SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ U VITEZU

FAKULTET INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA

STUDIJ PRVOG CIKLUSA, TREĆA GODINA STUDIJA

SMJER: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

PROBLEM SIGURNOSTI I PRIVATNOSTI U SOCIJALNIM

MREŽAMA

SEMINARSKI RAD

Travnik, 10.04.2019. godine

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ U VITEZU
FAKULTET INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA

STUDIJ PRVOG CIKLUSA, TREĆA GODINA STUDIJA

SMJER: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

PROBLEM SIGURNOSTI I PRIVATNOSTI U SOCIJALNIM

MREŽAMA

SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja, Dino Softić, student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ u Vitezu, index

broj:
028-17RIT odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem
da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz korištenje citirane literature
i pomoć profesora, odnosno asistenta.

Potpis studenta: ______________

STUDENT: Dino Softić

PREDMET: Zaštita podataka i računarskih sistema
PROFESOR: Doc.dr. Boris Damjanović
ASISTENT: Mr. Mahir Zajmović
 SADRŽAJ

1. UVOD...................................................................................................................2

2. POTENCIJALNE OPASNOSTI........................................................................3

3. DRUŠTVENE MREŽE.......................................................................................4

4. RIZICI PRIVATNOSTI NA DRUŠTVENIM MEDIJIMA............................5

5. SAVJETI ZA ZAŠTITU PRIVATNOSTI NA DRUŠTVENIM MEDIJIMA. .6

5.1. LOZINKA.........................................................................................................6

5.2. OGRANIČENOST LIČNIH PODATAKA.......................................................7

5.3. ZAŠTITA PODATAKA I INFORMACIJA NA DRUŠTVENIM

MREŽAMA..............................................................................................................9

6. ZAKLJUČAK....................................................................................................10

LITERATURA..........................................................................................................11

1
 1. UVOD
Brzi rast društvenih mreža je usko povezan sa ubrzanim rastom brige za vlastitu
privatnost na tim mrežama.Neke mreže poput Facebooka omogućavaju svojim
korisnicima da kontroliraju privatnost svojih profila time smanjujući dostupnost
informacija neželjenim korisnicima.

Online privatnost uključuje pravo na osobnu privatnost koja se odnosi na skupljanje,

prenamjenu, prodaju trećim stranama i prikazivanja informacija koje se odnose na
osobu na putem interneta (npr. društvene mreže)

Potpune privatnosti na Internetu nema. U svakom trenutku veliki broj

zainteresovanih strana sakuplja podatke o „običnim ljudima“. Sakupljaju se lični
podaci o stvarnim ljudima, njihova imena, adrese, brojevi telefona, sakupljaju se
podaci o njihovim navikama na internetu, proizvodima koje kupuju, stranicama koje
posjećuju, kao i podaci o navikama iz stvarnog života. Ovu veliku količinu podataka
neki sakupljaju zbog zaštite državne bezbjednosti, neki da preciznije plasiraju
marketinšku kampanju za svoj proizvod, a neki zbog lične koristi ili zadovoljstva.
Koji god razlozi bili, narušavanje nečije privatnosti ne može i ne treba biti opravdano
1

Osnovna greška prosječnog korisnika računara je pretpostavka da on nema šta da

krije i da samim tim nije interesantan ljudima koji bi mogli da iskoriste njegove
sigurnosne propuste i da naruše njegovu privatnost. Druga velika greška koju
prosječan korisnik pravi je što ima apsolutno povjerenje kompanijama kojima daje
svoje lične podatke. To povjerenje kod korisnika stvara iluziju potpune privatnosti i
sigurnosti sistema koji koristi pa ni ne preduzima dodatne mjere da bi se zaštitio
nego samo konzumira uslugu koja mu je ponuđena u osnovnom obliku, bez ličnih
prilagođenja iste

Oni tih propusta možda nisu ni svjesni, ali zlonamjerni napadač itekako jeste, i
veoma lako ih može iskoristiti i time narušiti sigurnost i privatnost korisnika2

1
https://eportfolio.foi.hr/view/view.php?id=18376
2
https://infoteh.etf.ues.rs.ba/zbornik/2013/radovi/STS/STS-25.pdf

2
 2. POTENCIJALNE OPASNOSTI
Krađa identiteta – kako postoji mnogo dostupnih osobnih informacija na internetu,
neke stvari se mogu zaključiti iz pogleda na profil. Postoji opasnost od krađe OIB-a,
JMBG-a i sličnih podataka koji se zatim mogu upotrijebiti kao dio krađe identiteta.

Djeca i tinejdžeri – najugroženije žrtve koje dijele svoje osobne informacije na

internetu. Postoje dobna ograničenja na raznim web stranicama, ali koliko je to
učinkovito je u najmanju ruku sporno. Istraživanja su pokazala da pružanje
informacija vezanih uz online privatnost od strane roditelja, učitelja i vršnjaka igra
značajnu ulogu kod utjecanja na ponašanje tih online korisnika.

Seksualni predatori – Većina velikih društvenih mreža su predana da maksimalno

osiguraju korištenje njihovih usluga. Iako, velika količina dostupnih podataka na
društvenim mrežama, kao i mogućnost skrivanja iza lažnog identiteta, takve mreže su
postale popularne kod seksualnih predatora.

Uhođenje – Mogućnost uhođenja korisnika na društvenim mrežama je postala

ozbiljan problem. Popularne društvene mreže olakšavaju građenje mreže poznanika i
prijatelja te dijeljenje osobnih fotografija, mjesta na kojima se nalazite, kontakt
informacije i interese bez da ih zapravo osobno upoznate. Sa tom količinom osobnih
podataka lako je postati žrtvom uhođenja na društvenim mrežama.

Neželjena slava – Pitanja o privatnosti su se počela postavljati i nakon što su se

pojavili neki sadržaji na internetu koji se mogu okarakterizirati sramotnima za
korisnike koji se nalaze na njima. Pojava viralnih videa ili slika koji sigurno imaju
loš utjecaj na osobe koje se nalaze na njima.

Zaposlenje – Privatnost je postala vrlo bitna nakon što se povećao broj kompanija
koje provjeravaju svoje zaposlenike na društvenim mrežama.

Online žrtve – Društvene mreže su dizajnirane za pojedince da komuniciraju sa

drugim ljudima preko interneta. Međutim, neki pojedinci su sudjelovali u
nepoželjnim socijalnim interakcijama koje su stvorile negativan utjecaj na njihov
život. Većina meta su adolescenti i mladi, a napadi su većinom seksualnog tipa i
uznemiravanja.

3
Nadzor – Istraživanje u 2010. godini otkrilo je da najpopularnije aplikacije na
Facebooku prodaju informacije o korisnicima i njihovim prijateljima oglašivačima i
tvrtkama za Internet praćenje, što je kršenje Facebook pravila o privatnosti.

Policijski nadzor društvenih mreža -  Korištenje društvenih mreža u istragama je

postalo sve popularnije. 3

3. DRUŠTVENE MREŽE
Kako bi se zaštitili on neželjenih situacija moramo ograničiti količinu osobih
podataka koji su javno dostupni na društvenim mrežama. Ako uzmemo u obzir da se
na društvene mreže poput Twitter, Facebook-a, Google Plusa i slično stavljaju
fotografije, ne samo osobne fotografije već i fotografije obitelji. Osim fotografija na
društvenim mrežama dijele se trenutne misli, stavovi, osjećaji, želje, ispunjavaju
različiti kvizovu, pristupa raznim aplikacijama. Kada bi malo dublje razmislili o
tome gdje idu informacije koje se dijele na društvenim mrežama te da li ih netko
prati ili sakuplja vjerojatno većinu toga nebi objavljivali4
Korisnici društvenih mreža često otkrivaju osobne podatke na društvenim mrežama
kako bi upoznali nove ljude sličnih interesa, no to može predstavljati veliki
sigurnosni rizik. Zlonamjerni korisnici društvenih mreža na više načina mogu
ugroziti privatnost korisnika. Neki rizici koje sa sobom nose društvene mreže su
rizici privatnosti, rizici za mrežu i podatke, rizik identiteta i društveni rizici
Kod same izrade profila na društvenim mrežama te otkrivanjem nekih osobnih
podataka korisnici gube vlastitu privatnost.
Moguće je da neke organizacije ili pojedinci iz vlastitih interesa ili iz interesa kako
bi korisniku stvorili neku neugodnost ili štetu, odnosno kako bi ucijenili korisnika i
otkrili neke povjerljive podatke o korisniku prikupljaju digitalne zapise o
korisnicima.
Vlasnik društvene mreže osim podataka koje je korisnik svojevoljno otkrio može
pratiti i podatke o vremenu uspostavljanja na mrežu i vrijeme provedeno na
društvenoj mreži. Isto tako prati i koje je profile korisnik posjetio te poslane i
primljene poruke putem društvene mreže.
Te podatke vlasnik društvene mreže može zloupotrijebiti za ciljno oglašavanje i
3
https://eportfolio.foi.hr/view/view.php?id=18376
4
http://www.poslovnipuls.com/2016/04/14/pazite-sto-pisete-nafacebooku-i-
linkedinu-poslodavci-vas-mozda-gledaju/[
4
prodaju prikupljenih podataka drugim tvrtkama i pojedincima bez pristanka
korisnika. Jedna od loših strana društvenih mreža je nemogućnost potpunog brisanja
korisničkog računa odnosno ukoliko korisnik želi obrisati svoj korisnički račun na
društvenoj mreži otkrit će da nije moguće ukloniti sve podatke vezane uz korisnički
profil.5
Deaktivacijom svojeg profila korisnik uklanja svoj profil na društvenoj mreži no
osobni podaci i dalje ostaju pohranjeni što omoguće otkrivanje podataka koji su
zastarjeli i prikupljanje ostalih podataka o korisniku.

4. RIZICI PRIVATNOSTI NA DRUŠTVENIM MEDIJIMA

Većina sajtova društvenih medija ima potrebne informacije, kao što je vaš rođendan i
adresa e-pošte. Lopovi identiteta skloni su da prikupljaju lične informacije svojih
žrtava iz informacija dostupnih na sajtovima društvenih medija.
Mnogi kradljivci identiteta imaju tendenciju da hakuju svoje e-mail adrese žrtava
jednostavnim korištenjem osobnih podataka dostupnih na profilu društvenih medija.
Na primer, jedna od najčešćih tehnika koju koriste kradljivci identiteta, klikom na
„zaboravljenu lozinku“, a zatim pokušavajući da oporavim lozinku putem e-pošte.
Kada jednom pristupe vašem računu e-pošte, oni u osnovi imaju pristup svim vašim
ličnim podacima.
Sajtovi društvenih medija koriste mobilne aplikacije i usluge zasnovane na lokaciji
kako bi korisnicima omogućili da se prijave na njihovim trenutnim lokacijama. Ovo
obično otkriva trenutnu lokaciju korisnika svim osobama s kojima su povezani u
njihovim društvenim mrežama. Objavljene informacije mogu se lako koristiti od
strane zlonamjernih ljudi kako bi pratili vaše boravište. Štaviše, reći internetskoj
zajednici gdje se nalazite, ili gdje idete, možete završiti pozivanjem provalnika i
lopova u vaš dom ili posao. Na primer, postavljanjem vaše trenutne lokacije i rekavši
da ste na dugom odmoru u Australiji, dozvoljavate potencijalnim provalnicima i / ili
lopovima da znaju tačno gde se nalazite i koliko dugo ćete nestati. Da biste ublažili
takve rizike, trebali biste izbjegavati slanje planova putovanja i korištenje usluga
koje se temelje na lokaciji.

5
https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:1318/preview
5
 5. SAVJETI ZA ZAŠTITU PRIVATNOSTI NA DRUŠTVENIM
MEDIJIMA

5.1. LOZINKA

6
Kreirajte jake lozinke; što su vaše lozinke jače, to će biti teže pogoditi. U lozinku
možete uključiti posebne znakove kao što su simboli, brojevi i velika slova. Takođe,
nemojte koristiti neke uobičajene lozinke, kao što je ime vašeg djeteta, ime žene ili
rođendan.
Kako napraviti dobru lozinku? Lozinke (passwords) su kao ključevi od vašeg stana,
prva i osnovna prepreka između vašeg privatnog prostora i onih koji u taj prostor
nisu pozvani.
Osnovna pravila za upravljanje vašom sigurnosti na internetu, kojih bi trebalo čvrsto
da se držite jesu:
1. Kreirajte „snažne“, „jake“, „kvalitetne“, odnosno bezbjedne lozinke.
2. Čuvanje tajnosti te lozinke.
Pod terminom snažna, jaka, kvalitetna lozinka podrazumijeva se niz slova, brojeva i
znakova koji je napravljen tako da postoji velika vjerovatnoća da najbrža mašina
neće uspjeti da je pogodi u okvirima razumnog perioda vremena.
Sa druge strane, jaka lozinka je i niz slova, brojeva i znakova koje u razumnom
protoku vremena ne bi uspjela da pogodi ni osoba koja nas najbolje poznaje.
Kod samog kreiranja lozinke morate obratiti pažnju na kompleksnost i unikatnost

Lozinke možemo svrstat u važne lozinke (lozinka telefona,kompjutera, bankovnog

računa, sve lozinke vezane za društvene mreže i  vezane za sajtove koji sadrže vaše
lične podatke) i najmanje važne lozinke (igranje igrica preko interneta, forum,
chatovi)
Kako očuvati lozinku tajnom?
NIKADA nemojte drugima otkrivati svoju lozinku – ovo uključuje i vaše prijatelje,
dečka ili djevojku, rodbinu, nastavnike, druge učenike ili studente, kao i ljude sa
kojima radite. Naravno, ovo se posebno odnosi na sve nepoznate osobe.
VAŽNO: Zvanično zaposleni u korisničkim servisima ili bilo kojoj drugoj
uslužnoj djelatnosti (internet provajderi, mobilni provajderi, službenici banke i
slično) vas apsolutno nikada neće pitati koja je lozinka vašeg naloga.
6
http://einfo.biz/koriscenje-lozinki/
6
 Razlog za ovo je vrlo jednostavan: autentični službenik može da pristupi vašem
nalogu sa kompjutera kompanije u kojoj radi bez potrebe da zna vašu lozinku.
Ovo automatski podrazumijeva da nikada neće tražiti da mu otkrijete vlastitu
lozinku. Svako ko vas bude pitao za lozinku, nije zvanični zaposleni, ma koliko
ubjedljiv i uvjerljiv bio nastup te osobe.7

5.2. OGRANIČENOST LIČNIH PODATAKA

Zaštita privatnosti korisnika vrlo je bitna. Korisnici i sami moraju biti svjesni rizika
koje nose društvene mreže. Savjesnim korištenjem i ne otkrivanjem osjetljivih
podataka o sebi, korisnici mogu zaštiti sami sebe.

Trebamo imati na umu da Internet nije privatan i da svakim svojim pristupom

ostavljamo trag. Pristupom Internetu postajemo dio stvaranja jedne velike baze
podataka. Danas su podaci dostupniji više nego ikad a korisnici se mogu skrivati iza
lažnih podataka isto tako više nego ikada prije

Danas većina ljudi koristi Internet, te je svaki koji koristi Internet barem jedanput
ostavio svoje osobne podatke na Internetu. Internet osim što može biti od velike
koristi, on u sebi krije i neku vrstu opasnosti.

Pregledajte profile društvenih medija i obratite pažnju na način na koji vam svaki
profil omogućava da zaštitite osetljive lične podatke. Neki sajtovi društvenih medija
kao što je Facebook pruža vam mogućnost da ograničite pristup određenim
prijateljima, članovima porodice i kolegama. Takođe iskoristite prednosti
poboljšanih opcija privatnosti koje nude sajtovi društvenih medija kao što su
blokiranje poruka od stranaca.
Za većinu ljudi, njihovo podešavanje je postavljeno na način koji im se sviđa na
Facebooku i lako je vidljiv svima. Postoje strategije koje se mogu primijeniti kako bi
se spriječilo da ljudi natežu na vas na Facebooku.

Kada koristite društvene medije, u osnovi postavljate lične informacije na mreži.

Kada se ta informacija objavi na internetu, ona više nije privatna i može završiti u
pogrešnim rukama.
7
http://einfo.biz/koriscenje-lozinki/
7
Čak i ako ste postavili najviše moguće sigurnosne mjere, neki od vaših prijatelja,
kolega i kompanija s kojima stupate u interakciju na društvenim medijima, mogu na
kraju cureti vaše osobne informacije. Stoga, morate biti vrlo oprezni u vezi onoga što
postavljate na internetu, inače ćete na kraju dati potencijalnim provalnicima,
stalkerima, cyber siledžijama i identitetu lopove informacije koje su im potrebne da
nanose štetu.
Lični podaci kao što su ime, prezime, adresa stanovanja, brojevi telefona, zaposlenje
i slično ne moraju biti svima dostupni. Isto tako kako bi što više zaštitili svoju
privatnost svoje privatne podatke ne bi trebali objavljivati na chatu, društvenim
mrežama, raznim forumima i sličnim mjestima.
Posebnu opasnost sadrži dijeljenje fotografija na internetu jer je njih vrlo lako
moguće zloupotrijebiti. Privatnost na Internetu posebno se narušava putem
društvenih mreža bez kojih je u današnje vrijeme život mnogima nezamisliv.
Uz njih privatnost može biti narušena korištenjem Phishinga, Vishinga i Malwarea8

Šta možete učiniti da zaštitite vašu privatnost na društvenim medijima? Evo nekoliko
brzih prijedloga:
Koristite jake lozinke i ne koristite istu lozinku za više računa.
Ne koristite društvene medije na javnim uređajima, a ako morate, obavezno se
odjavite.
Onemogućite pristup geolokacijskim podacima za aplikacije društvenih medija.
Budite oprezni kada kliknete na linkove od prijatelja u društvenim medijima; nikad
ne znate da li su bili hakirani.
Koristite provjeru autentičnosti u dva faktora ili poništavanje lozinke za sve svoje
račune.
Čak i na vašim privatnim društvenim profilima, čuvajte lične podatke na minimumu.

5.3. ZAŠTITA PODATAKA I INFORMACIJA NA DRUŠTVENIM

MREŽAMA
Najjedostavniji načini za zaštitu podataka i informacija na društvenim mrežama.:
 Na društvenim mrežama objavljujte što manje osobnih informacija o sebi i svojim
bližnjima.

8
https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:1318/preview
8
 Odgovornim ponašanjem, kojima će se prevenirati potencijalne zlouporabe.
 Na društvenim mrežama potrebno je provjeriti autentičnost svake informacije
 Nemojte dijeliti informacije niti fotografije drugih ljudi na društvenim mrežama
bez njihova dopuštenja.
 Na popisu virtualnih prijatelja imajte samo one koje stvarno poznajete.  Nemojte
biti nepristojni i njuškati po osobnim podacima ostalih korisnika.
 Koristite postavke za privatnost na društvenim mrežama
 Koristiti antivirusne programe

6. ZAKLJUČAK
Potupunu privatnost na internetu nije moguće ostvariti ali uz preduzimanje nekih
mjera je moguće zadržati privatnost na prihvaljivom nivou. Veoma je bitno da
korisnik kontroliše koje informicije dijeli sa internetom i da je svjestan toga.
Sigurnost i zaštita privatnosti korisnika interneta u najvećoj mjeri zavisi od njih
samih. Ni jedan korisnik interneta ne želi da njegovi privatni podaci budu

9
kompromitovani ali većina smatra da su sigurni, da nisu interesantni ili da se to njima
nikako ne može dogoditi. Podizanje svijesti o važnosti, a istovremenoj izloženosti
sopstvene privatnosti je prvi korak ka zaštiti iste.
Nesumnjivo da virtuelne mreže olakšavaju socijalizaciju korisnika, razmjenu
informacija i komunikaciju bez vremenskih i prostornih barijera. Međutim, te
pogodnosti koje pružaju nove tehnologije, istovremeno su stvorile i mogućnost za
pojavu različitih vrsta zloupotreba i kriminala.
Uočeno je da su zabrinutosti u pogledu privatnosti veoma slabe u društvenim
mrežama i da korisnici nastoje da odgovarajuće promjene na svojoj društvenoj
medijskoj privatnosti budu znatno niže od drugih načina zaštite.
Osim toga, mnogi korisnici društvenih medija imaju nedostatak tehničkih preobrazbi
i time dovode do niskih zabrinutosti za privatnost njihovog vlastitog sadržaja. Ako
bismo se zalagali za sprovođenje skupa dobro definisanih politika za društvene
medije, kao što su jaka lozinka, svijest o često mijenjanju lozinke, svijest o
otkrivanju informacija, svrha antivirusnog programa ili srodnog softvera, vlasnički
softver, itd. mreže od daljnjih napada i ranjivosti.9
Dakle, kada se koriste određene društvene mreže npr. Facebook preporučljivo je
dobro proučiti pravila privatnosti i biti svjestan ko sve može vidjeti objavljeni
sadržaj. Zaključno, neophodno je voditi računa o opsegu objavljenih podataka,
krugu osoba koji vidi navedene podatke, šiframa pomoću kojih se ulazi u korisničke
račune i koje štite identitet korisnika navedenih računa i vrsti ličnih podataka koji se
objavljuju. Ličnim fotografijama za koje ne bismo željeli da ih vidi naš šef, kolega,
susjed ili znanac, čak ni kad su zaštićene nije mjesto na socijalnim mrežama.

LITERATURA

Knjige:

9
Yuan Li.Theories in online information privacy research: A critical review and an integrated
framework, Decision Support System. June
2012

10
 1. Yuan Li.Theories in online information privacy research: A critical review
and an integrated framework, Decision Support System. June 2012

Tekstovi sa interneta:

2. https://zir.nsk.hr/islandora/object/unin:1318/preview
3. http://einfo.biz/koriscenje-lozinki/
4. https://eportfolio.foi.hr/view/view.php?id=18376

5. http://www.poslovnipuls.com/2016/04/14/pazite-sto-pisete-nafacebooku-i-
linkedinu-poslodavci-vas-mozda-gledaju/
6. https://infoteh.etf.ues.rs.ba/zbornik/2013/radovi/STS/STS-25.pdf

11