Professional Documents
Culture Documents
aritmetičkih sredina:
t-test
Psihologijska statistika I
13.12.2022.
Prof. dr. sc. Irena Burić
Predavanja
Što je t-test?
t= Δ - razlika između dvije aritmetičke sredine
σΔ- standardna pogreška razlike
Što je t-test?
• Pojmovi važni za uspješno korištenje i razumijevanje t-testa:
• t-distribucija
• Stupnjevi slobode
• Razina rizika
• Tablica t-vrijednosti
Distribucija t-vrijednosti
• zamislimo sljedeći pokus:
• iz iste populacije izvlačimo neizmjerno velik broj parova velikih uzoraka
• izračunamo aritmetičke sredine uzoraka
• odredimo razlike između aritmetičkih sredina pojedinih parova uzoraka – d
• nacrtamo distribuciju tih razlika → aritmetička sredina te distribucije
jednaka je PRAVOJ RAZLICI (koliko ona iznosi?), a standardna devijacija
te distribucije jednaka je STANDARDNOJ POGREŠCI RAZLIKE među
aritmetičkim sredinama
Distribucija t-vrijednosti
• zamislimo dalje da smo za svaku pojedinu razliku između dvije
aritmetičke sredine odredili i pripadajuću t-vrijednost tako što smo
izračunali omjer te razlike i pripadajuće standardne pogreške
razlike
• naposljetku, nacrtali smo i distribuciju tako dobivenih t-
vrijednosti
M − M-aritmetička sredina
t= µ-aritmetička sredina populacije
M σM-standardna pogreška
aritmetičke sredine
df=N-1
t-test: veliki nezavisni uzorci
• Velikim uzorcima smatraju se uzorci koji imaju N > 30 ili N > 50,
ovisno i izvoru.
• Što su veliki uzorci prema tablicama t-vrijednosti?
Standardna pogreška razlike između dvije
aritmetičke sredine – VELIKI NEZAVISNI
UZORCI
M1 − M 2 = ( M1
2
+ M 2 2
)
• σM1-M2 - standardna pogreška razlike
• σM1 – standardna pogreška aritmetičke sredine prvog uzorka
• σM2 – standardna pogreška aritmetičke sredine drugog uzorka
t-test: veliki nezavisni uzorci
• Koristi se za provjeravanje statističke značajnosti razlike između
dvije aritmetičke sredine izračunate na temelju dvije nezavisne
skupine ispitanika
M1 − M 2
t= df=(N1-1)+(N2-1)
M1 + M 2
2 2
t-test: veliki nezavisni uzorci
• statistička značajnost t - testa:
• t<1.96, p>0.05 (razlika nije statistički značajna; rizik od pogrešnog
zaključka veći je od 5%; ovako velika razlika po slučaju se dobiva u više
od 5% slučajeva što je neprihvatljivo visok rizik)
• 1.96<t<2.58, p<0.05, p>0.01 (razlika je statistički značajna uz rizik
pogešnog zaključka manji od 5%, ali veći od 1%; ovako velika razlika se
dobiva u manje od 5% slučajeva, ali više od 1% slučajeva; možemo biti
sigurni više od 95%, ali manje od 99% da razlika postoji i u populaciji)
• t>2.58, p<0.01 (razlika je statistički značajna uz rizik pogrešnog zaključka
manji od 1%; ovako velika razlika se po slučaju dobiva u manje od 1%
slučajeva; možemo biti sigurni više od 99% da razlika postoji i u
populaciji)
• granične vrijednosti t=1.96 i t=2.58 vrijede samo ako su uzorci vrlo veliki
(npr. N=500) – što je N manji, granična vrijednost t mora biti veća da bi se
neka razlika proglasila statistički značajnom (pogledati u t-tablicu!)
t-test: veliki nezavisni uzorci
• ako je razlika između dviju aritmetičkih sredina uzoraka
statistički značajna, to znači da se aritmetičke sredine dviju
populacija međusobno razlikuju
• to ne znači da se svi individualni rezultati jedne populacije
razlikuju od svih individualnih rezultata druge populacije – može
biti “prekrivanja” distribucija
• pitanje: koliko velika treba biti razlika u aritmetičkim sredinama
(izražena u standardnim devijacijama) da se distribucije gotovo
uopće ne preklapaju?
Vježbe
Vježba 1
• Na nekom sveučilištu studenti u prosjeku uče 17 h tjedno.
Jedan student je primijetio da njegovi kolege iz studentskog
doma uče više od 17 h tjedno. Na skupini od 16 studenata koji
žive u domu utvrdio je da u prosjeku uče 21 h tjedno (uz
SD=6.80). Razlikuju li se studenti koji žive u domu od studenata
sveučilišta općenito u broju sati koje tjedno provedu u učenju?
• nul-hipoteza: nema razlike u broju sati učenja između studenata
koji žive u domu i ostalih studenata na sveučilištu
Vježba 1
1. izračunati standardnu pogrešku aritmetičke sredine: σM
2. izračunati t-test prema zadanoj formuli
3. odrediti stupnjeve slobode: df=N-1
4. usporediti dobivenu t vrijednost s onom graničnom za
stupnjeve slobode kojima raspolažemo i za razine rizika od
1% i 5%.
5. zapisati izraz, interpretirati
Vježba 1
1. izračunati standardnu pogrešku aritmetičke sredine: σM=1.70
2. izračunati t-test: t = M − = 21 − 17 = 2.35
M 1.70
3. odrediti stupnjeve slobode: df=N-1=16-1=15 → df=15
• dobivena t-vrijednost iznosi 2.35; za N=16 imamo 15 stupnjeva
slobode; uz razinu rizika od 1% i uz 15 stupnjeva slobode, granična
vrijednost t iznosi 2.947, a uz razinu rizika od 5% granična t-
vrijednost iznosi 2.132
• naša t-vrijednost je VEĆA OD GRANIČNE vrijednosti uz razinu rizika
od 5%, ali ne i uz graničnu vrijednost t uz rizik od 1% → to
zapisujemo ovako:
t=2.35, df=15, p<0.05, p>0.01
Vježba 1
• Interpretacija: „Utvrđena je statistički značajna razlika u broju
sati provedenih u učenju tjedno između studenata koji žive u
studentskom domu i ostalih studenata na sveučilištu uz razinu
rizika od pogrešnog zaključka manju od 5%, ali ne i uz razinu
rizika manju od 1%. Studenti koji žive u domu uče veći broj
sati tjedno.”
• praktično, to znači da sa sigurnošću većom od 95% možemo
tvrditi da ova razlika postoji i u populaciji, ali to isto ne možemo
tvrditi sa sigurnošću većom od 99%, odnosno vjerojatnost da
razlika ne postoji i u populaciji je manja od 5%, ali veća od 1%.
Vježba 2
• Na skupini od 500 arhitekata i skupini od 500 profesora
hrvatskog jezika primijenjen je test spacijalnih sposobnosti i
utvrđeni su sljedeći deskriptivni pokazatelji: MA=120, SDA=10;
MH=109, SDH=12
• istraživačko pitanje: Razlikuju li se dipl. ing. arhitekture i profesori
hrvatskog jezika u spacijalnim sposobnostima?
• istraživačka (direktivna) hipoteza: arhitekti imaju razvijenije spacijalne
sposobnosti od profesora hrvatskog jezika
• H0=nema razlike u spacijalnim sposobnostima između arhitekata i
profesora hrvatskog jezika
Vježba 2
• Izračunati standardne pogreške aritmetičkih sredina:
𝑆𝐷 𝑆𝐷
𝜎𝑀 𝐴 = ; 𝜎𝑀 𝐻 =
𝑁 𝑁
• Izračunati standardnu pogrešku razlike: σM1-M2
• Izračunati t-omjer:
𝑀1 − 𝑀2
𝑡=
2 2
𝜎𝑀1 + 𝜎𝑀2
• Izračunati stupnjeve slobode: df=(N1-1)+(N2-1)
• Interpretirati
Vježba 2
• Izračunati standardne pogreške aritmetičkih sredina:
𝑆𝐷 10 𝑆𝐷 12
𝜎𝑀 𝐴 = = = 0.447 ; 𝜎𝑀 𝐻 = = = 0.537
𝑁 500 𝑁 500
• Izračunati t-omjer:
𝑀1 − 𝑀2 120 − 109
𝑡= = = 15.71
2 2 0.4472 + 0.5372
𝜎𝑀1 + 𝜎𝑀2