Siniša Bilić:

Javne financije
 Fiskalna politika i ekonomska politika

• Ekonomska politika se dijeli na četiri grane:

– Vanjskotrgovinska politika
– Politika cijena i dohotka
– Fiskalna politika
– Monetarna politika
 Pojam
• Fiskalna politika, kao dio opće ekonomske politike, predstavlja skup
fiskalnih instrumenta, instrumenata javnih rashoda i prihoda, koji se
koriste radi ostvarivanja ciljeva ekonomske politike
• Naziv „fiskalna politika“ potječe od engleskog izraza „fiscal policy“
što znači politika javnih rashoda, poreska politika i slično
• Pojam fiskalna potječe od latinske riječi „fiscus“ koja označava
državnu blagajnu, ali i pravnu osobu koja je nositelj imovinskih
prava i zastupa je u svim njenjim imovinsko – pravnim odnosima,
dok pojam politika dolazi od grčke riječi „polis“ što znači država
 Fiskalna politika
• skup svih mjera (vlade) kojima se utječe na zarade, imovinu i
akumulaciju fizičkih i pravnih osoba s ciljem prikupljanja sredstava
za financiranje društvene potrošnje
• alat za ostvarenje općih gospodarskih ciljeva zemlje
• bavi se načinima prikupljanja novca u državnu blagajnu i njegovog
trošenja
• utječe na prihode i potrošnju ljudi, alocira resurse između privatnih i
kolektivnih dobara, utječe na poticanje investicija
• mjerama fiskalne politike reguliraju se ciklička kretanja u
gospodarstvu
• korištenjem fiskalnih instrumenata (javnih rashoda, javnog duga,
poreza) utječe se na ukupne gospodarske troškove
 Razlog izučavanja
• Osnovni ciljevi fiskalne politike su stabiliziranje makroekonomskih
rizika koji bi se mogli pojaviti zbog brzog rasta vanjskog i javnog
duga, te jačanje gospodarskog razvoja kroz povećanje
makroekonomske stabilnosti
• Oporezivanje predstavlja najbolji način prikupljanja sredstava za
javnu raspodjelu dok porezi predstavljaju najizdašniji prihod uopće
• fisklana politika se odnosi na smišljeno korištenje fisklanih mjera u
svrhu ostvarivanja ekonomskih ciljeva i drugih politika
• cilj svake države je postići gospodarski rast uz istodobnu visoku
zaposlenost i nisku inflaciju, a to je ostvarivo isključivo uz
kombinaciju instrumenata fiskalne politike
 Zadaće fiskalne politike
• Rast domaćeg proizvoda
• Stabilnost cijena
• Pravedna raspodjela dohotka
 Djelovanje fiskalne politike
• utjecaj fiskalne politike na gospodarstvo odražava se kroz
utjecaj javne potrošnje, tj. proračunskih rashoda
• proračunska potrošnja financira se porezom, tj.
proračunskim prihodima i proračunskim deficitom koji se
pokriva zaduživanjem kod nefinancijskog i financijskog
sektora
• ravnotežni proračun podrazumijeva jednakost proračunskih
prihoda i rashoda.
• ako su proračunski rashodi veći od proračunskih prihoda
govorimo o deficitu
• u suprotnom slučaju govorimo o suficitu
 Utjecaj na gospodarstvo
• utjecaj fiskalne politike na gospodarske cikluse u
gospodarstvu:
– povećanje proračunskih rashoda ekspanzivna je fiskalna
politika koja se očituje povećanjem državne potrošnje
– povećanje proračunskih prihoda uz nepromijenjenu
državnu potrošnju restriktivna je fiskalna politika
• pozitivan šok fiskalne potrošnje vodi povećanju
BDP, a pozitivan šok fiskalnih prihoda vodi
smanjenju BDP
 Funkcije fiskalne politike
• Fiskalna politika, osim što polazi od zadanih ciljeva, također
se temelji na prikupljanu prihoda i rashoda u cilju održavanja
stabilnosti gospodarstva, tj. na fisklanom sustavu koji se
ujedno isprepleće i sa ostalim elementima gospodarstva
• Musgrave (1959) tri osnovne funkcije fiskalne politike
– Alokacijska
– Stabilizacijska
– Redistributivna
 ALOKACIJSKA FUNKCIJA
• politikom javnih prihoda i javnih rashoda, odnosno
fiskalnom politikom i njenim instrumentima, utječe se na
odluke gospodarskih subjekata u vezi sa alokacijom
oskudnih resursa na različite djelatnosti
• iz državnog proračuna se izdvajaju sredstva za javne potrebe
(obrana, izgradnja škola, državnih autocesta i slično) iz
ukupnih raspoloživih sredstava
• sredstva se dijele na
– zajedničku i
– ostalu potrošnju
• financiranje se obavlja iz poreza
 STABILIZACIJSKA FUNKCIJA

• ostvaruje osnovne strateške ciljeve u postizanju:

– pune zaposlenosti,
– rasta nacionalnog dohotka,
– likvidnosti gospodarstva u razmjeni s inozemstvom,
– stabilnosti cijena,
– ostalih makroekonomskih pokazatelja
• ako dodje do neravnoteže gospodarskog sustava,
potrebno je intervenirati mjerama ekonomske politike
da bi se ponovno postigla ravnoteža tržišta
 REDISTRIBUTIVNA FUNKCIJA
• podrazumjeva preraspodjelu dohotka prema:
– pojednicima i obiteljima (država kroz poreze stječe javne
prihode koje nastoji redistribuirati na druge npr. naknada
za nezaposlene)
– prema sektorima (sve što je država ubrala kroz rashodovnu
stranu npr. subvencije poljoprivredi, industriji)
– prema regijama (država iz proračuna pomaže lokalnim
zajednicama u podmirenju dugova u obliku dotacija i
potpora)
 Učinci fiskalne politike

• raznim instrumentima, mjerama fiskalne politike može se poticati

gospodarski rast zemlje
• mogu se predvidjeti porezne olakšice i oslobađanja kod izravnih
poreza u cilju reinvestiranja dobiti, dohotka, poticanja ulaganja
stranog kapitala i slično
• posebno su značajni makroekonomski učinci fiskalne politike u
domenu stabilizacije, tzv. „učinci potražnje“
• ako je ukupna potražnja iznad ponude, tj. ako se gospodarstvo
nalazi u fazi prosperiteta i inflacije, tada se vodi antiinflaciona
fiskalna politika s ciljem da se obuzda pretjerana potražnja, te
uravnoteži s optimalno mogućom ponudom
 Smanjenje potražnje

• Smanjenje potražnje se može izvršiti pomoću više mjera

fiskalne politike
• najznačajnije antiinflaciond mjere, često nazivane i
kontrakcione ili restrikcione:
– sniženje javnih rashoda da bi se doprinijelo smanjenju globalne
potražnje dobara i usluga
– smanjenje transfernih rshoda da bi se reducirao dohodak privatnog
sektora namjenjen potrošnji
– povećanje poreza i drugih dažbina
– kombninirano korištenje smanjenja javnih rashoda i povećanje
poreznih i drugih dadžbinskih davanja
 Povećanje potražnje
• ako je gospodarstvo u fazi depresije i deflacije, tj. platežno
sposobna potražnja ispod realne ponude, poduzimaju se mjere
antidepresivne fiskalne politike
• ekspanzivna fiskalna poltika radi povećanja potražnje
• mjere ekspanzivne fiskalne politike:
– povećavanje javnih rashoda da povećamo potražnju
– povećanje transfernih javnih rashoda (pomoć nezaposlenima, socijalne
pomoći, povećanje mirovina i invalidnina i sl.) povećava raspoloživi
dohodak u privatnom sektoru i sklonost potrošnji
– sniženje poreza i drugih dažbina da bi više ostalo poduzetnicima i
fizičkim osobama
– kombinirana primjena sniženja poreza, povećanja javnih rashoda i
transfernih davanja u cilju povećanja agragatne potražnje, te
uspostavljanja gospodarske ravnoteže na višem nivou
 Neutralno konjuktivni karakter
• kada se gospodarstvo nalazi u stanju optimalne zaposlenosti s relativno
stabilnim nivoom cijena
• zadatak mjera je zadržavanje relativno stablnog nivoa cijena uz optimalni
gospodarski rast, rast koji osigurava zapošljavanje nove radne snage,
demografski priliv i priliv radne snage sa sela i eventaulno takav rast životnog
standarda
• poduzimanje stabilizacionih mjera fiskalne politike mora imati
pravovremenost poduzetih mjera
• stabilizacijske mjere ostaju uglavnom korektivnog, kompenzatornog
karaktera, tj. one trebaju povratiti već poremećene odnose i spriječiti njihovo
daljnje pogoršavanje
• pravovremenost je posebno značajna kod kod poduzimanja obzirnih-
diskrecionih mjera fisklane politike, mjera koje poduzimaju državni organi –
vlada prema vlastitoj procjeni u cilju ekonomske stabilizacije
 Ciljevi fisklane politike
• ostvaruju se kroz javne prihode, javne rashode, fisklani
deficit i javni dug
• osnovni ciljevi fisklane politike podudaraju se sa osnovnim
ekonomskim ciljevima društva:
– visoka zaposlenost
– niska i stabilna inflacija
– održiva platnobilančna pozicija
– visok i stabilan privredni rast
• Razlikujemo:
– globalne
– specifične ciljeve.
 Globalni ciljevi = zadaće fiskalne
politike
• gospodarski rast i razvoj kroz poticanje društvenog proizvoda
• ekonomska ravnotežu i stabilnost cijena
• pravednija raspodjela dohotka
 Specifični ciljevi globalne politike
• financiranje ponude javnih dobara i usluga
• ravnomjernija socijalna raspodjela javne potrošnje
• strukturno-razvojna funkcija
 Instrumenti fiskalne politike
• pri ostvarivanju ciljeva fisklana politika se služi specifičnim
sredstvima, odnosno instrumentima
• instrumeni su sredstva pomoću kojih se ostvaruju određeni
ciljevi
• promjene u vrsti i visini javnh prihoda i rashoda provode se
primjenom automatskih stabilizatora, te diskrecijskih mjera
• najvažniji instrument fiskalne politike je porez na dohodak
• porez na dohodak predstavlja i najvažniji stabilizator
gospodarstva koji ima ulogu smanjena mogućeg porasta
nacionalnog dohotka u fazi poleta, te pad dohotka u fazi
recesije
 Instrumenti fiskalne politike
• Automatske stabilizatore karakterizira svojstvo
sustava oporezivanja i potrošnje države koje
ublažuje promjene dohotka privatnog sektora
• primjer:
– progresivni porezi na dohodak
– naknada za nezaposlenost.
 Diskrecijske mjere
• nisu utvrđene nego ih država poduzima po vlastitom
nahođenju
• vrsta i veličina poremećaja u gospodrastvu određuje njihovu
bit
• primjena im je nezamjenjiva
• diskrecijske mjere su mjere koje se tiču
– ukidanja ili uvođenja poreza,
– promjene razine stope ili neki drugih elemenata oporezivanja
– promjene veličine i strukture javnih rashoda i sl.
• u suprotnosti su automatskom djelovanju ugrađenih
stabilizatora
 Formule elastičnosti
• u instrumente ubrajamo formule elastičnosti
• to su mjere usmjerene na uklanjanje uzorka i
posljedica poremećaja u gospodarstvu
– promjene u razini cijena,
– promjenje u stopi nezaposlenosti,
– promjene u porastu BDP-a i slično
• ako do takvih poremećaja dođe, s ciljem što
promptinijeg reagiranja, propisima su utvrđenje
mjere koje treba poduzeti
 Fiskalna politika i planiranje
• zakonom o proračunima uređuje se planiranje, izrada, donošenje i
izvršavanje proračuna
• plan razvojnih programa planiranje je izdataka za investicije i
kapitalne donacije
• projekcija proračuna procjena je prihoda i primitaka te rashoda i
izdataka proračuna za višegodišnje planiranje
• Trogodišnje planiranje proračuna postaje obveza za sve korisnike
proračunskih sredstava i izvanproračunskih fondova
• Planiranje likvidnosti - Ministarstvo financija nadležno je za
planiranje tromjesečnih i mjesečnih novčanih tokova kojima se
projicira priljev i odljev sredstava s jedinstvenog računa i koji
predstavljaju osnovu za izvršavanje proračuna
 Planiranje likvidnosti

• Pri izradi planova novčanih tokova ministarstvo

financija koristi informacije iz različitih izvora:
– završne bilance Jedinstvenog računa riznice za
prethodno razdoblje
– predviđanja svih prihoda na Jedinstvenom računu
riznice
– predviđanja svih rashoda
– predviđanja servisiranja dugova
– projekcije vanjskog toka pomoći i posuđivanja
– kretanja u ključnim makroekonomskim parametrima
 Fiskalna politika i proračun
• za potpunu slika proračuna potrebno je konsolidirati sve razine
proračuna
• konsolidirani proračun središnje države zbroj je primitaka i izdataka
državnog i proračuna izvanproračunskih fondova (bez transfera)
• potrebno konsolidirati proračun središnje države s proračunom nižih
nivoa vlasti
• izostavljaju se transakcije između svih proračuna i dobiva se
konsolidirani proračun opće države
• (konsolidirani) proračun rezultat je konsolidacije (poništavanja
međusobnih novčanih transakcija) između tri dijela: državnog ,
proračuna izvanproračunskih fondova i proračuna nižih nivoa vlasti
• lakše razumijevanje djelovanja fiskalne politike trži osvrt na
strukturu prihoda i rashoda svih razina proračuna
 Državna potrošnja
• Država troši na:
– tekuće izdatke poslovanja (plaće i naknade zaposlenih u javnim službama),
– financijske i ostale vanjske izdatke (otplate glavnice i kamate na dug,
– obrana, školstvo, platni promet itd.),
– tekuće prijenose i potpore proračunima i proračunskim korisnicima (državnim
institucijama, ministarstvima, zdravstvenim institucijama, entitetima, kantonima
itd.),
– tekuće prijenose i potpore izvanproračunskim korisnicima (transferi socijalnog
karaktera, npr. socijalna skrb, dječji doplatak, sredstva za porodiljni dopust,
mirovine, sredstva dodijeljena neprofi tnim institucijama, vjerskim zajednicama
itd.),
– tekuće prijenose sredstava u inozemstvo (članarine u međunarodnim
institucijama),
– subvencije (poljoprivredi itd.)
– ostale tekuće prijenose (poduzećima poput rudnika, željeznica itd.).
 Državna potrošnja
• Kapitalni izdaci
– poput izdataka za nabavu, izgradnju i investicijsko
održavanje (gradnja cesta, željeznica, mostova
itd.),
– domaći kapitalni transferi (financijskim
institucijama, poduzećima, građanima itd.) i
– kapitalni transferi u inozemstvo (drugim državama,
međunarodnim institucijama, pojedincima itd.)
 Javni prihodi
• povećanja učinkovitosti trošenja javnih
prihoda, pa je sukladno s tim stvoren sustav
državne riznice
• recesija u EU i BiH u 2009. godini dovodi do
pada raspoloživog dohodka i privatne
potrošnje
• pad javnih prihoda uz blagi rast javne
potrošnje