FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA PEDAGOGIJU
KOLEGIJ: PEDAGOKA STATISTIKA 1







TEMA
Z vrijednost: pretvaranje rezultata u standardizirane skorove










Predmetni profesor: doc.dr. Lejla Kafedi Studentica: Amela
Kahri
Saradnik: Ass. Amina Isanovi, MA
1

Uvod
Aritmetika sredina i standardna devijacija su te koje e nam definisati raspodjelu rezultata.
Kada imamo definisanu raspodjelu rezultata moemo izraunati na koji dio standardne
devijacije svaki rezultat pada, to znai da znamo koliko imamo rezultata veih i koliko manjih
od tog rezultata. Na taj nain moemo tano odrediti poloaj pojedinca u grupi.

Z - vrijednost
Z vrijednost oznaava poloaj pojedinog rezultata u nekoj normalnoj raspodjeli i to tako da
se ta vrijednost izrazi u dijelovima standardne devijacije. Z vrijednosti su jedan od
najpoznatijih naina umjeravanja nekog testa. Uz pomo z vrijednosti i slinih vrijednosti
koje se zasnivaju na standardnoj devijaciji mogu se ispravno usporeivati rezultati to su ih
ispitanici postigli u dva ili vie testova.
Standardizirano obiljeje z je linearna transformacija vrijednosti numerike varijable X.
Transformacija se provodi tako da se odstupanja vrijednosti numerike varijable od njezine
aritmetike sredine izraze u jedinicama standardne devijacije. Aritmetika sredina varijable z
svakog numerikog niza jednaka je nuli, a standardna devijacija jednaka je jedan.
Standardizirana varijabla omoguuje usporedbu poloaja podataka u jednom nizu i u
kvalitativno razliitim numerikim nizovima.
z skor predstavlja sirovi rezultat izraen u broju standardnih devijacija. Kada izraunamo z
skor dobiemo broj koji govori koliko standardnih devijacija je udaljen dati podatak od
aritmetike sredine u pozitivnom ili negativnom smjeru.




pri emu je:
X
a
sirovi rezultat
M aritmetika sredina
SD standardna devijacija

2

Zato nam treba z skor ili emu e nam rezultati izraeni u z skorovima?
Ovaj skor nam govori kakav rezultat je postigao neki pojedinac u odnosu na sve ostale
razultate. Na primjer, recimo da je aritmetika sredina na testu inteligencije M = 100, da je
SD = 15, te da je jedan student ostvario individualni rezultat X
a
= 92.

Dobili smo da je taj student za 0,53 standardne devijacije ispod prosjeka, ispod aritmetike
sredine. Ovako transformisani podaci nam mogu posluiti za druga statistika izraunavanja.
Standardizovana varijabla je relativan pokazatelj pogodan za poreenje poloaja podataka u
razliitim sreijama. Standardizovana varijabla je linearna transformacija vrijednosti varijable
X. Aritmetika sredina standardizovane varijable je jednaka nuli:

Varijansa i standardna devijacija standardizovane varijable su jednake jedinici:

3

Primjer 1
Prosjena godinja plata pedagoga jednog kantona iznosi 9600 KM. Prosjeno odstupanje od
tog prosjeka 1200 KM. Je li pedagog zaposlen u nekom drugom kantonu sa prosjenom
platom od 7300 KM diskriminiran?

Pedagog sa prosjenom godinjom platom od 7300 KM odstupa na nie -1,91 standardnih
devijacija, pa se moe rei da je diskriminiran u odnosu na kanton gdje je prosjena godinja
plata pedagoga 9600 KM.
Primjer 2
Prosjean broj bodova na prvom testu iz matematike iznosi 70, a prosjeno odstupanje od
prosjeka 15. Na drugom testu postignut je prosjean broj bodova 100. Standardna devijacija je
20. Uenik je na prvom testu postigao 83, a na drugom 135 bodova. ta se moe rei o
uspjehu uenika na testovima?
Vrijednost standardiziranog obiljeja za uspjeh na prvom testu je:

Vrijednost standardiziranog obiljeja za uspjeh na drugom testu je:

Uenik je na oba testa postigao iznadprosjean rezultat. Bolji je na drugom testu, jer je
odstupanje od prosjeka na vie 1,75 standardnih devijacija, a na prvom 0,87 standardnih
devijacija.