Teoretska pitanja iz ispita - Porezi

1. Objasnite klasifikaciju posrednih i neposrednih poreza!

neposredni - oni porezi koji se plaaju prije troenja dohotka; npr. porez na
dohodak
posredni - oni porezi koji se plaaju troenjem dohotka; npr. PDV
2. Imovinski porez u irem smislu + primjer
Imovinski porez u uem smislu je porez na imovinu, dok su ostali imovinski
porezi tj. porez na nasljedstva i darove, porez na promet imovine i porez na
porast vrijednosti imovine imovinski porezi u irem smislu. Zbirno su poznati
kao imovinski porezi, ali se meusobno razlikuju.
3. Razlika porezni platac i porezni destinatar
porezni platac onaj koji u ime i za raun poreznog obveznika plaa porez
- osoba koja zapravo ini uslugu poreznom obvezniku na taj nain to e
s njegovim sredstvima (iz njegove ekonomske snage, iz njegovog
dohotka) i u njegovo ime uplatiti porez koji je duan porezni obveznik.
- Porezni platac je osoba preko koje porezni obveznik plaa porez iz
svog dohotka ili imovine.
- Porezni platac je npr. poslodavac koji prije isplate dohotka
zaposlenicima izvri obraun i iz njegovih dohodaka uplati duni porez
nadlenom tijelu (tzv. porez po odbitku)
porezni destinatar osoba koju je nositelj porezne politike (drava) unaprijed
odredila da snosi porezni teret
- nositelj poreznog tereta kao posljedica tzv. namjeravanog prevaljivanja
tj. onog prevaljivanja do kojeg dolazi po intenciji zakonodavca
- npr. kod plaanja carina ili poreza na promet.
4. Materijalni elementi oporezivanje i objanjenje
I.
porezni izvor ekonomsko bogatstvo iz kojeg porezni obveznik
podmiruje svoju poreznu obvezu
II.
porezni objekt povod oporezivanju
III.
porezna osnovica kvalitativna ili kvantitativna konkretizacija
poreznog objekta
IV. porezna stopa veliina poreznog tereta u odnosu na poreznu
osnovicu; izraava se u postotku ili u promilu
V. porezna sposobnost sposobnost poreznog obveznika da podmiri
poreznu obvezu
5. Engleski oblik
Bit ovog oblika je u tome da se svi porezu podloni prihodi najprije oporezuju
jednim proporcionalnim porezom na dohodak, nakon ega se na dohodak koji
prelazi odreeni iznos, primjenjuje jo i nadporez koji se ubire primjenom
progresivne tarife
1

I.

romanski njegovom primjenom se najprije odvojeno oporezuju pojedinane vrste porezu

podlonih prihoda, i to dijelom proporcionalno, a dijelom regresivnim pojedinanim
porezima, da bi se nakon toga ukupni iznos svih tih prihoda oporezivao jo jednom , i to

II.

dopunskim progresivnim porezom

germanski jedinstven porez na dohodak koji zahvaa prihode tj. dohodak, a oporezivanje
se obavlja u pravilu primjenom progresivne tarife

6. Wagnerova naela i objasniti dvije podjele

-

Financijsko-politika naela
naelo izdanosti - u sebi sadrava zahtjev za takvim porezima, odnosno
poreznim sustavom u cjelini, ijom e se primjenom prikupiti masa novanih
sredstava koja e biti dovoljna za podmirenje javnih rashoda
naelo elastinosti - sadrava zahtjev da porezni sustav u cjelini bude
izgraen tako da se relativno lako, bez bitnijih promjena i dugotrajnih
procedura, moe prilagoditi novonastalim prilikama u kojima postoji potreba za
veim ili manjim financijskim sredstvima
Ekonomsko-politika naela
naelo izbora poreznog izvora - sadrava zahtjev da se, ponajprije, kad god
je mogue i u pravilu treba oporezivati prihod, odnosno dohodak, a samo
iznimno i na to krai rok imovina
naelo izbora vrste poreza - naelo u kojem je sadran zahtjev da se eljeni
cilj oporezivanja optimalno moe dosei samo jednim odreenim poreznim
oblikom, odnosno samo jednom odreenom vrstom poreza
Socijalno-politika naela
naelo ope (univerzalne) porezne obveze - sadrava zahtjev za takvim
oporezivanjem kod kojega nee biti utvrenih poreznih izuzea koja bi se kao
porezni privilegij priznavala odreenim slojevima stanovnika
naelo ravnomjernosti u oporezivanju - sadrava zahtjev za oporezivanjem
u kojem je porezni teret ravnomjerno rasporeen na sve porezne obveznike
Porezno tehnika naela
naelo odreenosti poreza - sadrava zahtjev da sva pitanja vezana uz
obvezu plaanja poreza budu regulirana pravnim propisima
naelo ugodnosti plaanja poreza - sadrava zahtjev da sva pitanja vezana
uz oporezivanje budu regulirana tako da obveza plaanja poreza izazove to
manji otpor kod poreznih obveznika
naelo jeftinoe ubiranja poreza - sadrava zahtjev da se u porezni sustav
ugrade to jeftiniji porezi.
7. Puna (apslolutna) progresija - direktna
puna progresija - porezna stopa utvrena za porezni razred primjenjuje se na
cjelokupni iznos

Porezne stope
Veliina poreznog tereta u donosu na poreznu osnovicu
Najee u postotku ili u promilu
Vrste:
1. Proporcionalne
2. Progresivne
3. Regresivne
1. Proporcionalne porezne stope
Porezna stopa uvijek ostaje nepromijenjena
Uvijek u istom razmjeru sa poreznom osnovicom
Relativno porezno optereenje se nikada ne mijenja
Ne utjee na promjene u relativnim odnosima ekonomske snage izmeu
razliitih poreznih obveznika
2. Direktna progresija:
Neposredna primjena na poreznu osnovicu
Dvije vrste:
- puna progresija (stalna ili globalna)
- ralanjena progresija (lomljena, klizea, tranirana)
Puna progresija
Porezna stopa utvrena za porezni razred se primjenjuje na cjelokupni
iznos.
Ralanjena progresija
Poveana porezna stopa se primjenjuje samo na uveani dio osnovice
Indirektna progresija
Progresivne stope se ne vide izvana
Zbog koritenja osobnih odbitaka, uz proporcionalnu poreznu stopu
dolazi do efekta progresivnih stopa
Stvarna (efektivna) porezna stopa nikada ne dostie visinu nominalne
stope
3. Regresivna porezna stopa
Poveanje porezne osnovice smanjuje poreznu stopu
Rijetka primjena reg. stopa u praksi
Uinak posrednog oporezivanja dohotka moe dovesti do regresivnog
efekta
Uinci regresivnog oporezivanja vidljivi su najvie kod posrednog
oporezivanja

8. Elementi kumuliranja poreza

1. Jedan porezni obveznik
2. Jedan porezni izvor
3. Vie raznovrsnih poreza
Kumuliranje poreza postoji kada jedan porezni obveznik na isti porezni izvor
plaa vie raznovrsnih poreza. Primjerice, iz dohotka e porezni obveznik
plaati porez na dohodak (kao direktni porez) o porez na promet (kao
indirektni porez) kad svojim dohotkom plaa robu optereenu porezom na
promet.
3

9. Efekt regresije na promet str. 227 ili

regresivne porezne stope kako je tono glasilo pitanje? Str 61
Socijalni uinak poreza na promet ogleda se u njegovu regresivnom
djelovanju, koje zbog svojeg negativnog djelovanja ujedno predstavlja osnovni
nedostatak tog poreznog oblika. O regresivnom se uinku oporezivanja govori
onda, kad nie ekonomske snage nose relativno vii porezni teret, dok su vie
porezne snage optereene lakim poreznim teretom. Do toga dolazi zbog
naina oporezivanja prometa proizvoda, gdje se ne vodi rauna o stvarnoj
ekonomskoj snazi iz koje e se izdvajati porez ukljuen u cijenu oporezivanog
proizvoda.
Regresivno djelovanje poreza na promet to je tee, to je ekonomska snaga
(dohodak) kupaca oporezivanih proizvoda (poreznih destinatara) nia, a
primijenjena porezna stopa via. Na intenzitet regresivnog djelovanja poreza
na promet utjee i broj lanova obitelji poreznog destinatara. to je taj broj
vei, to e se iz ekonomske snage poreznog destinatara morati nabaviti vie
oporezivanih proizvoda, pa e sudjelovanje poreza na promet u njegovoj
ekonomskoj snazi stoga biti i vee.
Regresivne porezne stope
O regresivnim je poreznim stopama rije onda kad se na rastue porezne
osnovice primjenjuju porezne stope ija visina pada.
Porezno optereenje osoba s najviom poreznom osnovicom biti e
procentualno najnie, dok e osoba s najniom osnovicom, iz nje izdvojiti
relativno najvie poreza.
Takvo oporezivanje je kod direktnih poreza gotovo nepoznato jer je
neprihvatljivo i kontraproduktivno.
Javlja se pri primjeni posrednih poreza (PDV, troarine, carine) iako je za
oporezivanje dobara i usluga koje su predmet oporezivanja, predviena
proporcionalna stopa.
Npr. porez na promet, odnosno PDV, naplauje se tako da se iznos poreza
urauna u maloprodajnu cijenu proizvoda. Iznos poreza dobiva se tako da se
na poreznu osnovicu (cijenu proizvoda) primjeni tarifom utvrena porezna
stopa. Taj proizvod, optereen porezom u odreenom iznosu kupiti e osobe
koje imaju razliite dohotke.
10. Razlika izmeu parafiskalnih davanja i javnih poreza
Parafiskalna davanja

Sporedan fiskalitet

Plaanja koja potiu od lanova odreene drutvene skupine

Prihod institucionalnih samoupravnih organizama

4

Ne pada pod direktnu nadlenost poreznog organa

Parafiskalna davanja u RH: Pristojbe za HOK, H, HTZ, Hrv. vodoprivreda.

parafiskalna davanja, obvezatna davanja koja se prikupljaju od fiz. i prav.

osoba a nemaju karakter poreza. Slinost je s porezima u tome da se uvode
na temelju zakona te da se u sluaju neplaanja mogu prisilno utjerati.
Razlika izmeu poreza i parafiskalnih davanja je u tome to porezi nemaju
unaprijed utvrenu namjenu, nego se skupljaju u zajedniki fond, odn.
proraun, te im se onda odreuje u to e biti utroeni, dok p. d. imaju
unaprijed utvrenu svrhu, npr. za soc. osiguranje, zdravstv. osiguranje, vodni
doprinos itd.

Parafiskalna davanja ne ulaze u proraun