 Oglas je plaćena obavijest čiju objavu naruči pravna ili fizička osoba

s namjerom da time pospješi pravni promet proizvoda, usluga,

nekretnina, prava ili obveza, pridobije poslovne partnere ili u
javnosti ostvari ugled ili dobro ime.
 Oglašavanja često stvaraju lažne predodžbe ljudima te manipuliraju
njima, stvaraju nam potrebu za nečim, radi se o tehnici „tajnog
zavođenja“. „ One zavode ljude! Stvaraju lažne predodžbe i
vjerovanja.
 Radi se o fenomenu koji se pojavio 1957. godine kada je James Vicary, spretni
menadžer lokalnoga kina u New Jerseyu pokušao utjecati na potrošačku podsvijest.
Spretnim insertiranjem poziva, trajanja svega 25 stotinki sekunde, "Drink Coke" i "Eat
popcorn", unutar filmskoga materijala, podigao je prodaju pića za 57,5 a kokica za
18,1 posto. Eksperiment je nazvan "Invisible commercial".
 Koliko je utjecaj subliminalnih poruka zapravo bitan i presudan za neko ponašanje,
još uvijek nije dovoljno istraženo. Wikipedia ovu temu definira ovako: "Subliminalna
poruka je signal ili poruka ugniježdena u drugi objekt, s ciljem zaobilaženja normalnih
granica opažanja".
 Manipulacija se može objasniti kao smišljen, sistemski i kontroliran postupak ili skup
postupaka pomoću kojih manipulator, koristeći se simboličkim sredstvima, u njemu
pogodnim psihosocijalnim uvjetima, odašilje u javnost (masu) preko sredstava
komunikacije (masovni kanali komunikacije) određene poruke s namjerom da utječe
na uvjerenja, stajališta i ponašanje ljudi.
Osnovni elementi pojma manipulacija su:

 manipulator (izvor poruke, emiter, pošiljatelj poruke)

 poruke koje se šalju u javnost (sadržaj, vrijeme, oblik)
 javnost ili masa kojom se manipulira ( primatelj poruke)
 psihosocijalni uvjeti u kojima se poruka priopćava
 tehnička sredstva preko kojih se poruka prenosi
 javni problem na koji se poruka odnosi
 zainteresiranost publike (motivacija)
 posljedice koje poruka izaziva
 „Medijsku manipulaciju definiramo kao osmišljeni postupak temeljem kojega
manipulatori u različitim medijima odašilju simboličke poruke, a koji utiču na
svijest i ponašanje. Takav manipulator vješto zamjenjuje stvarne s lažnim
potrebama. Čini to različitim simboličkim sredstvima ( reklame, oglasi,
stvaranje slike o idealima, seksualne fiksacije u listovima za tinejdžere,
reality-show emisijama, bestselerima…). Manipuliranje sa slikom idola,
simbolima koji označavaju potrebe kod masa se stvraraju lažni osjećaji
moći.“
 Najznačajnije indicije medijskih manipulacija:
 površnost je lakša od dubine sadržaja,
 kraće teme lakše je prenijeti nego duže i složenije informacije,
 bizarno privlači više pozornosti od „običnog“ i
 posredstvom medija šalju se poruke o potrošnji kao primarnoj
ljudskoj potrebi.
1. Strategija distrakcije

2. Napravite problem – ponudite rješenje

3. Postupna strategija

4. Strategija odgađanja

5. Djelovanje na javnost kao na malo dijete

6. Isticanje emocionalne strane

7. Držanje javnosti u neznanju

8. Poticanje javnosti na pristojnost

9. Stvaranje osjećaja krivice

10. Zloupotreba znanja

 Posljednjih godina teoretičari sve više govore o problemu koji je u početku bio
karakterističan za televiziju, a danas se odnosi i na Internet, a to su nasilne scene.
Nasilje je postalo dio naše svakodnevice te ostavlja duboke posljedice na društvo u
cjelini, a posebno su tom uticaju podložni mladi, kod kojih je zabilježen porast nasilja.
Od uticaja medija može se „obraniti“ samo zrela ličnost. Međutim, dijete nije u stanju
razlikovati stvarnost od igre ili filma i može počiniti teško krivično djelo oponašajući
svoj omiljeni lik. Zapravo, za njega je to tek igra, jer nije svjesno posljedica svojeg
djelovanja. Zapanjujuće jest da nije riječ samo o djeci koja su psihički oboljela ili su iz
nestabilnih obitelji. Internet je postao medij bez ikakvih obzira na društvo. Da bi se
što više zaradilo, korisnicima se nude različite vrste usluga, koje su zabranjene
zakonom. Tako možemo govoriti i o porastu kaznenih djela “zahvaljujući” internetu.
 Kada se govori o mladima i medijskoj manipulaciji, valja istaknuti svojevrsne
predrasude o potencijalu mlade generacije, barem onom dijelu koji je bio voljan
sudjelovati u medijskim i novinarskim radionicama ili nazočiti nekoj vrsti poduka, od
tribina do otvorenih razgovora o određenoj medijskoj temi. Manipulator se vrlo vješto
poigrava podsvješću djece, ugađa im i tako ih kontrolira. Umjesto poziva na ponos,
upornost, dosljednost, dostojanstvo, „gura“ im potrošnju, seks, rasipništvo. Umjesto
razgovora, najmlađi putem utjecaja na njihove roditelje dobiju računalo, mobitel,
odnosno pristup internetu, različitim blogovima, društvenim mrežama, stranicama s
pornografijom i nasiljem, preko kojih postaju žrtve manipulatora, koji sve plasira kao
robu, pa čak i ljude i njihove živote. Ubrzo normalno postaje nenormalno, radni
identitet postaje ovisnički identitet – o virtualnom, o opijatima, o drugim osobama koje
sve određuju.
 „Prema nekim šire prihvaćenim definicijama reklame su smišljeno,
organizirano informiranje sredstvima masovnih medija i plansko
populariziranje industrijskih proizvoda i različitih usluga.“U današnjem
modernom svijetu, reklama predstavlja jedan od najpouzdanijih i
najpodmuklijih oblika manipulacije. Njena kratka, promjenljiva i dosta
privlačna forma lako se usađuje u glave. Njihova prednost da se nađu na
bilboardima, oglasnim pločama, televizorima, internetu, novinama, i svuda
oko nas, nezamjenljivo su sredstvo za manipuliranje propagandnim
porukama. Skrivene poruke u reklamama koje se čine informativne i
zabavne često postaju primjeri ponižavanja ljudskog dostojanstva, stvaranja
stereotipa, idola ili poželjnog oblika ponašanja.
 Mladi ljudi danas više nego ikada postaju taoci reklamiranja pa marketinški
stručnjaci u svojim televizijskim reklamama upravo tome pridodaju pažnju.
Reklame su te koje od djece rade potrošače i manipuliraju mlade da se
vode sve većim potrebama za imanjem određenih stvari. Mediji
predstavljaju određene strukture društva čija je namjena komunikacija sa
javnošću, te su pogodni za korištenje usluga kojima prodavači nastoje
nametnuti svoju ponudu krajnjim potrošačima, tačnije za oglašavanje ili
reklamiranje.
 Na samome zaključku ovoga rada možemo navesti prvenstveno da je medij sredstvo
koje se usko povezuje sa informacijom ili dezinformacijom, a predstavlja novine i drugi
tisak, radijski i televizijski program, programe novinskih agencija, elektroničke
publikacije i ostale oblike dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih
programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike. Medij vežemo uz oglas,
koji predstavlja plaćenu obavijest čiju objavu naruči pravna ili fizička osoba s
namjerom da time pospješi pravni promet proizvoda, usluga, nekretnina, prava ili
obveza, pridobije poslovne partnere ili u javnosti ostvari ugled ili dobro ime.
Manipulacija je smišljen, sistemski i kontroliran postupak ili skup postupaka prema
kojima manipulator korištenjem simboličkih sredstava ističe javnosti (masi) sredstvima
komunikacije pojedine informacije i poruke kako bi utjecalo na njihova uvjerenja,
stavove i razmišljanja ljudi. Razvojem tehnologije i novih medija, utjecaj na naše misli i
stvaranje prividnih potreba je jači. Veći dio javnosti smatra kako smo svjesni medijskih
manipulacija i kako se uspješno odupiremo svemu tome.