periodično i konstantno
– ubiru se uglavnom iz dohotka (obnovljivi izvor), a vrlo rijetko
iz imovine (nije obnovljiv izvor)
 Klasifikacija javnih prihoda
• originarni (izvorni) - prihodi koje je država ostvarila svojom ekonomskom aktivnošću, tj. na temelju prava svoga vlasništva (npr.
dividende od poduzeća u državnom vlasništvu)
• derivativni (izvedeni) - prihodi koje država ostvaruje na temelju financijskog suvereniteta (moći). Iz nečije ekonomske snage
izvodi svoju ekonomsku snagu (npr. porezi)
• redovni - prihodi koji se kontinuirano i periodično ubiru (npr. porez na promet)
• izvanredni - prihodi koji se ubiru povremeno, u izvanrednim prilikama (npr. teška elementarna nepogoda)
• prihodi od stanovništva - građani izdvajaju iz svojeg dohotka
• prihodi od pravnih osoba - prihodi od gospodarskih jedinica (npr. porez na dobit, doprinosi i sl.)
• povratni
• nepovratni
• prihodi širih političko-teritorijalnih jedinica - pravo ubiranja ima država
• prihodi užih političko-teritorijalnih jedinica - pravo ubiranja imaju gradovi, općine i kantoni
• namjenski (destinirani) - prihodi za koje se unaprijed zna na što će biti potrošeni
• nenamjenski (nedestinirani) - prihodi koje država troši na bilo koje javne rashode
• prihodi u novcu
• prihodi u naturi
• javno-pravni - prihodi do kojih država dolazi pomoću svojeg financijskog suvereniteta
• privatno-pravni - dobrovoljni - prihodi do kojih država dolazi kao svaki drugi subjekt
• ekvivalentni - prihodi za koje obveznik ima pravo na protuuslugu (npr. doprinos za zdravstveno osiguranje daje besplatnu
zdravstvenu zaštitu kao protuuslugu)
• prihodi opće naknade - porezi i druga davanja koja ne moraju u sebi sadržavati ekvivalentnu protuuslugu
 Pregled javnih prihoda
• Porezni prihodi
• Prihodi od indirektnih poreza
– Prihodi od indirektnih poreza iz raspodjele sa Jedinstvenog računa; Prihodi od namjenske putarine za finansiranje autocesta i cesta;
Naknadne uplate prihoda od indirektnih poreza prema propisima prije uspostave Jedinstvenog računa; Ostalo (kantonalni porez na
potrošnju u ugostiteljstvu i sl.)
• Prihodi od direktnih poreza
– Porez na dobit; Porez na dohodak; Porez na imovinu; Porez na naslijeđe i poklon; Porez na promet nepokretnosti
• Neporezni prihodi
• Naknade i takse
– Administrativne takse; Sudske takse; Komunalne takse; Ostale naknade i takse
• Posebne naknade
– Naknade od priređivanja igara na sreću; Vodne naknade; Naknade za ceste; Naknade za korištenje autocesta; Posebne naknade za
zaštitu od prirodnih i drugih nesreća; Naknade za vatrogastvo; Naknade za korištenje šuma; Naknade za zaštitu okoliša; Članarine
turističkim zajednicama; Boravišna taksa; Članarine obrtničkim komorama; Ostale posebne naknade
• Novčane kazne
• Ostali neporezni prihodi
– Prihodi od finansijske i nematerijalne imovine; Prihodi od pružanja javnih usluga i vlastiti prihodi; Neplanirane uplate prihoda
• Doprinosi
• Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje
• Doprinosi za zdravstveno osiguranje
• Doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti
 Izvori fiskalnih prihoda
• Javnim prihodima smatraju se prihodi budžeta
i vanbudžetskih fondova, zavoda, agencija i
prihodi za druge javne potrebe, koji se
ostvaruju u skladu sa zakonima i drugim
propisima
 Predmet fiskalne obveze
• Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje
porezni obveznik ostvari od:
– nesamostalne djelatnosti,
– samostalne djelatnosti,
– imovine i imovinskih prava,
– ulaganja kapitala,
– učešće u nagradnim igrama i igrama na sreću.
 Fiskalni obveznik
• obveznik poreza na dobit je:
– privredno društvo i drugo pravno lice rezident Federacije koji privrednu djelatnost obavlja samostalno
i trajno prodajom proizvoda i/ili pružanjem usluga na tržištu u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko
Distriktu Bosne i Hercegovine ili na inozemnom tržištu radi ostvarivanja dobiti
– obveznik poreza na dobit je i podružnica pravnog lica iz Republike Srpske i Brčko Distrikta, a koja je
registrirana na teritoriji Federacije, za dobit koju ostvari poslovanjem u Federaciji
– obveznik poreza na dobit je i poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica koja posluje putem stalnog
mjesta poslovanja na teritoriji Federacije i koja je rezident Federacije
– obveznik je i nerezident na osnovu ostvarenog prihoda od rezidenta Federacije
• obveznik poreza na dohodak je rezident Federacije i nerezident koji ostvaruje dohodak, i to:
– rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije,
– nerezident koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije,
– nerezident koji obavlja nesamostalnu djelatnost na teritoriji Federacije,
– nerezident koji ostvaruje prihod na teritoriji Federacije od pokretne i nepokretne imovine, autorskih
prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala, ili bilo koje druge djelatnosti koja rezultira ostvarenjem
prihoda koji je oporeziv
– kada više fizičkih lica zajednički ostvaruje dohodak porezni obveznik je svako fizičko lice posebno i to
za udio koji ostvari u tako ostvarenom dohotku.
 Fiskalna osnovica
• Poreznom osnovicom smatra se dobit koja se utvrđuje računovodstvenim propisima
– Utvrđuje se kao razlika prihoda i rashoda, uvećana i umanjena određenim stavkama, prema
odredbama Zakona o porezu na dobit (navedeno objašnjenje je definiranje porezne osnovice prema
sadržajnoj dimenziji)
– Prema teritorijalnoj dimenziji, koja govori o normama kojima je utvrđen teritorijalni obuhvat obveze
poreza na dobit, porezna osnovica rezidenta je dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu, a
nerezidenta samo dobit ostvarena u inozemstvu
• Kao prihodi porezne osnovice pojavljuju se kamate (krediti, predujmovi, pozajmice i sl.),
prihodi od najamnina i zakupnina, različite naknade za korištenje patenata, autorskih prava i
sličnih prava, prihodi od dividende i udjela u dobiti, naplaćene štete, nagrade, darovi i sl.
• Rashode poreznog obveznika čine materijalni troškovi, troškovi usluga (prijevoz, istraživanje i
razvoj, platni promet i sl.), troškovi amortizacije (dugotrajne materijalne i nematerijalne
imovine), troškovi plaće, različite naknade zaposlenim itd.
• U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele
poreznog obveznika, a porezna osnovica se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti imovine
• Rashodima se smatraju i rashodi po osnovi uplaćenih premija dobrovoljnog mirovinskog
osiguranja, a ne smatraju se rashodi koji nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti poreznog
obveznika
 Fiskalna stopa
• U BiH je propisana stopa poreza na dobit 10% na utvrđenu poreznu osnovicu i poreza
na dohodak 10%
• Porez na dobit u BiH predstavlja proporcionalno oporezivanje, što znači da je stopa
poreza na dobit uvijek 10%, bez obzira kolika je porezna osnovica
• Prednosti takvog oporezivanja su:
– jednostavnost što dovodi do smanjenja sive ekonomije preko jednostavnog poreznog sustava
– nestaje problem dvostrukog oporezivanja
– doprinosi povećanju poreznih prihoda
– smanjenje troškova poreznog sustava zbog jednostavnosti poreznog sustava
• uz navedene prednosti, postoje i određene kritike.
– Ovakvo oporezivanje smatra se nepravednim jer to znači da će biti jednaki tretman za bogate i
siromašne, osim što će siromašni teže prihvatiti plaćanje poreza
– bogatiji će plaćati manje poreza, a na siromašnije će biti prevaljena većina poreznog tereta
• U odnosu na prosjek EU-28 BiH se s ovakvim stopama poreza nalazi ispod prosjeka
 Fiskalne olakšice
• pozitivni učinci olakšica i oslobođenja navode se:
– poticanje privatnog sektora u sudjelovanju u ekonomskim i
socijalnim programima, prednost donošenja odluka u
privatnom sektoru, te smanjuju potrebu državnog nadzora
• ponekad olakšice i poticaji nisu dovoljni kako bi se potakla
nedovoljno razvijena ekonomija, dovode u neravnopravan
položaj različite porezne obveznike, često su regresivni i
dovode do horizontalne i okomite nejednakosti
– kada osobe s jednakim dohocima plaćaju različite iznose poreza
i kada svi porezni obveznici nemaju jednaku mogućnost
korištenja umanjenja poreza
 Klasifikacija poreza
• Neizravni su porezi npr. opći i posebni porezi na promet, porez na dodanu vrijednost i carine
• Opći porezi na promet obično opterećuju velik dio izdataka potrošača i nameću se na gotovo sva
dobra i usluge. Mogu biti jednofazni, odn. naplaćivati se samo u fazi maloprodaje, ili se mogu
prikupljati u svim fazama proizvodno-distribucijskoga procesa. Danas je u većini zemalja u
primjeni PDV, koji je neto ukupni porez na promet; iako se plaća u svakoj fazi, poreznim je
obveznicima dopušteno da od svoje porezne obveze odbiju porez na promet sadržan u cijeni
intermedijarnih dobara i usluga koje nabavljaju. 
• Posebni porezi na promet ili trošarine (akcize) porezi su koji se nameću na pojedina dobra ili usluge.
Mogu biti specifični, tj. plaćaju se prema jedinici mase, duljine, volumena ili nekih drugih značajki
poreznog objekta, ili ad valorem, što znači da su izraženi u postotku od vrijednosti oporezovanoga
dobra ili usluge.
• Porezi se također mogu podijeliti prema objektu oporezivanja, pri čem su osnovne vrste objekata
oporezivanja osobe, imovina i gospodarska aktivnosti
• Porezi koji se vezuju uz osobe jesu npr. porezi na tvrtku kod pravnih osoba. Gospodarska aktivnost,
odnosno tokovi koji proizlaze iz gospodarskih procesa najznačajniji su objekti oporezivanja. Porezi na
gosposdarske aktivnost primjerice su porezi na promet i porezi na dohodak.
• Porezi se mogu podijeliti i prema načinu oporezivanja, učincima oporezivanja, ciljevima i namjeni
poreza i dr.
 Porezna načela
• dva su osnovna načela: načelo učinkovitosti i načelo pravednosti.
• pravednost u oporezivanju odnosi se na pravednu raspodjelu poreznoga tereta, o kojoj
govore načelo gospodarske snage i načelo korisnosti.
– načelo gospodarske snage nalaže da se teret poreza raspodijeli na građane prema njihovoj
sposobnosti plaćanja poreza, odnosno prema gospodarskoj snazi, tj. da oni koji se nalaze u jednakom
položaju plaćaju jednak iznos poreza, što se naziva horizontalnom jednakošću u oporezivanju.
– teret poreza mora se raspodijeliti pravedno među onima koji se nalaze u različitom gospodarskom
položaju. taj se zahtjev naziva i zahtjevom za ostvarivanje vertikalne jednakosti.
– vertikalna se jednakost postiže ako osobe s većim dohotkom plaćaju više poreza od osoba s nižim
dohotkom
– načelo pravednosti ne daje jednoznačan odgovor na pitanje koliko više poreza trebaju plaćati oni s
većim dohodcima, odnosno treba li iznos poreza rasti razmjerno s porastom dohotka, ili pak više ili
manje od toga
• primjena načela pravednosti ovisi o sustavu vrijednosti i etičkim prosudbama društva.
– prema načelu korisnosti, porezi se smatraju naknadom za korisnost koju građanima pruža određeno
javno dobro ili usluga pa bi pojedinci poreze trebali plaćati u skladu s primljenom korisnošću
– načelo je primijenjivo u rijetkim slučajevima, jer većinu javnih dobara ne koristi pojedinačni građanin,
nego društvo u cjelini, a postoje i javna dobra kao što je npr. javna sigurnost, korisnost koje građani
ne mogu precizno ocijeniti dok god žive u miru i sigurnosti.
 Porezna načela
• učinkovitost podrazumijeva da bi država trebala prikupljati poreze uz što manje troškove
• učinkovitost u oporezivanju podrazumijeva niske troškove plaćanja poreza za porezne obveznike, niske
administrativne troškove naplate poreza te što manji višak poreznog opterećenja (zahtjev povezan s
činjenicom da porezi mogu utjecati na odluke gospodarskog subjekata)
–ako se npr. uvede porez na neko dobro, može se smanjiti potražnja toga dobra, a povećati potražnja
nekoga drugog u cijeni kojega je sadržano manje ili nimalo poreza. na taj način oni mijenjaju
strukturu potrošnje u odnosu na onu koja bi postojala kada poreza ne bi bilo, što je racionalno, ali se
može smatrati nepovoljnim jer izvorna struktura potrošnje pruža potrošačima više zadovoljstva od
strukture potrošnje prilagođene porezima
• promjena ponašanja gospodarskog subjekata koju uzrokuju porezi naziva se viškom poreznog
opterećenja
–što je taj višak manji, to je porez učinkovitiji. promjenom ponašanja nije moguće smanjiti ili izbjeći
paušalne poreze, tj. poreze koje svaki građanin mora platiti bez obzira na imetak, dohodak, dob i
ostale osobine i osobne okolnosti. zbog toga oni ne uzrokuju nastanak viška poreznog opterećenja
• paušalni porezi zanemaruju sposobnost plaćanja poreza, oni krše načelo pravednosti u oporezivanju
• načela oporezivanja su međusobno proturječna: što su porezi učinkovitiji, to su manje pravedni
POREZU NA DODANU VRIJEDNOST
• Zakonom o porezu na dodanu vrijednost se uvodi obveza i regulira
sustav plaćanja poreza na dodanu vrijednost na teritoriju Bosne i
Hercegovine
• Pod teritorijem Bosne i Hercegovine Zakon razumijeva teritorij koji se
nalazi pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, uključujući i zračni
prostor i morsko područje koje se, prema državnom i međunarodnom
zakonu, nalazi pod suverenitetom ili jurisdikcijom Bosne i
Hercegovine
• Sustav raspodjele i metode izračunavanja udjela prikupljenih prihoda
po osnovi PDV-a uređuju se Zakonom o uplatama na jedinstveni račun
i raspodjeli prihoda sukladno Zakonu o sustavu neizravnog
oporezivanja u Bosni i Hercegovini (Zakon o porezu na dodanu
vrijednost, Službeni glasnik BiH, 24. 02. 2005.)
 PREDMET OPOREZIVANJA
• Predmet oporezivanja su dobra i usluge koje porezni obveznik u okviru
obavljanja svoje djelatnosti izvrši na teritoriju BiH uz naknadu kao i uvoz
dobara u BiH
• Pod prometom dobara smatra se prijenos prava na raspolaganje stvarima
osobi koja tim dobrima može raspolagati kao vlasnik
• Dobrima se smatraju i voda, električna energija, plin, toplotna energija i sl.
• Pod prometom usluga smatraju se svi poslovi i radnje izvršene u okviru
obavljanja gospodarske djelatnosti a koje nisu uključene u dobra, prijenos i
ustupanje autorskih prava, patenata, licencija, zaštitnih znakova, kao i drugih
imovinskih prava, pružanje usluga kao i razmjena usluga za druga dobra ili
usluge
• Uvoz dobara je svaki unos dobara u carinsko područje BiH (Porez na dodanu
vrijednost se obračunava na sva dobra koja se uvoze)
 Porezni obveznici PDV-a
• PDV obveznici su sve osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku
djelatnost (proizvođača, trgovca ili pružatelja usluga koja se obavlja s
ciljem ostvarenja prihoda, uključujući i djelatnosti eksploatacije prirodnih
bogatstava, poljoprivrede, šumarstva i profesionalnih djelatnosti)
• Osoba čiji oporezivi promet dobrima ili uslugama prelazi ili je vjerojatno da
će prijeći prag od 50.000 KM dužna je registrirati se kao porezni obveznik
PDV-a
• Obveznik je osoba u čije se ime i za čiji račun se obavlja promet dobara,
odnosno usluga ili uvoz dobara i osoba koja obavlja promet dobara,
odnosno usluga ili uvoz dobara u svoje ime, a za račun druge osobe
• Država i njezini organi, entitetski organi, organi Distrikta i lokalne
samouprave, kao i pravne osobe utemeljene sukladno zakonu s ciljem
obavljanja poslova iz djelokruga organa uprave, ne smatraju se
obveznicima u smislu ovog zakona ako obavljaju promet dobara i usluga u
okviru djelatnosti i transakcija u koje ulaze kao organi uprave
 Mjesto oporezivanja PDV-a
• Mjesto oporezivanja PDV-a je mjesto prometa dobrima i uslugama, a BiH se
smatra jednim mjestom za obavljanje prometa
• To je mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku slanja ili prijevoza do
primatelja, ili prema njegovu nalogu, do treće osobe, ako dobra šalje ili
prevozi isporučitelj, primatelj ili treća osoba, prema njegovu nalogu, mjesto
ugradnje ili montaže dobra, ako se ona ugrađuju ili montiraju od strane
isporučitelja, primatelja ili, prema njegovu nalogu, od strane treće osobe,
gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke, ako se dobra isporučuju bez
otpreme, odnosno prijevoza i gdje dobra ulaze u carinsko područje BiH
• Za promet usluga smatra se da je izvršen u BiH ako obveznik ima stalno
boravište u BiH iz kojeg se pružaju usluge, odnosno ako obveznik u
nedostatku takvog mjesta ima stalnu adresu ili uobičajeno mjesto
stanovanja u BiH
 Nastanak porezne obveze
• Porezna obveza nastaje u momentu kada se izvrši
jedna od sljedećih radnji, koja god bude najranija:
– isporuka dobara ili vršenje usluga;
– izdavanje fakture;
– plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izdavanja
fakture;
– nastanak obveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara,
a ako te obveze nema, u momentu kada bi nastala obveza
plaćanja tog duga;
– za promet dobrima i uslugama po isteku poreznog perioda
za vrijeme kojeg je izvršen promet.
 Carine
• najstariji instrument vanjskotrgovinske politike, koji dodatkom na cijene robe i
usluga utječe na obujam i vrijednost vanjske trgovine
• plaća se na robu koja prelazi državnu (carinsku granicu)
• carine su bile daće koje su na svojem području ubirali vladari, gradovi i crkva na
robu u unutarnjem prometu i imale značenje pristojbe (cestarine, mostarine,
lučke takse)
• kao instrument vanjskotrgovinske politike, carine su nastale u vrijeme
merkantilizma u XVII. i XVIII. st.
• pod pojmom carine podrazumijevaju se u prvom redu uvozne carine, koje
utječu na smanjenje opsega uvoza, a ovisno o visini carine dovode i do
potpunoga sprječavanja uvoza
• prvo su imale fiskalni karakter, a poslije su dobile i ulogu zaštite domaće
proizvodnje
• carinu u pravilu plaća kupac
 Klasifikacija carina
• Prema smjeru kretanja robe koja se opterećuje carinom razlikuju se uvozne, izvozne i tranzitne carine
• Prema načinu odmjeravanja razlikuju se ad valorem, specifične i kombinirane carine
– Carine ad valorem, ili carine po vrijednosti, one su koje se određuju kao postotak vrijednosti uvezene robe navedene u
carinskoj deklaraciji. Ad valorem carine objavljuju se u carinskoj tarifi. Specifične carine one su koje se utvrđuju kao
fiksni iznos po jedinici mjere uvezenoga dobra (kg, komad, m, L).
• Prema učincima koji se žele postići, carine mogu biti fiskalne, kojima je cilj povećanje državnih prihoda,
i zaštitne, kojima se nastoji štititi roba domaće proizvodnje.
• Prema ekonomsko-političkoj namjeri, razlikuju se preferencijalne, diferencijalne, prohibitivne,
retorzivne carine
– Preferencijalne su carine posebne snižene carinske stope, koje se obično primjenjuju na uvoz robe iz nerazvijenih
zemalja. Mogu biti i do 50% niže od redovitih carinskih stopa na uvoz. Prohibitivne carine toliko su visoke da u
potpunosti onemogućuju uvoz određenoga proizvoda. Retorzivne carine određuju se kao uzvrat za nepovoljno
postupanje s domaćim izvozom u stranoj državi.
• U administrativnom smislu, carina je sveukupna administracija koja izvršava propise iz carinskoga područja.
• U javnim financijama, carina je izvor prihoda i ubraja se u skupinu neizravnih poreza. Razrezuje se na
vrijednost uvezenih proizvoda, a katkad i na vrijednost izvezenih proizvoda.
• Carine su bile osobito važne u doba velike ekonomske krize početkom 1930-ih, kada su se uvodile radi
očuvanja zaposlenosti. Značenje se carina nakon II. svjetskog rata smanjuje, osobito uvođenjem GATT-a i
stvaranjem regionalnih gospodarskih integracija (carinskih unija, zajedničkoga tržišta više zemalja i sl.).
 Takse
• pristojba, sudska, novčani iznos koji je dužna platiti osoba na
čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje
propisane zakonom u postupku pred sudovima (parnični,
izvanparnični, ovršni, ostavinski, zemljišnoknjižni postupak,
kazneni postupak po privatnoj tužbi, postupak u upravnim
sporovima, postupak upisa u sudski registar, postupak
stečaja i likvidacije te drugi slučajevi propisani zakonom)
• visina pristojbe utvrđuje se tarifom sudskih pristojbi, koja je
sastavni dio zakona
• pristojba se plaća u državnim biljezima ili u gotovom novcu
• prihodi od sudskih pristojbi prihodi su državnog proračuna
 Doprinosi
• doprinos je vrsta javnih prihoda koje plaća uži krug korisnika nekih dobara
i usluga, a korist koju očekuju u načelu je razmjerna veličini plaćenoga
doprinosa
• najznačajniju financijsku ulogu imaju doprinosi za socijalno osiguranje
– to su obvezna davanja koja služe za financiranje budućih koristi od
socijalnog osiguranja, kao što su zdravstvene usluge, naknade za
vrijeme bolovanja ili porodiljnoga dopusta, državne mirovine ili
naknade za nezaposlene
• obveznici plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje obično su zaposlenici,
poslodavci i samozaposlene osobe, ili sve osobe koje plaćaju porez na
dohodak fizičkih osoba
• doprinosi za socijalno osiguranje u pravilu proizlaze iz obveznog
osiguranja, a njihov iznos najčešće ovisi o visini dohotka zaposlenika, čime
se gubi veza između visine plaćenih doprinosa i veličine primljenih koristi
 Parafiskalni prihodi
• Parafiskalni prihodi (para- + lat. fiscalis: koji se odnosi na fisk),
obvezatna davanja koja nemaju značaj poreza
• To su npr. doprinosi za socijalno osiguranje, vodni doprinos,
članarine komorama i organizacijama u kojima je članstvo
obvezatno i dr.
• Slična su porezima po tome što se uvode na osnovi zakonskih
propisa i što se prisilno utjeruju u slučaju neplaćanja
• Od poreza se razlikuju po tome što nisu namijenjena potrebama
političko-terit. zajednica, odnosno njihovim proračunima i
proračunskim fondovima, već podmirenju troškova javnih službi i
zajedničkih potreba, kao i ustanova i organizacija od općeg
interesa
 Javni zajam
• najčešći oblik javnog ili državnog duga
• kada država ne može iz redovitih proračunskih prihoda pokriti ukupne javne rashode, ona
ostvaruje proračunski deficit (DEFICIT), koji se mora pokriti financiranjem
• financiranje može biti domaće i strano
– domaće financiranje financiranje je proračunskoga deficita države od domaćih sektora (središnje
banke i bankarskoga sektora, sektora kućanstava i sektora poduzeća)
– strano financiranje financiranje je proračunskoga deficita zaduživanjem u inozemstvu.
• mogu biti u različitim oblicima, od običnoga kredita (ugovora) do obveznica i drugih
vrijednosnih papira
• u zemljama s nerazvijenim financiskim tržištem najčešći je oblik državnih zajmova kredit
državi od središnje banke
• zaduživanje države u inozemstvu može ići također izdavanjem državnih obveznica na
međunarodnim financijskim tržištima (tzv. sovereign bonds) te uzimanjem kredita od javnih
kreditora (međunarodne financijske organizacije i vlade) ili privatnih kreditora
• državni zajmovi često se raspisuju za posebne prilike i projekte, npr. za obnovu, za sanaciju
banaka, za staru deviznu štednju i dr.
 Akcize
• trošarine (akcize) su poseban oblik poreza na promet i jedan od najstarijih
poreznih oblika
• naziv (akcize) datira iz 16. stoljeća kada su u Nizozemskoj oporezivali pivo,
alkoholna pića, sol i šećer posebni porezom kojeg su zvali excijsen.
• Proizvodi koji se oporezuju trošarinama možemo svrstati u tri kategorije:
– alkoholni proizvodi
– duhanski proizvodi
– energetski proizvodi
• Trošarinama se oporezuju proizvodi sa neelastičnom potražnjom,
a porezni obveznici su proizvođači i uvoznici
• Porezna osnovica je određena mjernom jedinicom (kg, litar i sl.), a iznosi
su u apsolutnim vrijednostima (npr. 92 KM na 1 kg duhana).
• Trošarine su veoma izdašan proračunski prihod:
– Na cijenu proizvoda se dodaje iznos trošarine, a na taj zbrojeni iznos se onda još
obračunava PDV.
 Plaćanje i korištenje namjenske putarine
• Pored prihoda od indirektnih poreza koje Federacija BiH dobije u raspodjeli
sa Jedinstvenog računa, odredbama Zakona o akcizama u Bosni i
Hercegovini, propisani su plaćanje i korištenje namjenske putarine u iznosu
od 0,25 KM/l naftnog derivata
• Od navedenog iznosa 0,20 KM/l namijenjeno je izgradnji autocesta, a iznos
od 0,05 KM/l izgradnji i rekonstrukciji drugih cesta
• Prihodi naplaćeni po ovom osnovu prikupljaju se na posebnom računu, koji
vodi Uprava za indirektno oporezivanje, a raspodjela istih između entiteta i
Brčko Distrikta se vrši prema odredbama Odluke o privremenoj raspodjeli
prihoda od putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju
drugih puteva, koju je donio Upravni odbor Uprave za indirektno
oporezivanje, a u skladu sa kojom se Federaciji BiH, nakon izdvajanja 10%
na ime rezervi za poravnanje prihoda po utvrđivanju konačne metodologije
raspodjele, doznačava 59% od ukupno prikupljenih prihoda
 Učinci i razlozi uvođenja akciza
• Regresivni
– Trošarinama se nastoji smanjiti ekonomska snaga potrošača, a samim time
i potrošnju dobara sa trošarinom
• Ekonomski
– Nastoji se smanjenjem potrošnje dobara koje sadrže trošarinu otvoriti
prostor za izvoz tih proizvoda
• Fiskalni
– izdašnost (veliki prihod državnog proračuna).
• Nefiskalni
– progresivnost u poreznom sustavu 
– veće oporezivanje luksuznih dobara
– smanjenje ovisnosti kroz manju potrošnju nekih dobara
– ekološki
 Obilježja akciza
• prevaljivost
• fiskalna izdašnost
• ugodnost plaćanja (nevidljivi porez jer su mali
iznosi)
• jeftinoća ubiranja
• stabilni prihod
• obveza plaćanja (točno određen krug proizvoda na
koje se obračunava trošarina)
• istodobna primjena trošarine i PDV-a
 JAVNI PRIHODI I STRUKTURA PRORAČUNA
FEDERACIJE BiH
• Porezi
• Carine
• Državne pristojbe
• Prihodi od imovine, monopola i zajmova
• Doprinosi
• Darovi
• Parafiskalni nameti
• Porezna opterećenja po osnovu prava iz rada
 RASPODJELA PRORAČUNA
• nema univerzalno dobrog ili lošeg sustava
oporezivanja
• Zakon o porezu na dodanu vrijednost (01.01.06.)
• uređuje se oblast pripadnosti javnih prihoda
• načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi
(izjednačavanje između jedinica vlasti iste razine)
 Ustavne pretpostavke fiskalnog sistema u BiH
• U Dejtonskom sporazumu nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine
iz oblasti financija su:
– carinska politika,
– monetarna politika,
– financiranje institucija i međunarodnih obveza BiH

• Članom III.5. Ustava Bosne i Hercegovine – dodatne nadležnosti,

propisano je da će Bosna i Hercegovina preuzeti nadležnosti za koje se
postigne suglasnost entiteta

• Krajem 2003. godine na osnovu sporazuma između entiteta prenesene su na

državni nivo nadležnosti u oblasti indirektnih poreza

• Na tom osnovu je uspostavljen jedinstven sistem indirektnog oporezivanja u

BiH u cilju ukupne makroekonomske stabilnosti i fiskalne održivnosti BiH
 Sustav neizravnog oporezivanja BiH
• Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u BiH
• Uprava za neizravno oporezivanje
• Jedinstveni račun riznice
– iznos za prijenos državnom proračunu prema državnom
proračunu tekuće godine;
– preostali iznosa za FBiH, RS i Brčko Distriktu na temelju
udjela krajnje potrošnje (PDV prijave)
– iznos vanjskog duga se oduzima od udjela FBiH i RS i
izravno uplaćuje državni proračun
 UNO u distribuciji javnih prihoda
• F BiH 63,75%
– proračun F BiH 36,2%
– kantonima 51,48%
– općinama 8,42%
– JP Ceste F BiH 3,9%.
• RS 33,3%
– proračun Republike Srpske 75%
– općinama 25%
• Brčko Distrikt 3,55% ili minimalno u fiksnom iznosu
124 miliona KM
 Porezna struktura u BiH
 U reformi poreznog sistema u BiH načinjeni su značajni pomaci. Uveden je PDV na državnom nivou, tako
da se svi indiretni porezi ubiru na jednom nivou, što je smanjilo i razuđenost fiskalnog suvereniteta. To je
opet olakšavajuća okolnost za postizanje fiskalne ravnoteže.
 Direktni porezi, kao i doprinosi za socijalno osiguranje u nadležnosti su entiteta.

BIH

Indirektni porezi Direktni porezi

FBiH RS BD

Zakon o porezu na dobit Zakon o porezu na dobit Zakon o porezu na dohodak

Zakon o porezu na dohodak Zakon o porezu na dohodak Zakon o porezu na dobit

Zakon o doprinosima Zakon o doprinosima

 Jedinstveni račun
PRIHODI KOJI SE UPLAĆUJU NA JEDINSTVENI RAČUN

CARINE AKCIZE PDV NAKNADE ZA PUTEVE

JEDINSTVENI RAČUN

MINIMALNE REZERVE

ZA FINANSIRANJE INSTITUCIJA BIH

Brčko Distrikt

PRIHODI NA JEDINSTVENOM RAČUNU ZA RASPODJELU

Federacija BiH Republika Srpska

-- Vanjski dug = Raspoloživa sredstva F BIH sa JR *

Federacija Kanton Općine Direkcija cesta

* Prema Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH

Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH

• Glavni cilj Zakona je da se uspostave mehanizmi koji na efikasan

način osiguraju sigurne i dostatne izvore prihoda za financiranje
nadležnosti koje su uspostavljene Ustavom i zakonima

• Prilikom izrade Zakona, poštovani su sljedeći principi:

– načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi (čiji je potpisnik i BiH),
posebno načelo 5 Povelje koje se odnosi na fiskalno izjednačavanje
između jedinica vlasti istog nivoa (horizontalno izjednačavanje)
– načela suvremenih javnih financija, posebno u dijelu koji se odnosi na
prijenos nadležnosti koji mora bit praćen izvorima financiranja
 Pripadnost javnih prihoda u FBIH
PUNJENJE BUDŽETA U FBIH

OSTALI POREZNI JEDINSTVENI

PRIHODI RAČUN INDIREKTNI
FEDERACIJA BIH POREZI
Porez na dobit finansijskih Prihod sa
organizacija Jedinstvenog
Naknade i takse računa prema
Zakonu
Ostali neporezni prihodi

KANTONI
Porez na dobit
Porez na dohodak (dio) Prihod sa
Jedinstvenog
Ostali porezi (dio)
računa prema
Naknade i takse Zakonu
Ostali neporezni prihodi

OPĆINE
Porez na dohodak (dio) Prihod sa
Ostali porezi (dio) Jedinstvenog
Naknade i takse računa prema
Zakonu
Ostali neporezni prihodi
PRIHODI SA JEDINSTVENOG RAČUNA RASPOREĐENI
KORISNICIMA U FEDERACIJI BIH

Raspodjela prihoda sa JR po nivou

Struktura
vlasti

Udio Federacije u prihodima sa JR

oko 66%
nakon otplate vanjskog duga

Udio za raspodjelu putarine 0,10 KM/l

59,0%
za Federaciju
Udio FBiH prihoda sa JR za budzet
36,2%
Federacije
Ukupni prihodi za Budžet FBiH i
0,10KM/l
putarine za FBiH
Udio FBiH prihoda sa JR za Direkciju
3,9%
za ceste
Udio FBiH prihoda sa JR za kantone 51,48%

Udio FBiH prihoda sa JR za opcine i

8,42%
gradove
 Faktori koji utiču na visinu prihoda korisnicima u
Federaciji BiH s JR

• Izdaci za državni budžet

• Koeficijent raspodjele prihoda od indirektnih

poreza za Federaciju BiH

• Povrati i poravnanja u slučaju potrebe

• Otplata vanjskog duga

 Zaduživanje i upravljanje dugom
• za upravljanje dugom odgovorno je Federalno
ministarstvo financija
• ministar financija izravno odgovoran za nadzor
nad zaduživanjem i dugom Parlament F BiH
odlučuje o nivou zaduživanja i izdavanju
garancija
• Sastavnice gospodarstva: proizvodnja,
raspodjela, razmjena i potrošnja
Jedinstvo sastavnica gospodarstva

proizvodnja raspodjela

potrošnja razmjena
ONTOGENEZA KRETANJA JAVNIH PRIHODA

RS Jedinstveni račun

F BiH

Vanjski dug

36,2% F 51,48% 8,42% 3,49% JP

BiH Kantoni Općine Ceste
Problem pripadnosti javnih prihoda pri financiranju nižih nivoa vlasti

• značajne ekonomske i socijalne razlike između

pojedinih općina, kantona, odnosno, regija u BiH
• problem balansiranja distribucije financijskog kapitala
• Potrebna je revizija i pravnih i faktičkih akata kojima
su ostvarena neka ekonomska i socijalna stanja -
suprotno temeljnim pravnih načela kod promjena
pravnih normi i akata je načelo nezadiranja u stečena
prava
 ZAKON O PRORAČUNU
• Zakonom uređuje planiranje, izrada,
donošenje i izvršavanje proračuna, upravljanje
imovinom i dugovima, upravljanje javnim
dugom, zaduživanje i jamstvo države te
jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, proračunski odnosi u javnom
sektoru, računovodstvo, proračunski nadzor i
druga pitanja vezana uz upravljanje javnim
financijama
 KORISNICI PRORAČUNA
• Ministar financija utvrđuje proračunske i
izvanproračunske korisnike državnog
proračuna i proračunske i izvanproračunske
korisnike proračuna jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave te način
vođenja registra proračunskih i
izvanproračunskih korisnika
 PRORAČUNSKA NAČELA
• Proračun se donosi i izvršava u skladu s
načelima jedinstva i točnosti proračuna, jedne
godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice,
univerzalnosti, specifikacije, dobrog
financijskog upravljanja i transparentnosti:
– Načelo jedinstva i točnosti proračuna
 Načelo jedinstva i točnosti proračuna
• U proračunu se prihodi i primici koji pripadaju državi i jedinicama
lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i svi njihovi
rashodi i izdaci za pojedine namjene iskazuju po bruto-načelu
• Sredstva proračuna koriste se za financiranje rashoda, funkcija i
programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave i drugih proračunskih i
izvanproračunskih korisnika u visini utvrđenoj proračunom
• Prijedlozi uredbi, drugih propisa i akata planiranja (projekata,
planova, programa, strategija, politika i sl.) koje donosi Vlada te
prijedlozi zakona i akata planiranja trebaju sadržavati procjenu
fiskalnog učinka na proračun u skladu s posebnim propisim
 Načelo jedne godine
• Proračun se donosi za proračunsku godinu i vrijedi za tu godinu
• Proračunska godina razdoblje je od dvanaest mjeseci koje
počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca kalendarske godine
• Proračun donosi predstavničko tijelo za proračunsku godinu
koja odgovara kalendarskoj godini, i to prije početka godine na
koju se odnosi
• Prihodi i primici uplaćeni u proračun do kraja tekuće godine
prihod su proračuna tekuće godine
• U proračunu se planiraju sredstva za pokriće preuzetih obveza
iz prethodne/-ih godina, kao i sredstva za plaćanje obveza
nastalih u tekućoj fiskalnoj godini za koju se proračun donosi.
 Načelo uravnoteženosti
• Proračun mora biti uravnotežen – ukupni prihodi i
primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke
• Ako se tijekom proračunske godine, zbog izvanrednih
nepredviđenih okolnosti, povećaju rashodi i izdaci,
odnosno umanje prihodi i primici, proračun se mora
uravnotežiti pronalaženjem novih prihoda i primitaka,
odnosno smanjenjem predviđenih rashoda i izdataka
• Uravnoteženje proračuna provodi se tijekom
proračunske godine izmjenama i dopunama proračuna
prema postupku za donošenje proračuna
 Načelo obračunske jedinice
• U proračunu se prihodi, primici, rashodi i
izdaci iskazuju u nacionalnim novčanim
jedinicama te se i financijski izvještaji
sastavljaju u nacionalnoj valuti
 Načelo univerzalnosti
• Prihodi i primici služe za podmirivanje svih
rashoda i izdataka, osim ako Zakonom o
izvršavanju Proračuna, odnosno odlukom o
izvršavanju proračuna nije drugačije propisano
• Za financiranje određenih rashoda i izdataka
koriste se namjenski prihodi i primici
 Načelo specifikacije
• Prihodi i primici proračuna moraju biti
raspoređeni u proračunu po ekonomskoj
klasifikaciji i iskazani prema izvorima
• Rashodi i izdaci proračuna moraju biti
raspoređeni u proračunu prema proračunskim
klasifikacijama te uravnoteženi s prihodima i
primicima.
 Načelo dobrog financijskog upravljanja

• Proračunska sredstva moraju se koristiti u

skladu s načelima dobrog financijskog
upravljanja, a posebno u skladu s načelima
ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti
 Načelo transparentnosti
• Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelom transparentnosti
• proračun i projekcija i izmjene i dopune proračuna te odluka o privremenom
financiranju objavljuju se u službenom glasilu
• Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i polugodišnji i godišnji
izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika objavljuju
se na internetskim stranicama Vlade, odnosno internetskim stranicama
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
• Opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna i
opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog
plana izvanproračunskog korisnika javo se objavljuju
• Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i
izvanproračunski korisnici objavljuju godišnje financijske izvještaje na svojim
internetskim stranicama
 Donošenje proračuna u FBiH
• Proračun donosi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine,
zakonodavna tijela kantona, odnosno gradska i općinska vijeća, za
proračunsku godinu koja odgovara kalendarskoj godini, i to prije
početka godine na koju se odnosi
• Uz proračun donosi se Zakon o izvršavanju proračuna, kojim se
uređuje struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka
proračuna i njegovo izvršavanje, prioriteti plaćanja, opseg,
zaduživanja i jamstva, upravljanje javnim dugom, te financijskom i
nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih
sredstava, ovlasti vlade, ministarstva financija i ministra financija,
u izvršavanju proračuna za tekuću godinu, kazne za neispunjenje
obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna
 Sastavnice proračuna
• Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela i plana
razvojnih programa:
– Opći dio proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun
financiranja.
– Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka
proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne
programe za tekuću proračunsku godinu i naredne dvije.
• Plan razvojnih programa po godinama čine planovi
razvojnih programa proračunskih korisnika koji su
utvrđeni dokumentom o srednjoročnom planu razvoja,
posebnim zakonima ili drugim propisima.
Račun prihoda i rashoda proračuna
• RAČUN PRIHODA - poreza koji su utvrđeni zakonom, -
neporeznih prihoda kao što su prihodi od
poduzetništva i imovine, - administrativne i sudske
naknade i pristojbe i novčane kazne, - prihoda
ostvarenih obavljanjem osnovne djelatnosti i ostalih
poslova proračunskih korisnika na tržištu.
• RAČUN RASHODA - za zaposlene, kao što su tekući
izdatci za plaće, naknade, izdatci za materijal i usluge,
- tekući transferi i plaćanje kamata, - za subvencije,
pomoći i naknade, - kapitalni transferi.
 Račun financiranja
• iskazuju se primitci od financijske i
nefinancijske imovine, inozemnih i domaćih
potpora (grantovi) i primljeni krediti i zajmovi,
te izdatci za financijsku i nefinancijsku imovinu
i za otplatu zajmova i kredita.
Financijski plan izvanproračunskih fondova

• Financijski plan izvanproračunskih fondova

sastoji se od općeg dijela i posebnog dijela u
kojima su iskazani prihodi i primitci, te rashodi
i izdatci raspoređeni u tekuće i razvojne
programe
 Dokument okvirnog proračuna
• Upravljanje proračunom i izrada proračuna temelji se na
Dokumentu okvirnog proračuna koji obuhvaća najmanje fiskalnu
godinu i dvije naredne fiskalne godine
• Osnove za izradu proračuna Federacije temelje se na procjeni
gospodarskog razvoja, razvoja socijalnog sektora,
makroekonomskih pokazatelja i prognozi prihoda i rashoda za
godine koje su obuhvaćene Dokumentom okvirnog proračuna
• Trogodišnje planiranje proračuna postaje obveza za sve korisnike
proračunskih sredstava i izvanproračunskih fondova
• Ministarstvo koje u svom proračunskom razdjelu sadrži niže
jedinice izrađuje financijski plan, na razini proračunskog korisnika i
potrošačke jedinice, za koje je to ministarstvo nadležno
 Smjernice DOP-a
• Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Federalnog ministarstva
financija donosi smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje
razdoblje na usvajanje
• Smjernice sadrže:
– Pretpostavke društvenog i gospodarskog razvoja za proračunsku i za sljedeće dvije
godine
– osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike
– procjenu prihoda i rashoda, te primitaka i izdataka svih razina proračuna Federacije
– okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proračunskim korisnicima za prethodnu
proračunsku godinu, tekuću proračunsku godinu, sljedeću proračunsku godinu i za
sljedeće dvije godine
– ukupan pregled preuzetih obveza za koje se moraju podmiriti u sljedećim godinama i
politiku plana razvojno-investicijskih programa
• ministarstvo financija obvezno je dostaviti vladi najkasnije u svibnju tekuće
godine
 NAČIN I ELEMENTI IZRADE PLANA
• temeljem smjernica ministar financija obvezan je proračunskim korisnicima
uputiti akt o načinu i elementima izrade prijedloga financijskog plana
• Prijedlog financijskog plana sadržava:
– prihode i primitke iskazane po vrstama
– rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje razvrstane po proračunskim
klasifikacijama propisanim u računskom planu proračuna
– planirani broj radnih mjesta i strukturu zaposlenih za koje se traže proračunska sredstva
sukladno smjernicama, zakonima i podzakonskim aktima
– obrazloženje financijskog plana i predviđenih potreba kako bi ministarstvo financija
moglo izvršiti pregled i analizu svih prijedloga proračunskih korisnika
– plan razvojnih programa po godinama svakog proračunskog korisnika, utvrđenih
Dokumentom o srednjoročnom planu razvoja, posebnim zakonima ili drugim propisima
– plan nabave stalne imovine koji obuhvaća stalnu imovinu potrebnu za rad proračunskog
korisnika
– zakonske propise koji omogućavaju njegovu provedbu
 Programi proračunskih korisnika
• Programi proračunskih korisnika sadrže:
– naziv programa
– opis programa (općih i posebnih ciljeva)
– potrebna sredstva za provođenje programa
– potreban broj djelatnika za provođenje programa
– procjenu rezultata
– procjenu nepredviđenih rashoda i rizika
 Razmatranje financijskih planova
• Ministar financija razmatra financijske planove
i programe proračunskih korisnika i istim
predlaže potrebne promjene planova
proračunskih korisnika
• Vlada razmatra i usvaja Dokument okvirnog
proračuna do 30.06. tekuće godine, zajedno sa
srednjoročnim okvirom rashoda za tri godine