Social dilemma

Dokumentarac ispituje kako cijeli sustav (sistem) društvenih medija (mreža) njeguje ovisnost za
postizanje maksimalnog profita i njihovu sposobnost da manipuliraju stavovima, emocijama i
ponašanjem ljudi te šire teorije zavjere i dezinformacije ne razmišljajući o mogućim nepoželjnim
posljedicama. Film također ispituje učinak društvenih medija na mentalno zdravlje, posebice na
mentalno zdravlje adolescenata i porast stope samoubojstava među tinejdžerima. Tijekom
gledanja filma bili smo upoznati s brojnim činjenicama koje su i pomalo zastrašujuće npr. da je
došlo do povećanja stope depresije i samoubojstava među tinejdžerima i mladim odraslim
osobama od ranih 2000-ih. Haidt (socijalni psiholog) navodi da ovaj obrazac ukazuje na godinu
kada su društveni mediji postali dostupni na mobilnim telefonima. Onda prema studiji koju je
proveo Massachusetts Institute of Technology, da se lažne vijesti na Twitteru šire šest puta brže
od istinitih, ali najviše me zabrinula činjenica koju je izjavio Harris, koji tvrdi da je to "poslovni
model dezinformacija za profit" i da tvrtke zarađuju više novca dopuštajući nereguliranim
porukama da dođu do bilo koga po najboljoj cijeni, odnosno da tvrtke namjerno dopuštaju
širenja dezinformacija koje mogu biti opasne za društva čak i države samo zbog profita.
Kapitalizam nadzora je jedan od glavnih etičkih problema gdje mi kao korisnici i pojedinci smo
konstanto pod nadzorom i utjecajem socijalnih mreža, kao da stalno promatraju naše kretnje
narušavajući tako našu privatnost. Također jedan od etičkih problema je digitalna regulacija, a
možemo reći specifičnije digitalna komunikacija, današnja digitalna ekonomija potiče brzu
komunikaciju, s velikom količinom informacija koja se brzo troši zbog globalne povezanosti.
Razne tvrtke koriste obilje dostupnih informacija. Osobni podaci su vrijedne informacije koje
tvrtke koriste za poboljšanje svojih usluga, ali se također mogu koristiti na načine koji krše
ljudska prava, dostojanstvo i privatnost. Naravno utjecaj socijalnih mreža nije vidljiv samo na
nama, odnosno tinejdžerima, nego i na same obitelji. Uprave te socijalne mreže udaljavaju
ukućane te ne samo da udaljavaju, nego isključuju mogućnosti komunikacije između ukućana a
da mobiteli nisu uključeni. To možemo vidjeti u dijelu filma gdje majka predlaže da svi drže
svoje mobitele zaključane u kuhinjskom sefu prije večere, ali kada na nečijem telefonu pojavi
obavijest, Isla ustaje od stola i pokušava otvoriti kuhinjski sef. Nakon nekoliko neuspjelih
pokušaja razbijanju kuhinjski sef alatom, vraćajući vlastiti telefon, ali pritom oštećujući zaslon
Benova telefona. U zamjenu za novi zaslon telefona, Ben obećaje svojoj majci da će se suzdržati
od korištenja telefona tjedan dana. Na kraju scene Cassandra sjedi sama za stolom. Osobe koje
su započele razvitak socijalnih mreža nikada nisu mogle predvidjeti posljedice svojih kreacija te
im današnje korištenje socijalnih mreža i njihov utjecaj za manipulaciju nije bio pri mislima. To
možemo zaključiti iz primjera Justina Rosensteina, izumitelja Facebookove sveprisutne značajke
– gumba “like”. Govori kako je lajk bio namijenjen “širenju pozitivnosti” – što može biti loše u
tome da dopustite svojim prijateljima i njihovim prijateljima da “lajkaju” nešto što ste objavili?
Znamo kako je to danas ispalo: mjerenje vlastite vrijednosti proporcionalno s brojem lajkova.
Koliko god loše zvučalo mi kao pojedinci ne možemo ništa učiniti u vezi utjecaja socijalnih
mreža, no možemo odlučiti ne koristiti se njima što pomaže nama, ali opet ne i ostatku ljudi koji
su manipulirani od strane socijalnih mreža. Naravno taj utjecaj u smislu narušavanja ljudskih
prava smatram suludim, ali opet nemam ništa protiv da mi se predstave nekakvi videi koji su u
skladu s nekakvim istraživanjima koja provodim. Također bez Google ne bih puno stvari mogao
napraviti kao na primjer pomoć pri objašnjenu nekih pojmova ili tumačenju gradiva. Po meni
poanta ovoga filma je osviještenje ljudi o problemima utjecaja socijalnih mreža te mogućim
načinima sprječavanja njihovog utjecaja na naš život.