Oporezivanje dohotka

 Porez na dohodak je vrsta poreza kojim se

žele ostvariti fiskalno-politički, socijalno-
politički te gospodarsko-politički ciljevi.
 U većini razvijenih zemalja porez na
dohodak je najznačajniji i najistaknutiji
izvor javnih prihoda što upućuje na njegovu
ulogu u ostvarenju fiskalne politike.
 Dohodak je razlika između primitaka
priteklih u poreznom razdoblju i izdataka
nastalih u istom poreznom razdoblju.
PRIPADNOST PRIHODA
 Prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje se, i to:
a) udio općine, odnosno grada 60,0%,
b) udio županije 17%,
c) udio za decentralizirane funkcije 6,0%,
d) udio za fiskalno izravnanje 17%.

Udio za decentralizirane funkcije odnosi se na podmirivanje

materijalnih troškova (npr. infrastrukturni troškovi,
oprema i sl.) dok se plaće zaposlenih u decentraliziranim
funkcijama podmiruju iz državnog proračuna.
 Članak 5. Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave propisuje da općina,
grad, županija i Grad Zagreb, koji prema posebnim propisima financiraju decentralizirane
funkcije, raspodjeljuju udio za decentralizirane funkcije na sljedeći način:
 - za osnovno školstvo 1,9 %
 - za srednje školstvo 1,3 %
 - za socijalnu skrb 0,8 %, i to 0,2 % za centre za socijalnu skrb i 0,6 % za domove za starije i
nemoćne osobe
 - za zdravstvo 1,0 %
 - za vatrogastvo - javne vatrogasne postrojbe 1,0 %.
 Za troškove obavljanja poslova utvrđivanja, evidentiranja, naplate, nadzora i ovrhe poreza na
dohodak Ministarstvu financija Poreznoj upravi pripada naknada 1 % od ukupno naplaćenih
prihoda.

 Članak 6.
 Iznimno od članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, udio za decentraliziranu funkciju koju jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele, a imaju zakonsku mogućnost,
raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području
jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
POJAM POREZNOG OBVEZNIKA
1. Porezni obveznik je fizička osoba koja
ostvaruje dohodak.
2. Ako više fizičkih osoba ostvaruje dohodak,
porezni obveznik je svaka fizička osoba
zasebno i to za udio u zajednički
ostvarenom dohotku.
3. Porezni obveznik je i nasljednik za sve
porezne obveze koje proizlaze iz dohotka
što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti.
Nasljednik je istodobno i porezni obveznik
za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih
izvora dohotka.
REZIDENT
 Rezident je fizička osoba koja u
Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili
uobičajeno boravište.
 Rezident je i fizička osoba koja u
Republici Hrvatskoj nema prebivalište
ni uobičajeno boravište, a zaposlen je
u državnoj službi Republike Hrvatske i
po toj osnovi prima plaću.
NEREZIDENT
 Nerezident je fizička osoba koja u
Republici Hrvatskoj nema ni
prebivalište ni uobičajeno boravište, a
u Republici Hrvatskoj ostvaruje
dohodak koji se oporezuje prema
odredbama ovoga Zakona.
IZVORI DOHOTKA
IZVORI DOHOTKA su primici ostvareni od
nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i
imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih
primitaka

Dohodak koji se oporezuje prema izvoru dohotka jest:

 1. dohodak od nesamostalnog rada,
 2. dohodak od samostalne djelatnosti,
 3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
 4. dohodak od kapitala,
 5. drugi dohodak.
POREZNO RAZDOBLJE
 Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za
kalendarsku godinu (porezno razdoblje).
 Porezno razdoblje može biti kraće od
kalendarske godine u sljedećim
slučajevima:
1. ako rezident tijekom iste kalendarske
godine postane nerezident ili obratno, u
kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća
razdoblje u kojemu je fizička osoba bila
rezident ili nerezident,
2. rođenja ili smrti poreznog obveznika
DOHODAK OD
NESAMOSTALNOG RADA
 Udio poreza na dohodak od nesamostalnog rada u
porezu na dohodak izuzetno je velik. Ovisno o godini
može iznositi i više od 80% što ne smije čuditi s
obzirom na činjenicu da pretežan broj obveznika
poreza na dohodak čine zaposlene osobe.
 Nesamostalni rad predstavlja odnos između
poslodavca i posloprimaca u kojem je posloprimac
obvezan raditi po uputama poslodavca. Umirovljenici
se oporezuju kao posloprimci.
 Dohodak od nesamostalnog rada razlika je između
primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka
nastalaih u istom razdoblju.
 Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se:
- plaće
- mirovine
- primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac
isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa,
- plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba,
- premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog
osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga zdravstvenog osiguranja,
dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa i osiguranja
njihove imovine,
- svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad po
osnovi ugovora o radu ili drugog akta kojim se uređuje radni odnos,
- poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit,
- primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu
inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima,
- primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju za rad u
tim tijelima i jedinicama,
- naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim
invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema posebnom propisu.
 Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada
ne smatraju se brojne isplate što ih poslodavca
isplaćuje svojim zaposlenicima kao npr.:

- naknade prijevoznih troškova i troškova noćenja na

službenom putovanju
- naknade troškova prijevoza na posao i s posla
mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom
- prigodne nagrade, dar djetetu do 15 godina starosti
- dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu
- naknada za odvojeni život.
DOHODAK OD SAMOSTALNE
DJELATNOSTI
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra
se:
1. dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih
djelatnosti,
2. dohodak od slobodnih zanimanja.
3. dohodak od poljoprivrede i šumarstva.
Posebnu pažnju treba obratiti na odredbu
članka 26. po kojoj navedeni porezni
obveznici mogu na vlastiti zahtjev umjesto
poreza na dohodak plaćati porez na dobit.
 U slobodna zanimanja ubrajaju se:
- samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika,
veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora,
inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih
upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika
i druge slične djelatnosti,
- samostalna djelatnost znanstvenika, književnika,
izumitelja i druge slične djelatnosti,
- samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i
druge slične djelatnosti.
- samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaša,
DOHODAK OD IMOVINE I
IMOVINSKIH PRAVA
 Dohotkom od imovine i imovinskih prava
smatra se razlika između primitaka po
osnovi najamnine, zakupnine,
iznajmljivanja stanova, soba i postelja
putnicima i turistima i organiziranja
kampova, primitaka od vremenski
ograničenog ustupa autorskih prava, prava
industrijskog vlasništva i drugih imovinskih
prava, primitaka od otuđenja nekretnina i
imovinskih prava i izdataka koji su
poreznom obvezniku u poreznom razdoblju
nastali u svezi s tim primicima.
 Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se
samo ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao
dohodak od samostalne djelatnosti.
 Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje
izdavanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina,
iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i
turistima i organiziranjem kampova, a nije obveznik
poreza na dodanu vrijednost, može tražiti da mu se
dohodak utvrđuje kao osobi koja obavlja samostalnu
djelatnost. Te osobe mogu zahtijevati da umjesto
poreza na dohodak plaćaju porez na dobit.
DOHODAK OD KAPITALA
 Dohotkom od kapitala smatraju se primici
na osnovi dividendi, udjeli u dobiti na
temelju udjela u kapitalu i kamata,
ostvareni u poreznom razdoblju.
 Dohodak od kapitala ne utvrđuje se, a to
znači i ne oporezuje se na osnovi dividendi i
udjela u dobiti ako su dividenda te udjeli
udobiti iskorišteni za povećanje temeljnog
kapitala društva.
 Pri utvrđivanju dohotka od kapitala izdaci
se ne priznaju.
POREZNE STOPE
 Osnovica poreza na dohodak kod
oporezivanja poreza na dohodak od
nesamostalnog rada i dohotka od
samostalne djelatnosti podijeljena je
na 2 porezna razreda. Pri
oporezivanju se koriste 2 porezne
stope (24%, 36%).
Porezna stopa Mjesečna osnovica
(HRK)

24% - 30.000,00

36% 30.000,01-
 Dohodak od imovine ostvaren od
najamnine, zakupnine, dohodak
ostvaren iznajmljivanjem stanova,
soba i postelja turistima i putnicima
oporezuje se po stopi od 12%.
Neoporezivi dio dohotka od
1.1.2017.
 Od 1.1.2017. koriste se novi
koeficijenti i nova vrijednost osnovice
za izračun osobnog odbitka. Osnovni
osobni odbitak (koeficijent 1) je
3.800,00 kn, a odbici za ostale
olakšice računaju se kao umnožak
faktora osobnog odbitka i osnovice od
2.500,00 kn (iznos neto minimalne
plaće).
NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA
Osobni odbitak Faktor osobnog Mjesečna svota
odbitka osobnog odbitka
(HRK)
Osnovni osobni 1,00 3800,00
odbitak
Uzdržavani član (bračni 0,70 1750,00
drug, roditelji poreznog
obveznika, maćehe
odnosno očusi koje
punoljetno pastorče
uzdržava, djeca nakon
prvog zaposlenja te
punoljetne osobe kojima je
porezni obveznik imenovan
skrbnikom prema
posebnom zakonu)

Prvo dijete 0.70 1750,00

Drugo dijete 1,00 2500,00
Treće dijete 1.40 3500,00
 Za djelomičnu 0,40 1000,00
invalidnost
Za 100% invalidnost 1,50 3750,00