PRAVOKUTNIK.

NET E-ZINE STUDENATA PRAVA

HrvatskiFiskalniSustav2012
Autor: tomance
Financijsko pravo i financijska znanost 12/10/2012

HRVATSKI FISKALNI SUSTAV SKRIPTA

(sa izmjenama i nadopunama iz 2012.)

1. POREZNI SUSTAV
1. 1. NEPOSREDNI POREZI
U neposredne poreze ubrajamo: 1) porez na dohodak 2) porez na dobit 3) naknade za pruanje usluga u pokretnim elektronikim komunikacijskim mreama 4) porez na nasljedstva i darove 5) ostali porezi 1. 1. 1. POREZ NA DOHODAK 1. 1. 1. 1. PRAVNA OSNOVA Pravnu osnovu oporezivanja dohotka predstavlja: 1) Zakon o porezu na dohodak (skraeno ZPDOH) 2) Pravilnik o porezu na dohodak Od vanosti su jo i: 3) Pravilnik o paualnom oporezivanju samostalnih djelatnosti 4) Pravilnik o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koji e se paualno oporezivati, o visini paualnog poreza i nainu plaanja paualnog poreza 1. 1. 1. 2. OSNOVNE ODREDEBE 1) PRIPADNOST PRIHODA Pripadnost se prihoda od poreza na dohodak utvruje Zakonom o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Primjenom tog Zakona prihodi od poreza na dohodak raspodjeljuju se u sljedeim iznosima: a) udio opine odnosno grada 56,5 % b) udio upanije 16 % c) udio decentralizirane funkcije 12 % d) udio pozicije za pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije 15, 5 % Na podruju Grada Zagreba udio u porezu na dohodak iznosi: a) udio Grada Zagreba 72,5% b) udio pozicije za pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije 15,5%

2) POREZNI OBVEZNIK Porezni obveznik je fizika osoba koja ostvaruje dohodak. Ako vie fizikih osoba zajedniki ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizika osoba zasebno i to za svoj udio u zajedniki ostvarenom dohotku (oporezuje se svakoga posebno). Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka to ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritjee iz naslijeenih izvora dohotka. Porezni obveznik moe biti: a) rezident (tuzemni porezni obveznik) b) nerezident (inozemni porezni obveznik) Rezidentom se smatra: a) fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalite ili uobiajeno boravite b) fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalite ni uobiajeno boravite, a zaposlena je u dravnoj slubi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plau (npr. u veleposlanstvu) Nerezident je fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalite ni uobiajeno boravite, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji podlijee oporezuivanju. 3) VRSTE DOHOTKA U dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak spada: 1) dohodak od nesamostalnog rada 2) dohodak od samostalne djelatnosti 3) dohodak od imovine i imovinskih prava 4) dohodak od kapitala 5) dohodak od osiguranja 6) drugi dohodak 4) POREZNA OSNOVICA Osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja ukupni iznos dohodaka (zbroj dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugih dohodaka) koje rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu (naelo svjetskog dohotka), umanjen za osobni odbitak (niz neoporezivih dijelova dohotka i/ili olakice za podruja posebne dravne skrbi i brdsko planinska podruja). Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta predstavlja ukupni iznos dohodaka (zbroj dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugih dohodaka) koje nerezident ostvari u tuzemstvu (naelo izvora dohotka), umanjen za osobni odbitak (1 800 kn za zaposlene, odnosno do 3 200 kn za umirovljenike; plaeni doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu; darovanja dana u tuzemstvu).

5) POREZNO RAZDOBLJE Porez na dohodak utvruje se i plaa za kalendarsku godinu (porezno razdoblje). Porezno razdoblje moe biti krae od kalendarske godine u sljedeim sluajevima: 1) ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno (u tom sluaju porezno razdoblje obuhvaa razdoblje u kojemu je fizika osoba bila rezident ili nerezident) 2) roenje ili smrt poreznog obveznika To se primjenjuje i na sve primitke od dividendi i udjela u dobiti koji se isplauju od 1.3.2012. (osim na one koji su ostvareni do 31.12.2000. bez obzira kada se isplauju). 6) POREZNE STOPE U Republici Hrvatskoj ukupni dohodak oporezuje se primjenom progresivne porezne stope. Na utvreni iznos porezne osnovice primjenjuju se porezne stope ovim redom: 1) stopa od 12 % do visine jednostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka 2) stopa od 25 % na razliku porezne osnovice izmeu jednostrukog i etverostrukog iznosa osobnog odbitka 3) stopa od 40 % na poreznu osnovicu iznad etverostrukog iznosa osobnog odbitka Osobni odbitak iznosi 2 200 kn za zaposlene, odnosno od 2 200 kn do 3 400 kn za umirovljenike. 7) PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM ODNOSNO KOJI SU OSLOBOENI PLAANJA POREZA Postoje dvije vrste primitaka koji uivaju odreene privilegije: 1) primici koji se ne smatraju dohotkom 2) primici koji su osloboeni plaanja poreza na dohodak Primici koji se ne smatraju dohotkom i kao takvi ne podlijeu oporezivanju su: 1) primici od kamata na kunsku i deviznu tednju, na pologe na iroraunu, tekuem i deviznom raunu koji su ostvareni od banaka, tedionica i tednokreditnih zadruga 2) primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu 3) primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom 4) primici od otuenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika 5) izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doivotne mirovine kojeg bi osiguranik ostvario da je navrio odreenu starosnu dob i/ili odreeni mirovinski sta, a koje uplauju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja 6) mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu 7) obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja 8) dravne nagrade, nagrade jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i novane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama te svjetskim i europskim prvenstvima 4

9) primici koje fizike osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizikih osoba za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, lijeenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) 10) potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i lanova obitelji smrtno stradalih, zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 11) socijalne potpore 12) doplatak za djecu i novani primici za opremu novoroenog djeteta 13) primici osoba s invaliditetom, osim plaa i mirovina 14) potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog elementarnih nepogoda 15) potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog ratnih dogaaja 16) nasljedstva i darovi 17) primici od otuenja osobne imovine 18) odtete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnou 19) primici ostvareni na nagradnim natjeajima ili natjecanjima i igrama na sreu 20) novani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplauju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave 21) potpore koje djeci u sluaju smrti roditelja isplauju ili daju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne i fizike osobe 22) primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, ivota i imovine 23) primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit Primici koji su osloboeni plaanja poreza na dohodak su: 1) naknada razlike plae za vrijeme vojne slube u Oruanim snagama Republike Hrvatske 2) naknada plae pripadnicima civilne zatite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zatite i zatite od elementarnih nepogoda 3) naknada plae za vrijeme privremene nezaposlenosti i sprijeenosti za rad isplaena na teret sredstava obveznih osiguranja 4) nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja do propisanog iznosa 5) nagrade uenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim kolskim i sveuilinim natjecanjima 6) primitci uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i studentskih udruga 7) naknade tete zbog posljedica nesree na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada odreena u jednokratnom iznosu 8) naknade i nagrade koje osuene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj 9) primitci radnika i fizikih osoba za nesamostalan rad po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplauje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plae, do propisanih iznosa 5

10) primitci po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti, do propisanih iznosa 11) stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na srednjim, viim i visokim kolama i fakultetima, do propisanog iznosa (do 1 600 kn mjeseno) 12) stipendije studenata za redovno kolovanje na viim i visokim kolama i fakultetima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata koje se dodjeljuju iz prorauna Republike Hrvatske i Europske unije (do 1 600 kn mjeseno) 13) portske stipendije koje se prema posebnim propisima isplauju portaima za njihovo portsko usavravanje, do propisanog iznosa (do 1 600 kn mjeseno) 14) sindikalne socijalne pomoi koje se isplauju iz sredstava sindikalne lanarine lanovima sindikata 15) nagrade za portska ostvarenja i naknade portaima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa 16) premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplauje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, do visine 500 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6 000 kn godinje 17) stipendije studentima izabranima na javnim natjeajima 18) primitci po osnovi slubenih putovanja fizikih osoba, do propisanog iznosa 19) primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12 000 kn godinje 8) OSOBNA OSLOBOENJA Plaanja poreza na dohodak osloboene su sljedee fizike osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dunosti: 1) efovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i lanovi njihove ue obitelji, ako ti lanovi nisu hrvatski dravljani ili nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj 2) efovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dunosnici te lanovi njihove ue obitelji, ako ti lanovi nisu hrvatski dravljani ili nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj 3) dunosnici UN i njihovih posebnih agencija, strunjaci tehnike pomoi UN i njihovih posebnih agencija 4) fizike osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i meunarodnih organizacija, fizike osobe zaposlene kod efova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski dravljani ili nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj 5) poasni konzularni dunosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke to ih ostvaruju od drave koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova

1. 1. 1. 3. OPOREZIVANJE DOHOTKA Dohodak je razlika izmeu ostvarenih primitaka i izdataka ostvarenih u istom poreznom razdoblju. Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i dr.) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju. Izdaci su svi odljevi dobara s novanom vrijednou izvreni radi ostvarivanja ili osiguranja dohotka. Primici i izdaci utvruju se primjenom naela blagajne. Primici i izdaci koji su nastali u ime i za raun drugoga (prolazne stavke npr. na raunu odvjetnika nalaze se sredstva isplaena na ime naknade tete njegove stranke koja on potom prosljeuje stranci) ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i ne utjeu na visinu dohotka. 1) OPOREZIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA a) Dohodak, primici i izdaci od nesamostalnog rada Dohodak od nesamostalnog rada je razlika izmeu primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih u poreznom razdoblju i izdataka u vezi s dohotkom od nesamostalnog rada nastalih u istom poreznom razdoblju. Meu primitke od nesamostalnog rada ubrajamo: 1) plau 2) mirovinu 3) primitke u naravi (npr. koritenje zgrada, povoljnije kamatne stope) 4) primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelominu naknadu, te raznim darovima i ugoenjima Izdaci koji se oduzimaju od primitka pri utvrivanju dohotka od nesamostalnog rada definiraju se: - kao uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka Primici koji se NE smatraju primicima od nesamostalnog rada: 1) primici koje poslodavac i isplatitelj omoguuje radnicima i fizikim osobama u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja: - ureenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu - posebna radna odjea obiljeena nazivom ili znakom poslodavca - obvezni lijeniki pregledi - sistematski lijeniki pregledi - obrazovanje i izobrazba koji su u vezi s djelatnosti poslodavca 2) iznosi koje isplauje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje: - naknada plae hrv. branitelja od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme iste i od njenog zavretka do zaposlenja (najdue 12 mj. od njenog zavretka) - zatitni dodatak uz mirovinu - novana naknada zbog tjelesnog oteenja - doplatak za pomo i njegu druge osobe - naknada plae invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju (od dana nastanka invalidnosti do najdue 24 mj. od dana zavretka profesionalne rehabilitacije) - dodatak na mirovinu isplaen sukladno Zakonu o dodatku na mirovinu koji korisniku mirovine pripada do 31.12.2011. (tj. ovaj dodatak se oporezuje od 1.1.2012.)

b) Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka Rezidentima koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada se ukupan iznos ostvarenog dohodaka umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 2 200 kn mjeseno. Umirovljenicima osobni odbitak ne moe biti manji od 2 200 niti vei od 3 400 kn mjeseno. Rezidentima se osobni odbitak moe dodatno uveati po sljedeim osnovama: 1) 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za uzdravane lanove ue obitelji te bivega branog druga za kojeg plaaju alimentaciju 2) za uzdravanu djecu: 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0 za tree, 1,4 za etvrto, 1,9 za peto, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uveava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0 vie u odnosu prema faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete 3) 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdravanog lana ue obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom 4) 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdravanog lana ue obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rjeenjem, na temelju posebnih propisa, utvrena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na tuu pomo i njegu- u tom sluaju porezni obveznik za sebe osobno i za istu osobu koju uzdrava ne moe koristiti osobni odbitak iz toke 3 Uzdravani lanovi ue obitelji i uzdravana djeca su fizike osobe iji oporezivi primici, primici na koje se ne plaa porez i drugi primici (koji se ne smatraju dohotkom) ne prelaze iznos peterostrukog osnovnog osobnog odbitka ( 11 000 kn) na godinjoj razini. c) Utvrivanje i plaanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obraunava, obustavlja i uplauje poslodavac i isplatitelj primitka ili plae odnosno mirovine ili sam porezni obveznik i to prema propisima koji vae na dan isplate. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obraunava se od porezne osnovice koju ini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke koji su uplaeni i umanjen za iznos mjesenoga osobnog odbitka. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obraunava se: 1) po stopi od 12% od mjesene porezne osnovice do visine jednostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka 2) po stopi od 25% na razliku mjesene porezne osnovice izmeu jednostrukog i etverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka 3) po stopi od 40% na razliku mjesene porezne osnovice iznad etverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka Inozemna organizacija, koja ne uiva diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj i slubenici te organizacije sa sjeditem, odnosno prebivalitem u Republici Hrvatskoj duni su pri isplati dohotka od nesamostalnog rada radnicima i fizikim osobama koje ostvaruju primitke obraunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak

d) Posebne olakice, osloboenja i poticaji u sustavu poreza na dohodak od nesamostalnog rada 1) Osloboenja za hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i lanove obitelji smrtno stradalog, zatoenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Fizike osobe kojima je po posebnom propisu rjeenjem utvren status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata, ne plaaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrene invalidnosti. Fizike osobe lanovi obitelji smrtno stradalog, zatoenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne plaaju porez na dohodak od obiteljske mirovine odnosno novane naknade u visini obiteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji. 2) Olakice za podruja posebne dravne skrbi i brdsko-planinska podruja. Rezidentima koji imaju prebivalite i borave na podrujima posebne dravne skrbi i brdsko-planinskim podrujima osnovni osobni odbitak utvruje se u visini: a) 3.840,00 kuna mjeseno, za porezne obveznike koji imaju prebivalite i borave na podruju posebne dravne skrbi prve skupine b) 3.200,00 kuna mjeseno, za porezne obveznike koji imaju prebivalite i borave na podruju posebne dravne skrbi druge skupine c) 2.400,00 kuna mjeseno, za porezne obveznike koji imaju prebivalite i borave na podruju posebne dravne skrbi tree skupine i brdsko-planinskim podrujima 2) OPOREZIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI a) Odreenje samostalnih djelatnosti Samostalnim djelatnostima smatraju se: 1) obrt i s obrtom izjednaene djelatnosti 2) djelatnosti slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti fizikih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji ureuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizikih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak) npr. odvjetnici, prevoditelji, sportai, arhitekti, novinari, umjetnici, tumai, lijenici, knjievnici, ... 3) djelatnost poljoprivrede i umarstva b) Dohodak, primici i izdaci od samostalnih djelatnosti Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i umarstva. Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika izmeu poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. Poslovni primici (npr. od prodaje, izuzimanja stvari, otuenja djelatnosti) su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju. Poslovni izdaci (npr. izdaci za materijal, energiju, usluge) su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i ouvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti ulaze oni izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti. U izdatke takoer spadaju uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja, izdaci za plau i obvezni doprinosi na plau zaposlenika koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada te otpisi dugotrajne imovine (amortizacija) prema Zakonu o porezu na dobit.

Izdaci koji se porezno NE priznaju: - 70 % izdataka reprezentacije - PDV na vlastitu potronju - primici poduzetnika po osnovi naknada, potpora, ... iznad propisanog iznosa - dnevnica i trokovi slubenog putovanja - 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim prijevoznim sredstvom c) Poslovne knjige Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost duni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija. Poslovne knjige i evidencije su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o trabinama i obvezama. Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati raun. d) Promjena naina oporezivanja Porezni obveznik moe na vlastiti zahtjev plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je obvezan plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje dobiti, na nain i pod uvjetima propisanim Zakonom o porezu na dobit. U sluaju supoduzetniva ili drugog oblika zajednikog dohotka pisani zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici. Pisani zahtjev kojim se na vlastiti zahtjev trai promjena naina oporezivanja dostavlja se nadlenoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekue godine za iduu kalendarsku godinu. Rjeenje, kojim se zahtjev usvaja, obvezuje poreznog obveznika 5 godina. e) Porezni gubitak Utvruje se na osnovi podataka sadranih u poslovnim knjigama koje je duan voditi porezni obveznik. Porezni gubitak moe se nadoknaditi (odbiti) samo od dohotka po osnovi kojega je i utvren. Porezni gubitak koji se ne moe nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadoknauje umanjenjem dohotka po osnovi kojega je utvren, u sljedeih pet poreznih razdoblja. f) Utvrivanje i plaanje predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti Kod dohotka od samostalne djelatnosti mjeseni predujam se plaa prema rjeenju Porezne uprave. Rjeenje o predujmu vrijedi do izmjene, odnosno do utvrivanja novog predujma. Porezna uprava moe, na zahtjev poreznog obveznika, izmijeniti visinu predujma. Takoer moe na temelju obavljenog oevida i inspekcijskog nadzora, podataka iz obraenih godinjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolae, izmijeniti i utvrditi nove iznose mjesenih predujmova. Obveznik koji poinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaa predujmove poreza na dohodak do podnoenja prve godinje porezne prijave. Predujmovi poreza na dohodak plaaju se mjeseno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

10

g) Posebne olakice, osloboenja i poticaji u sustavu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti 1) Olakice za podruja posebne dravne skrbi i brdsko-planinska podruja. Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti na podrujima posebne dravne skrbi i brdsko-planinskim podrujima, utvreni porez na dohodak od tih djelatnosti na tim podrujima umanjuje se za: a) 100% na podrujima posebne dravne skrbi prve skupine b) 75% na podrujima posebne dravne skrbi druge skupine c) 25% na podrujima posebne dravne skrbi tree skupine i brdsko-planinskim podrujima Obveznici poreza na dohodak mogu koristiti osloboenje ili umanjenje poreza na dohodak deset godina od dana poetka primjene Zakona pod uvjetom da zapoljavaju vie od dva radnika u radnom odnosu na neodreeno vrijeme pri emu vie od 50% radnika imaju prebivalite i borave na podrujima posebne dravne skrbi i/ili brdskoplaninskim podrujima najmanje 9 mjeseci u poreznom razdoblju. Iznimno, obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost Zakona, osloboeni su plaanja poreza na dohodak deset godina od dana poetka primjene na podruju Grada Vukovara i zapoljavaju vie od dva radnika u radnom odnosu na neodreeno vrijeme pri emu vie od 50% radnika imaju prebivalite i borave na podrujima posebne dravne skrbi i/ili brdsko planinskim podrujima najmanje 9 mjeseci u poreznom razdoblju, a nakon toga im se porez umanjuje za 75% 2) Poticaji zapoljavanju. Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti dohodak od samostalne djelatnosti moe se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti za iznos isplaenih plaa i uplaenih doprinosa na plau novim radnicima (novi radnici su radnici s kojima je sklopljen Ugovor o radu na neodreeno, nakon jednomjesene prijave na HZZ-u, a takoer i na odreeno kad se radi o vjebenicima, staistima i sl.). Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti dohodak od samostalne djelatnosti moe se dodatno umanjiti i za iznos dravne potpore za naukovanje za obrtnika zanimanja te za iznos dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima. 3) Poticaji istraivanja i razvoja. Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti dohodak od samostalne djelatnosti moe se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za istraivanje i razvoj i to u visini 100% nastalih i u poslovnim knjigama iskazanih izdataka.

h) Paualno oporezivanje samostalnih djelatnosti Zakonom je predviena mogunost da se poreznom obvezniku koji obavlja samostalne djelatnosti, a istodobno nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak utvruju u paualnom iznosu. U tu je svrhu donesen Pravilnik o samostalnim djelatnostima koje se mogu paualno oporezivati te nainu utvrivanja i oporezivanja paualnog dohotka. Tim Pravilnikom se trae sljedei uvjeti: 1) porezni obveznik samostalnu djelatnost ne smije obavljati u supoduzetnitvu 2) porezni obveznik ne smije imati zaposlene osobe 3) porezni obveznik ne smije imati izdvojene poslovne jedinice niti proizvodne pogone 11

3) OPOREZIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA a) Dohodak, primici i izdaci od imovine i imovinskih prava Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika izmeu primitaka koje je porezni obveznik ostvario od imovine i imovinskih prava te izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima. Meu primitke ubrajamo: 1) davanje u najam ili zakup nekretnina i pokretnina u svojem vlasnitvu i/ili suvlasnitvu 2) iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranje kampova (p.doh. se plaa u paualnom iznosu) 3) vremenski ogranien ustup imovinskih prava (npr. autorsko pravo, pravo industrijskog vlasnitva) 4) otuenje (=prodaja, zamjena i dr. prijenos) nekretnina i imovinskih prava Izdaci od imovine i imovinskih prava se razlikuju ovisno o kojoj je vrsti dohotka rije: 1) kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine 2) kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvruju u visini stvarno nastalih izdataka, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave 3) kod ostvarivanja dohotka otuenjem nekretnina i imovinskih prava, izdaci se priznaju u visini trokova nastalih prilikom otuenja b) Utvrivanje i plaanje predujma poreza na dohodak od imovine i imovinski prva Razlikuje se ovisno o kojoj je vrsti dohotka rije: 1) Predujam poreza na dohodak od imovinskih prava obraunavaju, obustavljaju i uplauju isplatitelji primitka kao predujam poreza po odbitku istodobno s isplatom primitka i to od ukupne naknade primjenom stope od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka. 2) Predujam poreza na dohodak od otuenja nekretnina i imovinskih prava plaaju porezni obveznici prema rjeenju Porezne uprave jednokratno na pojedinano ostvareni primitak i to u roku od 15 dana od dana primitka rjeenja Porezne uprave o utvrenom porezu na dohodak. Predujam se utvruje od porezne osnovice primjenom stope od 25%. 3) Kod dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine predujmovi poreza plaaju se prema rjeenju Porezne uprave i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekui mjesec. Pri utvrivanju predujma poreza ne uzima se u obzir osobni odbitak poreznog obveznika. Predujam poreza na dohodak plaa porezni obveznik po stopi od 12 %.

12

4) OPOREZIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA a) Dohodak, primici i izdaci od kapitala Dohotkom od kapitala smatraju se sljedei primici: 1) primici od izuzimanja imovine i koritenja usluga na teret dobiti tekueg razdoblja 2) primici na osnovi kamata 3) udjeli u dobiti lanova uprave i zaposlenika trgovakih drutava koji su ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica u poreznom razdoblju 4) od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iznad 12 000 kn godinje Prilikom utvrivanja dohotka od kapitala ne priznaju se nikakvi izdaci. b) Utvrivanje i plaanje predujma poreza na dohodak od kapitala 1. Predujam poreza na dohodak od izuzimanja imovine i koritenja usluga na teret dobiti tekueg razdoblja. Predujam poreza na dohodak od izuzimanja imovine i koritenja usluga obraunavaju, obustavljaju i uplauju isplatitelji istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 40%, bez priznavanja osobnog odbitka. 2. Predujam poreza na dohodak od kamata. Predujam poreza na dohodak od kamata plaa se po odbitku, po stopi od 40%, bez priznavanja osobnog odbitka. 3.Predujam poreza na dohodak od dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica. Predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka na osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica plaa se po odbitku, po stopi od 25%, bez priznavanja osobnog odbitka. 4.Predujam poreza na dohodak od dividendi i udjela u dobiti plaa se po odbitku, po stopi od 12 %, bez priznavanja osobnog odbitka. 5) OPOREZIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA a) Dohodak, primici i izdaci od osiguranja Dohotkom od osiguranja smatraju se primici u visini uplaenih i porezno priznatih premija ivotnog osiguranja s obiljejem tednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a u sluaju otkupa polica ivotnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili prestanka osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od uplaenih premija osiguranja. Pri utvrivanju dohotka ne priznaju se izdaci. b) Utvrivanje i plaanje predujma poreza na dohodak od osiguranja Predujam poreza na dohodak od osiguranja obraunavaju, obustavljaju i uplauju isplatitelji primitka, istodobno s isplatom, kao porez po odbitku. Predujam poreza plaa se od osnovice primitka u visini uplaenih porezno priznatih premija osiguranja, odnosno u visini isplaene svote ako je manji od uplaenih premija osiguranja te u visini uplaenih premija osiguranja na koje se ne plaa porez na dohodak, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka.

13

6) OPOREZIVANJE DRUGOG DOHOTKA a) Dohodak, primici i izdaci od drugog dohotka Drugi dohodak je razlika izmeu svakoga pojedinanog primitka umanjen za propisane izdatke. Primicima se smatraju svi oni primici koji nisu ostvareni na osnovi: 1) nesamostalnog rada 2) samostalne djelatnosti 3) imovine i imovinskih 4) kapitala 5) osiguranja Primici su: 1) primici po osnovi djelatnosti lanova skuptina i nadzornih odbora trgovakih drutava, upravnih odbora, upravnih vijea i drugih njima odgovarajuih tijela drugih pravnih osoba, lanova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu 2) autorske naknade isplaene prema posebnom zakonu kojim se ureuju autorska i srodna prava 3) primici po osnovi djelatnosti portaa 4) primici po osnovi djelatnosti trgovakih putnika, agenta, akvizitera, portskih sudaca i delegata, tumaa, prevoditelja, turistikih djelatnika, konzultanata, sudskih vjetaka te druge sline djelatnosti 5) primici u naravi (npr. koritenje zgrada, povoljnije kamatne stope) 6) nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja, iznad propisanog iznosa (1 600 kn mjeseno) 7) primici uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i studentskih udruga, iznad propisanog iznosa (50 000 kn godinje) 8) stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na srednjim, viim i visokim kolama i fakultetima, iznad propisanog iznosa (1 600 kn mjeseno) 9) portske stipendije koje se prema posebnim propisima isplauju portaima za njihovo portsko usavravanje, iznad propisanog iznosa (1 600 kn mjeseno) 10) nagrade za portska ostvarenja i naknade portaima amaterima, iznad propisanih iznosa (20 000 kn godinje) 11) ostali posebno nenavedeni primici koje fizikim osobama isplauju ili daju pravne i fizike osobe i drugi isplatitelji i davatelji (primici od rada na osnovi ugovora o djelu, ako ih ostvaruju fizike osobe od isplatitelja, prigodni darovi u novcu ili naravi koje poslodavci isplauju ili daju svojim bivim radnicima, primici od djelatnosti koje porezni obveznik ostvari od fizike osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost, primici fizikih osoba kod kojih se u postupku nadzora utvrdi da obavljaju djelatnost iznajmljivanja stanova, soba i na toj osnovi ostvaruju primitke, a nemaju odobrenje za pruanje takvih usluga i dohodak ne utvruju na nain propisan za samostalnu djelatnost) 12) primici ostvareni povratim doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na osnovi generacijske solidarnosti, a koji je obraunat i uplaen na osnovicu ija visina prelazi iznos godinje osnovice.

14

Izdacima koji se smatraju uplaeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka. Iznimno izdaci se priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizikim osobama po osnovi: 1) autorskih naknada isplaenih prema posebnom zakonu kojim se ureuju autorska i srodna prava ukljuujui i naknade za isporueno umjetniko djelo osobama koje obavljaju umjetniku i kulturnu djelatnost 2) profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i portaa koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaaju prema rjeenju 3) primitaka nerezidenata za obavljanje umjetnike, artistike, zabavne, portske, knjievne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama b) Utvrivanje i plaanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka plaa se po odbitku, po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka obraunavaju, obustavljaju i uplauju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Isplatitelji primitaka i sam porezni obveznik obvezni su za primitke od kojih se utvruje drugi dohodak i uplaeni porez na dohodak dostavljati Poreznoj upravi propisana izvjea. Kod povrata doprinosa stopa je 40%. c) Utvrivanje i plaanje predujma poreza na autorske naknade Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima propisano je da se autorima prilikom njihove autorske naknade priznaje izdatak u visini 30 % ostvarene autorske naknade. Autorsko djelo je orginalna intelektualna tvorevina s knjievnoga, znanstvenoga i umjetnikoga podruja koja ima individualni karakter, bez obzira na nain i oblik izraavanja, vrstu, vrijednost ili namjeru ako Zakonom nije drukije odreeno. d) Promjena naina oporezivanja Porezni obveznik koji ostvaruje drugi dohodak moe na vlastiti zahtjev zatraiti promjenu naina oporezivanja. Zahtjev za promjenom naina utvrivanja i oporezivanja dohotka porezni obveznik obvezan je podnijeti na poetku ostvarivanja dohotka, na poetku obavljanja djelatnosti ili do kraja tekue godine za iduu godinu. Prelazak poreznog obveznika u sustav dohotka od samostalnih djelatnosti znai da predujam poreza nee vie plaati po odbitku i propisanoj poreznoj stopi, nego snagom rjeenja Porezne uprave donesenog na osnovi podataka iz godinje porezne prijave. 1. 1. 1. 4. GODINJI POREZ NA DOHODAK Porez na dohodak za koji se podnosi godinja porezna prijava obraunava se godinje. U godinjoj prijavi navodi se ukupan iznos godinjeg dohotka umanjenog za propisane osobne odbitke. Godinji porez na dohodak obraunava se po sljedeim stopama: 1) po stopi od 12% od godinje porezne osnovice do visine jednostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka 2) po stopi od 25% na razliku godinje porezne osnovice izmeu jednostrukog i etverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka 3) po stopi od 40% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos etverostrukoga osnovnoga osobnog odbitka

15

Godinji porez na dohodak utvruje se prema poreznoj osnovici, a od utvrenoga godinjeg poreza odbijaju se iznosi plaenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima te utvruje razlika za uplatu ili povrat poreza. Ako je rezident ostvario dohodak u inozemstvu (inozemni dohodak) i ako je taj dohodak oporezivan u inozemstvu porezom koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, porez plaen u inozemstvu uraunava se na propisani nain u tuzemni porez na dohodak. Obveznicima poreza na dohodak porez se utvruje poreznim rjeenjem. Porez se plaa u roku od 15 dana od dostave rjeenja. Godinju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik: 1) ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili vie poslodavca istodobno (i/ili) 2) ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvruje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti 3) rezident ako dohodak ostvari izravno iz inozemstva 4) ako je Porezna uprava zatraila da naknadno plati porez na dohodak 5) za kojeg poslodavac ili on sam nisu obraunali ni uplatili predujam poreza na dohodak ili prirez poreza na dohodak Godinja porezna prijava podnosi se do kraja veljae tekue godine za prethodnu godinu. Godinju poreznu prijavu NISU obvezni podnijeti obveznici koji ostvare: 1) dohodak od nesamostalnog rada samo kod 1 tuzemnog poslodavca ili vie tuzemnih poslodavaca ali ne istodobno 2) dohodak od imovine i imovinskih prava 3) dohodak od kapitala, osiguranja i drugi dohodak 1. 1. 1. 5. KAZNENE ODREDBE Novanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj: 1) porezni obveznik koji u propisanom roku ne uplati ili uplati manji porez po godinjoj poreznoj prijavi 2) porezni obveznik koji ne uplati mjeseni, odnosno jednokratni predujam poreza po rjeenju Porezne uprave u utvrenoj visini i u propisanom roku Novanom kaznom od 500,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj: 1) pravne i fizike osobe koje za svoje radnike i fizike osobe ne izvre godinji obraun poreza na dohodak od nesamostalnog rada 2) pravne i fizike osobe koje Poreznoj upravi ne dostave ili ne dostave u roku podatke o isplaenim plaama, primicima i mirovinama i obustavljenom i uplaenom porezu radnika, umirovljenika i fizikih osoba 3) pravne i fizike osobe koje Poreznoj upravi ne dostave ili ne dostave u roku propisane evidencije o isplaenom dohotku od nesamostalnog rada i uplaenom porezu na dohodak 4) pravne i fizike osobe koje isplate graanima ne obavljaju preko iro-rauna kod ovlatene organizacije za platni promet U sluaju navedenih prekraja, novanom kaznom od 500 do 20 000 kn kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

16

1. 1. 1. 6. POSTUPOVNE ODREDBE Glede utvrivanja, naplate, povrata poreza, albenog postupka, zastare i prekrajnog postupka primjenjuju se odredbe Opega poreznog zakona i Prekrajnog zakona. 1. 1. 1. 7. PRIREZ POREZU NA DOHODAK Pravnu osnovu ubiranja prireza porezu na dohodak predstavlja Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Obveznik prireza je fizika osoba koja ostvaruje dohodak, tj. fizika osoba koja plaa porez na dohodak. Predmet oporezivanja je ostvareni dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak. Osnovicu prireza predstavlja utvreni porez na dohodak. Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave opina, odnosno grad mogu obveznicima poreza na dohodak sa svoga podruja propisati plaanje prireza na sljedei nain: 1) opina po stopi do 10 % 2) grad ispod 30 000 stanovnika po stopi do 12 % 3) grad iznad 30 000 stanovnika po stopi do 15 % 4) Grad Zagreb po stopi do 30 % Prirez se plaa po stopi koju utvrdi grad ili opina. Grad Zagreb naplauje prirez po stopi od 18%. Neke opine nemaju prirez. Prihodi ubrani od prireza predstavljaju prihod opine, odnosno grada na podruju kojih se nalazi prebivalite ili uobiajeno boravite obveznika prireza.

1. 1. 1. 8. POSEBAN POREZ NA PLAE, MIROVINE I DRUGE PRIMITKE (tzv. Jacin hara) Zbog prevladavanja gospodarske krize, u Republici Hrvatskoj se od 1. kolovoza 2009. Godine zapoelo s ubiranjem posebnog poreza na plae, mirovine i druge primitke. Porez je vremenski ogranien te moe najdue trajati 18 mjeseci. Pravnu osnovu ubiranja posebnog poreza na plae, mirovine i druge primitke predstavlja Zakon o posebnom porezu na plae, mirovine i druge primitke i Pravilnik o posebnom porezu na plae, mirovine i druge primitke. Porezni obveznik je osoba koja ostvaruje plau, mirovinu i druge primitke koji podlijeu tom porezu. U predmet oporezivanja ovog poreza spada: 1) dohodak od nesamostalnog rada 2) drugi dohodak 3) mirovine na koje se prema Zakonu o porezu na dohodak ne plaa porez na dohodak 4) primici koji se fizikim i pravnim osobama isplauju na osnovi dividendi i udjela u dobiti Poreznu osnovicu predstavlja plaa, mirovina i drugi dohodak umanjeni za izdatke uplaenih doprinosa iz primitaka, uplaene porezno priznate premije osiguranja, predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak isplaeni iznos nakon odbitaka svih obveza prema dravi.

17

Poseban porez na plae, odnosno mirovine plaa se: 1) po stopi od 2 % na ukupni iznos plae, odnosno mirovine ako je iznos vei od 3 000 kn, a manji od 6 000 kn ukupno u tijeku jednog mjeseca 2) po stopi od 4 % na ukupni iznos plae, odnosno mirovine ako je iznos vei od 6 000 kn ukupno u tijeku jednog mjeseca Prihodi ubrani od posebnog poreza na plae, mirovine i druge primitke predstavljaju prihod dravnog prorauna. 1. 1. 1. 9. POSEBAN POREZ NA PRIMITKE OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI I OSTALE PRIMITKE Zbog prevladavanja gospodarske krize, u Republici Hrvatskoj se od 1. listopada 2009. godine ubire poseban porez na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke. Porez je vremenski ogranien te najdue moe trajati 18 mjeseci. Pravnu osnovu ubiranja posebnog poreza na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke predstavlja Zakon o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke i Pravilnik o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke. Porezni obveznik je osoba koja ostvaruje primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke koji podlijeu tom porezu. Predmet oporezivanja je: 1) dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i umarstava te dohodak od djelatnosti koji se utvruje na osnovi propisanih poslovnih knjiga 2) dohodak na osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stana, soba i postelje putnicima i turistima i organiziranja kampova od kojih se porez na dohodak i prirez porezu na dohodak utvruje i plaa prema rjeenju Porezne uprave 3) dohodak od vremenski ogranienog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasnitva i drugih imovinskih prava 4) dohodak od otuenja nekretnina i imovinskih prava 5) dohodak od kamata, izuzimanja imovine i koritenja usluga na teret dobiti tekueg razdoblja i udjela u dobiti ostvarenih dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica 6) dohodak u visini uplaenih i porezno priznatih premija ivotnog osiguranja s obiljejem tednje i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja Porezna osnovica predstavlja neto iznos primitaka koje tereti ovaj porez, tj. isplaeni iznos nakon odbitaka svih obveza prema dravi. Poseban porez na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke plaa se: 1) po stopi od 2 % na ukupni iznos primitaka ako je iznos vei od 3 000 kn, a manji od 6 000 kn ukupno u tijeku jednog mjeseca 2) po stopi od 4 % na ukupni iznos primitaka ako je iznos vei od 6 000 kn ukupno u tijeku jednog mjeseca Prihodi ubrani od posebnog poreza na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke predstavljaju prihod dravnog prorauna.

18

1. 1. 2. POREZ NA DOBIT 1. 1. 2. 1. OBVEZNIK POREZA NA DOBIT Kod normativnog odreenja obveznika poreza na dobit potrebno je odrediti sadrajnu i formalnu dimenziju toga pojma. 1) SADRAJNA DIMENZIJA Porezni obveznik je trgovako drutvo i druga pravna i fizika osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi. Porezni obveznik je i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident). I fizike osobe mogu biti obveznici poreza na dobit ako: 1) na vlastiti zahtjev plaaju porez na dobit umjesto porez na dohodak (naelo fakultativnosti) 2) su obvezne plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak (naelo obveznosti) *Naelo fakultativnosti za fizike osobe porezni obveznik je i fizika osoba koja ostvaruje dohodak od neke samostalne djelatnosti prema propisima o oporezivanju dohotka ako izjavi da e plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak *Naelo obveznosti za fizike osobe porezni obveznik je i poduzetnik fizika osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti ako ostvari bilo koji od sljedeih uvjeta: 1) ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak vei od 2 000 000 kn 2) ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak vei od 400 000 kn 3) ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veoj od 2 000 000 kn 4) ako u prethodnom poreznom razdoblju prosjeno zapoljava vie od 15 radnika 2) FORMALNA DIMENZIJA Rezidenti su pravne osobe (treba zadovoljiti jedan kriterij): 1) ije je sredite upisano u sudski registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj (formalni kriterij) 2) kojima se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj (materijalni kriterij) Rezidenti su i poduzetnici fizike osobe koje imaju prebivalite ili uobiajeno boravite u Republici Hrvatskoj te ija je djelatnost upisana u registar ili upisnik. Nerezident je osoba koja ne ispunjava niti jedan od uvjeta navedenih za odreenje rezidenta. U Hrvatskoj je nerezident tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (mora trajati due od 6 mjeseci). Tuzemna poslovna jedinca nema pravnu osobnost i kao takva, ona je dio svoga osnivaa. Tuzemnom poslovnom jedinicom smatra se i zastupnik koji djeluje u ime inozemnog poduzetnika u vezi bilo kojom aktivnou: 1) ako sklapa ugovore u ime inozemnog poduzetnika 2) ako nema ovlasti za sklapanje ugovora, ali uobiajeno dri zalihe proizvoda ili trgovake robe iz kojih redovito obavlja isporuke u ime inozemnog poduzetnika 19

TPJ (tuzemna poslovna jedinica) je: - sjedite uprave - podrunica - tvornica - radionica - rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom - gradilite odnosno graevinski/montani projekt

- poslovnica

3) IZUZIMANJE IZ OSOBNOG OBUHVATA OBVEZE POREZA NA DOBIT Od oporezivanja porezom na dobit se izuzimaju subjekti koji nisu osnovani radi ostvarenja dobiti: 1) subjekti javnog prava (npr. dravni zavodi, tijela dravne/lokalne uprave...) 2) neprofitni subjekti (npr. vjerske zajednice, politike stranke, sindikati, udruge, DVD-i, ...) 3) otvoreni investicijski fondovi Porezni obveznik je i svaki ona poduzetnik koji: 1) nije obuhvaen niti jednom od izuzimajuih normi 2) nije obveznik poreza na dohodak 3) ija se dobit ne oporezuje drugdje 1. 1. 2. 2. POREZNA OSNOVICA Porezna osnovica poreza na dobit ima sadrajnu i teritorijalnu dimenziju: 1) Sadrajna dimenzija. Porezna osnovica je dobit koja se utvruje prema raunovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obrauna poreza na dobit, uveana i umanjena prema Zakonu o porezu na dobit. Polazna veliina je raunovodstvena dobit. 2) Teritorijalna dimenzija. Poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta ini dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu, a poreznu osnovicu nerezidenta ini dobit ostvarena u tuzemstvu U osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika, a porezna osnovica se utvruje prema trinoj vrijednosti imovine. 1) SMANJENJA I POVEANJA POREZNE OSNOVICE Norme kojima su propisana smanjenja i uveanja porezne osnovice imaju razliite svrhe: 1) ukljuiti ili iskljuiti iz porezne osnovice iznose koji tu osnovicu raunovodstveno neopravdano poveavaju ili smanjuju 2) smanjenjem porezne osnovice poticati gospodarsku djelatnost 3) uveanjem osnovice sprijeiti dvostruko iskazivanje rashoda 4) uveanje osnovice kao rezultat zakonodavevog dispozitivnog normativnog ovlatenja 5) uveanjem osnovice utjecati na ponitavanje razliitih naina smanjenja dobit

20

Porezna osnovica moe biti smanjena: 1) za prihode dividendi i udjela u dobiti 2) za prihode od vrijednosnih usklaenja dionica i udjela ako su bili ukljueni u poreznu osnovicu 3) za prihode od naplaenih otpisanih potraivanja koja nisu iskljuena iz porezne osnovice kao porezno priznati rashod, a u prethodnom poreznim razdobljima bila su ukljuena u osnovicu pa ih sada treba iskljuiti iz osnovice 4) za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima 5) za svoju poticaja u obliku poreznog osloboenja ili olakice 6) za rashode ranijih razdoblja koji su bili ukljueni u poreznu osnovicu 7) za reinvestiranu dobit, osim ako nije ostvarena iz bankarskog odnosno financijskog nebankarskog sektora (stupa na snagu 1.1.2013.)

Porezna osnovica moe biti poveana: 1) za rashode od vrijednosnih usklaenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima 2) za svotu amortizacije 3) za 70% trokova reprezentacije (ugoenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tbrtke ili proizvoda, trokova odmora, sporta, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kua za odmor), u visini trokova nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom 4) za 30% trokova, osim trokova osiguranja i kamata, nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi koritenja sredstava za osobni prijevoz ne utvruje plaa 5) za manjkove na imovini iznad visine utvrene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtnike komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaa porez na dohodak 6) za trokove prisilne naplate poreza ili drugih davanja 7) za kazne koje izrie mjerodavno tijelo 8) za zatezne kamate izmeu povezanih osoba 9) za povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fizikim ili pravnim osobama da nastane, odnosno ne nastane odreeni dogaaj, tj. da se odreena radnja obavi, primjerice, bolje ili bre nego inae ili da se propusti obaviti 10) za darovanja iznad svote iz stavka 7. i 8. ovoga lanka 11) za kamate koje nisu porezno priznati rashod prema odredbama ovog Zakona 12) za rashode utvrene u postupku nadzora s pripadajuim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioniara, lanova drutva i fizikih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaa porez na dobit, te s njima povezanim osobama 13) za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote poveanja porezne osnovice na koji nisu bili ukljueni u poreznu osnovicu

21

2) VRIJEDNOSNO USKLAENJE I OTPIS POTRAIVANJA Osnovica porez na dobit izraunava se na temelju fakturirane realizacije. To znai da prihod ini iznos iskazan na svakom raunu koji poduzetnik izda za isporuena dobra ili obavljene usluge, bez obzira jesu li isporuena dobra ili obavljane usluge doista naplaeni. Prema tome, rashod je svaki primljeni raun na osnovi isporuke dobara ili obavljenih usluga bez obzira na to jesu li primljena dobra ili obavljene usluge plaeni. U poslovanju poduzetnika moe se dogoditi da on ne moe naplatiti isporuena dobra i obavljene usluge. U tom sluaju potrebno je provesti vrijednosno usklaenje, tj. ispravak vrijednosti potraivanja kupca za isporuena dobra i obavljene usluge. Takva e potraivanja biti priznata kao rashod ako je od dospijea potraivanja do kraja poreznog razdoblja proteklo vie od 120 dana, a ona nisu naplaena do petnaestog dana prije podnoenja porezne prijave. Vrijednosno usklaenje bit e priznato samo: 1) ako je potraivanje evidentirano u poslovnim knjigama kao prihod 2) ako su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga, panjom dobroga gospodarstvenika, tj. ako su potraivanja utuena ili se zbog njih vodi ovrni postupak, ako su prijavljena u steajnom postupku nad dunikom ili ako je postignuta nagodba s dunikom u postupku sanacije ili steaja 3) REZERVIRANJA Rezerviranja su sredstava namijenjena za pokrie buduih trokova. Po vrsti imamo zakonska rezerviranja, rezerviranja osloboena od poreza, oporezive priuve te tajne ili skrivene priuve.Ope je pravilo da rezerviranja nee biti priznata kao rashod, no Zakon o porezu na dobit posebnim propisima regulira rezerviranja koja e ipak biti priznata kao rashod. U takva rezerviranja ubrajamo: 1) Zakonska rezerviranja za rizike i trokove na temelju zakona i drugog propisa. 2) Ugovorna rezerviranja zavisna od ugovorne volje stranaka: a) rezerviranja za otpremnine b) rezerviranja za trokove obnavljanja prirodnih bogatstava c) rezerviranja za trokove u jamstvenim rokovima d) rezerviranja za trokove po zapoetim sudskim sporovima Zajedniki nazivnik takvih oporezivanja je naelo razboritosti jer njihovim ugovaranjem poduzetnik osigurava sredstva za budue nepredvidive i nepovoljne situacije. 4) AMORTIZACIJA Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine prikazuje se kao rashod u svoti obraunatoj na troak nabave po linearnoj metodi. Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju se stvari i prava iji je pojedinani troak nabave vei od 3 500 kn i vijek trajanja dui od godinu dana. Amortizaciji ne podlijee zemljite, uma i slina obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture te umjetnika djela. Amortizacija se obraunava pojedinano, a godinje amortizacijske stope su sljedee: 1) za graevinske objekte i brodove vee od 1 000 BRT (20 godina) 5 % 2) za osnovno stado, osobne automobile (5 godina) 20 % 3) za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne automobile, te za mehanizaciju (4 godine) 25 % 4) za raunala, raunalnu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za raunalne mree (2 godine) 50 % 5) za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina) 10 % Zakonom je propisana mogunost ubrzane amortizacije, mogunou udvostruenja propisanih godinjih stopa.

22

Popis dugotrajne imovine slui za utvrivanje izdataka otpisa (amortizacije). Dugotrajna se imovina i nakon to je u cjelosti otpisana zadrava u popisu dugotrajne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog naina otuenja ili unitenja. 1. 1. 2. 3. SADRAJNI OBUHVAT OPOREZIVANJA NEREZIDENTNIH POREZNIH OBVEZNIKA (TUZEMNA POSLOVNA JEDINICA) to se tie odreenja sadrajnog obuhvata: 1) primijenjeno je naelo izjednaenosti naina utvrenja poreznih osnovica rezidenta i nerezidenta 2) pri utvrivanju porezne osnovice, dobit tuzemnih poslovnih jedinica mora odgovarati onoj dobiti koju bi ostvarila poslovna jedinica kad bi bila zasebno i nezavisno drutvo koje se bavi istim ili slinim poslovanjem pod istim ili slinim okolnostima, te kad bi poslovala potpuno samostalno s drutvom ija je poslovna jedinica 3) pri utvrivanju dobiti tuzemnih poslovnih jedinica priznaju se rashodi nastali za njezine potrebe, ukljuujui ope upravne i administrativne rashode, bilo da su nastali u tuzemstvu ili inozemstvu 1. 1. 2. 4. UTVRIVANJE POREZNE OSNOVICE U POSLOVANJU IZMEU POVEZANIH OSOBA 1) POREZNA OSNOVICA U POSLOVANJU IZMEU POVEZANIH OSOBA (TRANSFERNE CIJENE) Povezanim osobama smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu drutva. Za poreznu osnovicu potrebno je utvrditi dobit koju bi meusobnim poslovanjem ostvarila nepovezana drutva, a koja nije ostvarena poslovanjem povezanih drutava (u sluaju transfernih cijena, sva dobit koja bi bila ostvarena, ukljuuje se u poreznu osnovicu povezanih osoba). Metode kojima se utvruje jesu li poslovni odnosi meu povezanim osobama ugovoreni po trinim cijenama su: 1) Metoda usporedivih nekontroliranih cijena po kojoj se cijene za prodane proizvode robu ili usluge u kontroliranim poslovima usporeuju s onima u nekontroliranim poslovima i usporedivim okolnostima. 2) Metoda trgovakih cijena po kojoj se utvruje cijena po kojoj se roba nabavljena od povezanih osoba prodaje nepovezanim osobama. 3) Metoda dodavanja bruto dobiti na trokove po kojoj se prvo utvruju trokovi proizvoda, poluproizvoda ili usluga koje je imala osoba koja je proizvode, poluproizvode ili usluge prodala drugoj povezanoj osobi. Na te trokove se dodaje odgovarajua bruto dobit i od toga se dobije cijena po kojoj su te robe mogle biti nabavljene od nepovezanih osoba. 4) Metoda podjele dobiti po kojoj se eliminira uinak posebnih uvjeta na dobit u poslovima izmeu povezanih osoba. Prvo se utvruje podjela dobiti izmeu povezanih osoba, a zatim se procjenjuje podjela dobiti do koje bi dolo da su u poslu u istim trinim uvjetima sudjelovale nepovezane osobe. Tako utvreni udjeli u dobiti rasporeuju se na povezane osobe.

23

5) Metoda neto dobitka po kojoj se ispituje ostvarena neto dobit u odnosu na neku osnovu kao to su ukupni trokovi, prihodi od prodaje, imovina ili vlastiti kapital koju jedna osoba ostvaruje u poslovima s jednim ili vie povezanih osoba. Tako dobivena neto dobit se usporeuje s neto dobiti nepovezanih osoba u slinim okolnostima. Poslovni odnosi izmeu povezanih osoba bit e priznati samo ako porezni obveznik posjeduje i na zahtjev Porezne uprave prui podatke i informacije o povezanim osobama i poslovnim odnosima s tim osobama, metodama kojima se koristi za utvrivanje usporedivih trinih cijena i razlozima za odabir tih metoda. Sve se ove odredbe odnose na poslovne odnose izmeu povezanih osoba od kojih je jedna nerezident. Izuzetno (za cilj ima sprijeiti koritenje transfernih cijena), te se odredbe mogu odnositi i na povezane osobe koje su rezidenti ako jedna od povezanih osoba: 1) ima povlateni porezni status (plaa p.dob. po niim stopama od propisanih ili je osloboena p.dob.) 2) ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja 2) KAMATE IZMEU POVEZANIH OSOBA Razlikujemo dvije situacije: 1) pri utvrivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba bit e obraunata kamata najmanje do visine kamatne stope koje bi bila ostvarena izmeu nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma 2) pri utvrivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obraunate kamate najvie do visine kamatne stope koja bi bila ostvarena izmeu nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma 1. 1. 2. 5. POREZNI GUBITAK Ako u postupku utvrivanja porezne osnovice bude utvrena negativna osnovica, porezni obveznik ima porezni gubitak. Taj gubitak je porezno priznat te e on biti prenesen i nadoknaen umanjivanjem porezne osnovice u sljedeih 5 godina. 1. 1. 2. 6. POREZNA STOPA Porez na dobit plaa se po stopi od 20 % na utvrenu poreznu osnovicu. 1. 1. 2. 7. PREOBLIKOVANJE DRUTVA I LIKVIDACIJA Ako se porezni obveznik preoblikuje (=mijenja pravni oblik), promjena ne utjee na oporezivanje, pri emu se nastavljaju knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza. Trgovako drutvo u likvidaciji je trgovako drutvo u postupku ukidanja, a njegova imovina, ako je ima, raspodjeljuje se, nakon plaanja dugova, vlasnicima udjela. Ako je porezni obveznik u postupku likvidacije, dobit ili gubitak utvruje se u razdoblju likvidacije koje se nastavlja na posljednje porezno razdoblje. Poetna bilanca za razdoblje likvidacije istovjetna je bilanci na kraju prethodnog poreznog razdoblja. Ako takva konana bilanca ne postoji, vrijednost imovine i obveze utvruju se procjenom. Zavrna bilanca razdoblja likvidacije pokazuje imovinu koja e biti raspodijeljena, i to na likvidacijsku dobit ili likvidacijski gubitak. Imovina se na kraju razdoblja likvidacije procjenjuje po trinoj vrijednosti. (Isto vrijedi i u sluaju steaja). 24

1) SPAJANJE, PRIPAJANJE I PODJELA (sva 3 se odvijaju bez postupka likvidacije) Usklaivanje s pravom Europske unije (Direktiva o spajanjima). Spajanje je transakcija kojom prestaju jedno ili vie drutava (=preneseno drutvo) prijenosom sve imovine i obveza na novo drutvo (=drutvo preuzimatelj) Pripajanje je transakcija kojom nestaju jedno ili vie drutava prijenosom sve imovine i obveza na drugo postojee drutvo. Podjela je transakcija koja obuhvaa razdvajanje i odvajanje: a) pri razdvajanju drutva drutvo nestaje, prijenosom sve imovine i obveza na dva ili vie novonastalih ili postojeih drutava b) pri odvajanju drutvo prenosi jednu ili vie djelatnosti na jedno ili vie drutava koja se osnivaju ili na jedno ili vie postojeih drutava Prijenosom djelatnosti se smatra prijenos cjelokupne imovine i obveza koje se pripisuju dijelu drutva koje organizacijski ini zasebno poslovanje. Prava i obveze spojenih, pripojenih ili podijeljenih poreznih obveznika preuzima pravni sljednik. 2) KONTINUITET U OPOREZIVANJU (STJECANJE I VREDNOVANJE PRAVA PRI SPAJANJU, PRIPAJANJU I PODJELI) Ako prilikom spajanja, pripajanja i podjele postoji kontinuitet u oporezivanju smatra se da porezni obveznik nastavlja djelatnost te to nema utjecaja na oporezivanje. Kontinuitet postoji ako pri prijenosu na drutvo preuzimatelja ne dolazi do promjene u procjeni predmeta imovine i obveza. Kontinuitet u oporezivanju postojat e ako su prilikom tih transakcija nastavljene knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza.

1. 1. 2. 8. URAUNAVANJE POREZA PLAENOG U INOZEMSTVU Ako je porezni obveznik ostvario prihode u inozemstvu ili dobit u inozemstvu na koju je u inozemstvu platio porez na dobit plaeni porez u inozemstvu moe uraunati u tuzemni porez najvie do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvarenu dobit ili prihode platio u tuzemstvu. U svrhu uraunavanja plaenog poreza u inozemstvu porezni obveznik treba Poreznoj upravi predoiti dokaz o plaenom porezu u inozemstvu.

25

1. 1. 2. 9 POREZ PO ODBITKU Porez po odbitku je porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari nerezident u Republici Hrvatskoj. Porezni obveznik poreza po odbitku je isplatitelj, a porezna osnovica poreza po odbitku je bruto iznos naknade koju tuzemni isplatitelj plaa nerezidentu inozemnom primatelju. Za aktiviranje ovo tehnike dovoljno je da dobit u Hrvatskoj ostvari nerezident. Porezna dobra uz koja je vezana naplata poreza na dobit po odbitku su sljedee naknade: 1) kamate, dividende, udjeli u dobiti 2) naknada na osnovi autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasnitva Da bi bila oporezovana porezom po odbitku, ta dobit mora biti isplaena inozemnim osobama koje nisu fizike osobe. Dolazi do dvostrukog oporezivanja: 1. povodom ostvarenja dobiti: oporezuje se porezom na dohodak ili p.dob. 2. povodom iznoenja dobiti u inozemstvo (to drugo oporezivanje po odbitku) se destimulira ovako: porez po odbitku plaaju i TPJ inozemnog poduzetnika kada plaaju naknade matinom poduzeu, dakle kada izlaze iz Hrvatske, ali im se taj porez ne naplauje ako se naknada pripisuje kao prihod TPJ, dakle ostaje u Hrvatskoj. Posebnom odredbom propisana je naplata poreza po odbitku i na usluge istraivanja trita, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge, plaene inozemnim osobama. Porez po odbitku plaa se po stopi od 15 % (na dividende i udjele u dobiti 12%). No, porez po odbitku plaa se po stopi od 20 % na sve vrste usluga koje su plaene osobama koje imaju sjedite ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u dravama, osim drava lanica Europske unije, u kojima je opa ili prosjena nominalna stopa oporezivanja dobiti nia od 12, 5 %, a drava je objavljena u Popisu drava koji donosi ministar financija (takvo poveanja stope poreza po odbitku ima za cilj sprijeiti koritenje poreznih utoita i tetne porezne konkurencije)

1. 1. 2. 10. POREZNA OSLOBOENJA, OLAKICE I POTICAJI (NE, jer je izbaeno iz Poreza na dobit) 1) POREZNE OLAKICE NA PODRUJIMA POSEBNE DRAVNE SKRBI a) obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na podruju posebne dravne skrbi i zapoljavaju vie od 5 zaposlenika u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, pri emu vie od 50 % zaposlenika ima prebivalite ili boravite na podruju posebne dravne skrbi najmanje 9 mjeseci, do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, plaaju porez na dobit u sljedeim postocima: 1) I. skupina ne plaa porez na dobit 2) II. skupina plaa 25 % od propisane porezne stope 3) III. skupina plaa 75 % od propisane porezne stope b) obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na podruju posebne dravne skrbi, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, i zapoljavaju vie od 5 zaposlenika u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, pri emu vie od 50 % zaposlenika ima prebivalite i boravite na podruju posebne dravne skrbi, plaaju porez na dobit sljedeim redoslijedom:

26

1) podruje posebne dravne skrbi, I. skupina: a) 2008. 2010.: ne plaa se porez na dobit b) 2011. 2013.: 25 % od propisane porezne stope c) 2014. 2016.: 75 % od propisane porezne stope d) 2017.: propisana porezna stopa 2) podruje posebne dravne skrbi, II. skupina: a) 2008. 2010.: 25 % od propisane porezne stope b) 2011. 2013.: 75 % od propisane porezne stope c) 2014.: propisana porezna stopa 3) podruje posebne dravne skrbi, III. skupina: a) 2008. 2010.: 75 % od propisane porezne stope b) 2011. 2013.: 85 % od propisane porezne stope c) 2014.: propisana porezna stopa 2) POREZNE OLAKICE NA BRDSKO-PLANINSKIM PODRUJIMA a) obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na brdsko-planinskom podruju i zapoljavaju vie od pet zaposlenika na neodreeno vrijeme, pri emu vie od 50 % zaposlenika ima prebivalite i boravite na brdskoplaninskom podruju ili podruju posebne dravne skrbi, plaaju porez na dobit u visini 75 % od propisane porezne stope do ulaska Hrvatske u Europsku uniju b) obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na brdsko-planinskom podruju, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, i zapoljavaju vie od pet zaposlenika na neodreeno vrijeme, pri emu vie od 50 % zaposlenika ima prebivalite i boravite na brdsko-planinskom podruju ili podruju posebne dravne skrbi, plaaju porez na dobit u visini 75 % od propisane porezne stope u razdoblju 2008. 2010. godine. Od 2011. Godine plaat e porez na dobit u visini propisane vaee porezne stope. 3) POREZNE OLAKICE GRADU VUKOVARU a) obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na podruju Grada Vukovara i zapoljavaju vie od 5 zaposlenika u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, pri emu vie od 50 % zaposlenika ima prebivalite i boravite na podruju Grada Vukovara ili brdsko-planinskom podruju ili podruju posebne dravne skrbi, osloboeni su plaanja poreza na dobit do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. b) obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na podruju Grada Vukovara, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, zapoljavaju vie od 5 zaposlenika u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, pri emu vie od 50 % zaposlenika ima prebivalite i boravite na podruju Grada Vukovara ili brdsko-planinskom podruju ili podruju posebne dravne skrbi, plaaju porez na dobit u sljedeim postocima: 1) 2008. 2010.: ne plaa porez na dobit 2) 2011. 2013.: 25 % od propisane porezne stope 3) 2014. 2016.: 75 % od propisane porezne stope 4) 2017.: propisana porezna stopa 4) POREZNE OLAKICE U SLOBODNIM ZONAMA Korisnici zona koji su do stupanja na snagu Zakona o slobodnim zonama uloili u gradnju ili sudjelovali u izgradnji objekata ulaganjem vie od 1 000 000 kn, a da pritom nisu iskoristili gornju granicu intenziteta potpore za ulaganje, osloboeni su plaanja poreza na dobit.

27

5) POTICAJI ULAGANJA 1) do 1, 5 milijuna eura i najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem imaju stopu poreza na dobit 10 % (povlastica traje 10 godina) 2) 1,5 - 4 milijuna eura i najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem imaju stopu poreza na dobit 7 % (povlastica traje 10 godina) 3) 4 - 8 milijuna eura i najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem imaju stopu poreza na dobit 3 % (povlastica traje 10 godina) 4) vie od 8 milijuna eura i najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem imaju stopu poreza na dobit 0 % (povlastica traje 10 godina) 6) DRAVNE POTPORE ZA ISTRAIVAKO RAZVOJNE PROJEKTE 1) za temeljita istraivanja do 150 % opravdanih trokova 2) za primijenjena istraivanja do 125 % opravdanih trokova 3) za razvojna istraivanja do 100 % opravdanih trokova 7) DRAVNE POTPORE ZA OBRAZOVANJE I IZOBRAZBU 1) veliki poduzetnik a) doputeno smanjenje porezne osnovice za trokove opeg obrazovanja i izobrazbe radnika je do 50 % opravdanih trokova b) doputeno smanjenje porezne osnovice za trokove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika je do 25 % opravdanih trokova 2) mali i srednji poduzetnik a) doputeno smanjenje porezne osnovice za trokove opeg obrazovanja i izobrazbe radnika je do 70 % opravdanih trokova b) doputeno smanjenje porezne osnovice za trokove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika je do 35 % opravdanih trokova 8) POREZNE OLAKICE ZA OBAVLJANJE POMORSKOG PRIJEVOZA Trgovaka drutva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost ne plaaju porez na dobit koju ostvare od: 1) iskoritavanja brodova u meunarodnoj plovidbi 2) prodaje brodova 3) prodaje dionica ili udjela trgovakim brodskim drutvima koja posluju u meunarodnoj plovidbi 4) dividende od dionica koje imaju u trgovakim brodskim drutvima koja posluju u meunarodnoj plovidbi

28

1. 1. 3. NAKNADA ZA PRUANJE USLUGA U POKRETNIM ELEKTRONIKIM KOMUNIKACIJSKIM MREAMA U primjeni od 1. kolovoza 2009. Godine. Ima sve bitne karakteristike poreza, osim to se zove naknada (prihod je dravnog prorauna Republike Hrvatske). Porezno dobro su usluge u pokretnim elektronikim komunikacijskim mreama: 1) usluga kratke tekstualne poruke (SMS) i usluga prijenosa slike, govora i zvuka porukom (MMS) 2) govorna usluga Obveznik plaanja naknade je infrastrukturni operator koji prua usluge. Osnovica za obraunavanje naknade je iznos prihoda obveznika plaanja naknade za usluge pruene korisniku usluge. Radi se o dodatnom oporezivanju dobiti. Porezni obveznik e, da bi zadrao istu razinu prihoda, poveati cijene usluga za iznos ove naknade, time e iznos naknade prevaliti na konane potroae to se odraava poveanjem cijena. Visina naknade za pruanje usluga se utvruje primjenom stope od 6 % na osnovicu za obraun naknade. Obveza obraunavanja naknade nastaje istekom obraunskog razdoblja u kojem je obveznik plaanja naknade pruio uslugu (1 mjesec). Obveza plaanja naknade za pruanje usluga nastaje do petnaestoga dana tekueg mjeseca za prethodni mjesec u kojem je usluga pruena. Kaznena odredba je sljedea novanom kaznom od 50 000 do 500 000 kn bit e kanjen obveznik za sljedee prekraje: 1) ako ne obrauna ili ne obrauna tonu naknadu za pruanje usluga 2) ako ne plati naknadu za pruanje usluga u propisanom roku 3) ako ne podnese ili ne podnese uroku izvjee Za iste prekraje bit e kanjena i odgovorna osoba obveznika novanom kaznom od 5 000 do 50 000 kn. Za navedene prekraje moe biti izreena zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do godine dana ili zatitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti poslova ili dunosti u trajanju od tri mjeseca do godine dana fizikoj ili odgovornoj osobi obveznika plaanja naknade. Imovinska korist steena poinjenjem nekog od navedenih prekraja bit e oduzeta.

29

2. POREZNI POSTUPAK
2. 1. UVOD
Opim poreznim zakonom (OPZ) ureeni su odnosi izmeu poreznih obveznika i poreznih tijela koji primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima te je time odreen obuhvat drutvenih odnosa reguliranih OPZ-om. Propisana je supsidijarna primjena OPZ-a (ako posebnim zakonom o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije ureeno drukije) te iz toga proizlazi da je OPZ opi propis (lex generalis). No, on je i posebni propis (lex specialis) u odnosu prema Zakonu o opem upravnom postupku (ZOUP) jer e na postupanje poreznih tijela ZOUP biti primijenjen samo ako OPZ ne ureuje drukije. Osim to je opi i posebni propis, OPZ je i sistemski propis jer velikim brojem svojih odredbi regulira temeljne pojmove i pravila razliitih postupaka u provedbi oporezivanja. Sistemski znaaj OPZ-a dolazi do izraaja u definiranju razliitih oblika javnih davanja: 1) javna davanja, u smislu OPZ-a, su porezi i druga javna davanja a) porezi su novana davanja i prihod prorauna koji se koristi za podmirivanje proraunom utvrenih javnih izdataka b) drugim javnim davanjima smatraju se carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novane kazne za porezne prekraje i sva davanja ije je utvrivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadlenosti poreznog tijela - porezno tijelo je tijelo dravne uprave, tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave ili tijelo jedinice lokalne samouprave u ijem se djelokrugu poslovi utvrivanja, nadzora i naplate poreza

2. 2. OSNOVNA NAELA POREZNOG POSTUPKA

Naela su kriteriji za djelovanje i prosuivanje. Osnovna naela na kojima je utemeljen porezni postupak u RH su: 1) naelo zabrane povratne primjene propisa - u postupku oporezivanja primjenjuju se propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka injenica na kojima se temelji oporezivanje - zabranjeno je retroaktivno djelovanje propisa, ali ide se i dalje, tj. zabranjuje se i primjena propisa koji su bili na snazi prije nastanka porezno relevantnih injenica 2) naelo zakonitosti - propisana je dunost poreznog tijela da zakonito utvruje sva prava i obveze iz porezno-pravnog odnosa - porezno tijelo duno je postupati na zakonit nain dok drugi naini nisu dozvoljeni (npr. postupanje u skladu s naelom pravinosti) - naelo zakonitost regulirano je i ustavnim normama 3) naelo traenja istine - porezno tijelo je duno utvrivati sve injenice koje su bitne za donoenje zakonite i pravilne odluke pri emu je s jednakom panjom duno utvrditi i one injenice koje idu u prilog poreznog obveznika - porezno tijelo odreuje koje e radnje biti poduzete u postupku i u kojem opsegu

30

- porezno tijelo duno je upozoriti sudionike porezno-pravnog postupka na njihova prava i obveze u postupku - porezno tijelo treba porezne obveznike poticati na podnoenje poreznih prijava 4) naelo odreenosti i ugodnosti podmirenja porezne obveze - poreznim obveznicima se treba uiniti to je mogue jednostavnijim pristup informacijama koje su relevantne za oporezivanje i to putem suvremenih tehnolokih rjeenja (npr. internet) 5) naelo upotrebe jezika i pisma - u RH je u slubenoj uporabi hrvatski jezik i latinino pismo - u pojedinim lokalnim jedinicama, uz hrvatski jezik i latinino pismo, u slubenu uporabu moe biti uveden i drugi jezik te irilino ili koje drugo pismo - postoji mogunost da porezni obveznik preda ispravu na jeziku i pismu koji nisu u slubenoj upotrebi kod poreznog tijela pa u tom sluaju porezno tijelo odreuje rok u kojem porezni obveznik mora dostaviti ovjereni prijevod isprave na slubeni jezik i pismo 6) naelo prava na oitovanje poreznog obveznika - poreznom obvezniku mora biti omogueno pravo da u poreznom postupku zatiti svoja prava i interese pa porezno tijelo mora tome poreznom obvezniku omoguiti oitovanje o injenicama i okolnostima bitnim za donoenje poreznog akta - to je njegovo pravo, ali ne i obveza 7) naelo uvanja porezne tajne (str. 229.) - porezno tijelo duno je kao poreznu tajnu uvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke kojima raspolae u vezi s poreznim postupkom - svrha je naela sauvati privatnu i poslovnu sferu ivota poreznog obveznika - naelo nije apsolutne naravi - postoje izuzeci pa tako porezna tajna nisu: a) podaci o upisu i ispisu iz sustava PDV-a (podaci od javnog interesa) b) podaci o poreznim obveznicima koji su davali lane podatke radi umanjenja svoje ili tue obveze PDV-a (prijevarne radnje se ne prikrivaju) 8) naelo postupanja u dobroj vjeri (str. 229. 230.) - postupanje u dobroj vjeri znai svjesno i poteno postupanje u skladu sa zakonom - ministar financija je donio pravilnik u kojemu je propisao nain postupanja u dobroj vjeri posebno za porezna tijela i posebno za poreznog obveznika 9) naelo gospodarskog pristupa (str. 230. -232.) - porezne injenice utvruju se prema njihovoj gospodarskoj biti - prilikom oporezivanja treba voditi rauna o ostvarenju gospodarske biti, pri emu je formalno-pravni aspekt manje vaan - moe se oporezivati i dobro nastalo, npr. kaznenim djelom te imovina koju netko koristi ili njome raspolae bez pravne osnove 10) naelo sprjeavanja zloupotrebe pravne forme

31

- ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrivanje porezne obveze prikriveni pravni posao - kako porezna obveza ovisi o pravnoj formi nekog posla porezni obveznik moe pravni posao koji doista ima namjeru sklopiti prikriti s drugim pravnim poslom koji za njega ima povoljnije porezne posljedice (prividni pravni posao kao sredstvo izbjegavanja porezne obveze) - porezna je administracija radi spreavanja takve zloupotrebe ovlatena zanemariti takav pravni posao, odnosno smatrati ga sklopljenim u pravnoj formi koja je odraz stvarne namjere osobe koja je zainteresirana sklopiti takav pravni posao, tj. u formi prikrivenog pravnog posla

2. 3. POREZNO-PRAVNI I POREZNO-DUNIKI ODNOS

Porezno-pravni odnos (materijalno pravo) je odnos izmeu poreznog tijela i poreznog obveznika koji obuhvaa njihova prava i obveze u poreznom postupku. Porezno-pravni odnos je jednostrano obvezujui, pravnim normama odreen odnos izmeu poreznog obveznika i javne vlasti (drave), koji nastaje u povodu javnofinancijske (porezne) obveze. Porezni obveznik iz tog odnosa nema nuno odreeno potraivanje. Potraivanje poreznog obveznika moe nastati samo na temelju preplaenog poreza (plaajui predujmove obveznik je platio vie, porezno povlatenje nije bilo zaraunato prilikom naplate poreza ili je porezna obveza zaraunata u pravno neutemeljenom viem iznosu). Porezno-duniki odnos (postupovno pravo) je dio porezno-pravnog odnosa u kojemu sudionici porezno-dunikog odnosa ostvaruju svoja prava i obveze. 2. 3. 1. POREZNO-PRAVNI ODNOS Sudionici porezno-pravnog odnosa su: 1) porezno tijelo - porezno tijelo je tijelo dravne uprave, tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave ili tijelo jedinice lokalne samouprave u ijem su djelokrugu poslovi utvrivanja, nadzora i naplate poreza 2) porezni obveznik - porezni obveznik je svaka osoba koja je kao takva predviena zakonom kojim je ureena odreena vrsta poreza 3) porezni jamac - porezni jamac odgovara za porezni dug ako ga u roku nije platio porezni obveznik, njegova odgovornost je supsidijarna - ako porezni jamac odgovara kao jamac platac, ako je sam utajio porez ili ako je sudjelovao u utaji poreza, odgovara solidarno Porezni obveznik u poreznom postupku moe imati: 1) zastupnika a) opunomoenik osoba koja zastupa poreznog obveznika u okviru dobivene punomoi i u njegovo ime moe poduzimati radnje u poreznom postupku (npr. odvjetnik) b) zakonski i dobrovoljni zastupnik: 32

- zakonski zastupnik zastupa fizike i pravne osobe na temelju propisa (npr. roditelji kao zastupnici djece) - dobrovoljni zastupnik zastupa fizike i pravne osobe na temelju ugovora (npr. zastupnici udruenih osoba i imovinskih masa bez pravne osobnosti ako je sklopljen ugovor o zastupanju) 2) pomagatelja - osoba koja nastupa uz nazonog poreznog obveznika i pomae mu savjetima - pomagatelj nije ovlaten u ime poreznog obveznika poduzimati radnje u poreznom postupku - izjava pomagatelja smatra se izjavom poreznog obveznika te ju porezni obveznik moe ponititi samo ako danoj izjavi odmah proturjei 3) porezni savjetnik - osoba koja obavlja poslove savjetovanja poreznog obveznika u poreznom postupku pred poreznim tijelima 2. 3. 2. POREZNO-DUNIKI ODNOS Sudionici porezno-dunikog odnosa su: 1) porezno tijelo 2) porezni obveznik 3) porezni jamac Porezno tijelo u porezno-dunikom odnosu ima pravo na naplatu: 1) poreza 2) kamata i novanih kazni 3) novanih inidbi na osnovi odgovornosti iz poreznog jamstva Potraivanje prema dravi mogu imati: 1) porezni obveznik 2) osoba koja je preplatila porez 3) osoba od koje je bez pravne osnove porez naplaen - te osobe imaju pravo na: a) povrat preplaenog poreza ili poreza plaenog bez pravne osnove b) kamate na porez koji je plaen bez pravne osnove a) Nastanak i prestanak prava i obveza Porezno tijelo u porezno-dunikom odnosu stjee navedena prava od dana dospjelosti trabine na osnovi poreza dok porezni obveznik ili druga osoba u porezno-dunikom odnosu stjee prava od dana kada je porezno tijelo primilo od poreznog obveznika ili druge osobe iznos preplaenog poreza ili poreza plaenog bez pravne osnove. Prava i obveze iz porezno-dunikog odnosa prestaju plaanjem, prijebojem, otpisom, zastarom i drugim sluajevima odreenim OPZ-om. b) Poloaj solidarnog dunika, tree osobe i pravnog slijednika Solidarni dunici su osobe od kojih svaka ima obvezu podmiriti porezni dug. Svaki solidarni dunik obvezan je podmiriti cjelokupni porezni dug, a porezno tijelo odluuje od kojeg e solidarnog dunika naplatiti porezni dug i u kojoj visini. Ispunjavanjem obveze jednog solidarnog dunika prestaje porezno-duniki odnos svih solidarnih dunika. Solidarni dunik od kojeg je naplaen porezni dug ima pravo regresa prema glavnom duniku 33

(poreznom obvezniku). OPZ poznaje i redovno (obino) jamstvo ije su karakteristike akcesornost (ono pretpostavlja postojanje valjane obveze glavnog dunika) i supsidijarnost (vjerovnik moe traiti ispunjenje obveze od jamca tek onda kada se nije uspio namiriti od glavnog dunika). Obveze iz porezno-dunikog odnosa za poreznog obveznika mogu podmiriti i tree osobe. Nasljeivanje, tj. poveanje imovine nasljeivanjem je oporezivo (porezno) dobro. Porezna dobra su materijalne ili nematerijalne trino izrazive vrijednosti ili gospodarski dogaaji (npr. isporuka dobara i usluga) koji su oporezivi na temelju vaee pravne norme. Univerzalni pravni slijednik (osoba koja nasljeuje sve, odnosno alikvotni dio svih prava i obveza ostavitelja) u cijelosti preuzima pravni poloaj pravnog prednika, osim obveza na osnovi izreenih novanih kazni ostavitelju. Nasljednici su duni platiti obveze iz poreznodunikog odnosa do visine vrijednosti naslijeene imovine, osim obveza na osnovi izreenih novanih kazni ostavitelju. Vrijednost naslijeene imovine utvruje porezno tijelo na osnovi trinih cijena. c) Ustup, zalog i pljenidba prava iz porezno-dunikog odnosa Porezni obveznik moe u porezno-dunikom odnosu stei odreena prava prema poreznom tijelu. Ta su prava izraena u novcu te ona mogu biti predmet graansko-pravnih odnosa ustupa, zaloga ili pljenidbe. U ta se prava ubraja: 1) pravo na povrat poreza 2) pravo na povrat iznosa koji je porezni jamac platio na ime poreza za poreznog obveznika 3) pravo na povrat kamata

d) Odredbe o odgovornosti OPZ regulira odgovornost sljedeih osoba: 1) porezni jamac a) kao supsidijarni dunik njegova obveza nastaje propustom glavnog dunika na ispunjenje obveze u roku b) kao solidarni dunik - ako porezni jamac odgovara kao jamac platac, ako je sam utajio porez ili ako je sudjelovao u utaji poreza 2) zastupane osobe odgovaraju za neplaeni i manje plaeni porez te pripadajue kamate to su posljedica neizvravanja obveza iz poreznodunikog odnosa 3) zakonski zastupnici odgovaraju kao solidarni dunici (smatraju se poreznim jamcem za manje plaeni porez i kamate): a) ako su u obavljanju poslova poinili kazneno djelo utaje poreza b) ako su sudjelovali u utaji poreza c) ako su bespravno ostvarili smanjenje poreza ili druge porezne povlastice za zastupane osobe 4) drugi sudionici u protupropisnim postupcima u porezno-dunikom odnosu osobe koje: a) sudjeluju u ispostavljanju neistinitih i nevjerodostojnih isprava ili u neurednom, neistinitom i nepravodobnom voenju poslovnih knjiga jame supsidijarno za iznos manje plaenog poreza i pripadajuih kamata 34

b) zbog utaje i pomaganja ili prikrivanja utaje umanje ili ne iskau poreznu obvezu solidarno jame za taj manje plaeni ili utajeni porez i pripadajue kamate 5) porezni platac osoba koja je duna obraunavati, obustavljati, uplaivati i prijavljivati porez u ime i za raun druge osobe i ona za taj porez odgovara kao jamac platac, tj. solidarno 6) odgovornost preuzimatelja gospodarske cjeline stjecatelj gospodarske cjeline supsidijarno jami za porezne obveze vezane za poslovanje te cjeline prije stjecanja i za porez po odbitku 7) odgovornost vlasnika stvari i prava odnosi se na stvari i prava koja slue za poslovanje trgovakog drutva i na osobu koja ima veinska lanska prava u tom drutvu, a vlasnik je tih stvari i prava, ta osoba odgovara tim stvarima i/ili pravima za porezne obveze vezane za poslovanje drutva, a koje su nastale u vrijeme kad je ta osoba imala veinska lanska prava

2. 4. MJESNA ODREENOST POREZNOG OBVEZNIKA (FORMALNA DIMENZIJA OSOBNOG OBUHVATA POREZNE OBVEZE)
Mjesnom odreenou osobe poreznog obveznika definiran je kriterij na temelju kojega je odreeni subjekt obuhvaen poreznom obvezom koju propisuje neka konkretna porezna vlast. OPZ propisuje takve kriterije za fizike osobe dok za pravne osobe ne propisuje. Kriteriji za fizike osobe su prebivalite i uobiajeno boravite. Prebivalite porezni obveznik ima ondje gdje ima stan u vlasnitvu ili posjedu neprekinuto 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine, pri emu boravak u stanu nije obvezan. Ako se ima u posjedu ili u vlasnitvu vie stanova gleda se mjesto prebivalita obitelji ili u sluaju samca, mjesto gdje se preteno zadrava ili gdje odlazi na rad. Ako ima prebivalite u tuzemstvu i inozemstvu, presudno je da ima prebivalite u tuzemstvu. Uobiajeno boravite definirano je pomou vie konstitutivnih elemenata: 1) zadravanje poreznog obveznika u nekom mjestu 2) pod okolnostima na temelju kojih se moe zakljuiti da on u tome mjestu ili na tom podruju ne boravi samo privremeno 3) stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine 4) postojanje uobiajenog boravita ne iskljuuju kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine Ti instituti (prebivalite i boravite) vani su iz vie razloga: 1) prebivalite i uobiajeno boravite su kriteriji koji fiziku osobu odreuju kao rezidenta ili nerezidenta 2) na temelju mjesne odreenosti poreznog obveznika utvruje se i porezno tijelo mjesno nadleno za oporezivanje u sluaju pozitivnog sukoba o nadlenosti 3) u sluaju takvog sukoba s elementom inozemnosti

2. 5. PODUZETNIK I GOSPODARSKA DJELATNOST

Poduzetnici su porezni obveznici, a gospodarska djelatnost, tj. rezultati tih djelatnosti su porezna dobra. Poduzetnik je: 1) svaka fizika ili pravna osoba 35

2) udruene osobe 3) imovinska masa bez pravne osobnosti koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi Gospodarskom djelatnou smatra se razmjena dobara i usluga na tritu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.

2. 6. OPE POSTUPOVNE ODREDBE

2. 6. 1. NADLENOST POREZNIH TIJELA Razlikujemo nadlenost u: 1) objektivnom smislu djelokrug poslova odreenog tijela 2) subjektivnom smislu pravo i dunost odreenog tijela da postupa u odreenoj pravnoj stvari ili da poduzme samo odreenu radnju

2. 6. 2. STVARNA NADLENOST (competentia ratione materiae) Pravila o stvarnoj nadlenosti razgraniavaju djelokrug poslova izmeu tijela razliitog ranga, ustrojenih unutar Porezne uprave, odreujui vrste poslova koje je ovlateno obavljati odreeno porezno tijelo. Stvarna nadlenost regulirana je Zakonom o Poreznoj upravi. Razlikujemo 2 razine stvarne nadlenosti: 1) opa stvarna nadlenost poslove u vezi s utvrivanjem i naplatom poreza te primjenom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja obavlja Ministarstvo financija RH preko upravnih organizacija u svom sastavu (Porezna uprava, Carinska uprava i Financijska policija) 2) poslovi u vezi s utvrivanjem i naplatom poreza koji su propisani odlukama predstavnikih tijela jedinica podrune (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave obavljaju njihova porezna tijela (obavljanje tih poslova moe biti povjereno Poreznoj upravi na temelju suglasnosti ministra financija) 2. 6. 3. MJESNA NADLENOST (competentia ratione loci) I IZUZEE SLUBANIKA POREZNOG TIJELA

36

Pravila o mjesnoj nadlenosti odreuju koje e teritorijalno odreeno tijelo Porezne uprave, koje je s obzirom na svoju vrstu i rang stvarno nadleno, biti ovlateno i duno odluivati u konkretnom poreznom predmetu. Porezna uprava je strukturirana u skladu s teritorijalnom organizacijom drave. Dakle, za podruja upanija za provedbu poreznog postupka mjesno su nadleni podruni uredi, a za podruja opina i gradova ispostave podrunih ureda. Mjesna nadlenost tijela Porezne uprave, podrunih ureda i ispostava podrunih ureda regulirana je Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija. No, za potpuno mjesno odreenje obuhvata porezne obveze potrebno je, uz podruje na kojem djeluje odreeno porezno tijelo, odrediti i na temelju kojeg zakonom reguliranog svojstva e neki konkretni porezni obveznik biti oporezovan od strane stvarno i mjesno nadlenog tijela Porezne uprave. U sluaju rezidenata fizikih osoba, to su prebivalite ili uobiajeno boravite, a u sluaju rezidenata pravnih osoba to su sjedite, odnosno mjesto stvarne uprave. Za nerezidentne porezne obveznike mjerodavno je mjesto na kojem oni u RH ostvare oporezivo dobro. Dakle, za mjesno (teritorijalno) odreenje obuhvata porezne obveze potrebno je odrediti: 1) podruje na kojem e djelovati odreeno porezno tijelo 2) svojstvo na temelju kojeg e neki konkretni porezni obveznik biti oporezovan Kod pozitivnog sukoba nadlenosti, porez utvruje ono tijelo koje je prvo pokrenulo postupak. No, porezno tijelo koje je pokrenulo postupak ustupit e predmet poreznom tijelu koje je prema novim okolnostima postalo mjesno nadleno ako se time poreznom obvezniku bitno olakava sudjelovanje u poreznom postupku (tj. dolazi do promjene mjesne nadlenosti). Do izuzea slubenika poreznog tijela doi e u sluaju da je u konkretnom predmetu takav slubenik u sukobu interesa. Ako postoji opravdana sumnja u nepristranost slubene osobe, voditelj poreznog tijela izuzet e slubenu osobu od obavljanja slubenih radnji u tom postupku dok o izuzeu voditelja odluuje elnik neposredno vie ustrojstvene jedinice poreznog tijela.

2. 7. UTVRIVANJE INJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE

injenice bitne za oporezivanje mogu biti utvrene pomou razliitih sredstava. Neka od tih sredstava su: 1) rauni, poslovne knjige i evidencije poreznih obveznika 2) porezni obveznik kao izvor injenica bitnih za oporezivanje 3) porezna prijava 2. 7. 1. RAUNI POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJE POREZNIH OBVEZNIKA OPZ-om je propisana obveza izdavanja rauna te voenja poslovnih knjiga i evidencija. Obveza voenja poslovnih knjiga i evidencija propisana je radi jedinstvenosti i transparentnosti iskazivanja odreene kategorije podataka vanih za oporezivanje, odnosno da struna trea osoba moe u primjerenom roku stei pregled nad poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i okonanjem poslovnih dogaaja. Ta obveza osigurava uvid u poslovanje poreznog obveznika radi provedbe poreznog inspekcijskog nadzora nad tim poslovanjem. Ostale obveze ureene odredbama OPZ-a:

37

1) knjienja i druga evidentiranja treba obavljati potpuno, tono, pravodobno i uredno 2) primitke i izdatke blagajne treba biljeiti slijedom njihova nastanka svakodnevno 3) biljeenje podataka u poslovne knjige mora se temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama 4) smatra se da je isprava za knjienje uredna kada se iz nje moe nedvosmisleno utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja te njezin materijalni sadraj 5) vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odraava nastali poslovni dogaaj Isporuena dobra i obavljene usluge mogu biti naplaeni gotovinski ili bezgotovinski. U oba sluaja poduzetnik mora izdati raun. 2. 7. 2. POREZNI OBVEZNIK KAO IZVOR INJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE Porezni obveznik je duan prijaviti sve injenice bitne za utvrivanje njegove porezne obveze. Za pravne osobe to su naroito osnutak, premjetaj i prestanak trgovakog drutva, radionice ili stalne poslovne jedinice. Za poduzetnike, i fizike i pravne osobe, to je poetak obavljanja gospodarske djelatnosti. Fizike osobe moraju prijaviti promjenu prebivalita ili uobiajenog boravita. Sluajevi vlasnikih i drugih odnosa u trgovakim drutvima su posebno regulirani: 1) porezni obveznici koji su stekli vie od 50% udjela u tuzemnom ili inozemnom trgovakom drutvu ili se nalaze u sustavu povezanih drutava duni su to prijaviti nadlenom poreznom tijelu prema svome sjeditu 2) trgovako drutvo nad kojim druga osoba (a ne samo to drutvo) ima veinska prava duno je tu injenicu prijaviti nadlenom poreznom tijelu prema svome sjeditu - prijave treba podnijeti u roku od trideset dana od dana nastanka injenice za koju postoji obveza prijavljivanja (ako nije drukije odreeno) Porezni obveznik duan je tijekom poreznog postupka sudjelovati u utvrivanju injeninog stanja na nain da potpuno i istinito iznosi injenice bitne za oporezivanje te da za svoje tvrdnje ponudi dokaze. 2. 7. 3. POREZNA PRIJAVA Poreznu prijavu podnosi porezni obveznik (metoda vlastite prijave direktna metoda) te ona mora biti podnesena u roku od dva mjeseca od isteka zakonom odreenog razdoblja oporezivanja (ako nije drukije odreeno). Porezna prijava podnosi se na obrascu iji je oblik i sadraj utvren zakonom ili provedbenim propisom. Porezni obveznik u poreznoj prijavi porez obraunava sam (tzv. obraunska prijava). Podaci u poreznoj prijavi moraju biti toni i istiniti te mora uz poreznu prijavu biti priloena i dokumentacija u skladu s poreznim propisima.

2. 7. 4. NAINI UTVRIVANJA INJENICA U POREZNOM POSTUPKU 38

Porezno tijelo ima ovlast koristiti sva dokazna sredstva potrebna za utvrivanje injenica bitnih za oporezivanje, a osobito: a) prikupljati obavijesti od poreznog obveznika, drugog sudionika poreznog postupka i drugih osoba b) odreivati vjetake c) pribavljati isprave i spise d) izlaziti na oevid a) Prikupljanje obavijesti od poreznog obveznika, drugog sudionika poreznog postupka i drugih osoba Porezni obveznik i druge osobe koje raspolau podacima bitnim za oporezivanje ili vode vlasnike pozicije vrijednosnih papira te upisnike o imovini i pravima poreznih obveznika duni su na zahtjev poreznog tijela dostaviti podatke potrebne za utvrivanje porezne obveze, potrebu ovrhe i mjera osiguranja. Porezno tijelo ovlateno je od poreznog obveznika traiti obavijesti o njegovu poslovanju u tuzemstvu i inozemstvu, o njegovim pojedinim poslovima te o izvorima sredstava za nabavu poslovne i osobne imovine. b) Odreivanje vjetaka O potrebi vjetaenja odluuje porezno tijelo te ono treba obavijestiti sudionike poreznog postupka o osobi koju namjerava imenovati vjetakom. Vjetaci se imenuju iz reda poreznih savjetnika, a po potrebi i iz reda sudskih vjetaka odgovarajue struke. Sudionici poreznog postupka mogu traiti izuzee vjetaka ako: 1) postoji opravdana sumnja u njegovu nepristranost 2) ako bi zbog njegovog vjetaenja moglo doi do povrede poslovne tajne ili tete za poslovnu djelatnost sudionika - zahtjev za izuzee se podnosi poreznom tijelu u roku od 8 dana od primitka obavijesti o imenovanju vjetaka (elnik poreznog tijela koji ga je imenovao i razrjeuje ga) c) Pribavljanje isprava i spisa Porezno tijelo moe traiti predoenje poslovnih knjiga, evidencija, poslovne dokumentacije i drugih isprava od poreznog obveznika i drugih osoba. Moe zatraiti isprave i spise i u svrhu oporezivanja treih osoba. d) Oevid Oevid se obavlja kad je za utvrivanje ili razjanjenje injenica bitnih za oporezivanje potrebno neposredno opaanje slubene osobe poreznog tijela. Porezni obveznik ima pravo biti nazoan oevidu. Samo iznimno, oevid se moe obaviti bez nazonosti poreznog obveznika ako bi odgoda oevida mogla ugroziti utvrivanje injenica ili bi imala za posljedicu unitenje dokaza bitnih za oporezivanje. Oevid se moe obaviti i uz sudjelovanje vjetaka Vlasnik ili dratelj stvari, prostorija ili zemljita, koji je obavijeten o obavljanju oevida u primjerenom roku, duan je dopustiti da se oevid obavi. 2. 7. 5. USKRATA PODATAKA (OBAVIJESTI) Obavijest o injenicama bitnima za oporezivanje poreznog obveznika mogu uskratiti: 39

1) brani drug poreznog obveznika, srodnici poreznog obveznika u ravnoj liniji, srodnici u pobonoj liniji do treeg stupnja zakljuno te srodnici po tazbini do drugog stupnja zakljuno, kao i posvojenik i posvojitelj poreznog obveznika (pravo na uskratu obavijesti na temelju srodstva s poreznim obveznikom) 2) duhovnici o onome to im je povjereno ili to su doznali u svojstvu duobrinika (obveza uvanja ispovjedne tajne) 3) odvjetnici, javni biljenici, porezni savjetnici, revizori, lijenici, ljekarnici i primalje o onome to im je povjereno ili to su doznali u tom svojstvu (obveza uvanja profesionalne tajne) - osobe ne mogu uskratiti obavijest ako su razrijeene obveze uvanja tajne - javni biljenik ima ogranieno pravo jer mora prijavljivati injenice bitne za oporezivanje 4) osobe koje profesionalno sudjeluju ili su sudjelovale u pripremi ili proizvodnji tiskovina ili radijskih i televizijskih emisija, i to o osobi autora, poiljatelja priloga i dokumentacije te o priopenjima koja su im dana u vezi s njihovom djelatnou, ako se radi o prilozima, dokumentaciji i priopenjima za redakcijski dio (pravo na uvanje tajnosti izvora informacija) 2. 7. 5. 2. USKRATA OBAVJESTI KOD OPASNOSTI SAMOOKRIVLJAVANJA Porezni obveznici, ali i drugi sudionici poreznog postupka i druge osobe koje su dune davati obavijesti mogu uskratiti davanje obavijesti koje bi njih same ili njihova srodnika mogle izloiti kaznenom progonu, a porezno tijelo je duno te osobe pouiti o pravu na uskratu obavijesti. 2. 7. 5. 3. USKRATA DAVANJA I PREDOAVANJA STRUNOG MILJENJA Uvjeti pod kojima moe biti uskraeno davanje obavijesti (izlaganje kaznenom progonu) odnose se i na uskratu strunih miljenja i predoavanje isprava ili drugih stvari. Meutim, osoba koja u ime poreznog obveznika uva isprave, poslovne knjige, ostale evidencije i druge stvari ne moe uskratiti njihovo predoavanje ako bi ih porezni obveznik bio duan predoiti da ih sam uva. 2. 7. 6. SKRAENI POSTUPAK Mogunost provedbe skraenog postupka utemeljena je u naelu ekonominosti. Porezno tijelo moe po skraenom postupku rijeiti stvar posredno: 1) ako je porezni obveznik u poreznoj prijavi naveo injenice ili podnio dokaze na podlozi kojih se utvruje stanje stvari ili ako se to stanje moe utvrditi na podlozi opepoznatih injenica ili injenica koje su poreznom tijelu poznate 2) ako se stanje stvari moe utvrditi na temelju podataka iz slubenih evidencija kojima porezno tijelo raspolae, a nije potrebno posebno sasluanje stranke radi zatite njezinih prava, odnosno pravnih interesa 2. 7. 7. DOKAZIVANJE U POREZNOM POSTUPKU U poreznom postupku teret dokaza snose: 40

1) porezno tijelo za injenice koje utemeljuju porez 2) porezni obveznik za injenice koje smanjuju ili ukidaju porez a) Knjigovodstvo i evidencije poreznog obveznika Oporezivanje se temelji na podacima iz knjigovodstva i na evidencijama poreznog obveznika koje je on obvezan voditi ako okolnosti pojedinog sluaja ne upuuju na njihovu netonost. Dokazna sredstva time dobivaju primarno znaenje kod utvrivanja porezne obveze. b) Fiducija, zastupanje, zalog Porezne injenice utvruju se prema njihovoj biti pa porezni obveznik moe biti i osoba na ije ime glase prava ili koja posjeduje stvari relevantne za utvrenje porezne obveze. Da bi fiducijar, zastupnik druge osobe ili zaloni vjerovnik od sebe otklonio poreznu obvezu, mora na traenje poreznog tijela dokazati tko je vlasnik tih prava ili stvari jer e se u protivnom smatrati da su njegovo vlasnitvom te e se u skladu s naelom gospodarskog pristupa smatrati poreznim obveznikom. c) Procjena porezne osnovice Ako porezno tijelo ne moe utvrditi poreznu osnovicu na temelju primarnog sredstva dokazivanja, mora je procijeniti. Takvi sluajevi su uzrokovani propustima ili nesuradnjom poreznog obveznika u postupku utvrivanja injenica bitnih za oporezivanje. Pri utvrivanju porezne osnovice procjenom, porezno tijelo e polaziti od raspoloive dokumentacije poreznog obveznika, ali e se takoer sluiti i metodom parifikacije (usporedba sa situacijom drugog poreznog obveznika) i indicijarnom metodom (podatak o mogunosti isporuke dobara ili obavljanja usluga). d) Povrat u prijanje stanje Ako je porezni obveznik iz opravdanih razloga propustio izvriti neku radnju u roku i zbog toga proputanja trpi posljedicu, dopustit e se njegov zahtjev u prijanje stanje. Zahtjev za povrat u prijanje stanje podnosi se u roku od 8 dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje (objektivni rok) ili od dana kada je porezni obveznik doznao za takav razlog (subjektivni rok). Razlozi kojima se obrazlae zahtjev moraju se uiniti barem vjerojatnima. O zahtjevu za povrat u prijanje stanje odluuje porezno tijelo zakljukom, protiv kojega nije doputena alba. Nakon isteka 3 mjeseca od proputenog roka, porezni obveznik ne moe podnijeti zahtjev za povrat u prijanje stanje.

2. 8. POREZNI AKTI U POREZNOM POSTUPKU

Porezni akt je svaki akt kojim se pokree, dopunjuje, mijenja ili dovrava neka radnja u poreznom postupku. Porezni akti su: 1) porezno rjeenje (odluuje o pojedinanim pravima i obvezama) 2) zakljuak (npr. zakljuak o povratu u prijanje stanje, o peaenju poslovnih prostorija kod poreznog nadzora) 3) zapisnik (npr. zapisnik o poreznom nadzoru) 4) obavijest (npr. obavijest o poreznom nadzoru) 5) poziv 6) drugi akti

41

Porezni akt donosi se u propisanom ili usmenom obliku. Usmeni oblik poreznog akta je iznimka, a takav akt moe donijeti ovlatena osoba poreznog tijela i narediti njegovo izvrenje bez odgode u sluaju kada je ugroena naplata poreza. Obvezni sadraj svakog poreznog akta je: 1) naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta 2) ime i prezime odnosno naziv sudionika kome se upuuje 3) pravni i injenini temelj 4) potpis ovlatene osobe 2. 8. 1. UTVRENJE IZNOSA POREZNOG DUGA Utvrivanje poreznog duga je zavrni dio postupka utvrivanja porezne obveze. Taj postupak zavrava iskazivanjem novanog iznosa poreznog duga koji moe biti izraunat: 1) primjenom zakonom propisane porezne stope na poreznu osnovicu 2) mnoenjem apsolutno izraenog novanog iznosa propisanog za odreenu mjernu jedinicu poreznog dobra s brojem mjernih jedinica u konkretnom sluaju Tako izraunata porezna obveza mora biti izraena te poreznom obvezniku dostavljena u odreenom pravnom obliku (formi) porezno rjeenje. 2. 8. 2. POREZNO RJEENJE Nadleno porezno tijelo donosi porezno rjeenje na temelju injenica utvrenih u poreznom postupku. Opom normom je propisana obvezatnost donoenja poreznog rjeenja, no prema posebnim normama porezno rjeenje ne mora biti doneseno. Obveza donoenja poreznog rjeenja postoji i u sluaju kada se porezni obveznik u cijelosti ili djelomino oslobaa od plaanja poreza. Stvarno nadlena za utvrivanje porezne osnovice i porezne obveze u prvom stupnju su tijela Porezne uprave podruni uredi i ispostave podrunih ureda (donose prvostupanjska rjeenja). a) Rok za izdavanje rjeenja po godinjoj poreznoj prijavi Porezno rjeenje koje se donosi na temelju godinje porezne prijave mora se dostaviti poreznom obvezniku im je to mogue, a najkasnije u roku godine dana nakon isteka roka za podnoenje godinje porezne prijave. b) Posebni sluajevi nedonoenja poreznog rjeenja (motivirano razlozima ekonominosti) Porezno tijelo ne mora, ali moe: 1) donijeti porezno rjeenje ako bi trokovi utvrivanja i naplate poreza bili nerazmjerni naplaenom porezu 2) u sluaju pogreno utvrene visine porezne obveze, izmijeniti porezno rjeenje ako bi poveani iznos poreza bio nerazmjeran trokovima postupka izmjene rjeenja c) Oblik i sadraj poreznog rjeenja Porezno rjeenje mora biti doneseno u pisanom obliku i mora biti oznaeno kao porezno rjeenje. Ono mora sadravati: 1) naziv poreznog tijela, broj i datum rjeenja 2) uvod, izreku i obrazloenje 3) uputu o pravnom lijeku 42

4) potpis ovlatene osobe i otisak peata Izreka poreznog rjeenja sadri ime i prezime, tj. naziv poreznog obveznika, vrstu poreza, poreznu osnovicu, poreznu stopu, iznos utvrenog poreza, razdoblje oporezivanja, nalog za uplatu poreza, rokove i uvjete plaanja. Ako porezno tijelo nije prethodno provelo postupak provjere injenica bitnih za donoenje toga rjeenja, takvo je rjeenje privremeno. Kod naknadne provjere vjerodostojnosti podataka porezno tijelo moe utvrditi da postoji osnova za izmjenu porezne obveze te e tada zamijeniti privremeno rjeenje novim. Ako porezno tijelo ne donese rjeenje kojim se zamjenjuje privremeno rjeenje, porezna obveza utvrena privremenim rjeenjem smatrat e se konano utvrenom poreznom obvezom. Privremeno rjeenje ima jo jednu primjenu. Ako postoji sumnja u pogledu vlasnitva nad nekim predmetom ili u pogledu njegove vrijednosti, porezno tijelo e privremenim rjeenjem utvrditi poreznu obvezu. U tom sluaju je privremeno rjeenje kompromis nejasna pravna situacija naspram potrebe za utvrivanjem porezne obveze. Rok za donoenje rjeenja kojim se konano utvruje porezna obveza je 3 godine od dana donoenja privremenog rjeenja te je taj rok prekluzivan, tj. njegovim proputanjem privremeno rjeenje vie nije primjenjivo. Ako je propisano da se porez prijavljuje obraunskom prijavom, tada donoenje poreznog rjeenja nije potrebno. No, postoji izuzetak utvrivanja poreza rjeenjem u 3 sluaja: 1) ako je to zakonom propisano (lex specialis) 2) ako se rjeenjem utvruje drukiji iznos poreza od onoga koji je porezni obveznik samo obraunao 3) ako porezni obveznik nije predao obraunsku prijavu

2. 8. 2. 1. ZATITA PRAVA POREZNIH OBVEZNIKA PRI PONITAVANJU, UKIDANJU ILI IZMJENI POREZNOG RJEENJA Porezno tijelo ne moe ponititi, ukinuti ili izmijeniti porezno rjeenje na tetu poreznog obveznika zbog toga to je Ustavni sud RH utvrdio da je propis na kojemu se zasnivalo dotadanje utvrivanje poreza neustavan ili nezakonit. 2. 8. 2. 2. RJEENJE O NAPLATI POREZA NA OSNOVI JAMSTVA Naplata poreza na osnovi jamstva je situacija u kojoj porezni jamac mora podmiriti obvezu za poreznog dunika. Ope je pravilo (lex generalis) da je u takvim sluajevima potrebno donijeti rjeenje. No, rjeenje o naplati poreza na osnovi jamstva ne moe biti doneseno: 1) ako poreznom obvezniku utvrena porezna obveza nije dospjela ili je otpisana 2) ako je za porez koji je utvren poreznom obvezniku nastupila zastara prava na naplatu

2. 9. POREZNI NADZOR
43

Porezni nadzor je dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak radi provjere i utvrivanja injenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih osoba. Porezni nadzor je poseban oblik upravnog odnosno inspekcijskog nadzora. Glavna obiljeja inspekcijskog nadzora, a koja su nala svoj odraz i u sustavu poreznog nadzora, su sljedea: 1) inspektor pokree postupak po slubenoj dunosti 2) inspekcijski nadzor zavrava donoenjem rjeenja i kontrolom njegova izvrenja 3) inspekcijski nadzor ima karakter uvianja (izvida) 4) teret dokaza u inspekcijskom nadzoru je na inspektoru Razlika izmeu inspekcijskog i poreznog nadzora je u postupcima za albu. U inspekcijskom nadzoru vrijede krai postupci za albu u odnosu na opi zakonski rok dok u poreznom nadzoru vrijede albeni rokovi kao i u poreznom postupku. 2. 9. 1. NORMATIVNA OSNOVA POREZNOG NADZORA Temeljne postavke poreznog nadzora ureene su: 1) Opim poreznim zakonom 2) Zakonom o Poreznoj upravi 3) Zakonom o opem upravnom postupku 4) Zakonom o sustavu dravne uprave + pojedinani porezni zakoni Tim propisima je ureen obuhvat postupka, objekt nadzora, vrste nadzora, ovlatene radnje nadzornika te pravni lijek.

2. 9. 2. OVLATENE OSOBE ZA PROVOENJE POREZNOG NADZORA Ovlatene osobe za obavljanje poreznog nadzora mogue je podijeliti u 2 skupine: 1) osobe normirane zakonom: a) porezni revizori b) porezni inspektori c) drugi dravni slubenici ovlateni za provedbu poreznog nadzora 2) druge struno osposobljene osobe (moe ih ovlastiti elnik poreznog tijela) Inspektori imaju posebnu iskaznicu kojom dokazuju slubeno svojstvo, identitet i ovlasti pa se tako inspektori prije poetka poreznog nadzora moraju predstaviti poreznom obvezniku predoenjem slubene iskaznice. Inspektor ima pravo i dunost u skladu sa zakonom i drugim propisima poduzimati upravne i kaznene mjere i to: 1) o izvrenom pregledu sastaviti zapisnik u koji e unijeti utvreno stanje, poduzete odnosno nareene mjere i radnje 2) narediti otklanjanje utvrenih nedostataka odnosno nepravilnosti ostavljajui rok koji mora biti primjeren prirodi izvrenja obveze, ako nije zadan prekluzivni rok 3) podnijeti prijavu/optuni prijedlog nadlenom dravnom tijelu zbog kaznenog dijela ili prekraja 44

4) poduzeti druge mjere odnosno obaviti i druge radnje za koje je posebnim propisom ovlaten 2. 9. 3. DOPUSTIVOST POREZNOG NADZORA Prosudba dopustivosti poreznog nadzora temelji se na 2 imbenika: 1) izboru poreznog obveznika - porezni nadzor moe se obavljati kod svih poreznih obveznika, ali i drugih osoba koje raspolau injenicama i dokazima bitnim za oporezivanje - nedoputanje obavljanja poreznog nadzora je porezni prekraj za koji je predviena novana kazna - na odluku poreznih tijela o odabiru poreznih obveznika kod kojih e se provoditi porezni nadzor, porezni obveznik ne moe utjecati => porezna tijela duna su voditi rauna o poreznoj snazi poreznih obveznika te objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika => pritom imaju prednost veliki poduzetnici i povezane osobe 2) razdoblju poreznog nadzora - vremensko ogranienje vezano uz razdoblje poreznog nadzora odnosi se na institut zastare u poreznom pravu - porezni nadzor se moe provoditi za ono razdoblje oporezivanja za koje nije nastupila zastara prava na utvrivanje porezne obveze => pravo poreznih tijela na utvrivanje porezne obveze zastarijeva za 3 godine, a poinje tei istekom godine u kojoj je trebalo utvrditi poreznu obvezu => apsolutni rok zastare nastupa za 6 godina od dana kada je prvi put poela tei 2. 9. 4. PREDMET POREZNOG NADZORA Predmet poreznog nadzora moe biti provjera: 1) jednog ili vie vrsta poreza 2) injenica koje nisu u izravnoj vezi s gospodarskom djelatnou poreznog obveznika, ali samo ako je poduzetnik fizika osoba 3) odnosa bitnih za oporezivanje izmeu lana drutva i samog drutva ako je rije o nadzoru drutva kapitala ili drutva osoba 2. 9. 5. OBAVIJEST O POREZNOM NADZORU Porezni nadzor zapoinje dostavljanjem obavijesti poreznom obvezniku i to najkasnije 8 dana prije poetka poreznog nadzora. Iznimno je mogue predati poreznom obvezniku obavijest i neposredno prije poetka poreznog nadzora ako bi potivanje propisanog roka od 8 dana ugrozilo svrhu nadzora. Obavijest o poetku poreznog nadzora je porezni akt. Mora se dostaviti osobnom dostavom, prema mjestu dostave (prebivalite ili uobiajeno boravite, sjedite te radno mjesto), sudionicima poreznog postupka jer od dana dostave poinje tei rok koji se ne moe produiti. Obavijest o poetku poreznog nadzora izdaje se u pisanom obliku te sadri: 1) naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta 45

2) ime i prezime, odnosno naziv poreznog obveznika kojemu se upuuje 3) pravni i injenini temelj 4) predmet poreznog nadzora ili druge radnje koje e se provesti u poreznom nadzoru 5) razdoblje koje je predmet poreznog nadzora 6) datum poetka nadzora 7) obvezu sudjelovanja poreznog obveznika u postupku te pravne posljedice zbog ometanja ili odbijanja poreznog nadzora 8) potpis ovlatene osobe 2. 9. 6. TIJEK POREZNOG NADZORA Prilikom provoenja samog nadzora, porezna tijela su duna voditi rauna o 2 naela: 1) naelo objektivnosti zahtjeva obavljanje poreznog nadzora jednakom pozornou u pogledu svih injenica (kako onih na tetu poreznog obveznika, tako i onih u njegovu korist) 2) naelo proporcionalnosti znai da se porezna tijela trebaju usmjeriti na bitne injenice te trajanje nadzora ograniiti na nunu mjeru Porezni nadzor zapoinje dostavom obavijesti u roku od 8 dana ili, iznimno, neposredno prije poinjanja nadzora. Osobe ovlatene za njegovo provoenje dune su se prije poetka nadzora predstaviti slubenom iskaznicom. Porezni nadzor se uobiajeno provodi u sjeditu poreznog obveznika i na ostalim mjestima na kojima porezni obveznik obavlja djelatnosti i poslove vezane uz predmet nadzora. Osobe ovlatene za nadzor imaju pravo stupiti na zemljite i u poslovne prostorije poreznog obveznika te ih pregledati. Iznimno, ako porezni obveznik nema prikladan poslovni prostor, porezni e se nadzor provesti u slubenim prostorijama poreznih tijela. Porezni nadzor se obavlja tijekom uobiajenog radnog vremena, a izvan toga samo ako porezni obveznik pristane te ako to bezuvjetno nalae svrha nadzora. U sluaju da porezni obveznik ne pristane na nastavak obavljanja nadzora nakon redovitog radnog vremena, porezno tijelo moe privremeno zapeatiti poslovni ili skladini prostor, ali najdulje do poetka radnog vremena prvog idueg radnog dana. O privremenoj mjeri peaenja donosi se zakljuak protiv kojega nije doputena alba Porezni obveznik je za vrijeme poreznog nadzora duan sudjelovati u utvrivanju injeninog stanja na nain da potpuno i istinito iznosi sve injenice pa je pozvan: 1) davati obavijesti 2) predoiti evidencije 3) predoiti poslovne knjige, poslovne dokumentacije i druge isprave 4) imenovati osobu koja e navedene radnje obavljati u njegovo ime o emu mora obavijestiti porezno tijelo najkasnije do datuma poetka nadzora Porezni inspektori i druge osobe ovlatene za provoenje nadzora mogu zatraiti od poreznog obveznika imenovanje i drugih osoba za davanje obavijesti. Jednako tako mogu zatraiti obavijesti od zaposlenika poreznog obveznika ili treih osoba bez pisanog zahtjeva, a te su mu osobe traene obavijesti dune dati. Po provedenom poreznom nadzoru porezna tijela su duna nainiti zapisnik. Sastavljanju zapisnika obvezno prethodi zakljuni razgovor koji su porezna tijela duna obaviti s poreznim obveznikom ili osobom koju je on imenovao. Glavni cilj zakljunog razgovora je raspravljanje spornih injenica, pravnih ocjena i zakljuaka u poreznom nadzoru

46

te njihovih uinaka na utvrivanje porezne obveze. Iznimno, zakljuni razgovor se nee obaviti u sljedea 2 sluaja: 1) ako tijekom nadzora nisu utvrene nepravilnosti 2) ako porezni obveznik razgovor izbjegava 2. 9. 7. ZAPISNIK O POREZNOM NADZORU Zapisnik o poreznom nadzoru je porezni akt kojim se dovrava neka radnja u poreznom postupku. Taj zapisnik mora sadravati: 1) naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta 2) ime i prezime, odnosno naziv poreznog obveznika 3) pravni i injenini temelj 4) mjesto provoenja i vrijeme trajanja nadzora 5) imena ovlatenih osoba koje su nadzor provele 6) vrste poreza i razdoblje obuhvaeno nadzorom 7) opis radnji, injenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrene nepravilnosti Zapisnik se mora uredno voditi, u njemu se ne smije nita dodati ili mijenjati, prekriena mjesta moraju ostati itljiva. Ako zapisnik ima vie listova, svaki list mora biti oznaen rednim brojem i potpisom ovlatene osobe. Porezni obveznik ima pravo na zapisnik o nadzoru podnijeti prigovor i to u roku koji, poevi od dana zaprimitka zapisnika, ne smije biti krai od 5 dana niti dulji od 20 dana. Porezna tijela prigovor poreznog obveznika mogu: 1) ne usvojiti pri emu su razloge duna navesti u obrazloenju poreznog rjeenja 2) sastaviti dopunski zapisnik ako su prigovorom iznesene nove injenice i materijalni dokazi koji iziskuju promjenu injeninog stanja utvrenog zapisnikom ili promjenu prijanjih pravnih ocjena (na njega nije doputeno podnoenje prigovora) Na temelju injenica utvrenih zapisnikom i dopunskim zapisnikom, porezna tijela donose porezno rjeenje. Rjeenje se donosi najkasnije u roku od 60 dana od dana dostave zapisnika, odnosno dopunskog zapisnika. Na rjeenje poreznog nadzora porezni obveznik ima pravo podnijeti albu. Ako porezna tijela na temelju provedenog nadzora utvrde da nema osnove za promjenu porezne obveze o tome su duna dostaviti obavijest poreznom obvezniku.

2. 10. OVRNI POSTUPAK U POREZNOM PRAVU

Ovrni postupak u poreznom pravu je dio porezno-pravnog odnosa u kojemu porezno tijelo provodi postupak prisilne naplate poreznog duga na temelju ovrnih i vjerodostojnih isprava. Prisilno ostvarenje trabina provode sudovi i javni biljenici na temelju ovrnih i vjerodostojnih isprava. 2. 10. 1. NORMATIVNA OSNOVA POREZNO-OVRNOG POSTUPKA Ovrni postupak ureen je: 1) Opim poreznim zakonom 2) Ovrnim zakonom (supsidijarno) 2. 10. 2. NAELA OVRHE 47

Prilikom provoenja ovrnog postupka porezna tijela su se duna pridravati specifinih naela vezanih uz samu prirodu ovrnog postupka, a kojima se ponajprije zatiuju prava ovrenika, tj. poreznog dunika. Naelo zatite ovrenika je jedno od odreujuih i korektivnih naela ovrnog prava u irem smislu. Posebice su naglaena 2 takva naela: 1) naelo zabrane prekomjernosti - ovrha se provodi u opsegu koji je potreban za namirenje poreznog duga iz cjelokupne imovine poreznog obveznika - zadiranje u imovinu ovrenika dozvoljeno je samo u mjeri u kojoj je to nuno za postizanje cilja - porezna tijela duna su u ovrnom postupku primijeniti one ovrne radnje koje su primjerene u odnosu na visinu poreznog duga 2) naelo zatite dostojanstva ovrenika - porezno tijelo je duno paziti na dostojanstvo ovrenika - ovo naelo nalae potivanje ovjekovog ugleda, asnosti, njegovih osobnih vrijednosti, ponosa, zasluga i dr. - ljudsko dostojanstvo moe se povrijediti materijalnim i postupovnim porezno-pravnim propisnima => porez se moe iznimno na zahtjev poreznog obveznika otpisati u cijelosti ili djelomino ako bi izvrenje naplate poreznog duga dovelo u pitanje osnovne ivotne potrebe ovrenika i lanova njegova kuanstva => zakonom se taksativno navodi to ne moe biti predmetom pljenidbe odjea, obua i ostali predmeti koji slue za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba te za obavljanje ovrenikove znanstvene, umjetnike ili upisane djelatnosti

2. 10. 3. SUDIONICI OVRHE Sudionici ovrhe su: 1) ovrhovoditelj osoba koja je pokrenula postupak radi ovrhe neke trabine te osoba u iju je korist taj postupak pokrenut po slubenoj dunosti - u ulozi ovrhovoditelja pojavljuje se i porezno tijelo koje provodi ovrhu - iznimno, ovrhu nad nekretninama provodi nadleni sud na temelju zahtjeva poreznog tijela, a na prijedlog Dravnog odvjetnitva 2) ovrenik osoba protiv koje se trabina ostvaruje - u poreznom postupku ovrenik je porezni obveznik ili njegov jamac od kojega se naplauje porezni dug (obveza jamstva prestaje kada se porezni dug u cijelosti naplati) Obveze ovrenika: 1) duan je dati poreznom tijelu podatke o svojoj imovini i dohotku kako bi porezno tijelo moglo izvriti pripremu ovrhe 2) duan je sastaviti popis imovine (prokazni popis) u kojemu e navesti: a) svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu b) ima li prema kome novanu ili koju drugu trabinu ili kakva prava 48

c) ima li na raunu i kod koga novana sredstva d) prima li i od koga plau i mirovinu Tonost i potpunost navedenih podataka ovrenik potkrepljuje izjavom. Uskraivanje podataka porezni je prekraj za koji je predviena novana kazna ili zatitna mjera zabrane obavljanja zvanja. 2. 10. 4. OVRNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA Ovrna i vjerodostojna isprava pravni su temelj ovrhe. Ovrne isprave su kvalificirane javne isprave na temelju kojih se po zakonu moe traiti prisilno ostvarenje trabina koje su u njima utvrene. Lista tih isprava je taksativno ureena pa tako snagu ovrne isprave imaju: 1) rjeenje o utvrivanju poreza 2) obraunska prijava koju porezni obveznik podnosi u propisanim rokovima radi obrauna i iskazivanja obveze uplate poreza, a prema odredbama zakona kojima se ureuje pojedina vrsta poreza 3) nagodba sklopljena pred poreznim tijelom Vjerodostojna isprava je knjigovodstveni izlist stanja poreznog duga koji mora potpisati ovlatena osoba poreznog tijela. Nema kvalitetu ovrnih isprava u uem smislu. Na temelju ovrne i vjerodostojne isprave mjesno nadleno porezno tijelo donosi rjeenje o ovrsi koje mora sadravati: 1) naznaku ovrne ili vjerodostojne isprave na temelju koje se ovrha odreuje 2) visinu i vrstu porezne obveze i pripadajuih kamata koje se ovrhom naplauju 3) predmet ovrhe 4) nain provoenja ovrhe 5) trokove ovrhe 6) uputu o pravnom lijeku Protiv rjeenja o ovrsi donesenog na temelju ovrne isprave moe se podnijeti alba u roku od 8 dana od dana dostave rjeenja. Uloena alba ne odgaa izvrenje rjeenja o ovrsi (nema suspenzivni uinak). albom se ne moe pobijati zakonitost ovrne isprave. Protiv rjeenja o ovrsi donijetog na temelju vjerodostojne isprave moe se podnijeti samo prigovor, remonstartivni pravni lijek (o prigovoru odluuje prvostupanjsko porezno tijelo rjeenjem), isto u roku od 8 dana od dana dostave rjeenja. Uloeni prigovor odgaa rjeenje o ovrsi do donoenja rjeenja o prigovoru (suspenzivnog je uinka). Na rjeenje o prigovoru doputen je dopunski pravni lijek, odnosno podnoenje albe u roku od 8 dana, ali alba ne odgaa izvravanje rjeenja o ovrsi. 2. 10. 5. PROVEDBA OVRHE Ovrha se u poreznom postupku provodi: 1) ako je porezni dug poreznog obveznika dospio 2) ako je porezno tijelo poduzelo sve mjere naplate iz sredstava osiguranja poreznog obveznika Porezno tijelo moe ovrhu provesti i na temelju zamolbe drugog tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave. U tom je sluaju za pravni temelj ovrhe odgovorno tijelo koje je podnijelo zamolbu.

49

Ovrenik za porezni dug odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Provoenje ovrhe nad imovinom dravne uprave nije doputeno, osim ako je tijelo dravne uprave dunik poreznog obveznika. Trokove ovrhe snosi ovrenik. Ako ima vie ovrenika, oni su solidarni dunici. Najprije se naplauju kamate i trokovi ovrhe, a potom glavni porezni dug. 2. 10. 6. POSTUPCI U VEZI S OVRHOM Tijekom ovrhe mogu nastati injenice koje predstavljaju osnovu za primjenu odreenih postupaka: 1) obustave ovrhe 2) odgode ovrhe Obustava ovrhe je prekid ovrnog postupka kada je ovrha postala nemogua ili se iz drugih razloga ne moe provesti. Ovrha se obustavlja, po slubenoj dunosti ili na prijedlog ovrenika, u sljedeim sluajevima: a) ako je ovrna isprava nakon pravomono dovrenog postupka preinaena, ukinuta ili ponitena b) ako prestanu prava iz porezno-dunikog odnosa c) ako se otpie porezni dug d) ako se odgodi naplata poreza ili se odobri plaanje u obrocima e) ako se otvori steajni postupak

Odgoda ovrhe vremenski je pomak trenutka otpoinjanja ovrhe, tj. odgoena ovrha nastavit e se po slubenoj dunosti nakon proteka vremena za koje je odreena. Porezna tijela mogu ovrhu odgoditi za najdulje 6 mjeseci. Ovrha se odgaa temelju pisanog i obrazloenog ovrenikova prijedloga koji se podnosi mjesno nadlenom tijelu. O odgodi ovrhe odluuje elnik tijela rjeenjem, a moe se odobriti: a) ako je protiv ovrne isprave podnijeta alba b) ako je podnesen zahtjev za povrat u prijanje stanje u postupku u kojem je donijeta ovrna isprava c) ako je ovrenik protiv rjeenja o ovrsi podnio albu ili tubu Porezna tijela mogu uvjetovati odgodu davanjem sredstava osiguranja naplate. 2. 10. 7. NAINI PLJENIDBE U poreznom pravu predmetom ovrhe mogu biti: a) novane trabine ovrenika b) pokretnine c) imovinska prava d) nekretnine Porezna tijela pljenidbom stjeu zalona prava na zaplijenjenoj imovini. Primjerak rjeenja o ovrsi kojim se nalae pljenidba obvezna su dostaviti tijelu nadlenom za voenje 50

upisnika u skladu s odredbama Ovrnog zakona ili drugog zakona. Zalono pravo na osnovi ranije pljenidbe ima prednost pred zalonim pravom na osnovi kasnije pljenidbe. 2. 10. 7. 1. PLJENIDBA NOVANIH SREDSTAVA NA IRORAUNIMA I DRUGIM RAUNIMA Pljenidba novanih sredstava ovrenika kod banke provodi se dostavom rjeenja o ovrsi kojim se nalae banci da novani iznos za koji je ovrha odreena prenese ovrhovoditelju s glavnog rauna te, po potrebi, i svih drugih ovrenikovih kunskih i deviznih rauna. Ako na spomenutim raunima ne bude dovoljno sredstava, banka e prenijeti novane iznose sa ovrenikovih rauna koje ima i kod drugih banaka. Rjeenje o ovrsi s nalogom za plaanje porezne obveze banka izvrava prije svih drugih naloga. 2. 10. 7. 2. PLJENIDBA TRABINE OVRENIKA Ako je predmet trabine novana trabina ovrenika, ovrhovoditelj e naloiti ovrenikovom duniku da duni iznos u roku od 8 dana uplati u korist propisanih uplatnih rauna radi plaanja poreznog duga ovrenika. Primjerak rjeenja o ovrsi s nalogom obvezno se dostavlja ovreniku. Ovrenikov dunik obvezan je u roku od 8 dana od primitka rjeenja o ovrsi na trabinama ovrenika, obavijestiti ovrhovoditelja: 1) priznaje li trabinu kao utemeljenu 2) koja prava prema trabini polau druge osobe 3) da li je zbog kojih prava trabina ve zaplijenjena za druge vjerovnike Porezno je tijelo duno provjeriti navode ovrenikova dunika te odluiti o obustavi ili nastavku postupka. U sluaju da dunik ovrenika nije osporio trabinu, a niti izvrio nalog poreznog tijela, porezno e tijelo donijeti rjeenje o pljenidbi njegovih novanih trabina. U postupku ovrhe ne mogu se plijeniti ovrenikove trabine na osnovi plae i s plaom izjednaenih primanja do iznosa minimalne plae u RH utvrenog propisima o minimalnoj plai te novani primici koji su izuzeti od oporezivanja posebnim propisima (kada je poslodavac ovrenik, a zaposlenik ovrenikov dunik). Novane trabine ovrenika zaposlenika mogu se plijeniti i ako nisu dospjele (kada je zaposlenik ovrenik, a poslodavac ovrenikov dunik). Plijeniti se mogu i trabine na temelju udjela u kapitalu. 2. 10. 7. 3. PLJENIDBA POKRETNINA Ovrenikove pokretnine ovrhovoditelj plijeni popisivanjem odnosno sainjavanjem pljenidbenog popisa. Zaplijenjene pokretnine mogu se ostaviti kod ovrenika ako se time ne ugroava ovrha, osim novaca, dragocjenosti i vrijednosnih papira. Pokretnine koje ostaju kod ovrenika oznauju se peatom ili na koji drugi nain. Vrijednost pokretnina utvruje ovrhovoditelj procjenom. Na ovrenikove pokretnine koje se nalaze u posjedu tree osobe primjenjuje se neposredno izloeni postupak osim ako trea osoba ne pristane na popis i predaju stvari ovrenika. U tom sluaju porezno tijelo donosi rjeenje s nalogom za predaju stvari ovreniku. Ako trea osoba u roku od 8 dana ne postupi sukladno nalogu, porezno tijelo naplatit e se iz njezine imovine.

51

Ako ovrenik izjavi da su popisane nekretnine vlasnitvo tree osobe, a za to niti on niti trea osoba ne prue dokaze, ovrhovoditelj moe popisati i te predmete, ali je duan uputiti treu osobu na podnoenje tube sudu radi dokazivanja prava vlasnitva. Tubu trea osoba provodi u roku od 8 dana od dana dostave obavijesti o popisu. Podnoenjem tube obustavlja se ovrni postupak (prodaja ovrnih stvari) do okonanja sudskog postupka, osim ako trea osoba nije podastrijela dokaze o podnoenju tube u zakonskom roku. Tada se ovrha nastavlja kao da nije bilo prigovora prava vlasnitva. Tijekom pljenidbenog postupka porezna tijela su ovlatena na temelju pisanog sudskog naloga pretraiti stambene i poslovne prostore, spremnike te zatraiti otvaranje zakljuanih vrata. Ako u postupku ne moe prisustvovati ovrenik, ili lan njegove obitelji ili zaposlenik, porezna tijela duna su za svjedoke pozvati dvije punoljetne osobe. U skladu s naelom zatite ljudskog dostojanstva predmetom pljenidbe ne mogu biti odreene pokretnine propisane zakonom kao to je odjea, obua, hladnjak, televizor i druge stvari koje ovrenik i lanovi njegova kuanstva trebaju za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba te stvari koje ovreniku trebaju za obavljanje znanstvene, umjetnike ili druge djelatnosti. O cijelom postupku, porezna tijela obvezna su voditi zapisnik u kojeg unose sve potrebne podatke i druge pojedinosti koje su se dogodile tijekom popisivanja. Pljenidbeni popis sastavni je dio zapisnika. Zapisnik potpisuju ovrhovoditelj, ovrenik odnosno punoljetni lan njegova kuanstva, nazoni svjedoci i druge slubene osobe koje su bile nazone popisivanju. Obvezno se unosi u zapisnik i ako ovrenik nije prisustvovao u postupku popisivanja pokretnina ili odbija potpisati zapisnik.

2. 10. 7. 4. PLJENIDBA IMOVINSKIH PRAVA Za postupak pljenidbe imovinskih prava vrijede sve izloene odredbe vezane za pljenidbu pokretnina i trabina. Iznimka su imovinska prava nad nekretninama. U tom sluaju ovrhu provodi nadlean sud na zahtjev poreznih tijela i prijedlog Dravnog odvjetnika. Uinci pljenidbe nastupaju trenutkom priopenja ovreniku o zabrani raspolaganja imovinskim pravima. 2. 10. 8. NAINI PRODAJE Zaplijenjeni predmeti ovrhe mogu biti prodani: 1) na burzi - pod uvjetom da kotiraju, prodaju se zaplijenjeni vlasniki i vjerovniki vrijednosni papiri - ako ne kotiraju na burzi, prodaju se na slobodnom tritu, a njihova se prodaja mora oglasiti u dnevnom tisku 2) javnom prodajom

52

- prodaju se trabine na temelju udjela u kapitalu ili pokretnine, osim ako je rije o lako kvarljivoj robi koja se moe unoviti neposrednom pogodbom uz nazonost ovrenika - prodaja trabina na temelju kapitala mora se objaviti u dnevnom tisku - javna prodaja pokretnina se oglaava, vidno istaknuto na mjestu gdje e se obaviti prodaja (iznimka su pokretnine u vrijednosti iznad 200 000 kn oglas se treba objaviti u dnevnom tisku) Obvezne sastavnice oglasa su mjesto, datum, vrijeme i nain prodaje, opis predmeta i njihovih poetnih cijena. Ovreniku se oglas dostavlja 5 dana prije utvrenog dana javne prodaje. Na javnoj prodaji moraju biti prijavljena najmanje dva kupca. Ne smiju sudjelovati ovrenik i slubene osobe zaposlene u poreznim tijelima. Pokretnine se prodaju po najvioj ponuenoj cijeni koja ne smije biti nia od 2/3 njihove vrijednosti utvrene procjenom. O javnoj prodaji sastavlja se zapisnik u koji se unose svi podaci o nainu i tijeku prodaje. Rok za dostavu zapisnika ovreniku je 3 dana od dana obavljene prodaje.

2. 11. OTPIS POREZNOG DUGA

Iznos dunog poreza smanjit e se (otpisat e se) ako je zbog elementarnih nepogoda, nepovoljnih kretanja na tritu ili pak nekih drugih izvanrednih dogaaja koje porezni obveznik nije mogao sprijeiti, smanjen prihod odnosno uniten dio imovine. Otpisom poreznog duga prestaju i prava i obveze iz porezno-dunikog odnosa. Trabine s osnove poreza koje se ne mogu naplatiti niti u ovrnom postupku, otpisuju se u sljedea 2 sluaja: 1) ako je ovrenik umro, a nije ostavio pokretnina niti nekretnina iz kojih se moe naplatiti porezni dug 2) ako postoji pravomono rjeenje o zakljuenju steajnog postupka nad pravnom osobom, a ne postoji osiguranje duga na osnovi poreznog jamstva (trabina e se ponovno evidentirati ako se npr. u obavljanju djelatnosti poinilo kazneno djelo ili djelo utaje poreza, ako je podnesen zahtjev za plaanje zasnovan na pogodovanju vjerovniku) O otpisu poreznog duga iz porezno-dunikog odnosa moe odluiti Vlada RH na prijedlog ministra financija. Iznimno, porezni dug se moe otpisati, u cijelosti ili djelomino, ako bi njegovo plaanje dovelo u pitanje osnovne ivotne potrebe ovrenika i lanova kuanstva. Porezni obveznik je dostojan oprosta ako sam nije kriv za svoju ispodprosjenu gospodarsku sposobnost i ako njegovo ponaanje nije suprotno javnim interesima. Pisani i obrazloeni zahtjev za otpisom poreznog duga, porezni obveznik podnosi mjesno nadlenom poreznom tijelu. O otpisu odluuje elnik poreznog tijela rjeenjem.

2. 12. ODGODA NAPLATE POREZNOG DUGA

Odgoda ili poek poreza je odgaanje plaanja poreznog duga na odreeno vrijeme unutar kojeg porezni obveznik mora prikupiti potrebna sredstva i namiriti svoj porezni dug. Porezno tijelo moe odgoditi naplatu poreznog duga, u cijelosti ili djelomino, pod uvjetom da bi plaanje poreza na dan dospijea predstavljalo poreznom obvezniku neprimjereno optereenje ili bi mu nanijelo veu gospodarsku tetu. Pisani i obrazloeni zahtjev za odgaanje poreznog duga, porezni obveznik podnosi mjesno nadlenom poreznom 53

tijelu. Porezno tijelo moe uvjetovati odgodu naplate davanjem sredstava osiguranja plaanja poreza. Za trajanja odgode obraunavaju se kamate. Plaanje poreznog duga moe se odgoditi jednokratno ili se moe odobriti plaanje u obrocima najdulje do 10 mjeseci. Rokovi odgode utvruju se rjeenjem. Ako se porezni obveznik ne pridrava rokova, porezno tijelo e rjeenje ukinuti i naplatiti se iz sredstava osiguranja naplate duga ili pokrenuti ovrni postupak. Iznimno, naplatu poreznog duga, tj. izvrenje rjeenja, porezna tijela mogu odgoditi ako je porezni obveznik pokrenuo upravni spor te bi mu izvrenje rjeenja nanijelo teko nadoknadivu tetu ili odgoda nije suprotna javnom interesu. Naplata duga moe se odgoditi do okonanja upravnog spora, o emu odluuje elnik poreznog tijela. Za vrijeme trajanja odgode izvrenja rjeenja ne teku zastarni rokovi.

2. 13. ZASTARA
Institutom zastare u poreznom pravu smatra se nemogunost postavljanja zahtjeva iz porezno-dunikog odnosa te nemogunost donoenja, mijenjanja, ukidanja ili provedbe odreenih upravnih akata nakon proteka odreenog vremena. Zastara obuhvaa zahtjeve svakog sudionika porezno-dunikog odnosa, zahtjeve drave i zahtjeve poreznog dunika. Protekom zastarnih rokova prestaju prava iz porezni-dunikog odnosa. Pravo poreznog tijela na utvrivanje porezne obveze i kamata, pravo na pokretanje postupka naplate poreza, kamata i trokova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i trokova ovrhe zastarijeva za 3 godine od dana kada je zastara poela tei. U jednakom roku zastarijeva i pravo poreznog tijela na pokretanje prekrajnog postupka. Treba znati razlikovati zastaru prava na utvrivanje porezne obveze te zastaru prava na naplatu porezne obveze: 1) zastarni rok za utvrivanje porezne obveze i kamata poinje tei nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi poreznu obvezu. 2) zastara prava na naplatu poreza, kamata i trokova ovrhe poinje tei nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu, kamate i trokove ovrhe Zastara prava na povrat poreza, kamata i trokova ovrhe poinje tei istekom godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat. Apsolutni rok zastare prava poreznih tijela te prava poreznog obveznika nastupa za 6 godina raunajui od dana od kada je zastara prvi put poela tei. Pravo na naplatu poreza kamata i trokova nee zastarjeti samo u sluaju ako je potraivanje osigurano zalonim pravom ili hipotekom upisanima u javnu knjigu. Tada e se porezno tijelo naplatiti iz optereenih stvari. Tijek zastare moe se prekinuti radnjama poreznog tijela ili poreznog obveznika. Zastarni rokovi ponovno poinju tei nakon poduzetih radnji.

2. 14. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

Redovni pravni lijekovi u poreznom postupku su: 1) alba 2) prigovor 2. 14. 1. ALBA alba je: 54

1) redoviti pravni lijek (njezino podnoenje u upravnom postupku spreava nastupanje konanosti akata) 2) devolutivni pravni lijek (o osnovanosti pravnog lijeka rjeava vie tijelo, a ne ono koje je donijelo akt koji je pobijan pravnim lijekom) 3) suspenzivni pravni lijek (odgaa izvrenje rjeenja) 2. 14. 1. 1. DOPUSTIVOST ALBE I POKRETANJA UPRAVNOG SPORA Protiv poreznog akta kojim je odlueno o pojedinanim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa moe biti podnesena alba. alba je doputena i protiv rjeenja donesenog u prvostupanjskom poreznom postupku (ali ne i protiv drugostupanjskog rjeenja). alba moe biti podnesena i u sluaju tzv. utnje (porezne) administracije, tj. u sluaju da alitelj istakne kako o njegovu zahtjevu za donoenjem poreznog akta nije donesena odluka u propisanom roku (primjenjuje se fikcija o odbijanju zahtjeva). Taj je rok najvie godinu dana od isteka roka za podnoenje godinje porezne prijave. Regulirana je i mogunost sudske kontrole uprave tako da protiv rjeenja kojim je odlueno o albi moe biti podnesena tuba nadlenom sudu (Upravni sud RH). Podnesena tuba nema suspenzivni karakter, tj. ne odgaa izvrenje poreznog akta. 2. 14. 1. 2. PRAVO NA PODNOENJE ALBE albu na porezni akt moe podnijeti: 1) svaka osoba o ijim je pravima ili obvezama odluivano u prvostupanjskom poreznom postupku 2) svaka osoba koja za to ima pravni interes, a to je svaki na pravu utemeljen interes, tj. na pravu utemeljena konkretna korist

2. 14. 1. 3. SUDIONICI ALBENOG POSTUPKA Sudionici albenog postupka su: 1) alitelj 2) osoba pozvana da sudjeluje u postupku - drugostupanjsko porezno tijelo po slubenoj dunosti ili na temelju zahtjeva poreznog obveznika ukljuit e u postupak one osobe iji bi pravni interes mogao biti odlukom poreznog tijela pogoen, a prije svega osobe koje jame za porezni dug od poreznog obveznika - te osobe imaju pravo oitovati se, davati izjave o injenicama i postavljati vlastite zahtjeve u okviru aliteljevih zahtjeva Do donoenja rjeenja o albi, podnositelj albe moe odustati od albe, ali on odustankom od albe ne gubi pravo na ponovnu albu ako albeni rok nije istekao. 2. 14. 1. 4. ALBENI ROK I PRAVNI UINAK ALBE

55

alba se podnosi u roku od 30 dana od dana primitka poreznog akta. alba odgaa izvrenje pobijanog poreznog akta do donoenja rjeenja o albi. Samo iznimno, alba ne odgaa izvrenje pobijanog poreznog akta koji je donesen u skraenom postupku. 2. 14. 1. 5. PODNOENJE ALBE alba se podnosi nadlenom drugostupanjskom poreznom tijelu, a predaje se neposredno ili potom preporueno, odnosno izjavljuje se na zapisnik prvostupanjskom poreznom tijelu. Razlozi za takvo postupanje su sljedei: 1) prvostupanjsko je tijelo duno izmijeniti svoje rjeenje ili uz provoenje dopunskog postupka donijeti novo rjeenje ako uvai razloge albe i time otkloni nedostatke u svom rjeenju (ostvarivanje naela ekonominosti) 2) novo doneseno rjeenje je prvostupanjsko te podobno za podnoenje albe 3) prvostupanjsko tijelo primljenu albu dostavlja drugostupanjskom tijelu sa svim relevantnim podacima koje je ono prikupilo tijekom prvostupanjskog postupka i na kojima je utemeljilo svoju odluku (time se otklanja opasnost da do drugostupanjskog tijela ne dou vani podaci za rjeavanje stvari koje ima prvostupanjsko tijelo) 4) prvostupanjsko tijelo tako saznaje da je alba podnesena te u sluaju suspenzivnog djelovanja albe ne pristupa izvrenju poreznog rjeenja Obvezni sadraj albe: 1) mora biti vidljivo tko je alitelj i koji se porezni akt pobija 2) alitelj albu mora potpisati 3) alitelj treba (ali nije obvezno) navesti albene razloge te dokaze 5) moe iznositi nove injenice i dokaze (duan je u tom sluaju obrazloiti zato te injenice i dokaze nije iznio tijekom prvostupanjskog postupka) U sluaju da alitelj albu preda nenadlenom tijelu bitna je injenica predaje albe u roku. Pa tako alba podnesena u roku, a predana nenadlenom tijelu, ne moe biti odbaena kao nepravodobna. 2. 14. 1. 6. POSTUPANJE PRVOSTUPANJSKOG TIJELA PO ALBI Prvostupanjsko e tijelo ispitati formalne pretpostavke za daljnje postupanje po albi, tj. ono e ispitati (zakonske pretpostavke za podnoenje albe): 1) da li je alba doputena 2) da li je podnesena od strane ovlatene osobe 3) da li je podnesena u roku Prvostupanjsko e tijelo albu odbaciti ako je nedoputena ili podnesena od neovlatene osobe ili nije podnesena u roku (nepostojanje zakonskih pretpostavki za njezino podnoenje). Odluku o odbacivanju albe prvostupanjsko tijelo donosi u obliku rjeenja. Protiv takvog rjeenja moe takoer biti podnesena alba. Osim provjere udovoljava li alba formalnim pretpostavkama, prvostupanjsko tijelo moe odluivati o osnovanosti albe (o meritumu stvari). Odluujui o osnovanosti albe, moe donijeti samo odluku koja je u korist alitelja zato jer ne moe odbiti albu (moe ju samo odbaciti!). Kad bi prvostupanjsko tijelo moglo odbiti albu, ono bi moglo sprijeiti odluivanje o albi od strane vieg tijela.

56

Ako je alba doputena, podnesena po ovlatenoj osobi i u roku, prvostupanjsko tijelo moe: 1) dostaviti albu drugostupanjskom tijelu na daljnje rjeavanje 2) samo razmotriti navode albe i ispitati njezinu zakonitost, odnosno ocijeniti svrsishodnost rjeenja koje se albom osporava - dakle, prvostupanjsko tijelo e: a) izmijeniti porezni akt tijekom postupka po albi: => ako ocjeni da je alba opravdana i nije nuno provoditi novi ispitni postupak => ako ocjeni da je provedeni postupak bio nepotpun, a to je moglo biti od utjecaja na rjeavanje => ako alitelj u albi iznosi takve injenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja na drukije rjeavanje stvari => ako je alitelju moralo biti omogueno sudjelovanje u postupku => ako je alitelj propustio sudjelovati u postupku, ali je u albi opravdao to proputanje b) albu usvojiti i novim poreznim aktom zamijeniti porezni akt kojim se alba pobija: => ako ocjeni da je alba opravdana i nije nuno provoditi novi ispitni postupak - bez provoenja dopunskog postupka => ako ocjeni da je provedeni postupak bio nepotpun, a to je moglo biti od utjecaja na rjeavanje uz provoenje dopunskog postupka => ako alitelj u albi iznosi takve injenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja na drukije rjeavanje stvari uz provoenje dopunskog postupka => ako je alitelju moralo biti omogueno sudjelovanje u postupku uz provoenje dopunskog postupka => ako je alitelj propustio sudjelovati u postupku, ali je u albi opravdao to proputanje uz provoenje dopunskog postupka Protiv novog poreznog akta porezni obveznik moe podnijeti albu. Ako je alba na taj akt podnesena, on takoer moe biti izmijenjen do donoenja odluke o albi. 2. 14. 1. 7. POSTUPANJE DRUGOSTUPANJSKOG TIJELA PO ALBI Nadleno drugostupanjsko porezno tijelo je Samostalna sluba za drugostupanjski upravni postupak koja ima 2 odjela Odjel za porezni postupak i Odjel za carinski postupak. Samostalna sluba za drugostupanjski postupak je ustrojstvena jedinica Ministarstva financija koja rjeava o albama protiv upravnih akata Porezne uprave, Carinske uprave i Financijske policije. Drugostupanjsko tijelo najprije e ispitati da li je alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe (zakonske pretpostavke za nastavak postupka). Ako podnesena alba ne zadovoljava neku od pretpostavki, drugostupanjsko e tijelo odbaciti albu rjeenjem. Ako su pretpostavke zadovoljene, drugostupanjsko tijelo nastavlja s postupkom te ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rjeenja u granicama zahtjeva iz albe, ali

57

pritom nije vezano albenim razlozima. Podnesena alba je povod da ispitivanje zakonitosti bude provedeno po slubenoj dunosti u odnosu na akt u cijelosti. to se tie injenine osnove poreznog predmeta, normirane su dvije mogunosti: 1) drugostupanjsko tijelo e rijeiti stvar na temelju injenica utvrenih u prvostupanjskom postupku (ako injenice utvrene u prvostupanjskom postupku daju dovoljno osnova za rjeavanje stvari, nema potrebe za utvrivanjem novih injenica) 2) ako injenice u prvostupanjskom postupku nisu u potpunosti utvrene ili su pogreno utvrene, drugostupanjsko e tijelo upotpuniti postupak samo ili putem prvostupanjskog tijela (u takvom sluaju alitelju mora biti omogueno sudjelovanje u postupku, u takvom sluaju drugostupanjsko tijelo moe odluiti da e se u postupku po albi izvoditi dokazi) 2. 14. 1. 8. ODLUKE DRUGOSTUPANJSKOG TIJELA U POVODU ALBE Drugostupanjsko tijelo moe: 1) albu odbiti 2) rjeenje ponititi u cijelosti ili djelomino 3) rjeenje izmijeniti to se tie ponitavanja, njime se ponitavaju sve pravne posljedice koje je rjeenje proizvelo. Drugostupanjsko tijelo e odbiti albu ako utvrdi: a) da je postupak koji je rjeenju prethodio pravilno proveden i da je rjeenje pravilno i na zakonu osnovano b) da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rjeenje stvari c) da je prvostupanjsko rjeenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rjeenju navedeni

Drugostupanjsko tijelo e ponititi rjeenje i samo rijeiti stvar ako utvrdi: a) da je u prvostupanjskom postupku nepotpuno ili pogreno utvreno injenino stanje b) povredu pravila porezno-upravnog postupka (u postupku nije voeno rauna o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rjeavanje stvari) c) da je izreka pobojnog rjeenja nejasna ili je u proturjenosti s obrazloenjem d) pogrenu primjenu materijalnog prava (pogreno je primijenjen pravni propis na temelju kojega je rijeena stvar) Drugostupanjsko tijelo moe izmijeniti prvostupanjsko rjeenje. U sluaju izmjene rjeenja u povodu albe po drugostupanjskom tijelu propisana je primjena naela zabrane izmjene rjeenja na tetu alitelja (reformatio in peius). Iznimno, drugostupanjsko tijelo moe odluiti i na tetu alitelja samo ako postoje razlozi zbog kojih bi to rjeenje moglo biti proglaeno nitavim ili poniteno.

58

2. 14. 1. 9. POSTUPAK PO ALBI KAD PRVOSTUPANJSKO TIJELO NA ZAHTJEV STRANKE NIJE RIJEILO U ROKU U sluaju tzv. utnje administracije, tj. instituta upravnog prava kojim je regulirana situacija nerjeavanja zahtjeva stranke u roku, drugostupanjsko tijelo u postupanju po albi izjavljenoj iz tog razloga e bez odgode zatraiti obavijest o razlozima zbog kojih rjeenje nije doneseno u propisanom roku. Ukoliko prvostupanjsko tijelo nije donijelo rjeenje iz opravdanih razloga, drugostupanjsko tijelo e odrediti prvostupanjskom tijelu novi rok za donoenje koji ne moe biti dui od 30 dana. No, ukoliko razlozi za nedonoenje prvostupanjskog rjeenja nisu opravdani, drugostupanjsko tijelo e samo rijeiti upravnu stvar ili naloiti prvostupanjskom tijelu da u roku od 15 dana donese traeno rjeenje. 2. 14. 1. 10. DRUGOSTUPANJSKO RJEENJE Drugostupanjsko tijelo o albi odluuje rjeenjem. Za oblik i sadraj primjenjivi su propisi koji se odnose na prvostupanjsko rjeenje. Drugostupanjsko tijelo rjeenje o albi mora donijeti i dostaviti stranci putem prvostupanjskog tijela najkasnije u roku od 2 mjeseca od dana predaje albe. Protiv drugostupanjskog rjeenja nije doputena alba, ali moe biti pokrenut upravni spor. 2. 14. 2. PRIGOVOR Prigovor je poseban redovni pravni lijek putem kojega graani imaju mogunost zatititi svoja prava u mnogim sluajevima koji ne zavravaju donoenjem upravnog akta. Prigovor je u poreznom postupku remonstrativni pravni lijek jer se izjavljuje elniku tijela protiv ije odluke je prigovor upuen, a on o prigovoru odluuje rjeenjem u roku od 8 dana od dana izjavljivanja prigovora. Za oblik, sadraj i predaju prigovora primjenjuju se iste odredbe kao i za oblik, sadraj i predaju albe. Protiv rjeenja koje o prigovoru donese elnik prvostupanjskog tijela moe se izjaviti alba, a protiv rjeenja drugostupanjskog tijela o prigovoru moe se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rjeenja tijela o prigovoru moe se pokrenuti upravni spor.

2. 15. IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

Izvanredni pravni lijekovi mogu se, pod uvjetima utvrenim zakonom, koristiti kao specifina pravna sredstva protiv upravnih akata koji su ve stekli konanost (postupak donoenja upravnog akta je zavren), pravomonost (ne bis in idem) ili izvrnost (akt je u onoj fazi koja omoguuje njegovo provoenje). Zakonska osnova za institut izvanrednih pravnih lijekova u poreznom postupku kao i sudske zatite poreznih akata je: 1) Opi porezni zakon - za mijenjanje i ponitavanje u vezi s upravnim sporom 2) Zakon o opem upravnom postupku - za obnovu postupka - za oglaavanje rjeenja nitavim - za ponitavanje i ukidanje rjeenja 3) Zakon o upravnim sporovima 59

- za upravni spor (tuba) 2. 15. 1. MIJENJANJE I PONITAVANJE U VEZI S UPRAVNIM SPOROM Porezno tijelo protiv ijeg je rjeenja pravovremeno podnesena tuba nadlenom sudu moe do okonanja upravnog spora ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi to rjeenje. Takvo postupanje poreznih tijela dopustivo je uz 2 zakonska uvjeta: 1) da se na taj nain otklanja nezakonitost rjeenja 2) da se time porezni obveznik ne dovodi u loiji poloaj O novom poreznom rjeenju porezno tijelo je duno izvijestiti poreznog obveznika odnosno tuitelja i nadleni sud. Sud je potom duan pozvati tuitelja da u roku od 15 dana izjavi da li je zadovoljan s novim aktom ili ostaje pri tubi. Ako tuitelj izjavi da je zadovoljan ili ne da izjavu u propisanom roku, sud donosi rjeenje o obustavljanju postupka. Ako porezni obveznik izrazi nezadovoljstvo novim rjeenjem, sud nastavlja postupak. 2. 15. 2. OBNOVA POSTUPKA Obnovom postupka omoguava se da se pod odreenim uvjetima obnovi postupak koji je u nekoj konkretnoj upravnoj stvari okonan donoenjem rjeenja ili zakljuka protiv kojeg nema vie mogunosti ulaganja albe kao redovnog pravnog lijeka. Osnova obnove postupka je konano i izvrno rjeenje. Pravomonost nije uvjet za obnovu postupka to znai da se obnova postupka moe traiti usporedno s voenjem upravnog spora. 2. 15. 2. 1. OSOBE OVLATENE ZA POKRETANJE POSTUPKA Inicijativu za pokretanje postupka imaju: 1) stranka 2) porezno tijelo po slubenoj dunosti 3) dravni odvjetnik

2. 15. 2. 2. ROKOVI Objektivni rokovi za pokretanje obnove postupka su: 1) 3 godine od dana dostave rjeenja stranci u sljedeim sluajevima: a) ako se sazna za nove injenice ili stekne mogunost uporabe novih dokaza koji bi mogli dovesti do drukijeg rjeenja da su te injenice odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijanjem postupku b) ako je rjeenje povoljno za stranku donijeto na temelju neistinitih navoda stranke kojima je slubena osoba dovedena u zabludu c) ako je rjeenje donijela osoba koja nije bila ovlatena za njegovo donoenje ili osoba koja je morala biti izuzeta d) ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rjeenje nije rjeavalo u propisanom sastavu ili ako za rjeenje nije glasovala potrebna veina e) ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogunost sudjelovanja 60

f) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik g) ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije dana mogunost sluenja svojim jezikom ili pismom 2) bez vremenskog ogranienja u sljedeim sluajevima: a) ako je rjeenje donijeto na temelju lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka ili je posljedica kaznenog djela b) ako se rjeenje temelji na presudi donijetoj u sudskom postupku, a ta je presuda pravomono ukinuta c) ako se rjeenje temelji na prethodnom pitanju, a nadleni je sud ili javnopravno tijelo o tom pitanju kasnije odluilo u bitnim tokama drukije Subjektivni rok za stranku, dravnog odvjetnika i ovlatena tijela je 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kada se stekla mogunost uporabe novih dokaza. 2. 15. 2. 3. PRIJEDLOG ZA OBNOVU POSTUPKA Prijedlog kojim se trai obnova postupka predaje se tijelu koje je donijelo rjeenje protiv kojeg nije doputena alba. Podnositelj treba podnijeti prijedlog u propisanim rokovima te uiniti vjerojatnim razloge zbog kojih se trai obnova postupka. Podneseni prijedlog ne odgaa izvrenje rjeenja za koje se trai obnova postupka. Iznimno, nadleno tijelo moe odgoditi izvrenje rjeenja dok se ne odlui o obnavljanju postupka. 2. 15. 2. 4. POKRETANJE OBNOVE POSTUPKA Zaprimanjem prijedloga, nadleno je tijelo obvezno: 1) ispitati njegovu pravodobnost 2) da li ga je podnijela za to ovlatena osoba 3) jesu li razlozi na kojima se temelji prijedlog uinjeni vjerojatnim Ukoliko prethodni uvjeti nisu ispunjeni, prijedlog za pokretanje obnove postupka se odbacuje, ali nadleno tijelo ispituje mogu li razlozi, na kojima se temelji prijedlog za obnavljanje postupka dovesti do drukijeg rjeenja. Ako tijelo utvrdi da ne mogu, prijedlog se rjeenjem odbija. Ako ne postoje uvjeti za odbacivanje ili odbijanje prijedloga ili nadleno tijelo po slubenoj dunosti utvrdi postojanje razloga za pokretanje obnove postupka, ono donosi rjeenje o dopustivosti obnove postupka. Istim rjeenjem odreuje i u kojemu e se opsegu postupak obnoviti. Donijeto rjeenje odgaa izvrenje rjeenja za koje se doputa obnova postupka te je protiv njega doputena alba (ako je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo), odnosno upravni spor (ako je rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo). 2. 15. 2. 5. RJEENJE O OBNOVI POSTUPKA Provedeni obnovljeni postupak nadleno tijelo okonava donoenjem rjeenja kojim predmetni akt ili ostavlja na snazi ili ga zamjenjuje novim rjeenjem odnosno, ovisno o okolnostima, ponitava ili ukida. Protiv ovog rjeenja doputena je alba (rjeenje donijelo porezno tijelo), odnosno upravni spor ako alba nije doputena (rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo).

61

2. 15. 3. OGLAAVANJE RJEENJA NITAVIM Oglaavanje poreznog rjeenja nitavim mogue je samo u izriito navedenim zakonskim sluajevima: 1) ako je rjeenje donijeto iz sudske nadlenosti 2) ako je donijeto u stvari o kojoj se ne moe rjeavati u poreznom postupku 3) ako njegovo izvrenje nije stvarno ili pravno mogue 4) ako se njegovim izvrenjem ini kazneno djelo 5) ako je donijeto bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka nije naknadno, izriito ili preutno, pristala 6) ako sadrava nepravilnosti koja je po izriitoj zakonskoj odredbi razlog za nitavost rjeenja Postupak se moe pokrenuti po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke i to bez vremenskog ogranienja. Rjeenje oglasiti nitavim ima ovlast tijelo koje ga je donijelo ili koje obavlja nadzor nad tim tijelom. Protiv rjeenja o oglaivanju akta nitavim doputena je alba (rjeenje donijelo prvostupanjsko porezno tijelo), odnosno upravni spor ako alba nije doputena (rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo). Nitavo rjeenje nema pravni uinak te se u sluaju oglaavanja rjeenja nitavim, ponitavaju i svi pravni uinci tog rjeenja (ex tunc), a imovina steena bez pravne osnove vraa se sukladno propisima graanskog prava. 2. 15. 4. PONITAVANJE I UKIDANJE RJEENJA Ponitavanje i ukidanje su oblici objektivnog stavljanja akta izvan snage. Ukidanjem se akt stavlja izvan snage na nain da njegovo djelovanje nije mogue. Ukidanje djeluje ex nunc, tj. ubudue pa pravne posljedice koje je ukinuti akt proizveo do trenutka ukidanja ostaju na snazi. Ponitavanjem se stavljaju izvan snage sve pravne posljedice koje je taj akt ikada proizveo od trenutka stupanja na snagu. Ponitavanje akta djeluje ex tunc, tj. unatrag. Razlikujemo: 1) ponitavanje i ukidanje nezakonitog rjeenja kojim je stranka stekla neko pravo 2) ukidanje zakonitog rjeenja kojim je stranka stekla neko pravo 2. 15. 4. 1. PONITAVANJE I UKIDANJE NEZAKONITOG RJEENJA KOJIM JE STRANKA STEKLA NEKO PRAVO Nezakonito rjeenje kojim je stranka stekla neko pravo moe se ponititi i nakon isteka albenog roka, u cijelosti ili djelomino, iz sljedeih razloga: 1) ako ga je donijelo nenadleno tijelo ili je rjeenje donijeto bez zakonom propisane suglasnosti, odobrenja ili miljenja drugog javnopravnog tijela 2) ako je u istoj stvari ve donijeto pravomono rjeenje kojim je ta upravna stvar drukije rijeena Takoer, u sluaju oite povrede materijalnih propisa, a nakon isteka albenog roka, moe se ponititi ili ukinuti rjeenje kojim je stranka stekla neko pravo, ovisno o prirodi upravne stvari te posljedicama koje bi nastale ponitavanjem ili ukidanjem. Nezakonito rjeenje moe se ponititi u roku 2 godine, odnosno ukinuti u roku 1 godine od dana dostave rjeenja stranci. 62

2. 15. 4. 2. UKIDANJE ZAKONITOG RJEENJA KOJIM JE STRANKA STEKLA NEKO PRAVO Zakonito rjeenje kojim je stranka stekla neko pravo moe se ukinuti, u cijelosti ili djelomino: 1) ako je to doputeno zakonom 2) ako rjeenje sadrava pridraj ukidanja, a stranka nije ispunila obvezu iz rjeenja ili je nije ispunila u zakonskom roku 3) ako je to potrebno zbog otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi i javnu sigurnost, a ne bi se moglo otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u steena prava, u kojem sluaju stranka ima pravo na nadoknadu stvarne tete Rjeenje moe ponititi ili ukinuti tijelo koje ga je donijelo. Ako je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo, moe ga ponititi ili ukinuti drugostupanjsko tijelo. Rjeenje o ponitavanju ili ukidanju akta donosi tijelo po slubenoj dunosti, na prijedlog stranke ili ovlatenog dravnog tijela. Ako tijelo ne prihvati prijedlog, duno je o tome izvijestiti podnositelja. Protiv rjeenja o ponitavanju ili ukidanju doputena je alba (rjeenje donijelo prvostupanjsko porezno tijelo), odnosno upravni spor ako alba nije doputena (rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo).

2. 16. UPRAVNI SPOR

Upravni spor je oblik sudske kontrole nad upravom i to prvenstveno kontrole upravnog (pojedinanog, individualnog) akta. Ciljevi takve kontrole su: 1) zatita prava graana i pravnih osoba 2) osiguranje objektivne zakonitosti Normativno ureenje upravnog spora poiva na dva zakona: 1) Zakon o upravnim sporovima na snazi do 1. sijenja 2012. godine 2) Zakon o upravnim sporovima na snazi od 1. sijenja 2012. godine

2. 16. 2. ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA NA SNAZI OD 1. SIJENJA 2012. GODINE Upravne sporove rjeavaju Upravni sudovi i Visoki upravi sud RH. Upravni sudovi odluuju: 1) o tubama protiv pojedinanih odluka javnopravnih tijela 2) o tubama protiv postupanja javnopravnih tijela 3) o tubama protiv proputanja donoenja pojedinane odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku 4) o tubama protiv upravnih ugovora i izvravanja upravnih ugovora 5) u drugim zakonom propisanim sluajevima Upravni sudovi odluuju u vijeu sastavljenom od 3 suca. Iznimno odluuje sudac pojedinac u sljedeim sluajevima: 1) o tubama protiv pojedinane odluke javnopravnog tijela donesene neposrednim rjeavanjem u upravnom postupku 63

2) o tubama u predmetima koji se rjeavaju na temelju pravomone presude donesene u oglednom sporu 3) o tubama protiv postupanja ili zbog proputanja postupanja javnopravnog tijela Mjesna nadlenost upravnog suda odreuje se prema prebivalitu (boravitu) odnosno sjeditu tuitelja. Ako pak tuitelj nema prebivalite, boravite ili sjedite u RH, odredit e se prema sjeditu javnopravnog tijela koje je postupalo ili donijelo akt u prvostupanjskom postupku. Izuzeci kod mjesne nadlenosti upravnog suda su: 1) sporovi u vezi s nekretninama ili pravno pitanje povezano s nekim mjestom podruje na kojem se nekretnina ili mjesto s kojim je povezano to pitanje nalazi 2) sporovi koji se odnose na upravne ugovore podruje gdje se nalazi sjedite javnopravnog tijela koje je stranka ugovora 3) sporovi koji se odnose na brod ili zrakoplov RH prema matinoj luci broda ili zrakoplova Visoki upravni sud odluuje: 1) o albama protiv presuda upravnih sudova i rjeenja upravnih sudova protiv kojih je doputena alba 2) o zakonitosti opih akata 3) o sukobu nadlenosti izmeu upravnih sudova 4) u drugim zakonom propisanim sluajevima Visoki upravni sud odluuje u vijeu od 3 suca osim o zakonitosti opih akata kada odluuje u vijeu od 5 sudaca.

Mogue je pokrenuti upravni spor radi ocjene zakonitosti protiv svakog upravnog akta protiv kojeg nije doputeno izjaviti redoviti pravni lijek, predmetom upravnog spora moe biti i: 1) ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz podruja upravnog prava kojim je povrijeeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv koje nije doputeno izjaviti redovni pravni lijek 2) ocjena zakonitosti proputanja javnopravnog tijela iz podruja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odlui o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovnom pravnom lijeku, odnosno da postupi prema propisu 3) ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvravanja upravnog ugovora 4) ocjena zakonitosti opeg akta jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravne osobe koja ima javnu ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu slubu Upravni spor ne moe se voditi: 1) u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora

64

2) o pravilnosti pojedinane odluke donesene primjenom slobodne ocjene javnopravnog tijela 3) protiv postupovne odluke javnopravnog tijela Stranke u upravnom sporu su: 1) tuitelj - fizika ili pravna osoba koja smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeeni - tuitelj moe biti dravno tijelo, osoba bez pravne osobnosti, skupina osoba te javnopravno tijelo koje je sudjelovalo ili je trebalo sudjelovati u donoenju odluke, postupanja ili upravnog ugovora 2) tuenik - javnopravno tijelo koje je strana upravnog ugovora (koje donijelo ili propustilo donijeti odluku, koje je djelovalo ili propustilo djelovati) 3) zainteresirana osoba - osoba kojoj postupanjem moe biti povrijeeno pravo ili pravni interes (zainteresirana osoba) - zainteresiranu osobu poziva sud po slubenoj dunosti ili na temelju prijedloga stranke Prvostupanjski se upravni spor pokree tubom nadlenom sudu nakon to je iscrpljena svaka druga zakonom propisana pravna zatita. Tuba se podnosi neposredno u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili se alje potom, odnosno dostavlja elektroniki. Tuba nema odgodni (suspenzivni uinak), no sud moe odluiti o odgodnom uinku tube ako bi se izvrenjem pojedinane odluke ili upravnog ugovora tuitelju nanijela teko popravljiva teta ili ako zakonom nije propisano da alba ne odgaa izvrenje rjeenja, a odgoda nije suprotna javnom interesu. Tubom se moe zahtijevati: 1) ponitavanje ili oglaavanje nitavom pojedinane odluke 2) donoenje pojedinane odluke koja nije donesena u propisanom obliku 3) postupanje koje je tuenik sukladno propisima ili pojedinanoj odluci obvezan izvriti 4) oglaavanje nitetnim upravnog ugovora ili izvravanje obveze iz upravnog ugovora

Tuba se podnosi u roku od 30 dana od dostave osporene pojedinane odluke ili odluke o prigovoru na osporeno postupanje. Ako pojedinana odluka nije dostavljena stranci, tuba se moe podnijeti u roku od 90 dana od dana od kada je stranka saznala ili mogla saznati za odluku, odnosno za mogunost podnoenja tube. Poseban je sluaj pokretanje upravnog postupka zbog proputanja donoenja pojedinane odluke ili proputanja postupanja u propisanom roku tada se tuba podnosi najranije 8 dana nakon proteka propisanog roka. Po primitku tube, sud ponajprije ispituje nadlenost za postupanje po tubi, urednost tube te postojanje pretpostavki za voenje spora. Ako sud utvrdi nadlenost drugog suda, rjeenjem e se oglasiti nenadlenim te ustupiti predmet drugom nadlenom sudu te o tome obavijestiti podnositelja. Ako sud nae da tuba ne sadrava zakonom propisane dijelove ili je nerazumljiva, pozvat e tuitelja da u odreenom roku ukloni nedostatke. Ako tuitelj to ne uini, sud e rjeenjem tubu odbaciti. Sud e odbaciti tubu i u sluaju nepostojanja pretpostavki za voenje spora, tj. ako utvrdi: 1) da je tuba podnijeta nepravodobno ili prijevremeno 65

2) da se pojedinanom odlukom, postupanjem ili upravnim ugovorom ne dira u pravo ili pravni interes tuitelja 3) da protiv pojedinane odluke, postupanja ili upravnog ugovora nije iskoriten redoviti pravni lijek 4) da je sudska zatita osigurana izvan sudskog spora 5) da ve postoji pravomona odluka donesena u upravnom sporu u istoj stvari 6) da je tuba podnesena protiv postupovne odluke, osim ako zakonom nije drukije propisano Ako sud tubu ne odbaci, rjeava je provoenjem redovitog postupka. Zaprimljenu tubu sud dostavlja na odgovor tueniku i zainteresiranim osobama. Naznaene osobe dune su odgovoriti u roku koji utvrdi sud, a ne smije biti krai od 8 niti dulji od 30 dana. Jedno od osnovnih naela postupanja u upravnom sporu je naelo usmene rasprave prema kojem sud odluuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave. No, postoje i sluajevi u kojima sud moe rijeiti upravni spor presudom bez provoenja usmene rasprave, oni su taksativno navedeni zakonom: 1) ako je tuenik priznao tubeni zahtjev u cijelosti 2) u predmetu u kojem se rjeava na temelju pravomone presude donijete u oglednom sporu 3) ako utvrdi da pojedinana odluka, postupanje ili upravni ugovor sadrava nedostatke koji spreavaju ocjenu zakonitosti 4) ako tuitelj osporava samo primjenu materijalnog prava, a injenice su nesporne te stranke u tubi ili u odgovoru na tubu izriito ne zahtijevaju odravanje rasprave Sud odluuje u granicama tubenog zahtjeva, no nije vezan razlozima tube. Tuitelj ima mogunost proirenja tubenog zahtjeva, ali u okviru istoga predmeta spora i to do zakljuenja usmene rasprave ili ako se rasprava ne vodi do donoenja odluke suda. Tuitelj moe i povui tubu do zakljuenja usmene rasprave ili odluke suda.

Upravni spor moe biti prekinut, odnosno obustavljen. Sud prekida upravni spor rjeenjem. Za trajanja prekida postupka sud ne moe poduzimati nikakve radnje i prestaju tei svi rokovi odreeni za obavljanje radnji u sporu. Sud e prekinuti upravni spor u sljedeim situacijama: 1) obvezno prekidanje upravnog spora: - do pravomonosti presude u oglednom sporu - u sluajevima propisanim zakonom 2) moe, ali ne mora prekinuti upravni spor: - do okonanja postupka u prethodnom pitanju - dok Visoki prekrajni sud ne odlui o zakonitosti opeg akta koji se primjenjuje - u sluajevima propisanim zakonom Rjeenjem e sud obustaviti upravni spor. Protiv rjeenja o obustavi postupka doputena je alba. Razlozi za obustavu upravnog spora su sljedei:

66

1) ako tuitelj umre ili prestane postojati, a prava se ne prenose na nasljednika, tj. sljedika 2) ako tuitelj povue tubu 3) ako tuitelj odustane od zahtjeva za izmjenu pojedinane odluke zbog ukidanja opeg akta U upravnom sporu sud donosi presudu i rjeenje. Presudu donosi Vijee veinom glasova, a njome se odluuje o tubenom zahtjevu koji se odnosi na glavnu stvar i sporedna traenja. Tubeni zahtjev sud moe odbiti ili ga usvojiti. Tubeni se zahtjev presudom odbija ako sud utvrdi: 1) da je neosnovan 2) da je u postupku koji je prethodio donoenju pojedinane odluke bilo nedostataka, ali oni nisu utjecali na rjeavanje predmeta postupka 3) ako je pojedinana odluka zasnovana na zakonu, ali zbog drugih razloga od onih navedenih u odluci Pravni uinci presude su razliiti su s obzirom na predmet upravnog spora: 1) ako sud utvrdi da je pojedinana odluka javnopravnog tijela nezakonita odnosno nitava, presudom usvaja tubeni zahtjev, ponitava pobijanu odluku (ex tunc) te sam rjeava stvar odnosno u drugom sluaju oglaava odluku nitavom 2) ako sud utvrdi da javnopravno tijelo nije u propisanom roku donijelo pojedinanu odluku koju je prema propisima trebalo donijeti, usvaja tubeni zahtjev i sam rjeava stvar 3) ako sud utvrdi da tuenik nije postupio sukladno propisima, pojedinanoj odluci ili upravnom ugovoru, presudom e usvojiti tubeni zahtjev i narediti postupanje u primjerenom roku 4) ako sud utvrdi da je upravni ugovor nitetan, odnosno da ga je javnopravno tijelo nezakonito raskinulo, presudom e usvojiti tubeni zahtjev te oglasiti ugovor nitetnim odnosno ponititi odluku o raskidu upravnog ugovora Rjeenjem sud odluuje o postupovnim pitanjima. Rjeenja koja se donose na raspravi objavljuje predsjednik vijea, odnosno sudac pojedinac i ono prema strankama ima uinak od trenutka objave. Protiv presude i rjeenja upravnog suda doputena je alba kao redoviti pravni lijek te pokretanje obnove spora i ulaganje zahtjeva za izvanrednim preispitivanjem zakonitosti pravomone presude kao izvanredni pravni lijekovi.

2. 17. POREZNI PREKRAJ

Porezni prekraj je povreda poreznog propisa koja je kao prekraj propisana OPZ-om i posebnim zakonima o pojedinim vrstama poreza. Prvostupanjski prekrajni postupak, na kojeg se primjenjuju odredbe Prekrajnog zakona, vodi ovlateni slubenik poreznog tijela kojeg imenuje ministar financija. Tijela dravne uprave, odnosno porezna tijela, pokreu prekrajni postupak po slubenoj dunosti ili na temelju optunog prijedloga ovlatenog tuitelja. Porezna tijela su takoer ovlatena izdati i prekrajni nalog posebnu odluku o prekraju koja se moe izdati prije i nakon pokretanja prekrajnog postupka bez voenja glavne rasprave odnosno postupka. Prije pokretanja postupka, porezna tijela mogu izdati prekrajni nalog u ulozi ovlatenog tuitelja i to ako su utvrdili prekraj: 1) neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom njihovih ovlatenih slubenih osoba pri obavljanju inspekcijskog ili drugog nadzora 67

2) na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu 3) upotrebom tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih analiza i vjetaenja Prekrajni nalog porezna tijela koja vode prekrajni postupak mogu izdati samo ako su ispunjeni sljedei uvjeti: 1) da je ovlateni tuitelj podnio optuni prijedlog ili je zaprimio prijavu o poinjenju prekraja 2) da nije donijelo rjeenje o nenadlenosti ili odbacivanju optunog prijedloga 3) da je prekraj iz optunog prijedloga ili prijave utvren: a) neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom njihovih ovlatenih slubenih osoba pri obavljanju inspekcijskog ili drugog nadzora b) na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu c) upotrebom tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih analiza i vjetaenja Prekrajnim nalogom moe se izrei odnosno primijeniti svaka od prekrajno-pravnih sankcija. Po provedenom postupku donosi se rjeenje o prekraju kojim se postupak obustavlja odbijanjem optube odnosno oslobaanjem okrivljenika od optube ili se okrivljenika proglaava krivim. Na rjeenje o prekraju doputena je alba koja se podnosi u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa rjeenja o kojoj rjeava Visoko prekrajni sud. Za porezne prekraje predviene su novane kazne te mogunost izricanja zatitne mjere zabrane obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti i dunosti ako porezni obveznik u roku od 2 godine od dana poinjenja prekraja poini isti prekraj. Rok plaanja novane kazne odreuje se rjeenjem o proglaavanju okrivljenika krivim i ne moe biti krai od 8 dana niti dulji od 3 mjeseca. Zatitna mjera zabrane obavljanja zvanja, odreenih djelatnosti i dunosti ne moe se primijeniti u trajanju kraem od 1 mjeseca niti duljem od 1 godine, s tim da se npr. vrijeme izvrenja kazne zatvora ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere.

Klasifikacija prekraja: 1) prema nainu izvrenja a) mogu biti izvreni injenjem (komisivni prekraji) b) mogu biti izvreni neinjenjem (omisivni prekraji) 2) prema imbeniku vremena a) mogu biti trajni (oni kod kojih radnja izvrenja traje izvjesno vrijeme) b) mogu biti trenutni (oni koji nastaju injenjem ili proputanjem koje je zapoeto i odmah izvreno) 3) s obzirom na poinitelja => oni su posebni prekraji (prekraji koje mogu izvriti samo odreene osobe)

2. 18. KAZNENA DJELA

68

Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se tako ugroavaju ili povreuju osobne slobode i prava ovjeka te druga prava i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom RH i meunarodnim pravom da se njihova zatita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile. Meu kaznenopravne sankcije ubrajamo: 1) kazne (novana kazna i kazna zatvora) 2) mjere upozorenja (sudska opomena i uvjetna osuda) 3) sigurnosne mjere 4) odgojne mjere Uz porezno pravo najrazvijenije su vezana kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja ili gospodarska kaznena djela. Gospodarska kaznena djela su: 1) kaznena djela protiv dravnih financijskih interesa 2) kaznena djela protiv nacionalnog gospodarstva 3) kaznena djela protiv imovine gospodarskih subjekata U poreznom smislu, od velike je vanosti kazneno djelo utaje poreza i drugih davanja.

3. POREZNA UPRAVA
3. 1. PRAVNA OSNOVA
Porezna uprava je upravna organizacija u sustavu Ministarstva financija ija je temeljna zadaa primjena poreznih propisa i propisa o plaanju obveznih doprinosa. Temeljni pravni propisi koji ureuju ustrojstvo i djelokrug rada Porezne uprave su: 1) Zakon o Poreznoj upravi 2) Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija 3) Kodeks profesionalne etike slubenika Ministarstva financija, Porezne uprave U okviru pravnih propisa koji ire reguliraju djelokrug rada porezne uprave posebno se istiu: 1) Ustav RH 2) Zakon o sustavu dravne uprave 3) Zakon o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih dravnih tijela dravne uprave 4) Zakon o dravnim slubenicima 5) Etiki kodeks dravnih slubenika

3. 2. USTROJSTVO (str. 316. 318.)

Ministarstvo financija je tijelo dravne uprave u ijem je sastavu osnovana Porezna uprava. Ustrojstvo Porezne uprave ine: 1) Sredinji ured 2) podruni uredi 3) ispostave podrunih ureda Sredinji ured Porezne uprave ima sjedite u Zagrebu dok je na cijelom podruju RH smjeteno 20 podrunih ureda s niim ustrojstvenim jedinicama ispostavama. Na elu Porezne uprave nalazi se ravnatelj s poloajem pomonika ministra koji ujedno upravlja i radom Sredinjeg ureda, a u radu mu pomau pomonici ravnatelja. Radom podrunog ureda upravlja proelnik, a radom ispostave podrunog ureda voditelj ispostave.

69

Sredinji ured Porezne uprave obavlja upravne i druge strune poslove ope prirode u smislu koordiniranja i sustavnog praenja poreznih i drugih propisa iz djelokruga pojedinih slubi. Struni poslovi podrazumijevaju predlaganje promjena porezne politike te poreznih i drugih propisa radi unapreenja poreznog sustava i uinkovitog ubiranja poreza i doprinosa za obvezna osiguranja. U odnosu prema niim ustrojstvenim jedinicama, Sredinji ured prua strunu pomo podrunim uredima i ispostavama. Podruni uredi i ispostave podrunih ureda obavljaju konkretne poslove provedbene naravi kao to je: a) zaprimanje poreznih prijava b) utvrivanje pravodobnosti, zakonitosti i pravilnosti pojedinih poreznih prijava c) utvrivanje porezne osnovice i porezne obveze u prvom stupnju d) provoenje inspekcijskog nadzora e) provoenje ovrhe radi naplate poreza f)

3. 3. SURADNJA S DRUGIM TIJELIMA

Da bi Porezna uprava postigla maksimalnu uinkovitost, propisana je meuinstitucionalna suradnja. Porezna uprava u obavljanju poslova iz svog djelokruga surauje s: 1) Financijskom policijom 2) Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje 3) Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje 4) Dravnim odvjetnitvom 5) drugim tijelima sudbene vlasti 6) tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave 7) drugim tijelima koja imaju javne ovlasti i rade na utvrivanju, naplati i nadzoru javnih prihoda

3. 4. SLUBENICI POREZNE UPRAVE

Odnos tijela dravne uprave i graana temelji se na meusobnoj suradnji i povjerenju te potivanju dostojanstva osobe.

3. 4. 1. OVLATENJA SLUBENIKA Slubenici Porezne uprave imaju ovlast provoditi postupke i radnje u skladu s odredbama OPZ-a, zakona koji ureuju pojedine vrste poreza i obvezne doprinose te drugih zakona koji se odnose na oporezivanje. Slubenici koji obavljaju poslove inspekcijskog nadzora i poslove otkrivanja poreznih kaznenih djela. Osim navedenih, imaju jo i dodate ovlasti sukladno prirodi posla. Tako slubenici koji obavljaju poslove inspekcijskog nadzora imaju ovlast privremeno oduzeti predmete, novac, vrijednosnice i dokumentaciju koji mogu posluiti kao dokaz te privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti, peaenjem postrojenja, opreme ili prostorija u kojima se obavlja djelatnost. Slubenici koji obavljaju poslove otkrivanja poreznih kaznenih djela u okviru dodatnih ovlasti mogu: 70

1) u postupanju na odgovarajui nain primjenjivati odredbe Zakona o kaznenom postupku 2) pregledavati dobra i provjeravati podrijetlo dobara 3) pregledavati prostore u kojima se obavlja djelatnost 4) zaustavljati i pregledavati vozila 5) poduzimati druge radnje i postupke propisane posebnim zakonom Ovlasti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora, otkrivanja poreznih kaznenih djela i ovrhe daju se u obliku slubene iskaznice i znake. Slubenu iskaznicu propisuje ministar financija. O radnjama koje imaju obiljeje kaznenog djela treba obavijestiti Financijsku policiju. 3. 4. 2. OBVEZE I ODGOVORNOSTI SLUBENIKA Svaki dravni slubenik obvezan je svoje dunosti obavljati ispravno, na vrijeme, savjesno, struno, ne koristei ih radi osobnog probitka, u skladu s naelom javnosti, potujui pritom ustavni i pravni poredak RH u sladu s naelom zakonitosti i zatite javnog interesa. U tijelima dravne uprave poslovi se obavljaju na temelju godinjeg plana rada. Tjedno radno vrijeme tijela dravne uprave rasporeuje se na 5 radnih dana (pon-pet). Slubenik je na temelju naloga nadreenog slubenika duan obavljati poslove i due od punog radnog vremena ako je to nuno radi uspjenog i pravovremenog obavljanja poslova. Tijela dravne uprave duna su graanima i pravnim osobama davati podatke, obavijesti i upute te im pruati strunu pomo u poslovima radi kojih im se obraaju. Ukoliko fizika ili pravna osoba podnese predstavku smatrajui da su joj nezakonitim postupanjem slubenika ili namjetenika Porezne uprave povrijeena prava, elnik ustrojstvene jedinice Porezne uprave koja zaprima predstavku duan je predstavku dostaviti nadlenoj ustrojstvenoj jedinici u roku od 3 dana od dana primitka. 3. 4. 2. 1. POVREDA SLUBENE DUNOSTI Ukoliko povjerene poslove ne obavljaju savjesno, struno i u predvienim rokovima, odnosno ako se ne pridravaju Ustava, zakona i pravila, dravni slubenici odgovaraju za povredu slubene dunosti. Razlikujemo 2 vrste povrede slubene dunosti: a) teku b) laku U okviru tekih povreda slubene dunosti je: 1) neizvravanje ili nemarno izvravanje slubenih obveza 2) nezakonit rad 3) proputanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je slubenik ovlaten radi spreavanja nezakonitosti 4) davanje netonih podataka kojima se utjee na donoenje odluka nadlenih tijela 5) zlouporaba poloaja 6) odavanje slubene ili druge tajne 7) neopravdan izostanak s posla od dva do etiri dana uzastopno 8) ponaanje suprotno etikom kodeksu i dr. Predviene su jo neke povrede slubene i radne dunosti koje se smatraju tekima: 71

1) krivotvorenje, preinaavanje, unoenje ili potvrivanje neistinitih podataka u slubenim ispravama ili u informacijskom sustavu 2) voenje poslovnih knjiga poreznim obveznicima, sastavljanje poreznih prijava 3) dolazak na posao u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem narkotinog sredstva 4) Prijedlog za pokretanje postupka zbog teke povrede slubene i radne dunosti nadlenom slubenikom sudu podnosi ravnatelj Porezne uprave. U lake povrede slubene dunosti ubrajaju se: 1) uestalo zakanjavanje na posao ili raniji odlazak s posla 2) naputanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga 3) neuredno uvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije 4) neopravdan izostanak s posla jedna dan 5) neobavjeivanje nadreenog slubenika o sprijeenosti dolaska na posao u roku 24 sata bez opravdanih razloga Prijedlog za pokretanje postupka zbog lake povrede slubene i radne dunosti podnosi nadreeni slubenik, a postupak vodi i odluku donosi ravnatelj Porezne uprave. 3. 4. 3. ZATITA SLUBENIKA 3. 4. 3. 1. KOLEKTIVNI UGOVOR Slubenik Porezne uprave u svom je radu zatien Kolektivnim ugovorom za dravne slubenike i namjetenike i Zakonom o poreznoj upravi. Porezna je uprava svojim slubenicima i namjetenicima duna pruiti maksimalnu zatitu na poslovima koje obavljaju. Kolektivni ugovor za dravne slubenike i namjetenike istie da svaki dravni slubenik i namjetenik ima pravo na potivanje osobe i zatitu dostojanstva za vrijeme i u vezi s obavljanjem poslova na radnom mjestu. S druge strane, slubenici imaju obvezu uzornog ponaanja. 3. 4. 3. 2. KODEKS PROFESIONALNE ETIKE Slubenici moraju u odnosu sa strankama postupati korektno, pristojno, objektivno i nepristrano, pokazivati zanimanje i strpljenje, osobito prema neukoj stranci pruajui joj pravnu pomo sukladno zakonskim odredbama i drei se pritom naela ekonominosti voenja postupka. Svojim izjavama ili postupcima ne smiju diskriminirati druge slubenike te su duni postupati profesionalno, ljubazno i susretljivo te s dunom panjom i potovanjem odnositi se prema strankama, nadreenim i podreenim slubenicima. Slubenici su duni postupati odgovorno te uvaavati povjerljivost i tajnost svih podataka i informacija u svom radu. Podatke ne smiju koristiti u privatne svrhe ili na nain koji nije u skladu s propisima. Poreznu, slubenu, poslovnu i drugu tajnu duni su uvati i nakon prestanka radnog odnosa. Pri obavljanju poslova u Poreznoj upravi slubenici su duni postupati sukladno javnom interesu. Svojim izgledom, djelovanjem i ponaanjem duni su pridonositi ugledu Porezne uprave u RH i u inozemstvu

72

4. POREZNO SAVJETNITVO
Porezno savjetnitvo se moe se definirati kao davanje strune pomoi i pruanje brojnih drugih popratnih usluga u poreznim pitanjima.

4. 1. PRAVNA OSNOVA
Pravnu osnovu poreznog savjetnitva predstavlja: 1) Zakon o poreznom savjetnitvu 2) Pravilnik o programu i polaganju ispita za poreznog savjetnika

4. 2. ODREENJE POREZNOG SAVJETNITVA

Poslove poreznog savjetnitva, kao neovisnog i samostalnog zanimanja, obavljaju porezni savjetnici (fizike osobe koje obavljaju poslove poreznog savjetnitva i iji su status i djelatnost ureeni Zakonom). Porezno savjetnitvo je odreeno kao djelatnost: 1) kojom se u skladu s pravnim, gospodarstvenim, poreznim i raunovodstvenim sustavom RH, na pouzdan nain osigurava pravilna primjena poreznih propisa od strane poreznih obveznika 2) davanja savjeta o poreznim pitanjima i izrada poreznih prijava 3) voenja poslovnih knjiga, izrade financijskih izvjea i slinih usluga 4) zastupanja u poreznim postupcima pred poreznim tijelima i vjetaenja po odluci poreznog tijela Prilikom preuzimanja poreznog savjetovanja porezni je savjetnik duan sklopiti pismeni ugovor sa svojom strankom. U ugovornim granicama porezni savjetnik ima pravno i dunost: 1) savjetovati svoju stranku u poreznim pitanjima 2) pomagati joj prilikom izrade poreznih prijava 3) zastupati je u poreznim postupcima Takoer je duan ispuniti poreznu prijavu i druge isprave koje je porezni obveznik duan izraivati i dostavljati u poreznom postupku.

Poreznim savjetnitvom se mogu baviti iskljuivo osobe kojima je Komora izdala odobrenje za rad nakon to su poloili porezno-savjetniki ispit. Porezni savjetnici koji imaju odobrenje za rad svoju djelatnost mogu obavljati: 1) kao samostalnu djelatnost 2) kao zaposlenici (partneri) javnog trgovakog drutva za porezno savjetnitvo Porezno savjetnitvo mogu u okviru svojih djelatnosti, bez prava na zastupanje stranke u poreznim postupcima pred poreznim tijelima i poreznim sporovima (ogranieno porezno savjetnitvo), obavljati: 1) ovlateni revizori i revizorske tvrtke 2) trgovaka drutva i obrti za raunovodstvene usluge 3) poslodavatelj u predmetima vezanim uz poreze na plae svojih zaposlenika

73

4. 3. UVJETI ZA OBAVLJANJE POSLOVA POREZNOG SAVJETNIKA

4. 3. 1. OPI I POSEBNI UVJETI ZA POREZNOG SAVJETNIKA Porezni savjetnik mora ispunjavati ope i posebne uvjete. Opi uvjeti za poreznog savjetnika su sljedei: 1) da ima poslovnu sposobnost 2) da ima prebivalite na podruju RH 3) da govori hrvatskim jezikom i pie latininim pismom i drugim jezikom koji je u slubenoj uporabi na podruju na kojem treba obavljati djelatnost 4) da nije kanjavan za odreena kaznena djela (kaznena djela protiv imovine, sigurnosti platnog prometa i poslovanja, pravosua, vjerodostojnosti isprava te protiv slubene dunosti). Posebni uvjeti za poreznog savjetnika su sljedei: 1) mora biti diplomirani ekonomist ili diplomirani pravnik s najmanje 5 godina radnog iskustva na poreznim poslovima 2) mora poloiti ispit za poreznog savjetnika i dobiti propisano odobrenje za rad od Komore poreznih savjetnika 4. 3. 2. POREZNO-SAVJETNIKI ISPIT Porezno-savjetnike ispite organizira i provodi Komora. Ispitno povjerenstvo se sastoji od predsjednika i najmanje 5 lanova (najvie 7). lanove rjeenjem imenuje ministar financija. Porezno-savjetniki ispit polae se prema posebnom programu koji donosi Komora uz suglasnost ministra financija. 4. 3. 3. ODOBRENJE ZA RAD Poreznim savjetnitvom moe se baviti samo osoba koja posjeduje odobrenje za rad izdano od strane Komore poreznih savjetnika. Porezni savjetnik duan je u platnom prometu u svojim poslovima navesti broj i nadnevak odobrenja za rad. Trgovako je drutvo u svojim ispravama duno istaknuti broj i nadnevak odobrenja za rad svojih inspektora. Status poreznog savjetnika, tj. prestanak vaenja odobrenja za rad prestaje: 1) smru poreznog savjetnika (danom smrti) 2) na pisani zahtjev poreznog savjetnika (donoenjem rjeenja o prestanku obavljanja porezno-savjetnike djelatnosti) 3) gubitkom opih i posebnih uvjeta (pravomonou rjeenja o zabrani obavljanja porezno-savjetnike djelatnosti) 4) ako poreznom savjetniku bude izreena stegovna mjera zabrane obavljanja djelatnosti (pravomonou rjeenja o zabrani obavljanja porezno-savjetnike djelatnosti) 4. 3. 4. PRIVREMENO MIROVANJE Do privremenog mirovanja porezno-savjetnike djelatnosti dolazi ili moe doi u sljedeim sluajevima: 1) ako je porezni savjetnik imenovan ili izabran na plaenu javnu dunost ili se zaposli (miruje po sili zakona)

74

2) ako je porezni savjetnik izabran ili imenovan na neplaenu javnu dunost (moe, ali i ne mora mirovati) Porezni savjetnik duan je izvijestiti Komoru u roku od 15 dana od dana imenovanja, izbora ili prihvaanja javne dunosti ili zaposlenja.

4. 4. PRAVA I OBVEZE POREZNOG SAVJETNIKA

4. 4. 1. POREZNO-SAVJETNIKA TARIFA Prilikom obavljanja djelatnosti porezni savjetnik ima pravo na odreenu naknadu u skladu s tarifom koju propisuje Komora uz suglasnost ministra financija. Dok komora ne propie tarifu, naknada e se ugovarati prema trinim uvjetima. 4. 4. 2. UGOVOR O POREZNOM SAVJETNITVU Zakonom je propisana obveza sklapanja pisanog ugovora za sve sluajeve poreznog savjetovanja, osim sluaja kada se porezno savjetovanje odnosi na pojedinane sluajeve. Porezni savjetnik moe raskinuti ugovor ako stranka ne surauje. 4. 4. 3. OGRANIENJE DJELATNOSTI U OBAVLJANJU POREZNO-SAVJETNIKE

Ogranienja u vezi sa slobodno pruanja porezno-savjetnike djelatnosti su: 1) porezni savjetnik koji je u posljednje 3 godine prije podnoenje zahtjeva za dobivanje odobrenja za poreznog savjetnika bio zaposlen u dravnoj upravi, podrunoj (regionalnoj) upravi, samoupravi ili lokalnoj samoupravi, u ijem je djelokrugu rada bilo izravno odluivanje ili nadzor o poreznim stvarima, ne smije za vrijeme od 1 godine od izdavanja odobrenja zakljuiti ugovor o poreznom savjetnitvu sa strankom na koju se odnosio njegov rad

2) izuzee poreznih savjetnika u sljedeim sluajevima: a) ako je sudionik postupka b) ako je srodnik sa sudionikom postupka c) ako je zakonski zastupnik, opunomoenik ili pomagatelj sudionika postupka d) ako je u poslovnom odnosu sa sudionikom postupka e) ako postoji vjerojatnost da e slubenim radnjama stei neposrednu korist ili pretrpjeti tetu f) ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovao u voenju postupka ili u donoenju poreznog rjeenja O izuzeu poreznog savjetnika odluuje osoba koja vodi porezni postupak.

75

4. 4. 4. OBVEZA UVANJA ISPRAVA Porezni savjetnik ili drutvo za porezno savjetnitvo duni su uvati isprave u roku najmanje 6 godina od dana njihova nastanka ili zaprimanja. Nakon proteka toga roka, moraju sastaviti zapisnik s popisom isprava koje vraaju te pozvati stranku na preuzimanje istih. Ako se stranka ne odazove ili je prestala djelovati, mogu zapisnik i isprave predati Komori ili ih unititi u nazonosti lana imenovanog od strane Komore ime se oslobaaju dunosti uvanja. 4. 4. 5. OBVEZA UVANJA POSLOVNE TAJNE Za poreznog savjetnika propisana je obveza uvanja poslovne tajne koja se odnosi na sve ono to mu je stranka povjerila ili je u radu saznao na neki drugi nain. Slubenom tajnom smatraju se: 1) injenice koje su se tijekom poreznog, prekrajnog ili sudskog postupka doznale o poreznom obvezniku 2) pronalasci, recepti, patenti i slino do kojih se dolo u poreznom postupku 3) identifikacijski znakovi i podaci o poreznom obvezniku koji su pohranjeni u pismohrani Ako se navedene injenice neovlateno koriste ili objave biti e povrijeena obveza uvanja porezne tajne. No, obveza uvanja porezne tajne nee biti povrijeena: 1) ako se poreznom jamcu omogui uvid u podatke o poreznom obvezniku bitne za njegov odnos prema poreznom obvezniku 2) ako se lanove drutva osoba upozna s bitnim injenicama za oporezivanje drutva 3) ako se iznose podaci tijekom poreznog, prekrajnog ili sudskog postupka 4) ako se iznose podaci uz pisani pristanak osobe na koju se ti podaci odnose Obveza je ureena OPZ-o i Zakonom o zatiti tajnosti podataka. 4. 4. 6. PRIBAVLJANJE PODATAKA Porezni savjetnik ovlaten je zatraiti i duan je dobiti od dravnih tijela i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti sve podatke koji su mu potrebni radi obavljanja poslova u odreenom predmetu, pod uvjetom da to nije protivno i na tetu uvanja slubene ili profesionalne tajne davatelja podataka.

4. 4. 7. ODGOVORNOST POREZNOG SAVJETNIKA Stranka ima pravo iskazati nezadovoljstvo radom poreznog savjetnika. Ako savjetnik u primjerenom roku ne otkloni nedostatke na koje je upozoren, stranka moe podnijeti prigovor Komori ili zatraiti zatitu svojih prava sudskim putem. Porezni savjetnik moe iskljuiti svoju odgovornost ako posumnja u vjerodostojnost pojedine isprave koju mu je stranka dostavila, o emu e upozoriti stranku, a po potrebi i raskinuti ugovor o poreznom savjetovanju. Prilikom izvravanja svoga posla, porezni savjetnik duan je pridravati se naela zakonitosti, svjesnosti i strunosti te postupati u skladu s etikim kodeksom poreznih savjetnika, Ustavom i ostalim propisima RH. U sluaju nepotivanja zakona poreznom e

76

savjetniku Komora izrei stegovnu mjeru odreenu opim aktima Komore ili mu privremeno oduzeti odobrenje za rad. U sluaju kad porezni savjetnik sudjeluje u poreznoj utaji ili nezakonitom umanjenju porezne obveze, odgovornost mu se utvruje OPZ-om. 4. 4. 8. OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI Kako prilikom obavljanja porezno-savjetnike djelatnosti moe nastati odreena teta za stranku zakonski je propisana obveza poreznih savjetnika na osiguranje od odgovornosti za tetu koju bi mogao poiniti stranci u obavljanju svoje djelatnosti. Ugovor o osiguranju sklapa se s osiguravajuim drutvima. Uvjete osiguranja zajedniki dogovaraju osiguravatelji u RH i Ministarstvo financija, odnosno Komora. Propisana je mogunost preuzimanja osiguranja od odgovornosti od strane Komore koja e u tom sluaju u ime poreznih savjetnika i drutava sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti, a oni joj za uzvrat plaaju premiju za osiguranje od odgovornosti. Najnia visina osigurane svote po poreznom savjetniku iznosi 200 000 kn.

4. 5. KOMORA
Porezni savjetnici udruuju se u svoju strukovnu organizaciju Hrvatsku komoru poreznih savjetnika. Komora je neovisna i samostalna organizacija sa svojstvom pravne osobe. Pri Komori se vodi javni imenik poreznih savjetnika i javnih trgovakih drutava za porezno savjetovanje. Akti koje Komora izdaje u svome radu su isprave. Predviena tijela komore su sljedea: 1) Skuptina 2) Izvrni odbor 3) predsjednik 4) druga tijela utvrena Statutom Komore Komori je u zadau stavljeno donoenje statuta (uz odobrenje ministra financija). Od Komore se takoer oekuje donoenje etikog kodeksa poreznih savjetnika. Nadzor nad radom Komora obavljat e Ministarstvo financija.

7. JAVNI DUG
7. 1. UVOD
Javni dug su akumulirana pozajmljena dravna novana sredstva, odnosno iznos svih potraivanja koja prema javnom sektoru imaju njegovi vjerovnici u odreenom roku. Ono to se financira zaduivanjem su kumulirani proraunski deficiti, a deficit je viak proraunskih rashoda nad prihodima u odreenom razdoblju. Javni (dravni) dug obuhvaa sve obveze drave u svojstvu dunika. U pravilu je najvaniji (u smislu dugovanog iznosa) dio javnog duga javni zajam. Javni zajam i javni dug nisu sinonimi. Svaki je javni zajam dravni dug, ali svaki dravni dug nije javni zajam. Javni zajam je ugovor kojim se zajmodavac (fizike osobe, pravne osobe, drave) obvezuje predati zajmoprimcu (drava ili javnopravna tijela) odreeni iznos novca ili drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti zajmodavcu nakon odreenog vremena isti iznos novca ili istu koliinu stvari iste vrste i kvalitete. Kod javnog zajma drava ne istupa kao javnopravni subjekt, nego su strane odnosa ravnopravne. 77

Javni zajam moe biti naplatni ili besplatni pravni posao. Javni zajam je naplatni pravni posao ako su ugovorene kamate, a besplatni ako kamate nisu ugovorene. Kriterij razlikovanja termina vanjskog i unutarnjeg duga je dravljanstvo vjerovnika pa su tako u sluaju vanjskog duga vjerovnici inozemne fizike i pravne osobe te drave dok su vjerovnici unutranjeg duga tuzemne fizike i pravne osobe (dravljani RH). Javni sektor moe preuzeti i ulogu jamca. Oblici javnog duga u RH su sljedei: 1) zaduivanje RH na inozemnim i domaim tritima novca i kapitala radi financiranja manjkova sredstava potrebnih za podmirenje javnih potreba (dravni dug) 2) zaduivanje jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave 3) jamstva

7. 2. PRAVNI IZVORI REGULIRANJA MATERIJE JAVNOG DUGA RH

Pravni izvori koji reguliraju javni dug su sljedei: 1) Zakon o sklapanju i izvravanju meunarodnih ugovora 2) Zakon o kreditnim poslovima s inozemstvom 3) Zakon o proraunu 4) zakoni o izvravanju dravnog prorauna RH koji se donose posebno za svaku proraunsku godinu 5) meunarodni ugovori kojima se ugovaraju pojedina dravna zaduenja

7. 3. INOZEMNI JAVNI DUG OPE ODREDBE

Materija inozemnog javnog zaduenja RH ureena je: 1) Zakonom o sklapanju i izvravanju meunarodnih ugovora (ureuje zaduivanje hrvatskih javnopravnih subjekata najvieg ranga sredinja drava i njezina monetarna vlast) 2) Zakonom o kreditnim poslovima s inozemstvom (ureuje inozemno zaduivanje i zaduivanje ostalih domaih subjekata) Prema ZSIMU postoje 3 specifine situacije kada sklapanjem meunarodnog ugovora nastaje javni dug. Namjera zakonodavca je da prilikom inozemnog javnog zaduenja budu osigurana sredstva povrata duga ve kod donoenja odluke o takvom zaduenju i akta o potvrivanju meunarodnog ugovora. Akt o potvrivanju je propis kojim Sabor RH potvruje meunarodni ugovor. Situacije su sljedee: 1) preuzimanje kreditnih i financijskih obveza proizilih iz meunarodnog ugovora koje se meusobno razlikuju s obzirom na injenicu treba li sredstva za te obveze osigurati u proraunu RH ili ne: a) ako sredstva treba osigurati u proraunu, odluka o pokretanju postupka i akt o potvrivanju meunarodnih ugovora moraju sadravati odredbu o tome da e ta financijska sredstva biti osigurana u odreenoj fiskalnoj godini b) ako za RH nastaju financijske obveze izvan ukupnih izdataka u dravnom proraunu, odluka o pokretanju postupka i akt o potvrivanju meunarodnih ugovora, uz ostalo, moraju sadravati odredbe o iznosima, namjeni, dinamici, izvorima i nainima podmirivanja tih obveza 78

2) ako se HNB zaduuje u svoje ime, a za raun RH ili u svoje ime i za svoj raun radi odravanja likvidnosti u plaanjima prema inozemstvu, s rokom povrata duim od jedne godine, odluka o pokretanju postupka i akt o potvrivanju meunarodnih ugovora kojima se realizira takvo zaduenje moraju sadravati odredbe o iznosima, namjeni, dinamici i nainima podmirivanja dugovanja prema inozemstvu

3) RH moe se: a) na temelju meunarodnih ugovora o zajmovima ili o preuzimanju zajmova nai u ulozi zajmoprimca b) na temelju ugovora o jamstvima ili drugih ugovora koje ona sklapa moe nai u situaciji da kao prvi dunik, a ne samo kao jamac neopozivo jami za tono i pravodobno plaanje glavnice, kamata i drugih trokova - u takvim sluajevima odluka o pokretanju postupka i akt o potvrivanju meunarodnih ugovora moraju sadravati odredbe o nainu osiguranja financijskih sredstava za podmirivanje dugovanja RH prema inozemstvu i drugih obveza na osnovi ugovorenih zajmova ili jamstava Prema ZKPI kreditni je posao s inozemstvom pravni posao sklopljen izmeu domae i strane osobe kojim se ugovara pribavljanje i odobravanje kredita za obavljanje djelatnosti ili iz djelatnosti za koju je registrirana domaa osoba. RH sklapa kreditni posao s inozemstvom i daje jamstvo po kreditnom poslu s inozemstvom na temelju posebnog zakona za svaki kreditni posao. Sabor zakonom potvruje (tj. ratificira) ugovore o kreditnom poslu i ugovore o jamstvu koje sklapa RH sa stranim pravnim osobama koje su subjekti meunarodnog prava te meunarodne ugovore na osnovi sukcesije na temelju koji za RH nastaju ili mogu proistei financijske obveze. Kreditne je poslove obvezno registrirati kod HNB-a. Mjere za ograniavanje sklapanja ugovora o kreditnim poslovima s inozemstvom propisane su radi: 1) usklaivanja monetarnih uinaka deviznih transakcija s utvrenim monetarnim okvirom - HNB moe utvrditi: a) opseg i namjenu zaduivanja i odobravanja financijskih kredita b) obvezu polaganja depozita u kunama razmjerno visini financijskog kredita i visini depozita primljenog od banke ili financijske organizacije 2) poremeaja u vanjskotrgovinskoj razmjeni i platnoj bilanci RH - HNB moe propisati: a) ogranienje sklapanja ugovora o kreditnim poslovima s inozemstvom 79

b) davanje suglasnosti HNB-a za sklapanje kreditnog posla s inozemstvom c) utvrivanje iznosa do kojeg domae osobe mogu sklopiti ugovore o kreditnim poslovima s inozemstvom d) utvrivanje obveze polaganja depozita u kunama ili devizama razmjerno visini kredita Domaa osoba moe prije ugovorenog roka otplatiti kredit i povui dano jamstvo kada je izvrena ugovorna obveza u skladu s ugovorom o kreditnom poslu sklopljenim s inozemstvom i u skladu s propisima RH. Ako RH preuzme obvezu kao dunik ili jamac za ugovore o kreditnim poslovima sklopljene s inozemstvom koji se refinanciraju, odnosno reprogramiraju, za vrijeme refinanciranja odnosno reprogramiranja domaa osoba ne moe obaviti prijevremeno plaanje prema inozemstvu osima kao to nije doputeno meunarodnim sporazumom o financiranju odnosno reprogramiranju. Za obavljanje prijevremenog plaanja prema inozemstvu, domaa pravna osoba mora pribaviti suglasnost HNB-a.

7. 4. TUZEMNI I INOZEMNI JAVNI DUG POSEBNE ODREDBE (str. 376. 380.)

Posebne odredbe koje se odnose na tuzemni i inozemni javni dug sadrane su u Zakonu o proraunu. Dakle, ZP-om je regulirano inozemno i tuzemno javno zaduenje. Javni dug je dug opeg prorauna. Opi proraun je sredinji proraun i prorauni jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te izvanproraunski korisnici jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Dravni dug je dug sredinjeg prorauna. Sredinji proraun je dravni proraun i financijski planovi izvanproraunskih korisnika dravnog prorauna. Dravno jamstvo je instrument osiguranja kojim RH jami ispunjenje obveza za koje se daje jamstvo. Dravno jamstvo kao sredstvo osiguranja naplate potraivanja, ima potencijal postati javnim dugom. RH moe davati financijska jamstva (jamstva koja se daju za novane pozajmice tuzemnih od inozemnih subjekata) i inidbena jamstva (jamstva da e iznosi dati za izvoenje odreenih radova biti vraeni ako se radovi ne izvre). Osnovni cilj zaduivanja i upravljanja dugom je osiguranje financijskih potreba dravnog prorauna postizanjem najnieg srednjoronog i dugoronog troka financiranja uz preuzimanje razboritog rizika. Zakonom o izvravanju dravnog prorauna utvruje se gornji iznos zaduivanja. Svrhe zaduivanja drave podijeljene su u 2 skupine: 1) raznorodne svrhe - za cilj imaju financiranje razliitih javnih potreba prioritetnih za funkcioniranje drave: a) financiranja deficita dravnog prorauna b) isplate tekuih otplata dravnog duga c) upravljanje likvidnou prorauna d) 2) specifine svrhe - svrhe od znaaja za upravljanje dravnim dugom u smislu zaduivanja u svrhu prijevremenog otkupa dravnog duga, a radi: a) smanjenja postojee visine trokova otplate dravnoga duga b) produenja prosjenog vremena dospijea (promjena trajanja otplate) dravnog duga c) postizanja uravnoteenog rasporeda plaanja otplate dravnog duga 80

U postupku zaduivanja javljaju se 2 bitna imbenika koja djeluju u 2 faze zaduivanja: 1) Sabor RH donosi propise koji su kljuni za zaduivanje drave po raznim osnovama, a odluka o visini zaduivanja i iznosu dravnih jamstava donosi se u skladu s iznosima i namjenama utvrenim upravo tim propisima 2) ministar financija donosi odluku o zaduivanju dravnog prorauna te potpisuje ugovore o zaduivanju dravnog prorauna i dravna jamstva Za sklapanje ugovora o inozemnom zaduivanju ovlateno je zakonodavno tijelo, tj. Sabor RH. Sabor zakonom potvruje (ratificira) ugovore o kreditnom poslu i ugovore o jamstvu sklopljene sa stranim pravnim osobama koje su subjekti meunarodnog prava te meunarodne ugovore na osnovi sukcesije na temelju kojih za RH nastaju ili mogu proistei financijske obveze. No, u izvrenju svojih ovlasti Sabor moe ovlastiti Vladu RH na sklapanje ugovora o kreditu i ugovora o zajmu na odreene namjene i na davanje jamstva. to se tie dravnih jamstava, odluku o njihovom davanju donosi Vlada RH, izuzev na dravna jamstva koja su u nadlenosti Sabora. Kod tuzemnog zaduivanja Sabor moe ovlastiti Vladu na sklapanje ugovora o kreditu i ugovora o zajmu za odreene namjene i na davanje jamstva za odreene domae pravne osobe u okviru svote za te namjene utvrene dravnim proraunom za svaku pojedinu godinu. Vlada na prijedlog Ministarstva financija daje suglasnost za te ugovore i jamstva na temelju posebne odluke za svaki pojedini posao. Ministarstvo financija sudjeluje u pregovorima o uzimanju kredita ili zajma s dravnim jamstvom te u ime Vlade odobrava ugovore o davanju dravnih jamstava u skladu s odlukom Vlade. Korisnici kredita i zajmova s dravnim jamstvom duni su uredno i redovito plaati sve obveze prema vjerovniku. Ako oni tu svoju obvezu ipak ne izvravaju, nastaje obveza plaanja na osnovi danog dravnog jamstva. Ministar financija posebnim ugovorom s korisnikom kredita ili zajma s dravnim jamstvom utvruje nain na koji drava stjee prava vjerovnika za iznos izvrenog plaanja na osnovi dravnog jamstva. Korisnik kredita ili zajma duan je izvriti povrat svakog iznosa koje je Ministarstvo financija platilo, a ministar financija ovlaten je poduzimati sve mjere utvrene ugovorom i zakonom za povrat plaenih iznosa. Jedan od moguih putova zaduenja je i zaduenje pravnih osoba u veinskom izravnom ili neizravnom dravnom vlasnitvu. Te se osobe mogu zaduivati, ali ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos utvren Zakonom o izvravanju dravnog prorauna. Za takvo zaduenje potrebna je odluka o suglasnosti Vlade RH. Pod upravljanje dravnim dugom spada: 1) briga o ispunjenju dospjelih obveza (reaktivno djelovanje) 2) postupci usmjereni na poboljanje dunike pozicije drave koje ovlateni imbenici provode samoinicijativno, prije dospijea obveza Drava moe uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira stjecati sredstva potrebna za povrat dravnog duga prije njegova dospijea ili za otkup vlastitih vrijednosnih papira. Ministar financija je ovlaten prijevremeno otkupiti dravne obveznice te prijevremeno otplatiti kredite i zajmove, no to moe izvriti samo u sluaju da se prijevremeno plaanje moe obaviti sredstvima iz povoljnijeg oblika zaduivanja. Dospjele obveze s naslova plaanja kamata i glavnice dravnog duga prioritetna su plaanja drave.

7. 5. ZADUIVANJE I DAVANJE JAMSTAVA JEDINICA LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

81

Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave je opina grad i upanija, ija tijela obavljaju funkcije, izvravaju zadae i donose programe propisane zakonom i odlukama za to se sredstva osiguravaju u njihovom proraunu. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave te izvanproraunski fondovi mogu sklapati kreditne poslove s inozemstvom. Oni su pritom ogranieni: 1) svrhom radi koje se zaduuju zaduivati se mogu samo radi financiranja programa i projekata obnove i razvitka 2) odobrenjem Vlade RH 3) visinom duga visina duga moe iznositi najvie 10% proraunskih rashoda izvrenih u prethodnoj godini, uz suglasnost Ministarstva financija (ukupne godinje obveze mogu iznositi najvie 20% proraunskih rashoda izvrenih u prethodnoj godini) Jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moe se zaduivati: 1) uzimanjem kredita 2) uzimanjem zajmova 3) izdavanjem vrijednosnih papira (samo na temelju zakona) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu se zaduiti samo za investicije koje se financiraju iz njihovih prorauna, a koje potvrde njihova predstavnika tijela uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija. Zaduivati se mogu i pravne osobe u veinskom izravnom ili neizravnom vlasnitvu jedinice lokalne i podrune samouprave. Moe se dugorono zaduivati samo za investiciju uz suglasnost veinskog vlasnika, odnosno osnivaa. to se tie jamstva, jedinica podrune samouprave moe dati jamstvo jedinici lokalne samouprave na svojem podruju uz suglasnost Vlade. Jedinica lokalne i podrune samouprave moe dati jamstvo pravnoj osobi u veinskom izravnom ili neizravnom vlasnitvu takve jedinice i ustanovi iji je ta jedinica osniva za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove. Davanje takvih jamstava smanjuje mogunost zaduenja.

7. 6. ZADUIVANJE I DAVANJE JAMSTAVA IZVANPRORAUNSKIH KORISNIKA PRORAUNA

Izvanproraunski korisnici prorauna su izvanproraunski fondovi, trgovaka drutva i druge pravne osobe u kojima drava, odnosno jedinica lokalne i podrune samouprave ima odluujui utjecaj na upravljanje, a izvanproraunski fond je izvanproraunski korisnik, pravna osoba osnovana na temelju zakona koja se financira iz namjenskih doprinosa i drugih prihoda. Izvanproraunski korisnici dravnog prorauna mogu se zaduivati i davati jamstva pod uvjetima koje utvruje Vlada odlukom na prijedlog ministra financija. Izvanproraunski korisnici prorauna jedinica lokalne i podrune samouprave mogu se zaduivati i davati jamstva samo za investicije uz suglasnost jedinice lokalne i podrune samouprave koja je prije davanja suglasnosti obvezna ishoditi suglasnost ministra financija. Zaduivanje i dano jamstvo uz danu suglasnost ukljuuje se u opseg ukupnog mogueg zaduenja jedinice lokalne i podrune samouprave.

8. JAVNI IZDACI

82

8. 1. POLAZNE OSNOVE NOVE KONCEPCIJE FINANCIRANJA JAVNIH POTREBA U RH

Polazne osnove novog sustava financiranja javnih potreba u RH utvrene su Zakonom o financiranju javnih potreba. Sve do 1990. godine sustav financiranja javnih potreba u RH temeljio se na naelima defiskalizacije i deetatizacije to je dovelo do paralelnog institucionalnog mehanizma pa se financiranje javnih potreba u RH do 1990. godine odvijalo putem 2 zasebna podsustava: 1) podsustavom financiranja opih drutvenih potreba 2) podsustavom financiranja zajednikih potreba

Financiranje svih javnih potreba mora se temeljiti na istim polaznim osnovama iz sljedeih razloga: 1) svi oblici zadovoljavanja javnih potreba meusobno su komplementarni i sa stajalita namjenske raspodjele dohotka predstavljaju jednu cjelinu 2) sustav financiranja javnih potreba, osobito na prihodnoj strani, sa svojim uincima na ponaanje gospodarskih subjekata toliko je slian da se mora promatrati kao jedna cjelina, bez obzira na to obavljaju li se izdvajanja putem doprinosa ili poreza 3) sustav financiranja javnih potreba kao cjelina ima mnogo ire funkcije i zadatke od samog osiguranja sredstava za zadovoljavanje odreene razine javnih potreba 4) jedino se putem cjelovitog promatranja javnih potreba mogu racionalno utvrditi prioriteti u njihovom zadovoljavanju i uskladiti to zadovoljavanje s objektivnim materijalnim mogunostima gospodarskih subjekata

8. 2. OPSEG I STRUKTURA JAVNOG FINANCIRANJA U RH

Javne potrebe, za koje se sredstva osiguravaju instrumentima javnih prihoda, moglo bi se podijeliti u sljedee 4 skupine: 1) zakonom utvreni zadaci tijela drutveno-politikih zajednica, obrane i samozatite, obveze iz meunarodnih odnosa i druge potrebe od interesa za ostvarivanje prava i dunosti drutveno-politike zajednice utvrene zakonom 2) zakonom utvrena obveza prava i obvezni standardi ili programi javnih potreba u oblasti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne zatite, zatite boraca, vojnih invalida i rtava rata, zatite nezaposlenih, mirovinskog i invalidskog osiguranja, tjelesne kulture, tehnike kulture i drutvene brige o djeci 3) zakonom utvrene potrebe zatite i unapreivanja ovjekove okoline, spreavanja i uklanjanja posljedica elementarnih nepogoda, protupoarne zatite, robnih rezervi, breg razvoja privredno nedovoljno razvijenih krajeva, politikih i drutvenih organizacija, udruenja graana te mjesnih zajednica 4) zakonom utvrene obveze prema javnim poduzeima i intervencije u privredi od interesa za drutveno-politike zajednice Javne potrebe u RH financiraju se putem sljedea tri modaliteta: 1) javne potrebe koje se financiraju iz prorauna 83

- zbog racionalnijeg utvrivanja i rasporeivanja sredstava javne se potrebe mogu financirati i putem proraunskih fondova 2) javne potrebe koje se financiraju iz izvanproraunskih (drutvenih) fondova 3) javne potrebe koje se financiraju putem javnih poduzea

U terminologiji trinog gospodarstva smatra se da je BDP najobuhvatnije mjerilo gospodarskog potencijala neke zemlje jer on predstavlja mjeru trine vrijednosti svih dobara i usluga koje su proizvedene tijekom jedne godine. Udio javnih izdataka u BDP-u RH je relativno vrlo visok dok zemlje EU imaju znaajno manji udio javnih izdataka u svojem BDPu. Sigurno je da je sudjelovanje javnih izdataka u BDP-u znatno vee u zemljama u kojima drava svojim mjerama ekonomske politike ispravlja odreene trine neuspjehe, te snanim socijalnim transferima za vrijeme nezaposlenosti nastoji smanjiti negativne efekte tih trinih neuspjeha. Zemlje sa tzv. socijalnim trinim gospodarstvom, koji pojam se najee vee uz zemlje Skandinavije (vedska, Finska), zatim Danska, Njemaka, Francuska, imaju daleko vee sudjelovanje javnih izdataka u BDP-u od zemalja u kojima obiljeja socijalno trinog gospodarstva nisu tako prisutna (Japan, SAD). Kod promatranja sustava javnog financiranja vana je i njegova struktura. Funkcionalnu strukturu sustava javnog financiranja u RH ine njegova tri segmenta: 1) proraun sredinje drave 2) izvanproraunski fondovi 3) prorauni jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Proraun sredinje drave i izvanproraunski fondovi tvore konsolidiranu bilancu sredinje drave, a konsolidirana bilanca sredinje drave zajedno s proraunima jedinica lokalne samouprave ini konsolidiranu bilancu ope drave. Funkcionalnu strukturu javne potronje pod segmentom izvanproraunskih fondova ine: a) fond za mirovinsko osiguranje b) fond zdravstvenog osiguranja c) fond zapoljavanja d) sredstva doplatka za djecu e) ostalo Moderna drava temelji razvoj svojeg gospodarstva na zajednikom radu svih sposobnih pojedinaca to podrazumijeva primjenu naela solidarnosti u sluaju nastupanja nekog tetnog dogaaja (npr. bolest, starost). U dananje vrijeme ovi se problemi najuspjenije rjeavaju putem kolektivne samopomoi kroz fondove zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja. Iz podataka konsolidiranog prorauna ope drave (za 2008. god) proizlazi da najvei dio javnih prihoda otpada na dravni proraun, zatim slijede prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te prihodi izvanproraunskih korisnika. 84

Prihode izvanproraunskih korisnika (bez sredstava doprinosa za mirovinsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje i za zapoljavanje) ine razliite naknade i doprinosi sljedeih izvanproraunskih korisnika: a) Hrvatskih voda b) Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost c) Hrvatskih autocesta d) Hrvatskih cesta e) Hrvatske agencije za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka f) Hrvatskog fonda za privatizaciju Konsolidirani proraun ope drave znai da su izostavljeni svi meusobni transferi koje inae u pravilu u veem ili manjem opsegu karakterizira proraunsko poslovanje svake suvremene zemlje. 8. 2. 1. FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA PUTEM PRORAUNA 8. 2. 1. 1. PRAVNI IZVORI Osnovni pravni izvori kojima je ureeno financiranje javnih izdataka putem prorauna su: 1) Zakon o proraunu 2) Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave 3) Pravilnik o utvrivanju proraunskih i izvanproraunskih korisnika Dravnog prorauna i proraunskih i izvanproraunskih korisnika prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave o nainu voenja registra proraunskih i izvanproraunskih korisnika 4) Zakon o doprinosima Sadraj javnih potreba, te njihova razgranienja po pojedinim razinama dravne i lokalne uprave, ureeni su sljedeim zakonima: 1) Zakon o sustavu dravne uprave 2) Zakon o podrujima upanija, gradova i opina u RH 3) Zakon o Gradu Zagrebu 4) Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi 8. 2. 1. 2. DRAVNI PRORAUN a) Openito Dravni proraun je proraun na razini RH. U njemu je dana procjena (plan) prihoda i primitaka, te je utvren iznos izdataka i drugih plaanja drave za jednu fiskalnu godinu. Kao i u svakoj suvremenoj dravi, i u RH se putem dravnog prorauna financiraju najvaniji javni izdatci. Polazei od naela proraunskog jedinstva (pretpostavlja postojanje jedinstvenog prorauna za cijelu dravu u kojem su prorauni uih politiko-teritorijalnih jedinica ukljueni u proraun na razini drave) dugo se je smatralo da dravni proraun treba biti jedinstveni instrument financiranja javnih prihoda. Tako shvaeno naelo potie centralistike procese te ne doprinosi ni politikoj ni upravnoj, a pogotovo ne financijskoj autonomiji uih teritorijalnih jedinica pa dolazi do naputanja naela proraunskog jedinstva. U takvoj novoj

85

situaciji i lokalne jedinice (opine, gradovi i upanije) postale su nositelji mnogih javnih funkcija. b) Funkcionalna i ekonomska struktura izdataka iz dravnog prorauna Ako se poe od koncepcije drave kao aktivnog initelja gospodarskog razvoja, onda e funkcionalna struktura proraunskih izdataka ovisiti s jedne strane o intenzitetu i irini dravne intervencije na gospodarskom i socijalnom planu, a s druge strane i o sigurnosnovanjskom faktoru.

Dravne intervencije na: 1) gospodarskom planu - koriste se kako bi se olakali i ubrzali procesi rekonstruiranja dravnog gospodarstva kada postoje trini neuspjesi - glavni strategijski ciljevi dravnih intervencija radi poticanja gospodarske aktivnosti su sljedei: a) puna zaposlenost b) izvozna strategija c) supstitucija uvoza d) socijalna trina ekonomija e) rekonstrukcija i jaanje meunarodne konkurentnosti pojedinih industrijskih grana - instrumenti javnih financija kojima se moe djelovati na te ciljeve gospodarske politike dijele se u 3 skupine: a) proraunski saldo b) instrumenti javnih izdataka (rashoda): - investicije drave - subvencije i transferi kapitala poduzeima - transferi obiteljima - dravne rezerve - tekui rashodi za dobra i usluge - rashodi za plae - transferi inozemstvu c) instrumenti javnih prihoda - izravni porezi na dohodak obitelji - izravni porezi na dohodak poduzea - neizravni porezi - carine - doprinos za socijalno osiguranje - porezi na imovinu - porezi na nasljee - transferi iz inozemstva 2) socijalnom planu - najei instrumenti putem kojih drava djeluje na socijalnom planu su: 86

a) naknada za nezaposlene b) socijalne pomoi na nezaposlenost c) mjere sniavanja trokova rada - veliko optereenje plaa porezima i doprinosima negativno utjee na zaposlenost i gospodarski rast - potrebna je koordinacija mjera socijalne, fiskalne i gospodarske politike u smjeru da socijalni programi to manje negativno utjeu na rad i tednju

Rashodi dravnog prorauna po funkcionalnoj strukturi (funkcionalna struktura izdataka iz dravnog prorauna) obino se dijele da sljedeih 10 grupa izdataka: 1) ope javne usluge 2) obrana 3) javni red i sigurnost 4) ekonomski poslovi 5) zatita okolia 6) usluge unapreenja stanovanja i zajednice 7) zdravstvo 8) rekreacija, kultura i religija 9) obrazovanje 10) socijalna zatita U funkcionalnoj strukturi izdataka iz dravnog prorauna (razdoblje 2002. 2006. godine) dominantnu ulogu imaju izdaci za socijalnu zatitu, zatim slijede izdaci za zdravstvo te izdaci za ekonomske poslove. Ekonomska klasifikacija dijeli proraunske izdatke (ekonomska struktura izdataka iz dravnog prorauna) u sljedeih 7 grupa: 1) naknade zaposlenicima 2) koritenje dobara i usluga (materijalni izdaci) 3) kamate 4) subvencije 5) pomoi 6) socijalne naknade 7) ostali rashodi Kod ekonomske strukture izdataka iz dravnog prorauna (razdoblje 2002. 2008. godine), rashodi na osnovi naknada zaposlenicima te rashodi na osnovi socijalnih naknada su najzastupljeniji. c) Struktura prihoda dravnog prorauna Veliinu i strukturu prihoda dravnog prorauna potrebno je sagledati sa najmanje sljedea 2 aspekta: 1) po glavnim vrstama prihoda 2) poreznu strukturu prihoda dravnog prorauna Analitika struktura prihoda dravnog prorauna po pojedinim vrstama prihoda izgleda ovako: 87

1) porezni prihodi 2) socijalni doprinosi (koji su prihod dravnog prorauna): a) doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti b) doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje c) doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje zatite na radu d) doprinosi za obvezno osiguranje u sluaju nezaposlenosti 3) pomoi

4) ostali prihodi (dravnog prorauna): a) neporezni prihodi - dobit od javnih poduzea - dobit koju ostvari HNB - prihodi od upravnih i sudskih pristojbi - prihodi po posebnim propisima (kazne, globe) - prihodi od dividendi - prihodi od kamata - prihodi tijela dravne uprave b) kapitalni prihodi - prodaja stalne kapitalne imovine - prodaja zemlje i nematerijalne imovine - kapitalni transferi iz nedravnih izvora c) potpore Porezna struktura prihoda dravnog prorauna izgleda ovako: 1) izravni porezi: a) porezi na dohodak pojedinca b) porezi na dobit trgovakih drutava 2) neizravni porezi: a) PDV b) posebni porez na kavu c) posebni porez na naftne derivate d) posebni porez na duhanske preraevine e) posebni porez na pivo f) posebni porez na bezalkoholna pia g) posebni porez na alkohol h) posebni porez na uvoz automobila i) posebni porez na luksuzne proizvode j) 40% prihoda od poreza na promet nekretnina i prava k) carine, carinske pristojbe i posebne uvozne pristojbe Glavninu prihoda dravnog prorauna ine prihodi s naslova poreza i socijalnih doprinosa. No, u strukturi prihoda dravnog prorauna prvo mjesto pripada poreznim prihodima.

88

Postoje odreeni zahtjevi kojima porezni sustav mora udovoljiti i na kojima se oporezivanje treba zasnivati. Ti zahtjevi su: 1) zahtjev izdanosti 2) zahtjev alokativne neutralnosti 3) zahtjev pravednosti ili jednakosti 4) zahtjev socijalne uravnoteenosti 5) zahtjev ekonomske efikasnosti 6) zahtjev harmonizacije 7) zahtjev decentralizacije Navedene zahtjeve je vrlo teko ostvariti pa se prije svega moe govoriti o koliziji meu poreznim naelima. To se posebno odnosi na sukob koji postoji izmeu zahtjeva z alokativnom neutralnosti poreznog sustava i zahtjeva za jednakosti u oporezivanju. Alokativna neutralnost poreznog sustava zapravo bi znaila da se oporezivanjem ne mijenjaju relativni odnosi cijena formiranih na konkurentskom tritu, to na drugoj strani znai odbacivanje diferenciranog oporezivanja, poreznih oslobaanja i olakica, te selektivnih transfera na strani javnih izdataka. Obiljeja izravnih poreza su: 1) usmjereni na odreenu osobu 2) porezna osnovica je ekonomska, odnosno porezna snaga U suvremenim poreznim sustavima obiljeja izravnih poreza imaju: a) porez na dohodak b) porez na dobit ili porez na dohodak korporacija c) porez na plae d) porez na imovinu e) porez na nasljedstva i darove Obiljeja neizravnih poreza su: 1) oni se plaaju neovisno od ekonomske snage poreznog obveznika; 2) plaaju se na temelju obavljenih prometa U neizravne (indirektne) poreze spadaju: a) porez na promet proizvoda i usluga b) posebni porezi na promet odreenih proizvoda c) porezi na promet u meunarodnoj razmjeni d) porez na promet nekretnina Financijska uloga neizravnih poreza u poreznim sustavima zemalja u razvoju i zemalja u tranziciji je vea nego financijska uloga izravnih poreza. Visok udio neizravnih poreza u poreznoj strukturi dravnog prorauna ukazuje na injenicu da je porezni sustav znaajno orijentiran na potronju kao poreznu osnovicu potrono orijentirani porezni sustav (sluaj u RH). 8. 2. 1. 3. PRORAUNI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE a) Uvod Procesom fiskalne decentralizacije (proces razdiobe ovlasti, rashodnih i prihodnih, u korist niih razina vlasti) lokalne jedinice postaju nositeljima mnogih javnih funkcija. Kao jedan od kljunih argumenata u prilog decentralizacije istie se blizina lokalnih vlasti graanima te odgovornost i mogunost prilagodbe lokalnog odluivanja stvarnim potrebama.

89

Graanima je Ustavom zajameno pravo na lokalnu i regionalnu (podrunu) samoupravu pri emu e prednost u dodjeljivanju poslova lokalnog i podrunog djelokruga imati ona tijela koja su najblia graanima (naelo supsidijarnosti). Prema naelu supsidijarnosti, sredinja Vlada ne moe se mijeati u ono to je u nadlenosti lokalnih i podrunih vlasti. Jedinice lokalne samouprave, opine i gradovi, obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na ureenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu zatitu.

Jedinice podrune (regionalne) samouprave, upanije, obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaaja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, odravanje javnih cesta, planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Za obavljanje javnih funkcija jedinice trebaju i prihode (lokalni prorauni). U financijskom smislu vano je naelo razmjernosti i solidarnosti prema kojem je dunost drave pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave. b) Europska povelja o lokalnoj samoupravi i polazna naela financiranja javnih potreba u jedinicama lokalne samouprave Za razvoj lokalne samouprave kao vaniji dokumenti istiu se: 1) Deklaracija o lokalnoj samoupravi 2) Europska povelja o lokalnoj samoupravi U l. 9. Europske povelje o lokalnoj samoupravi, koju je ratificirala i RH, navedena su u 8 toaka naela i instituti na kojima se mora temeljiti sustav financiranja javnih potreba lokalnih jedinica u zemljama potpisnicama Povelje. Ta naela su: 1) lokalne e jedinice imati, u okviru dravne gospodarske politike, pravo na odgovarajue svoje prihode kojima e slobodno raspolagati 2) prihodi lokalnih jedinica moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predvienim Ustavom i zakonom 3) najmanje dio prihoda lokalnih jedinica mora proizlaziti iz lokalnih poreza i naknada, ije stope same odreuju, u granicama utvrenim zakonom 4) sustavi financiranja prihoda lokalnih jedinica moraju biti dovoljno raznoliki i evolutivni kako bi mogli slijediti, koliko je to praktiki mogue, promjene stvarnih trokova obavljanja lokalnih ovlasti 5) zatita financijski slabijih jedinica trai prihvaanje odgovarajuih postupaka ili mjera financijskog ujednaavanja zbog ispravljanja uinaka nejednake diobe moguih izvora i financiranja odnosno financijskog optereenja to ga moraju podnositi (takvim postupcima ili mjerama ne smije se suavati slobodno odluivanje lokalnih jedinica o pitanjima koja su u njihovom djelokrugu) 6) od lokalnih e se jedinica, na odgovarajui nain, traiti miljenje o tome kako e im se dodjeljivati prerasporeeni izvori financiranja

90

7) koliko je to mogue subvencije lokalnim jedinicama nee biti namijenjene financiranju specifinih projekata (dodjelom tih sredstava nee se ugroavati temeljna sloboda politike odluivanja lokalnih jedinica u podruju njihovih nadlenosti) 8) kako bi se financirali njihovi trokovi investiranja, lokalne jedinice moraju imati, u skladu sa zakonom, pristup nacionalnom tritu kapitala c) Veliina izdataka prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Kao jedan od najboljih polaznih pokazatelja veliine i znaenja niih razina vlasti, uobiajeno se uzima udjel rashoda lokalnih i regionalnih jedinica u BDP-u i ukupnim javnim rashodima. U sustavu proraunske potronje prisutni su stalni procesi decentralizacije u izvravanju i snoenju odgovornosti za odreene javne poslove te je time istovremeno obavljena i odgovarajua decentralizacija javnih prihoda. Meu zemlje s viim udjelima lokalnih rashoda u BDP-u i ukupnim rashodima spadaju Danska, Finska, Italija dok u zemlje s niim udjelima spadaju panjolska, Njemaka, Austrija, Kanada, Hrvatska (potrebno je provoenje daljnje decentralizacije). d) Struktura proraunskih rashoda jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Za uvid u pobliu strukturu proraunskih rashoda lokalnih i podrunih (regionalnih) jedinica u RH, pogodne su 2 zakonske klasifikacije ekonomska i funkcijska: Ekonomska klasifikacija osnova je podjele na: 1) tekue rashode 2) kapitalne (investicijske) rashode 3) rashode vezane uz zaduivanje Funkcijska klasifikacija dijeli rashode prema namjeni kojoj slue u 10 skupina. Pa tako imamo rashode za: 1) ope javne usluge 2) obranu 3) javni red i sigurnost 4) ekonomske poslove 5) zatitu okolia 6) usluge unapreenja stanovanja i zajednice 7) zdravstvo 8) rekreaciju, kulturu i religiju 9) obrazovanje 10) socijalnu zatitu Kod ekonomske klasifikacije (razdoblje 2004. 2007. godine) glavninu proraunskih sredstava ine tekui rashodi dok kod funkcijske klasifikacije glavninu proraunskih rashoda ine usluge unapreenja stanovanja i zajednice, ope javne usluge te ekonomski poslovi. e) Struktura proraunskih prihoda jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave stjeu prihode iz: 1) vlastitih izvora a) vlastiti izvori sredstava upanija su prihodi od vlastite imovine, upanijski porezi, novane kazne i drugi prihodi utvreni zakonom b) vlastiti izvori sredstava opina i gradova su prihodi od vlastite imovine, opinski odnosno gradski porezi, upravne i boravine 91

pristojbe, komunalne naknade, doprinosi te ostali prihodi utvreni posebnim zakonom 2) zajednikih poreza 3) dotacija iz dravnog i upanijskog prorauna Proraunski prihodi lokalnih i regionalnih jedinica sukladno ekonomskoj klasifikaciji dijele se na: 1) tekue prihode (porezni, neporezni, pomoi) 2) kapitalne prihode 3) primitke od zaduivanja Najvei udio u prihodnoj strukturi imaju tekui proraunski prihodi (razdoblje 2004. 2007. godine) ee) Porezni prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave S obzirom na kriterij pripadnosti prihoda, poreze lokalnih i podrunih (regionalnih) jedinica u RH dijelimo u 2 skupine: 1) zajednike poreze 2) vlastite poreze (upanijske, opinske i gradske) Zajedniki porezi su porezi iji se prihodi dijele, sukladno zakonskom predloku koji utvruje i donosi sredinja vlast, izmeu sredinje drave, upanija, opina i gradova. Status zajednikih poreza imaju: a) porez na dohodak - osnovna shema raspodjele: => udio opine, odnosne grada je 56.5 % => udio upanije je 16% => udio za decentralizirane funkcije je 12% => udio pozicije za pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije je 15,5% - podruje Grada Zagreba: => udio Grada Zagreba je 72,5% uvean za dodatni udio poreza na dohodak za decentralizirane funkcije => udio pozicije za pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije je 15,5% b) porez na promet od nekretnina - prihodi se dijele izmeu drave (40%), opine i grada (njihov je udio 60%) Vlastiti porezi su porezi iji prikupljeni prihodi u cijelosti pripadaju proraunima upanija, odnosno opina i gradova. upanijski porezi su: a) porez na nasljedstva i darove b) porez na cestovna motorna vozila c) porez na plovila d) porez na automate za zabavne igre Opinski i gradski porezi su: a) prirez b) porez na potronju c) porez na kue za odmor 92

d) porez na koritenje javnih povrina e) porez na tvrtku ili naziv eee) Neporezni prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Najizdaniji neporezni prihodi su: 1) komunalna naknada njome se financira obavljanje komunalnih djelatnosti kod kojih nije mogua individualizacija potronje (javna rasvjeta, odvodnja atmosferskih voda, ienje javnih povrina, odravanje groblja, javnih povrina, nerazvrstanih cesta) - obveznici plaanja su vlasnici odnosno korisnici - visina komunalne naknade ovisi o lokaciji i vrsti nekretnine - namjenski proraunski prihod 2) komunalni doprinos novana javna davanja koja se plaaju za raenje i koritenje objekata i ureaja komunalne infrastrukture za javne povrine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije i javnu rasvjetu - komunalni je doprinos prihod jedinica lokalne samouprave Ostali neporezni prihodi: 1) prihodi od davanja u zakup i najam poslovnih i stambenih prostora u vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave 2) prihodi od upravnih pristojbi f) Pomoi (dotacije, potpore, meuproraunski transferi) kao instrument financiranja javnih potreba jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Pomoi su oblik dopunskog financiranja lokalnih jedinica koje nemaju sredstava u svom proraunu. Kao opravdanje za uvoenje i dodjelu pomoi najee se navode: 1) okomita fiskalna neravnotea (fiskalni jaz) - nedostatnost vlastitih prihoda za financiranje prenijetih ovlasti odnosno javnih rashoda - jedan od naina ublaavanja okomite neravnotee je sustav raspodjele poreznih prihoda (neograniene pomoi) 2) vodoravna fiskalna neravnotea - odraz razlika u prihodima izmeu jedinica iste razine, tj. razlika u sposobnostima jedinica da osiguraju javne usluge uz jednako porezno optereenje - glavni instrument ublaavanja je sustav pomoi (dotacija, potpora, meuproraunskih transfera) 3) ublaavanje vanjskih uinaka odnosno uinaka prelijevanja - rije je o dotacijama namijenjenim javnim uslugama iji se uinci prelijevaju izvan granica lokalnih jedinica, npr. prometne usluge 4) politiki razlozi odnosno elja davatelja pomoi za dostizanjem minimuma standarda u pruanju pojedinih javnih usluga Normativna osnova dodjele pomoi financijski slabijim jedinicama u RH su: 1) Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave 2) Zakoni o izvravanju Dravnog prorauna ZFJLPS ureuje sustav pomoi na dvije razine: a) na razini upanija opina/grad Opini i gradu na podruju kojih se prihodi opina i gradova, uz prosjeno porezno optereenje, ostvaruju po stanovniku ispod upanijskog prosjeka, 93

izuzevi gradove iznad 40.000 stanovnika, upanija osigurava dotaciju iz upanijskog prorauna u visini razlike izmeu ostvarenih prihoda po stanovniku i 75% upanijskog prosjeka prihoda po stanovniku. Dotacija iz st. 1. ovog lanka ne moe se osigurati opini i gradu ija je visina prireza na porez na dohodak manja od 1.0 a i stope lokanih poreza i visina iznosa poreza nie od zakonom propisanih najviih stopa, odnosno visine poreza.

b) na razini drava upanija upaniji na podruju koje se prihodi upanije, opina i gradova, uz prosjeno porezno optereenje, ostvaruju po stanovniku ispod republikog prosjeka, izuzevi Grad Zagreb, RH osigurava dotaciju iz dravnog prorauna u visini razlike izmeu ostvarenih prihoda po stanovniku i 75% republikog prosjeka prihoda po stanovniku. Dotacija iz st. 1. ovog lanka ne moe se osigurati upaniji na podruju koje je visina prireza na porez na dohodak manja od 1.0 a stope poreza i visina iznosa poreza nie od zakonom propisanih najviih stopa, odnosno visine iznosa poreza. ZFJLPS-u se prigovara da je nedosljedan pa kao svojevrsna zamjena za pomoi navedene u ZFJLPS-u je sustav pomoi ureen Zakonima o izvravanju Dravnog prorauna koji se primjenjuje od 2002. godine. Zakoni ureuju dodjelu pomoi iz dravnog prorauna: a) jedinicama podrune (regionalne) samouprave - pomoi upanijama iz sredinjeg prorauna odnose se na ulaganja u razvojne programe upanija, opina i gradova na njihovom podruju - upanije pomoi mogu koristiti samo za kapitalne programe - upanija najmanje 75% dobivenih pomoi dijeli na opine i gradove koji nisu izravnim korisnicima pomoi iz dravnog prorauna, a na temelju kriterija koje propisuje upanijska skuptina b) jedinicama lokalne samouprave na podrujima posebne dravne skrbi (I. i II. skupina) upanije, opine i gradovi duni su tromjeseno izvjetavati Ministarstvo financija, odnosno upaniju, o nainima koritenja pomoi. U sluaju nenamjenske upotrebe pomoi i neredovitog izvjeivanja, Ministarstvo financija obustavit e doznaku pomoi. g) Zaduivanje jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Zaduivanje je jedan od najvanijih instrumenata financiranja kapitalnih, infrastrukturnih rashoda. Normativnu osnovu zaduivanja lokalnih i regionalnih jedinica u RH ine: 1) Zakon o proraunu 2) Zakon o izvravanju Dravnog prorauna 3) Pravilnik o zaduivanju i davanju jamstva jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Zakonom o proraunu ureena su ogranienja i naini vezani za zaduivanje. Lokalne jedinice mogu se dugorono zaduivati uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira i to samo za investicije koje se financiraju iz prorauna uz potvrdu njezina predstavnikog tijela i s prethodnom suglasnou Vlade. Ugovor o zaduivanju sklapa 94

predsjednik poglavarstva na osnovi donesenog prorauna. O sklopljenom ugovoru treba se obavijestiti Ministarstvo financija u roku od 8 dana od dana sklapanja ugovora. Ukupna godinja dunika obveza jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ne moe biti vea od 20% ostvarenih prihoda u prethodnoj godini. Zakonom o izvravanju Dravnog prorauna propisano je da Vlada moe dati suglasnost za zaduivanje jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave najvie do 2,3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

Prema Pravilniku, opina, grad ili upanija mogu se zaduiti na domaem tritu samo za investiciju planiranu u proraunu za proraunsku godinu za koju se trai suglasnost za zaduivanje. Zahtjev za davanje suglasnosti Vladi podnosi naelnik, gradonaelnik odnosno upan. Postoji i obveza tromjesenog izvjetavanja Ministarstva financija unutar proraunske godine o otplati duga. Privatni financijski sektor ima znaajnu ulogu u financiranju lokalnih javnih investicijskih programa. Najvei doprinos privatnog sektora ostvaren je koritenjem sljedeih nefiskalnih instrumenata: 1) izdavanjem municipalnih, lokalnih obveznica 2) razliitim oblicima javno-privatnog partnerstva gg) Municipalne obveznice Naroito su se razvile u SAD-u. Municipalne obveznice su dunike vrijednosnice koje izdaju gradovi, upanje, opine ili druge lokalne jedinice. Njihova je namjena prikupljanje financijskih sredstava za izgradnju lokalne infrastrukture kao to su kole, bolnice, ceste, kanalizacija, ali i financiranje drugih projekata koji imaju karakter javnih dobara. Izdavanjem obveznica, lokalna vlast pozajmljuje novac i obeava kupcu obveznice da e vratiti posuenu glavnicu s pripadajuim kamatama. Obino se kamata isplauje periodino, a glavnica po dospijeu. Financiranje lokalne infrastrukture municipalnim obveznicama u RH je nedovoljno zbog sljedeih razloga: 1) nedostatak znanja i iskustva domaih financijskih strunjaka i elnika lokalnih jedinica 2) nedovoljna institucionalna podrka s razine sredinje vlasti 3) nedovoljno razvijena zakonska regulativa ggg) Javno-privatno partnerstvo (str. 423. 429.) Rastua popularnost javno-privatnog partnerstva rezultat je sljedeih imbenika: 1) nedostatnosti javnih odnosno poreznih prihoda u ozraju rastuih javnih potreba 2) investiranje i gospodarsku infrastrukturu izravno doprinosi gospodarskom rastu, kao i investiranje u socijalnu strukturu 3) glavnom prednou ulaska privatnog kapitala dri se poveanje uinkovitosti u pruanju javnih usluga Normativni okvir javno-privatnog partnerstva u RH ine: 1) Zakon o javno-privatnom partnerstvu 95

2) Zakon o proraunu 3) Uredba o nadzoru provedbe projekta javno-privatnog partnerstva 4) Uredba o kriterijima ocjene i odobravanja projekta javno-privatnog partnerstva 5) Uredba o izobrazbi sudionika u postupcima pripreme i provedbe projekta javno-privatnog partnerstva 6) Uredba o sadraju ugovora javno-privatnog partnerstva Zakonom o javno-privatnom partnerstvu ureuje se: a) postupak pripreme, predlaganja i odobravanja prijedloga projekata javnoprivatnog partnerstva i obveze javnih i privatnih partnera b) osnivanje i nadlenost Agencije za javno-privatno partnerstvo Javno-privatno partnerstvo je dugoroan partnerski odnos izmeu javnog i privatnog partnera. Osnovna obiljeja tog odnosa su sljedea: - privatni partner od javnog partnera preuzima obvezu projektiranja, gradnje i/ili rekonstrukcije javne infrastrukture - javni partner za preuzete obveze moe na privatnog partnera prenijeti odreena stvarna prava i/ili privatnom partneru dodijeliti koncesiju i/ili plaati partneru naknadu u novcu - svaki od partnera preuzima odgovornost za rizik na koji moe utjecati ili je odgovornost podijeljena Razlikuju se 2 vrste partnerstva: 1) ugovorno - zasniva se na ugovoru - ugovor se sklapa u pisanom obliku i na odreeno vrijeme (5-14 godina) - sklopljeni ugovori upisuju se u javni Registar koji vodi Agencija za javno-privatno partnerstvo 2) statusno - partnerstvo se zasniva na lanskom odnosu izmeu javnog i privatnog partnera u zajednikom trgovakom drutvu koje je nositelj provedbe cijelog projekta - nakon provedenog postupka odabira privatnog partnera, javni i privatni partner sklapaju ugovor o ortatvu kojem je cilj uspostava spomenutog trgovakog drutva Javno tijelo duno je dostaviti Agenciji za javno-privatno partnerstvo prijedlog projekta. Agencija e ocijeniti sadraj prijedloga te zatraiti suglasnost i miljenja nadlenih tijela. Najdue u roku od 90 dana od zaprimanja prijedloga projekta, Agencija donosi rjeenje o odobrenju provedbe predloenog projekta (moe donijeti i rjeenje o odbijanju). Javno tijelo je duno pokrenuti postupak odabira privatnog partnera u roku od 2 godine od dana zaprimanja rjeenja o odobravanju. Agencija za javno-privatno partnerstvo: 1) provodi postupak ocjene i odobravanja prijedloga projekta javno-privatnog partnerstva, dokumentacije za nadmetanje te konanih nacrta ugovora 2) objavljuje popis odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva 3) ustrojava i vodi registar 4) obavlja nadzor nad provedbom projekta Sredstva za rad Agencije osiguravaju se iz prorauna te namjenskih prihoda.

96

Zakonom o proraunu propisano je da jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu sklopiti ugovor o javno-pravnom partnerstvu: 1) ako ukupan iznos svih godinjih naknada koje javni partner plaa privatnom partneru ne prelazi 25% ostvarenih proraunskih prihoda prethodne godine, ali umanjenih za kapitalne prihode 2) uz miljenje Ministarstva financija i drugih tijela

h) upanijski prorauni upanije su jedinice podrune (regionalne) samouprave ije podruje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku drutvenu i samoupravnu cjelinu. upanija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od podrunog (regionalnog) interesa, a osobito poslove koji se odnose na: 1) obrazovanje 2) zdravstvo 3) prostorno i urbanistiko planiranje 4) gospodarski razvoj 5) promet i prometnu infrastrukturu 6) izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola 7) Sredstava za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga upanije osiguravaju u svom proraunu. upanije stjeu prihode iz: 1) vlastitih izvora: a) prihodi upanijskih poreza b) neporezni prihodi odnosno prihodi iz vlastite imovine c) prihodi novanih kazni i oduzeta imovinska korist za prekraje koje sami propiu 2) zajednikih poreza (poreza na dohodak): a) udio upanije od 15,5% b) udjeli za financiranje decentraliziranih funkcija od 10,7% c) udio pozicije za pomoi izravnanja od 17,5% 3) pomoi (iz sredinjeg prorauna) 4) zaduivanja i) Proraun Grada Zagreba Grad Zagreb, kao glavni grad, posebna je i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina kojoj se ustrojstvo ureuje Zakonom o Gradu Zagrebu. Ima poloaj upanije te obavlja poslove lokalnog znaaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana te poslove od podrunog znaaja, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni dravnim tijelima. Ti poslovi obuhvaaju: 1) izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola 2) komunalno gospodarstvo 3) odgoj i obrazovanje 4) promet i prometnu infrastrukturu 5) zatita potroaa 6) odravanje javnih cesta 97

7) Obavljanje svih poslova iz djelokruga Grada financira se sredstvima prorauna Grada Zagreba. Zagreb stjee prihode iz: 1) vlastitih izvora: a) vlastiti porezi b) neporezni prihodi odnosno prihodi iz vlastite imovine c) prihodi novanih kazni i oduzeta imovinska korist za prekraje koje Grad propie

2) zajednikih poreza a) udio u porezu na dohodak od 70,5% b) udjeli za decentralizirane funkcije od 12% c) udio za pozicije pomoi izravnanja 17,5% d) udio u porezu na promet nekretnina 60% 3) pomoi 4) zaduivanja j) Prorauni gradova i opina Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, kulturna, financijska, zdravstvena, prometna i znanstvena sredita razvitka ireg okruenja i koji imaju vie od 35 000 stanovnika. Opine i gardovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog znaaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni dravnim tijelima. Ti poslovi obuhvaaju: 1) ureenje naselja i stanovanje 2) prostorno i urbanistiko planiranje 3) socijalna skrb 4) primarna zdravstvena zatita 5) odgoj i osnovno obrazovanje 6) protupoarnu i civilnu zatitu 7) Veliki gradovi i gradovi sjedita upanija obavljaju i poslove: 1) odravanja javnih cesta 2) izdavanja graevinskih i lokacijskih dozvola Opine i gradovi prihode stjeu iz: 1) vlastitih izvora: a) opinski odnosno gradski prirezi b) neporeznih prihoda odnosno prihoda od vlastite imovine c) prihodi novanih kazni i oduzeta imovinska korist za prekraje koje sami propiu 2) zajednikih poreza a) udio opine odnosno grada u porez na dohodak od 56,5% b) udio za decentralizirane funkcije od 12% c) udio pozicija za pomoi izravnanja od 15,5% d) udio u porezu na promet nekretnina od 60% 3) pomoi iz sredinjeg i upanijskog prorauna 98

4) zaduivanja

8. 3. PRORAUNSKI TIJEK
Proraun je najvaniji instrument financiranja javnih potreba. U proraunu se osiguravaju sredstva za potrebe koje se izravno financiraju iz prorauna te za potrebe koje se financiraju putem proraunskih fondova. U pravilu se u proraunu osigurava i dio potrebnih sredstava za javne potrebe koje se financiraju putem ostalih instrumenata (neproraunskih fondova i javnih poduzea). Iz prorauna i drugih instrumenata financiranja javnih potreba najbolje se moe uoiti alokativna funkcija suvremene drave. Hrvatski sabor donosi dravni proraun, a dravni se prihodi i izdaci utvruju u dravnom proraunu. Osnovni pravni izvori kojima se regulira proraunski tok i meuproraunski odnosi su: 1) Zakon o proraunu 2) Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave 8. 3. 1. IZRADA PRORAUNA 8. 3. 1. 1. IZRADA STRATEGIJSKIH VLADINIH PROGRAMA ZA TROGODIENJE RAZDOBLJE Jedno od bitnih obiljeja prorauna je njegova jednogodinjost, tj. u njemu se planiraju javni primici i izdaci za razdoblje od jedne godine. Kako proraunski prihodi i izdaci tekueg razdoblja bitno utjeu na budue proraunsko razdoblje, u mnogim se zemljama kao dopuna godinjem proraunskom planiranju uvodi strategijski program u kojem se na dui rok sagledavaju prihodi i izdaci javnog sektora. Strategijskim se programom predviaju i angairaju unaprijed sredstva za odreene namjene za vie godina (npr. kolstvo). Financijska aktivnost drave jednim je svojim dijelom i u funkciji ostvarivanja dugoronih politikih, gospodarskih, socijalnih i drugih razvojnih ciljeva (npr. politike zapoljavanja) koji se mogu ostvariti jedino putem financijskog plana. Vlada RH duna je svake godine prije prijedloga prorauna izraditi i donijeti strategiju vladinih programa za naredno trogodinje razdoblje (najkasnije do sredine svibnja). Strategija vladinih programa treba sadravati: 1) ukupnu zajedniku viziju, strateki cilj i makroekonomski okvir 2) glavna strateka podruja djelovanja Vlade s postavljenim ciljevima, nainima ispunjavanja ciljeva i mjerama procjene rezultata 3) rang stratekih prioriteta i mjera s organizacijskom i programskom klasifikacijom Upute za izradu strategijskih planova za trogodinje razdoblje sastavlja Ministarstvo financija u suradnji sa sredinjim tijelom dravne uprave nadlenim za razvojnu strategiju i dostavlja ih ministarstvima i drugim dravnim tijelima najkasnije do sredine oujka tekue godine. 8. 3. 1. 2. IZRADA SMJERNICA EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE Na temelju strategije vladinih programa za trogodinje razdoblje Ministarstvo financija izrauje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodinje razdoblje te ga predlae Vladi najkasnije do svibnja tekue godine. 99

Smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodinje razdoblje trebaju sadravati: 1) strateke ciljeve ekonomske i fiskalne politike RH 2) osnovne makroekonomske pokazatelje RH 3) osnovne pokazatelje fiskalne politike RH 4) procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina opeg prorauna 5) prijedlog visine financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije koji sadri visinu financijskog plana za prethodnu proraunsku godinu i tekuu proraunsku godinu te prijedlog visine financijskog plana za sljedeu proraunsku godinu i za sljedee dvije godine 6) predviene promjene javnog duga i strategiju upravljanja javnim dugom Te smjernice Vlade RH treba donijeti do sredine lipnja tekue godine. 8. 3. 1. 3. UPUTE ZA IZRADU PRIJEDLOGA PRORAUNA Na osnovi smjernica o ekonomskoj i fiskalnoj politici koje je donijela Vlada RH, Ministarstvo financija dostavlja (do kraja lipnja tekue godine) ministarstvima i drugim dravnim tijelima te izvanproraunskim korisnicima upute za izradu prijedloga dravnog prorauna. Upute za izradu prijedloga dravnog prorauna sadre: 1) osnovne ekonomske pokazatelje iz smjernica ekonomske i fiskalne politike 2) nain izrade i rokove za izradu dravnog prorauna Ministarstvo financija na temelju smjernica ekonomske i fiskalne politike te na temelju uputa o izradi dravnog prorauna sastavlja i upute za izradu prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave do kraja lipnja tekue godine. Na temelju njih upravna tijela za financije jedinica lokalne samouprave izrauju svoje upute koje dostavljaju korisnicima. Upute za izradu prorauna lokalne jedinice sadre: 1) temeljna ekonomska ishodita i pretpostavke za izradu prijedloga prorauna jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave 2) opis planiranih politika jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave 3) procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka prorauna jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave u sljedee 3 godine 4) prijedlog visine financijskog plana po proraunskim korisnicima koji sadri visinu financijskog plana za prethodnu proraunsku godinu i tekuu proraunsku godinu te prijedlog visine financijskog plana za sljedeu proraunsku godinu i za sljedee dvije godine 5) nain pripreme te terminski plan za izradu prorauna i prijedlog financijskih planova proraunskih i izvanproraunskih korisnika prorauna jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave 8. 3. 1. 4. IZRADA PRIJEDLOGA FINANCIJSKOG PLANA PRORAUNSKOG KORISNIKA (str. 440. - 441.) Proraunski korisnici dravnog prorauna izrauju prijedlog svojih financijskih planova na temelju uputa koje su dobili od Ministarstva financija. Prijedlozi financijskih planova proraunskih korisnika dravnog prorauna moraju sadravati: 1) prihode i primitke iskazane po vrstama

100

2) rashode i izdatke predviene za trogodinje razdoblje, razvrstane prema proraunskim klasifikacijama 3) obrazloenje prijedloga financijskog plana Ministarstvo i druga dravna tijela duni su usklaene prijedloge financijskih planova svojih korisnika dostaviti Ministarstvu financija do kraja srpnja tekue godine. Proraunski korisnici jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave izrauju prijedloge financijskih planova na osnovi uputa koje su dobili od upravnog tijela za financiranje lokalne jedinice. Te prijedloge financijskih planova dune su dostaviti upravnim tijelima za financije najkasnije do 15. rujna tekue godine.

8. 3. 1. 5. IZRADA NACRTA I PRIJEDLOGA PRORAUNA (str. 441. - 442.) Ministarstvo financija duno je dostaviti nacrt dravnog prorauna Vladi dok upravna tijela za financije lokalnih jedinica dostavljaju nacrt prorauna svojim poglavarstvima do 15. listopada tekue godine. Ako tijekom rasprave o predloenom dravnom proraunu doe do neslaganja izmeu ministra financija i proraunskog korisnika, ministar financija izrauje izvjetaj o predmetnom sporu predsjedniku Vlade koji o tome donosi konanu odluku. Vlada, odnosno poglavarstvo lokalne jedinice utvruje prijedlog prorauna i projekciju za naredne 2 godine te ih podnose Saboru RH, odnosno predstavnikom tijelu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave do 15. studenog tekue godine. Nacrt prorauna (kao i prijedlog prorauna i sam proraun) sastoji se od: 1) opeg dijela ine ga raun prihoda i raun rashoda te raun financiranja 2) posebnog dijela sadri detaljniji raspored javnih izdataka po nosiocima, korisnicima i namjenama 8. 3. 2. DONOENJE PRORAUNA Proraun RH donosi Hrvatski sabor, a proraune jedinica lokalne samouprave donose njihova predstavnika tijela. Procedura donoenja prorauna zapoinje raspravama u odgovarajuim odborima i komisijama predstavnikog tijela (odbori i komisije za financiranje i proraun). Odbori i komisije predstavnikog tijela razmatraju i kritiki ocjenjuju opravdanost pojedinih predvienih izdataka kao i opravdanost i zasnovanost prorauna u cjelini. U posebnom dijelu prorauna iskazan je detaljan raspored javnih rashoda po pojedinim korisnicima i pojedinim namjenama. Odbori i komisije predstavnikog tijela, mogu, ako to ocjene potrebnim, pozivati pojedine korisnike da dopunski obrazloe svoje zahtjeve za proraunskim sredstvima (u sluaju nepridravanja jedinstvenih kriterija u planiranju od strane korisnika). Odbori i komisije predstavnikog tijela sainjavaju izvjetaj o svojim nalazima u odnosu na proraun s eventualnim primjedbama, prijedlozima za izmjenu i dopunu prijedloga prorauna koji su predmetom rasprave na plenumu predstavnikog tijela koje ga treba prihvatiti. Razmatranje prijedloga prorauna na plenumu predstavnikog tijela zapoinje izvjeima predstavnika Vlade. Nakon izvjea predstavnika Vlade, predstavnikom tijelu se podnosi izvjee odbora i komisija za financije i proraun predstavnikog tijela, a nakon toga slijedi rasprava o proraunu u cjelini te o pojedinim njegovim dijelovima. Zastupniki

101

prijedlozi o eventualnim izmjenama i dopunama prijedloga prorauna podnose se u obliku amandmana. Nakon sasluanih izvjea te provedbe rasprave, te nakon eventualnog prihvaanja nekih izmjena i dopuna u prijedlogu prorauna, pristupa se glasovanju. Dravni proraun se donosi u obliku zakona ili odluke. Objavljuje se u Narodnim novinama, a proraun jedinica lokalne samouprave u slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave. 8. 3. 3. PRIVREMENO FINANCIRANJE Ako Sabor RH, odnosno predstavniko tijelo jedinica lokalne samouprave ne donese proraun prije poetka fiskalne godine za koju se donosi proraun, uvodi se privremeno financiranje. Odluku o privremenom financiranju javnih izdataka na dravnoj razini donosi Sabor, a za javne izdatke lokalnog znaenja predstavniko tijelo jedinica lokalne samouprave. Privremeno financiranje javnih izdataka obavlja se razmjerno sredstvima koritenim u istim razdobljima prema proraunu za prethodnu godinu, a mogu iznositi najvie do ukupnih prihoda rasporeenih proraunom za prethodnu fiskalnu godinu. Nakon proteka privremenog financiranja ostvareni prihodi te izvreni rashodi iz tog razdoblja ukljuuju se u proraun tekue godine. Privremeno financiranje obavlja se najdue za prva 3 mjeseca proraunske godine. U razdoblju privremenog financiranja proraunski korisnici ne smiju preuzimati nove obveze. 8. 3. 4. IZVRENJE PRORAUNA Izvriti proraun znai: 1) naplatiti proraunske prihode, 2) raspodijeliti ostvarene prihode korisnicima u okviru rasporeda izvrenog u proraunu 3) staviti na raspolaganje sredstva korisnicima ili nosiocima Tijela dravne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne samouprave odgovorna su za potpuno i pravodobno prikupljanje prihoda na raun prorauna u skladu s odgovarajuim zakonima i provedbenim propisima. Nakon donoenja dravnog prorauna Ministarstvo financija je obvezno izvijestiti ministarstva, odnosno proraunske korisnike o odobrenim sredstvima u proraunu. U okviru svog djelokruga i ovlasti svaki izvritelj dravnog prorauna odgovoran je za provedbu propisa koji se odnose na proraun, a pravo i odgovornost za izvrenje prorauna jedinice lokalne samouprave ima nositelj izvrne vlasti. Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije lokalne jedinice planira likvidnost prorauna na osnovi mjesenih planova za izvrenje prorauna. Oni takoer utvruju mjesenu dodjelu sredstava u skladu s likvidnou prorauna i preuzetim obvezama proraunskog korisnika. Ministarstvo financija izvjetava proraunskog korisnika o dodjeli sredstava barem 10 dana prije razdoblja za koje se odnose. O koritenju sredstava cjelokupne tekue rezerve dravnog prorauna odluuje Vlada RH, a do odreenih iznosa tekue rezerve raspolau predsjednik Vlade i ministar financija. Kratkoroni mjeseni proraunski planovi vie vode rauna o tome da se zahtjevi korisnika prorauna za sredstvima usklade s dinamikom pritjecanja javnih prihoda i da se na taj nain odrava dinamika ravnotea u proraunu. Za izvrenje dravnog prorauna odgovoran je ministar financija, a za proraune jedinica lokalne samouprave nositelji njihove izvrne vlasti. Naredbodavatelj za izvrenje dravnog prorauna u cjelini je ministar financija, a naredbodavatelj za izvrenje prorauna 102

jedinica lokalne samouprave je nositelj izvrne vlasti (upan, gradonaelnik, naelnik) ili osoba ovlatena za poslove prorauna u skladu sa statutom jedinice lokalne samouprave. 8. 3. 5. IZMJENE I DOPUNE PRORAUNA Proraun se donosi za razdoblje od jedne proraunske godine. Naelo proraunske ravnotee jedno je od osnovnih naela proraunskog poslovanja. Ako se tijekom proraunske godine zbog nastanka novih obveza za dravni proraun ili promjena gospodarskih kretanja poveaju rashodi, odnosno smanje prihodi dravnog prorauna, Vlada moe na prijedlog Ministra financija, obustaviti izvrenje pojedinih rashoda radi uravnoteenja prorauna. Prijedlog mjera izrauje Ministarstvo financija uz sudjelovanje svih ministarstava i drugih tijela. Ako se za vrijeme provoenja privremene obustave izvravanja dravni proraun ne moe uravnoteiti, Vlada mora predloiti izmjene i dopune dravnog prorauna. O izmjeni, odnosno rebalansu prorauna govori se onda ako dolazi do promjena u visini javnih prihoda i javnih izdataka. Proraun se moe poveati ili smanjiti ako se prihodi politiko-teritorijalne zajednice ostvaruju u veim ili manjim iznosima od planiranih ili ako se planirani prohodi moraju uskladiti s poveanim odnosno smanjenim obujmom izdataka prorauna. Izmjena ili rebalans prorauna obavlja se po istom postupku koji je propisan za donoenje prorauna. Proraun se moe dopuniti ako u okviru ukupnog obujma izdataka treba planirane proraunske izdatke za pojedine namjene rasporediti drukije. Zapravo se radi o tome da se smanjuju proraunska sredstva jednom, a poveavaju za isti iznos sredstava nekom drugom korisniku (dopuna ili proraunski virman). Za ispostavljanje virmana u dravnom proraunu nadlena je Vlada RH, a za virmaniranje u proraunima jedinica lokalne samouprave, nadlena su njihova poglavarstva. 8. 3. 6. ZAKLJUNI (GODINJI) PRORAUN Zakljuni (godinji) proraun je instrument kojim izvrna vlast polae raun predstavnikom tijelu o tome kako su izvravali proraun. Naime, proraun je plan prihoda i izdataka, a zakljuni obraun prorauna je dokument kako je taj plan ostvaren. Sa zakljunim obraunom se utvruje kako su ostvareni proraunski prihodi i u kojoj su mjeri zadovoljene javne potrebe predviene proraunom. Nakon isteka godine za koju je proraun donesen, svaka politiko-teritorijalna zajednica sastavlja zakljuni obraun prorauna. U njemu se iskazuju: 1) predvieni i ostvareni izdaci 2) predvieni i ostvareni prihodi 3) razlike izmeu ostvarenih prihoda i izvrenih izdataka 4) odredbe o pokriu ostvarenog deficita u proraunu Zakljuni obraun ima mnogo slinosti sa samim proraunom. Te slinosti dolaze do izraaja: 1) u istom postupku izrade i donoenja 2) u primjeni iste klasifikacije za javne prihode i za javne izdatke 3) kod podjele zakljunog rauna na opi i posebni dio 4) u nainu objavljivanja zakljunog rauna prorauna 103

Nacrt zakljunog obrauna izrauje tijelo uprave nadleno za proraun. Prijedlog zakljunog obrauna dravnog prorauna utvruje Vlada odnosno poglavarstva jedinica lokalne samouprave. Zakljuni raun dravnog prorauna donosi Sabor RH odnosno predstavnika tijela jedinica lokalne samouprave. Usvojeni godinji obraun dravnog prorauna objavljuje se u slubenom glasilu, Narodne novine, a godinji obraun prorauna jedinica lokalne samouprave objavljuje se u lokalnom slubenom glasilu. 8. 3. 7. PRORAUNSKE STALNE REZERVE (ZALIHE) Sredstva stalnih rezervi prorauna koriste se za financiranje hitnih i nepredvidivih izdataka koji se pojave tijekom proraunske godine i koji su posljedica elementarnih nepogoda, ekolokih i drugih nesrea. Mogu i financirati namjene za koje se pokae tijekom godine da za njih nisu utvrena dovoljna sredstva. Proraunske stalne rezerve moraju se stalno obnavljati. Propisima je utvreno: 1) koliko e iznositi visina proraunskih stalnih rezervi 2) koliko e iznositi visina izdvajanja za proraunsku stalnu rezervu 3) rok do koga se mora dostii utvrena visina proraunskih stalnih rezervi 4) glavne svrhe upotrebe proraunskih stalnih rezervi Sredstva za proraunske rezerve izdvajaju se u visini od 0,50% od proraunskih prihoda. Visina proraunske rezerve utvruje se svake godine zakonom odnosno odlukom o izvrenju prorauna. Sredstva stalne proraunske rezerve politiko-teritorijalne zajednice koriste se: 1) za podmirivanje izdataka koji nastanu zbog izvanrednih okolnosti i za koje nisu sredstva osigurana u proraunu 2) za pozajmice prorauna ako se njegovi prihodi ne ostvaruju ravnomjerno Sredstva stalne proraunske rezerve koriste se bespovratno. Koritenje sredstava rezervi iz dravnog prorauna do odreenog iznosa u nadlenosti je predsjednika Vlade i ministra financija dok je preostali iznos u nadlenosti Vlade RH. Odobrenje za koritenje sredstava proraunskih rezervi jedinica lokalne samouprave u nadlenosti je nositelja izvrne vlasti pojedine jedinice. Ministar financija je obvezan svaki mjesec izvijestiti Vladu RH, a nositelj izvrne vlasti jedinica lokalne samouprave svoje poglavarstvo o koritenju sredstava proraunskih rezervi. Vlada izvjeuje Sabor tromjeseno o troenju sredstava proraunskih rezervi. 8. 3. 8. FINANCIJSKI PROGRAM Zakonom o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave predvia se poseban raun kao instrument financiranja nekih javnih rashoda. Preko posebnih rauna financiraju se oni javni rashodi koji zahtijevaju utvrivanje financijskih sredstava za razdoblje due od 1 godine te poseban nain koritenja sredstava. Ovaj oblik financiranja javnih potreba obino se naziva financijskim programom. Temeljni nedostatak proraunskog financiranja naspram financijskog programa je njegovom obiljeju jednogodinjosti. Financijskim programom se za javne zadatke iji rok izvrenja traje dulje od jedne godine utvruje: 1) dinamiki program radova i akcija 2) ukupni obujam financijskih sredstava 3) dinamika pritjecanja sredstava po godinama 4) tijelo nadleno za izvrenje programa 104

5) mjere za izvrenje programa Financijski program je usko povezan s proraunom jer se iz prorauna ostvaruju sredstva za njegovo izvrenje. Financijski program donosi se zakonom ili odlukom predstavnikog tijela. U tom zakonu, odnosno odluci, utvreni su: 1) bitni elementi financijskog programa (predmet i cilj programa, sredstva i nain njihova koritenja) 2) iznosi sredstava koji se mogu koristiti u pojedinim godinama 3) odluka o prenoenju nepotroenih sredstava iz godine u godinu 4) prava i dunosti investitora 5) podnoenje privremenih izvjea i zakljunog rauna Zakonom o proraunu iz 2008. godine ne spominje se financijski program, nego je umjesto njega uveden proraunski fond kao instrument financiranja za sve javne potreba iji rok financiranja traje due od 1 godine. Takvi proraunski fondovi prestaju kad protekne vrijeme te je ostvarena namjena zbog koje je osnovan. 8. 3. 9. DRAVNA RIZNICA (TREZOR) Dravna riznica je sustav koji organizacijski i informacijski objedinjava proraunske procese (pripremu prorauna, izvravanje dravnog prorauna, dravno raunovodstvo, upravljanje novanim sredstvima i javnim dugom). Zakonom o proraunu je propisano: 1) da dravni prorauni i prorauni jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju samo jedan raun za sva plaanja 2) da proraunski korisnici imaju samo jedan raun koji je dio prorauna (riznice) 3) da samo odgovorna osoba prorauna, odnosno odgovorna osoba proraunskog korisnika moe otvoriti raun iz sustava rauna za izvravanje dravnog prorauna i prorauna jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave Taj tip sustava jedinstvenog rauna za izvravanje dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave je osnovno obiljeje trezora ili dravne riznice kao instrumenta financiranja javnih potreba. Dravna riznica u suvremenim uvjetima ima tri znaajne funkcije: 1) blagajniku funkciju (koncentracija svih proraunskih prihoda, te namirenje svih javnih izdataka) 2) bankarsku funkciju (osiguranje sredstava i u onim sluajevima kada javni prihodi ne doseu javne izdatke, kao i plasmani sredstava ako su prihodi prorauna u odreenim razdobljima vei od javnih izdataka) 3) funkciju novanog i financijskog nadzora radi uravnoteenja sveukupnih izdataka i politike kreiranja novca Dravna riznica u RH ustanovljena je kao zasebna organizacijska jedinica Ministarstva financija. Reguliran je i sustav upravljanja novanim sredstvima dravnog prorauna(sredstvima upravlja ministar financija) i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (sredstvima upravlja predsjednik poglavarstva). 105

Raspoloiva sredstva prorauna (povremeni vikovi) mogu se: 1) polagati u HNB ili poslovne banke 2) ulagati u dravne vrijednosne papire Raspoloiva se sredstva prorauna ne smiju ulagati u dionice i na udjele trgovakih drutava. 8. 3. 10. NADZOR I REVIZIJA PRORAUNA (str. 453. 459.) Financiranje javnih potreba koje se obavljaju putem prorauna i drugih instrumenata financiranja mora biti pod stalnim nadzorom iz razloga to nije mogu potpuni nadzor javnog sektora primjenom trinog zakona nadzora (tko ne obavlja svoje poslovanje krajnje racionalno i ekonomino bit e od trita odbaen jer ne moe izdrati u stalnoj trinoj konkurenciji). Nadzor nad financijskim poslovanjem javnog sektora treba osigurati da se financiranje odvija u skladu s naelima zakonitosti i svrsishodnosti prikupljanja javnih prihoda te da se raspolaganje i uporaba tih sredstava odvija u skladu s naelima ekonominosti i namjene, sukladno proraunu i drugim instrumentima financiranja. Nadzor nad financijskim poslovanjem nije isto to i nadzor nad proraunom. Pojam proraunskog nadzora susree se u financijskoj teoriji i praksi u uem i irem smislu: 1) u uem smislu podrazumijeva se nadzor nad izvrenjem prorauna - to zapravo znai da taj nadzor obuhvaa nadzor nad ostvarenjem javnih prihoda u iznosima i po propisima koji su doneseni, raspored tih prihoda po korisnicima te nadzor nad uporabom tih sredstava. 2) pod pojmom proraunskog nadzora u irem smislu misli se na nadzor nad cjelokupnim financijskim poslovanjem politiko-teritorijalne zajednice, odnosno nad cijelim proraunskim tijekom od faze izrade nacrta i prijedloga prorauna do njegova izvrenja. Proraunski nadzor treba utvrditi 2 bitne injenice: 1) pitanje zakonitosti samog prorauna 2) pitanje racionalne i efikasne uporabe proraunskih sredstva S obzirom na organe koji obavljaju nadzor nad financijskim poslovanjem politikoteritorijalni zajednica, te drugih korisnika drutvenih sredstava razlikujemo sljedee oblike nadzora: 1) upravni nadzor 2) institucionalni nadzor 3) politiki nadzor Ministarstvo financija kao tijelo dravne uprave provodi upravni nadzor. Ovlatene osobe proraunskog nadzora su inspektori proraunskog nadzora Ministarstva financija. Proraunski se nadzor obavlja po: 1) predstavkama graana 2) zahtjevima sredinjih tijela, tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave 3) zahtjevima drugih pravnih osoba 4) nalogu ministra Politiki nadzor nad dravnim proraunom provodi Sabor, a nad proraunima lokalnih jedinica njihova predstavnika tijela. Predstavniko tijelo obavlja svoj politiki nadzor na 106

osnovi posebnih izvjea i zakljunog rauna. Da bi se politiki nadzor uinkovito ostvario, financijsko poslovanje podvrgnuto je najmanje 1 put godinje ili prema potrebi reviziji koju provodi Dravni ured za reviziju. Dravni ured za reviziju samostalna je institucija sa svojstvom pravne osobe koja je za svoj rad direktno odgovorna Saboru. Dravna revizija je oblik nadzora nad financijskim poslovanjem korisnika proraunskih sredstava kojima se naknadno ispituju dokumenti, isprave, raunovodstvena i financijska izvjea, te druge evidencije radi utvrivanja iskazuju li financijska izvjea istinit financijski poloaj i rezultate financijskih aktivnosti u skladu s prihvaenim raunovodstvenim naelima i revizijskim standardima.

Dravna revizija obuhvaa: 1) reviziju dravnih izdataka, financijskih izvjea i financijskih transakcija jedinica dravnog sektora 2) reviziju izdataka, financijskih izvjea i financijskih transakcija jedinica lokalne samouprave 3) reviziju izdataka, financijskih izvjea i financijskih transakcija iz prorauna 4) reviziju izdataka, financijskih izvjea i financijskih transakcija pravnih osoba s pretenim udjelom dravnog kapitala 5) reviziju izdataka, financijskih izvjea i financijskih transakcija HNB-a Dravi ured za reviziju podnosi Saboru izvjee o reviziji najkasnije 5 mjeseci nakon isteka roka za sastavljanje financijskih izvjetaja (zakljunih rauna). Dravnim uredom za reviziju rukovodi glavni dravni revizor kojeg imenuje Sabor. Zakonski predstavnik pravne osobe kod koje se obavlja revizija obvezan je ovlatenom dravnom revizoru staviti na raspolaganje cjelokupnu potrebnu dokumentaciju, isprave, izvjea i drugi evidenciju, te pruiti druge informacije radi obavljanja revizije.

8. 4. FONDOVSKO FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA

8. 4. 1. OPENITO (str. 460. 462.) Fondovsko financiranje javnih potreba je poseban oblik financiranja po kojem se prikupljena sredstva s naslova javnih prihoda upotrebljavaju za financiranje unaprijed utvrenih zadataka (tzv. fondovsko naelo financiranja). Fond je specijalizirani proraun, dok je proraun fond za financiranje mnogostrukih javnih ciljeva i zadataka. Fondovi se mogu klasificirati prema razliitim kriterijima: 1) tko ih osnova 2) imaju li svojstvo pravne osobe ili ne 3) prema nainu koritenja sredstava (da li ih vraaju ili ne) Danas se u praksi najee susreu 2 oblika fondovskog naina financiranja javnih potreba: 1) proraunski fondovi osnivaju se za financiranje odreenih javnih potreba iz nadlenosti drave, a sredstva za te fondove osiguravaju se iz prorauna 2) izvanproraunski fondovi obino se osnivaju za financiranje odreenih javnih potreba izvan neposredne nadlenosti dravnih tijela i sredstva za te potrebe se osiguravaju iz posebnih prihoda koji se u pravilu nazivaju doprinosima 107

- izvanproraunski fondovi imaju svoja tijela za upravljanje i imaju svojstvo pravne osobe Fondovsko financiranje najee se koristi kao pogodan instrument financiranja javnih dobara u oblasti negospodarske infrastrukture. Tu se obino ubrajaju objekti, ureaji i usluge iz oblasti drutvenih djelatnosti obrazovanja, znanosti, kulture, sporta, zdravstva te socijalne skrbi.

8. 4. 2. PRORAUNSKI FONDOVI (str. 462. 468.) Proraunski fondovi se u pravilu osnivaju posebnim zakonom ili odlukama jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. U RH postoje (ili su postojali) sljedei proraunski fondovi: 1) proraunski fondovi za financiranje potreba u oblasti obrazovanja, kulture, sporta i socijalne skrbi 2) Fond za regionalni razvoj RH 3) Fond za razvoj i zapoljavanje 8. 4. 2. 1. PRORAUNSKI FONDOVI ZA FINANCIRANJE POTREBA IZ OBLASTI OBRAZOVANJA, KULTURE, SPORTA I SOCIJALNE SKRBI Uvedeni su u sustav financiranja javnih potreba u RH 1990. godine, a poetkom 1993. godine zamijenjeni su posebnim raunima ministarstava prema kojima o sredstvima za financiranje dotinih javnih potreba odluuju direktno resorni ministri. Sve sustave financiranja drutvenih djelatnosti mogue je svrstati pod 3 modela: 1) prvi model koji se preteito temelji na trinim elementima alokacije sredstva 2) drugi model koji se preteito temelji na dravnoj distribuciji sredstava 3) trei model koji se preteito temelji na povezivanju drutvenih djelatnosti i materijalne proizvodnje (dohodovni, odnosno model slobodne razmjene) 8. 4. 2. 2. FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ RH Osnovan je 2001. godine i za svoj rad odgovara Vladi RH. Djelatnost fonda je poticanje ujednaenog regionalnih razvoja RH, a naroito poticanje razvoja sljedeih podruja: 1) podruja pogoena ratom 2) podruja koja su slabo naseljena 3) podruja od posebne dravne skrbi 4) podruja otoka 5) brdsko-planinska podruja 6) granina i pogranina podruja 7) podruja sa strukturnim problemima 8) podruja koja ostvaruju BDP nii od 65% prosjenog BDP-a u RH 108

9) drugih podruja sukladno programu regionalnog razvoja Fond za regionalni razvoj ostvaruje sredstva iz sljedeih izvora: 1) prihodi od privatizacije 2) prihodi iz dravnog prorauna 3) izdavanjem dugoronih obveznica 4) zajmovima financijskih institucija 5) bilateralnim zajmovima 6) donacijama 7) iz ostalih izvora Fond ima svojstvo pravne osobe, a njegovo sjedite se nalazi u Zagrebu. Tijela fonda su Upravni odbor i Uprava.

8. 4. 2. 3. FOND ZA RAZVOJ I ZAPOLJAVANJE Osnovan je 2001. godine i za svoj rad odgovara Vladi RH. Djelatnost Fonda za razvoj i zapoljavanje je: 1) poticanje razvoja malih, srednjih i velikih poduzea 2) pruanje pomoi i podrka pri zapoljavanju radnika 3) poticanje i sudjelovanje u ostvarivanju razvojnih investicijskih programa, novih tehnologija te izvoznih programa 4) podrka programima upanija koje ulau vlastite napore i sredstva za realizaciju programa zapoljavanja, razvoja poduzetnitva i izgradnju infrastrukturnih objekata 5) pomo i podrka pri otvaranju poslovnih centara, slobodnih i industrijskih zona, inkubatora te tehnolokih parkova 6) doprinos stvaranju uvjeta za koritenje nekretnina u vlasnitvu drave u funkciji razvojnih programa 7) obnova u ratu razruenih objekata i povratak prognanog i izbjeglog stanovnitva Poslovi osiguranja za vrijeme nezaposlenosti su: 1) pitanje novanih naknada nezaposlenih osoba 2) zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba 3) mirovinsko osiguranje nezaposlenih osoba 4) naknada trokova za vrijeme obrazovnih djelovanja, jednokratna novana pomo, naknada putnih trokova Za financiranje svoje djelatnosti Fond ostvaruje sredstva od prodaje dravne imovine, dijela prihoda Hrvatskog fonda za privatizaciju, iz dravnog prorauna te iz ostalih izvora. Fond ima svojstvo pravne osobe, a njegovo se sjedite nalazi u Zagrebu. Tijela fonda su Upravni odbor i Uprava. 8. 4. 3. IZVANPRORAUNSKI FONDOVI, ODNOSNO FONDOVI SOCIJALNOG OSIGURANJA (str. 468. 480.) Pravni okvir dananjeg sustava socijalnog osiguranja u RH reguliran je sljedeim zakonskim propisima: 1) Zakonom o doprinosima 2) Zakonom o mirovinskom osiguranju 3) Zakonom o obveznom i dobrovoljnim mirovinskim fondovima 109

4) Zakonom o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovina na temelju individualizirane kapitalizirane tednje 5) Zakonom o stau osiguranja s poveanim trajanjem 6) Zakonom o zdravstvenom osiguranju 7) Zakonom o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti U RH danas postoje 3 izvanproraunska fonda (zavoda), odnosno socijalna sustava koji se financiraju putem obveznih doprinosa: 1) Hrvatski zavod mirovinskog osiguranja 2) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 3) Hrvatski zavod za zapoljavanje + obvezna mirovinska drutva koja se financiraju obveznim doprinosom na temelju kapitalizirane tednje 8. 4. 3. 1. INSTITUCIONALNI USTROJ FONDOVA (ZAVODA) OBVEZNOG SOCIJALNOG OSIGURANJA 1) HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE Pravni propisi kojima se ureuju prava i obveze iz mirovinskog sustava na temelju generacijske solidarnosti jesu: 1) Zakon o mirovinskom osiguranju 2) Statut Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, sustav mirovinskog osiguranja u RH sastoji se od tri stupa: 1) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti 2) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje 3) dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti zadralo je u cijelosti elemente javnog financiranja i ono se institucionalno ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Od naela mirovinskog i invalidskog osiguranja istiu se prije svega sljedea naela: 1) naelo uzajamnosti 2) naelo solidarnosti 3) naelo zakonskog uspostavljanja mirovinskog i invalidskog osiguranja 4) naelo obveznosti 5) naelo jedinstvenih prava u mirovinskom osiguranju 6) naelo doprinosa za financiranje mirovinskog i invalidskog osiguranja U prvom supu mirovinskog osiguranja(obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti), osiguranici e ostvariti sljedea prava: 1) starosnu mirovinu 2) prijevremenu starosnu mirovinu 3) invalidsku mirovinu 4) obiteljsku mirovinu 5) najniu mirovinu 6) osnovnu mirovinu 7) profesionalne rehabilitacije 8) naknadu zbog tjelesnog oteenja 110

9) naknadu putnih trokova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava Ustrojstvo HZMO propisano je njegovim statutom: 1) Sredinja sluba Zavoda sa sjeditem u Zagrebu 2) podrune slube Zavoda po upanijama (njih 20) 3) ispostave podrunih slubi Zavoda ije ureenje nije ureeno Statutom, nego je propisano opim aktom o unutarnjem ureenju Zavoda HZMO-om upravlja Upravno vijee koje imenuje Vlada. Mandat lanova Upravnog vijea traje 4 godine i ono odgovara Vladi. HZMO-om rukovodi ravnatelj kojeg imenuje Vlada na prijedlog nadlenog ministra.

2) FONDOVI MIROVINSKOG OSIGURANJA NA TEMELJU INDIVIDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE TEDNJE Pravni propisi kojima se ureuju prava i obveze za osiguranje su: 1) Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima 2) Zakon o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje Ovaj oblik obveznog mirovinskog osiguranja uveden je reformom 1998. godine, a poeo se primjenjivati od 1. sijenja 2002. godine. Ovaj oblik obveznog mirovinskog osiguranja obino se naziva drugim stupom. Osiguranici u sustavu obvezne kapitalizirane individualne tednje su svi mirovinski osiguranici koji su na dan primjene tog sustava bili mlai od 40 godina i osiguranici koji su na dan poetka primjene tog sustava bili stariji od 40 godina, a mlai od 50, a u roku 6 mjeseci su se dobrovoljno opredijelili za osiguranje u drugom stupu mirovinskog osiguranja. Oni koji su se opredijelili za osiguranje u drugom stupu, trajno ostaju osiguranici u tom sustavu bez mogunosti promjene. Osiguranici u sustavu obvezne kapitalizirane individualne tednje ostvarivat e dvije mirovine (ili mirovinu po dvije osnove): 1) mirovinu na osnovi obveznog doprinosa na temelju meugeneracijske solidarnosti 2) mirovinu na osnovi obveznog doprinosa za individualnu kapitaliziranu tednju Razlike izmeu mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (prvi stup) i mirovinskog osiguranja na temelju obvezne individualne kapitalizirane tednje (drugi stup): 1) prvi se stup temelji na tekuem financiranju sa svim znaajkama javnog financiranja dok se drugi stup temelji na privatiziranom i na kapitalnom financiranju 2) kod prvog stupa se plaenim doprinosima postojeih zaposlenika isplauju mirovine postojeih umirovljenika (tekue financiranje) dok se kod drugog stupa uplaeni doprinosi kapitaliziraju na osobnom raunu osiguranika sve do njegovog umirovljenja 3) mirovinska prava iz prvog stupa se izvode iz meugeneracijske solidarnosti za koju jami svojim autoritetom drava dok se kod drugog stupa mirovinska prava izvode iz vlasnitva osiguranika nad aktualnom imovinom Glavni subjekti mirovinskog osiguranja na temelju obveze kapitalizirane tednje su 111

(subjekti privatnog prava): 1) obvezna mirovinska drutva (trgovaka drutva kojima je jedina djelatnost upravljanje sredstvima obveznih mirovinskih fondova) 2) obvezni mirovinski fondovi (posebni otvoreni investicijski fondovi u kojima se prikupljaju sredstva na osnovi obveznih doprinosa mirovinskog osiguranja u cilju njihovog ulaganja i ostvarivanja prinosa) 3) banka skrbnik (na temelju naloga obveznog mirovinskog fonda je ovlatena neposredno poduzimati transakcije u upravljanju imovinom mirovinskog fonda)

4) Sredinji registar osiguranika 5) mirovinska osiguravajua drutva (specijalizirana osiguravajua drutva na koja osiguranici na dan umirovljenja prenose svoju mirovinsku tednju iz mirovinskog fonda) 6) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (obavlja nadzor nad poslovanjem mirovinskih drutava i mirovinskih fondova) 3) HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE Pravni okvir kojim su ureena prava i obveze Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje je Zakon o zdravstvenom osiguranju (+ Statut HZZO-a). HZZO provodi osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje. Osnovnim se osiguranjem osiguravaju svim osiguranim osobama dva osnovna prava: 1) pravo na zdravstvenu zatitu 2) pravo na novane naknade Prava osiguranih osoba na zdravstvenu zatitu obuhvaaju: 1) pravo na primarnu zdravstvenu zatitu 2) pravo na specijalistiko-konzularnu zdravstvenu zatitu 3) pravo na bolniku zdravstvenu zatitu 4) pravo na koritenje lijekova koji se nalaze na listi HZZO-a Prava osiguranih osoba na novane naknade obuhvaaju: 1) pravo na naknadu plae za vrijeme bolovanja 2) pravo na naknadu putnih trokova u vezi s koritenjem zdravstvene zatite Dopunskim zdravstvenim osiguranjem (drugi stup) osiguranici individualno osiguravaju prava iznad standarda koji je predvien osnovnim zdravstvenim osiguranjem. Ono je dobrovoljno i njime HZZO osiguranim osobama osigurava pune vrijednosti zdravstvenih usluga iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, tj. osiguranici ne participiraju u dijelu trokova zdravstvene zatite. HZZO je pravna osoba s pravima, obvezama i odgovornostima propisanim u Zakonu o zdravstvenom osiguranju i Statutu HZZO-a. HZZO-om upravlja Upravno vijee (imenuje ga Vlada na prijedlog ministra zdravstva), a zastupa ga i njegovim poslovanjem rukovodi direktor HZZO-a. 4) HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE Pravni propisi kojima se ureuje posredovanje pri zapoljavanju, profesionalno usmjerenje, obrazovanje nezaposlenih osoba, osiguranje za sluaj nezaposlenosti, mjere i aktivnosti kojima se zadrava postojea zaposlenost i potie novo zapoljavanje, osiguranje 112

sustava za djelatnost zapoljavanja, te ustroj, upravljanje i provedba djelatnosti zapoljavanja je Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (+ Statut HZZ-a). Posredovanje pri zapoljavanju je djelatnost kojom se osigurava stalna struna pomo nezaposlenima i drugim osobama u izboru i pronalaenju zanimanja i zaposlenja koje odgovara njihovim strunim i radnim sposobnostima, a poslodavcima osigurava popunu radnih mjesta. Posredovanje pri zapoljavanju ukljuuje sljedee aktivnosti: 1) profesionalno usmjeravanje 2) upoznavanje metoda i tehnika traenja posla 3) obrazovanje za zapoljavanje 4) profesionalnu rehabilitaciju Poslove posredovanja HZZ obavlja na osnovi prijave potreba za zaposlenikom, evidencije nezaposlenih osoba koji trae posao te neposrednom suradnjom sa poslodavcima i nezaposlenima. Pri posredovanju HZZ mora biti nepristran. HZZ-om upravlja upravno Vijee (imenuje ga Vlada), a njegovim radom rukovodi ravnatelj kojega imenuje Vlada na prijedlog ministra nadlenog za rad.

8. 5. JAVNA PODUZEA (JAVNA TRGOVAKA DRUTVA)

Javnim poduzeima obino se smatraju poduzea kod kojih javna vlast posjeduje sve ili veinu dionica (vie od 50%) ili je vlasnikom neke druge vrste trajnog kapitala poduzea. U tim sluajevima javna vlast vri kontrolu nad svim bitnim aspektima poslovanja poduzea. Javna poduzea se obino formiraju zbog trinih neuspjeha. Ovaj oblik financiranja javnih potreba preteito se danas koristi u oblasti krupne gospodarske te komunalne (urbane) infrastrukture. 8. 5. 1. JAVNA PODUZEA (TRGOVAKA DRUTVA) U OBLASTI KRUPNE GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE (str. 481. 486.) Infrastruktura se najee dijeli na gospodarsku i negospodarsku infrastrukturu. U objekte i dobra gospodarske infrastrukture danas se najee ubrajaju: 1) objekti proizvodnje, prijenosa i distribucije elektrine energije 2) zatitni objekti od tetnog djelovanja voda, objekti regulacije rijenih plovnih putova i objekti vodoopskrbnih sustava regionalnog znaaja 3) ceste i objekti na cestama 4) eljeznike pruge s ostalim objektima sa stabilnim ureajima i postrojenjem 5) magistralni cjevovodi 6) operativne povrine i prometnice u okviru luka i rijenih pristanita 7) graevinski objekti, meumjesne i mjesne potansko-telefonsko-telegrafske veze 8) poletno-sletne staze i ostale operativne povrine na aerodromima 9) graevinski objekti i stabilna postrojenja gradskog prometa, objekti distribucije vode, plina, topline u naseljima, te gradske ulice i ostale javno prometne povrne u gradovima (komunalna ili urbana infrastruktura) Razlozi zbog kojih bi se dravnu (javni sektor) trebalo angairati u oblasti gospodarske infrastrukture: 113

1) javni sektor mora djelovati u svim podrujima gdje obavljanje usluga u pravilu ne donosi nikakvu dobit, ali gdje razliiti razlozi, gospodarski i politiki, govore u prilog tome da takve usluge treba obavljati (privatna poduzea se ne ukljuuju u podruje tih zadataka zbog nemogunosti za ostvarenje dobiti) 2) injenica postojanja proizvodnih monopola, to moe biti lako zloupotrebljeno od strane privatnih poduzea 3) obiljeja javne slube (to se najbolje pokazuje kroz pitanje: moe li se na razvoj gospodarske infrastrukture gledati kroz prizmu interne rentabilnosti ili se kroz njen razvoj moraju ostvarivati i iri drutveni interesi?)

4) tehniko-tehnoloke obiljeja gospodarske infrastrukture: a) veliina pojedinanih ulaganja b) meuovisnost sastavnih dijelova c) znaajno vremensko nepodudaranje izmeu momenta ulaganja i momenta ostvarivanja rezultata d) nunost dimenzioniranja objekata za potrebe korisnika u jednom duem razdoblju e) tekoe pri individualizaciji trokova na pojedinog korisnika objekta odnosno sustava Od 1990. godine u RH su osnovana sljedea javna poduzea u oblasti gospodarske infrastrukture: 1) Javno poduzee Hrvatska elektroprivreda 2) Javno poduzee Hrvatske ceste 3) Javno poduzee Hrvatsko eljezniko poduzee 4) Javno poduzee Hrvatska pota i telekomunikacije 5) Javno vodoprivredno poduzee Hrvatska vodoprivreda 6) Javno poduzee Hrvatske ume 7) Javno poduzee INA-industrija nafte Javnim poduzeem upravlja Upravni odbor. Procesom rada u javnom poduzeu rukovodi direktor (imenuje ga i razrjeuje Upravni odbor uz suglasnost Vlade). Direktor je poslovni organ i ima svoja prava, ovlasti, dunosti i odgovornosti u skladu sa zakonom i odredbama statuta javnog poduzea. 8. 5. 2. PROCESI PREOBLIKOVANJA JAVNIH PODUZEA U TRGOVAKA DRUTVA I PROCESI PRIVATIZACIJE Veina javnih poduzea iz podruja gospodarske infrastrukture preoblikovana je tijekom vremena u dionika drutva (npr. Hrvatska elektroprivreda). Temeljni kapital drutva podijeljen je na dionice, a vlasnik cjelokupnog temeljnog kapitala je RH. Zadravajui veinski paket dionica u drutvu drava zadrava nadzor nad njihovim poslovanjem te titi na taj nain javni interes koji je prisutan u tom poslovanju. Drutvo predstavlja i zastupa Uprava drutva, a nadzor nad radom Uprave provodi Nadzorni odbor kojega imenuje Vlada RH. Statusna preoblikovanja javnih poduzea u dioniarska drutva motivirana su nastojanjima da se otponu procesi privatizacije u tom sektoru (u privatizaciji se najvie istie 114

Hrvatska pota i telekomunikacije). Procesima privatizacije dijela temeljnog kapitala organizacije iz podruja gospodarske infrastrukture dolaze do novih izvora sredstava za financiranje svog razvoja, a dioniari ulazei u nadzorne odbore i uprave ovih dioniarskih drutava, nastoje poveati efikasnost njihovog rada i kroz raspodjelu ostvarene dobiti putem dividende maksimalizirati svoje (profitne) interese.

8. 5. 3. FINANCIRANJE JAVNIH PODUZEA (TRGOVAKIH DRUTAVA) U OBLASTI GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE (str. 487. 493.) Financijska sredstva za obavljanje poslovanja javnih poduzea osiguravaju se: 1) kroz prodajne cijene proizvoda i usluga 2) naknadama 3) kompenzacijom manjkajueg prihoda iz dravnog prorauna, odnosno iz prorauna jedinica lokalne samouprave 4) kreditnim sredstvima 5) sredstvima osnivaa 6) sredstvima domaih i stranih ulagaa 7) drugim izvorima Posebni drutveni interesi u djelatnosti gospodarske infrastrukture ostvaruju se i kroz kontrolu i odreivanje cijena njihovih proizvoda i usluga. Cijene struje, plina, cijene usluga prijevoza putnika i robe na eljeznici te cijene potansko-telegrafskih usluga uvijek su u manjoj ili veoj mjeri u funkciji ostvarivanja irih, bilo socijalno-politikih, bilo gospodarskopolitikih interesa. Isti je sluaj s naknadama za uporabu javnih cesta i vodoprivrednim doprinosom i vodoprivrednim naknadama. Pored sredstava koje javna poduzea gospodarske infrastrukture ostvaruju putem cijena proizvoda i usluga, instrumentima naknada, instrumentima doprinosa te transferima iz prorauna, za financiranje gospodarske infrastrukture potrebna je i odreena uloga kredita. Kod kreditnog financiranja gospodarske infrastrukture mora se voditi rauna o najmanje sljedea 2 faktora: 1) kreditno financiranje mora imati dopunsku, a ne dominantnu ulogu 2) otplata kredita mora biti usklaena s amortizacijskim vijekom objekata koji se grade tim kreditnim sredstvima Za financiranje razvoja gospodarske infrastrukture potrebno je osigurati namjenska kreditna sredstva. Namjenska kreditna sredstva mogue je osigurati putem sljedeih instrumenata: 1) domaim javnim zajmovima 2) inozemnim javnim zajmovima Javna poduzea podvrgnuta su trinom nadzoru samo toliko koliko je njihovo poslovanje podlono djelovanju trinih zakona. Trini zakoni u poslovanju javnih poduzea 115

djeluju vrlo ogranieno, pa i trini nadzor u ovom podruju moe samo ogranieno djelovati. Djelatnosti od posebnog drutvenog interesa predmet su nadzora osnivaa javnog poduzea, tj. drave. Dravni nadzor nad poslovanjem javnih poduzea mora poi od samog ispunjavanja povjerenih im javnih zadataka pa do nadzora razumnog i efikasnog troenja javnih sredstava. Redovni nadzor nad poslovanjem javnih poduzea obavljaju njihovi upravni odbori. Upravni odbori nadziru rad i vee financijske zahvate kako bi se zatitili interesi osnivaa. Upravni odbor javnih poduzea izvjeuje redovito, a najmanje jedanput godinje o poslovanju njihove osnivae, tj. Sabor RH i predstavnika tijela jedinica lokalne samouprave.

8. 5. 4. KOMUNALNO GOSPODARSTVO Pod komunalnim gospodarstvom podrazumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, pruanje komunalnih usluga od interesa za pravne i fizike osobe, financiranje graenja i odravanje objekata i ureaja komunalne infrastrukture na podruju opina, gradova, Grada Zagreba te upanija, ali samo kada je to odreeno zakonom. Pravnu osnovu naina obavljanja i financiranja komunalnih djelatnosti ini Zakon o komunalnom gospodarstvu (ZOKG). 8. 5. 4. 1. NAELA I NAINI OBAVLJANJA KOMUNALNIH DJELATNOSTI U obavljanju komunalnih djelatnosti, jedinice lokalne samouprave te pravne i fizike osobe dune su se pridravati zakonskih naela pa su obvezne osigurati: 1) trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti 2) odravanje komunalnih objekata i ureaja u stanju funkcionalne sposobnosti 3) obavljanje komunalnih djelatnosti na naelima odrivog razvoja 4) javnost rada U komunalne djelatnosti spada: 1) opskrba pitkom vodom 2) odvodnja i proiavanje otpadnih voda 3) prijevoz putnika u javnom prometu 4) odravanje istoe 5) odlaganje komunalnog otpada 6) odravanje javnih povrina 7) odravanje nerazvrstanih cesta 8) trnice na malo 9) odravanje groblja i krematorija te prijevoz pokojnika 10) obavljanje dimnjaarskih poslova 11) javna rasvjeta 12) djelatnost od lokalnog znaaja koju lokalno tijelo smatra komunalnom djelatnou Komunalne djelatnosti mogu obavljati: 1) trgovaka drutva koja osniva jedinica lokalne samouprave 2) javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave 3) sluba - vlastiti pogon 4) pravna i fizika osoba na temelju ugovora o koncesiji 116

5) pravna i fizika osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova Zajedniko obavljanje komunalnih djelatnosti jedinica lokalne samouprave moe biti dobrovoljno ili obvezno (ako sustav komunalne infrastrukture ini funkcionalnu cjelinu i protee se na podruju vie jedinica, one moraju osigurati zajedniko obavljanje komunalnih djelatnosti).

Koncesijom se moe stei pravo obavljanja komunalnih djelatnosti te izgradnja i koritenje objekata i ureaja komunalne infrastrukture radi obavljanja sljedeih, taksativno navedenih, komunalnih djelatnosti: 1) opskrbe pitkom vodom 2) odvodnje i proiavanja otpadnih voda 3) crpljenja, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septikih, sabirnih i crnih jama 4) prijevoza putnika u javnom prometu 5) skupljanja i odvoza komunalnog otpada 6) odlaganja komunalnog otpada 7) trnica na malo 8) obavljanja pogrebnih poslova 9) obavljanja dimnjaarskih poslova Koncesiju daje predstavniko tijelo odlukom najdue na rok od 30 godina. Naknada za koncesiju prihod je prorauna jedinice lokalne samouprave. 8. 5. 4. 2. PRIHODI ZA OBAVLJANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI Postoje 4 skupine prihoda za obavljanje komunalnih djelatnosti: 1) cijena komunalnih usluga - osigurava sredstva za komunalne djelatnosti kod kojih je mogua individualizacija potronje (npr. opskrba pitkom vodom) - visina cijene, nain obrauna i plaanja odreuje isporuitelj usluge, a plaa je vlasnik nekretnine ili korisnik prema ugovoru s vlasnikom 2) komunalna naknada - osigurava sredstva za komunalne djelatnosti kod kojih nije mogua realna individualizacija trokova (npr. ienje javnih povrina) - komunalna naknada prihod je lokalnih prorauna, a plaaju je vlasnici, odnosno korisnici stambenog, poslovnog, garanog prostora, graevnog zemljita koje slui u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti te neizgraenog graevnog zemljita - visina komunalne naknade odreuje se ovisno o lokaciji nekretnine i vrsti nekretnine 3) proraun jedinica lokalne samouprave 4) drugi izvori odreeni posebnim propisima 117

ZOKG strogo odvaja izvore financiranja obavljanja od izvora financiranja graenja objekata i ureaja komunalne infrastrukture. Ti se izvori razlikuju za pojedine komunalne djelatnosti: 1) komunalni doprinos, proraun jedinica lokalne samouprave, naknada za koncesiju i drugi izvori instrumenti su financiranja graenja objekata i ureaja komunalne infrastrukture za: a) javne povrine b) nerazvrstane ceste c) groblje i krematorije d) javnu rasvjetu

2) cijena komunalne usluge, naknada za prikljuenje, lokalni proraun, naknada za koncesije te drugi izvori utvreni posebnim zakonom instrumenti su financiranja graenja objekata i ureaja komunalne infrastrukture te nabave opreme za djelatnost: a) opskrbe pitkom vodom b) odvodnje i proiavanja otpadnih voda 3) iz cijene komunalne usluge, prorauna jedinica lokalne samouprave, naknade za koncesiju te drugih izvora predvienim zakonom, financira se graenje objekata i ureaja komunalne infrastrukture i nabave opreme za: a) prijevoz putnika b) odravanje istoe c) odlaganje komunalnog otpada d) djelatnost trnica na malo 8. 5. 4. 3. KOMUNALNI RED, UPRAVNI I FINANCIJSKI NADZOR Predstavnika tijela jedinica lokalne samouprave duna su donijeti Odluku o komunalnom redu i mjere za njegovo provoenja. Glavni cilj Odluke je poblie ureenje odnosa u komunalnom gospodarstvu. Odluka sadri odredbe o: 1) ureenju naselja 2) odravanju istoe i uvanju javnih povrina 3) koritenju javnih povrina 4) skupljanju, odvozu i postupanju s komunalnim otpadom 5) uklanjanju snijega i leda 6) uklanjanju protupravno postavljenih predmeta 7) mjere za provoenje komunalnog reda 8) kaznene odredbe Nadzor nad provedbom odredbi komunalnog reda ima komunalno redarstvo. Komunalni redari su ovlateni: 1) rjeenjem narediti fizikim i pravnim osobama radnje u svrhu odravanja komunalnog reda 2) izricati mandatne kazne ili predloiti pokretanje prekrajnog postupka Upravni nadzor nad provedbom ZOKG-a provodi Vlada RH i nadleno ministarstvo (Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja). Vezano za financijski nadzor, u djelokrugu je Dravnog ureda za reviziju provoenje 118

revizije. Revizija se obavlja prema godinjem programu Dravnog ureda, a obuhvaa i nadzor zakonitosti koritenja sredstava te davanje ocjene o ekonominosti i djelotvornosti obavljanja djelatnosti kao i ocjene o uinkovitosti ostvarivanja ciljeva iz pojedinih programa.

119