Hi-kvadrat test predstavlja neparametrijski test kojeg koristimo

kad imamo podatke na nominalnoj skali mjerenja. Postupak

nazvan hi-kvadrat test se upotrebljava u većini slučajeva ako se
radi o kvalitativnim podacima ili ako tim podacima distribucija
značajno odstupa od normalne u ovom slučaju od referentne. Hi
kvadrat test je vrlo praktičan test koji može osobito poslužiti
onda kad želimo utvrditi da li neke dobivene (opažene)
frekvencije odstupaju od frekvencija koje bismo očekivali pod
određenom hipotezom.
 Hi-kvadrat test (2 test) zasnovan je na 2 distribuciji i koristi se tipski za
rješavanje nekoliko problema.
 Prvi se odnosi na testiranje značajnosti razlike između opaženih i teorijskih
frekvencija različitih rasporeda vjerovatnoće – označimo ga kao test
prilagođenosti.
 Drugi domen primjene 2 testa je kod takozvanih tabela kontingencije i odnosi
se na testiranje međusobne povezanosti različitih obilježja posmatrane pojave.
 Kao poseban slučaj izdvaja se i testiranje jednakosti (ili razlike) proporcija tri i
više skupova, što se označava i kao testiranje homogenosti posmatrane
pojave.
 Osnovni koraci prilikom testiranja 2 testom
mogu se svesti na sljedeće:
 Ustanovljava se nulta i alternativna hipoteza.
 Izračunavaju se teorijske frekvencije
pojavljivanja neke osobine kod posmatrane
populacije u skladu sa postavljenom nultom
hipotezom.
 Kod tabela kontingencije, različite opservacije –
frekvencije razmještaju se u različite ćelije.
 Osnovne karakte­ri­stike hi- kvadrat distribucije su::
 Izračunata vrijednost 2 testa uvijek je pozitivna, zbog kvadratnog
izraza .
 Postoji familija 2 distribucija u zavisnosti od broja stepeni slobode.
Broj stepeni slobode u većini slučajeva zavisi od broja grupa
frekvencija ili od broja ćelija u tabeli kontingencije, a ne od broja
elemenata u uzorku. Zbog toga i oblik 2 distribucija ne zavisi od broja
elemenata u uzorku.
 2 distribucija je pozitivno asimetrična. Povećavanjem broja stepeni
slobode ova distribucija se približava normalnoj, tako da već za 10
stepeni slobode uzima oblik približno normalne distribucije.
 2 test se primjenjuje samo prilikom testiranja apsolutnih frekvencija.
 zbir empirijskih (opaženih) i teorijskih frekvencija mora biti jednak.
 treba uzeti u obzir svako pojavljivanje i nepojavljivanje određene osobine, da se ne bi narušio
uslov pod 2. Tako, na primjer, ako se testiranjem neke pojave javljaju odgovori "da" i "ne", to
znači da se uz frekvenciju za "da" mora pridružiti i frekvencija za "ne".
 frekvencije u pojedinim ćelijama moraju biti nezavisne, tako da svaka frekvencija u pojedinoj
ćeliji mora pripadati drugom individuumu ili objektu.
 očekivane (teorijske) frekvencije ne smiju biti suviše male. U statističkoj literaturi nema
jedinstvenog stava o tome šta se to podrazumijeva pod suviše malim frekvencijama.
 2 test, prilikom testiranja prilagođenosti, može da se primijeni za bilo koju
distribuciju populacije ili slučajne promjenljive, ali je to od posebne važnosti i
najčešće primjenjivano u slučajevima uniformnog i normalnog rasporeda.
Testiranje se svodi na provjeravanje značajnosti razlike između opservisanih i
očekivanih frekvencija.

Prilikom testiranja prilagođenosti nekog empirijskog unifo­r­mnom rasporedu,

nulta i alternativna hipoteza glase:
 H0 : Populacija (ili slučajna promjenljiva) uniformno je raspoređena

 H1 : Populacija (ili slučajna promjenljiva) nije uniformno raspoređena

Kada su posmatrana obilježja mjerena na
nominalnoj mjernoj skali i u slučajevima
kada je moguće formirati tabelu sa dva ulaza
(za jedno i za drugo obilježje), koja se naziva
tabela kontingencije, uz pomoć 2 testa
može se dobiti odgovor na postavljeno
pitanje.
 Predmet istraživanja

Predmet ovog istraživanja jeste Hi-kvadrat test, definisanje samog pojma, njegova
primjena i upotreba na konkretnim primjerima.
 Problem istaživanja

Problem istraživanja ovog rada se definiše kroz činjenicu približavanja pojma Hi-
kvadrat test-a i njegovo tumačenje.
 Cilj istraživanja

Cilj ovog istraživanja je na najjednostavnijim primjerima pokazati primjenu pojma Hi

kvadrat test-a.
 Zadatak istraživanja

Zadatak istraživanja je kroz teorijske osnove i primjere ispuniti gore navedeni cilj.
U jednom anketnom upitniku u pedagogiji
učenici su odgovarali na pitanje ; Da li
izdvajate bitno od nebitnog u gradivu koje
učite? Ispitanici su odgovarali na skali
Likertovog tipa od 1=nikad do 5=uvijek .
Htjelo se saznati da li dječaci ili djevojčice
više koriste spomenuti način učenja.
 Postupak:

Otvori se meni Analyze , pritisne dijaloški okvir Descriptive Statistics, a zatim Crosstabs.
Pritisne se ona varijabla (spol učenika) čije će kategorije zauzimati redove tabele i prebaci u
polje Row(s). Zatim ona varijabla (Da li izdvajate bitno od nebitnog u gradivu koje učite) čije će
kategorije zauzimati kolone tabele prebaci se u polje Column(s). Pritisne se dijaloški okvit
Statistics i potvrdi polje Chi-square. Zatim se klikne na dijaloški okvir Cells... i u prozoru Cell
Display u odjeljku Counts odabere polje Observed, a u odjeljku Percentages odabere polje
Row. Nakon toga se pritisne Continue i zatim OK. Pritiskom na Continue i Ok dobijaju se
rezultati (Output),koji prikazuju dvije tabele-jednu tabelu za pregled predmeta obrade i drugu
tabelu za unakrsno tabeliranje. U prvoj tabeli prikazani su procenti i frekvencije za pojedine
opcije sa Likertove skale i to spol učenika u redu i Da li izdvajate bitno od nebitnog u gradivu
koje učite u koloni. Uočava se da su djevojčice,u odnosu na dječake, procentualno više davale
odgovore koji teže negativnom polu u odgovoru na ovo pitanje.
 Da li izdvajate bitno od nebitnog u gradivu koje učite? Total

Nimalo,nikad Malo,ponekad Srednje 50% Pretežno,često Potpuno,uvijek

Spol učenika 13 18 20 8 9 68
19,1%
Muški 26,5% 29,4% 11,8% 13.2% 100,0%
 
13 14 17 7 6 57
22,8%
Ženski 24,6% 29,8% 12,3% 10,5% 100,0%

Total Count 26 32 37 15 15 125

% within SpolU 20,8%
25,6% 29,6% 12,0% 12,0% 100,0%

Dobijena vrijednost hi-kvadrat testa je x²=0,445 i on je mnogo manji od

granične vrijednosti za 4 stepena slobode, koji iznosi 9,488 za nivo zaključivanja
(ρ=0,05) i 13,277 za nivo zaključivanja (ρ=0,01) i nije statistički značajna
(signifikantna) Sig.=0,979.
S obzirom da je vrijednost hi-hvadrat testa mnogo manja od granične
vrijednosti zaključuje se da nema statistički značajne razlike izmđu dječaka i
djevojčica kod izdvajanja bitnog od nebitnog u gradivu koje uče. Ovdje je važno
spomenuti da će rezultat hi-kvadrat testa biti isti i ako se obrnu redovi i kolone.
Hi-kvadrat test je vrlo praktičan test koji može osobito poslužiti onda kad želimo
utvrditi da li neke dobivene (opažene) frekvencije odstupaju od frekvencija koje
bismo očekivali pod određenom hipotezom. Kod ovog testa katkada tražimo
postoji li povezanost između dvije varijable i on pokazuje vjerojatnost
povezanosti. Kod hi-kvadrat testa smatramo da je razlika između opaženih i
teoretskih frekvencija statistički značajna, ako je dobiveni hi-kvadrat veći od
granične vrijednosti u tablici hikvadrata, uz određeni broj stupnjeva slobode.
Glavna opasnost od hi-kvadrat testa je u tome što se on lagano izračunava, ali
treba prethodno dobro promisliti što nas zapravo zanima, pa tek onda ići u
izračunavanje teoretskih (očekivanih) frekvencije, jer one ovise o hipotezi koju
smo postavili.
HVALA NA PAŽNJI!