SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA TUZLA

Predmet: INFORMATIKA

DRUŠTVENE MREŽE
PRAKTIČNI RAD

UČENIK: MENTOR:

I-C Amila Hodžić Mr. Džemo Brčaninović, prof.

Tuzla, novembar, 2023.

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................................................................1
1. POJAM DRUŠTVENIH MREŽA.......................................................................................................2
2. FACEBOOK.......................................................................................................................................5
3. INSTAGRAM.....................................................................................................................................8
4. TWITTER.........................................................................................................................................11
5. LINKEDIN........................................................................................................................................12
6. EMOCIONALNOST I INTIMNOST U SVIJETU DRUŠTVENIH MREŽA...................................13
7. ZAKLJUČAK....................................................................................................................................15
LITERATURA..........................................................................................................................................16
UVOD

Društvene mreže su postale integralni dio savremenog načina života i komunikacije. U

današnjem digitalnom dobu, više od 3,2 milijarde ljudi koristi društvene mreže širom svijeta,
što je velika promjena u načinu na koji ljudi komuniciraju i povezuju se s drugima. S obzirom
na to da se društvene mreže brzo razvijaju i mijenjaju, važno je razumjeti njihove funkcije,
uticaj i potencijalne posljedice na korisnike i društvo u cjelini. Današnje društvo sve više se
oslanja na društvene mreže kako bi ostvarili različite zadatke i ostvarili potrebnu povezanost.
To se posebno odnosi na komunikaciju. Društvene mreže su se pokazale kao koristan alat za
komunikaciju i interakciju među ljudima, ali su istovremeno donijele i nove izazove.

Novi mediji i tehnologija uveliko su promijenili svakodnevni život svih generacija, a

posebno mladih koji su odrastali u skladu s napretkom moderne tehnologije. Od početka do
kraja dana okruženi smo medijima. Mobiteli, računari, televizija uređaji su bez kojih ne
možemo zamisliti svakodnevicu. Društvene mreže zauzimaju veliku životnu ulogu u cijelom
svijetu – od slobodnog vremena do zarade putem istih. Svijet mladih se promijenio pojavom
društvenih mreža. Komuniciranje i druženje uživo zamijenilo je dopisivanje u virtualnom
okruženju, većinom na društvenim mrežama.

U ovom seminarskom radu razmatrat će se širok spektar tema vezanih uz društvene

mreže, uključujući najpopularnije društvene mreže, uticaj na društvene promjene i način na
koji društvene mreže utiču na mentalno zdravlje i privatnost korisnika.

1
 1. POJAM DRUŠTVENIH MREŽA

Fenomen društvenih mreža, te karakter i raširenost istih vezuje se za period dvadeset

prvog stoljeća, kada je ova pojava masovno prodrla u ljudske živote u svim dijelovima planete
zemlje. Društvene mreže postale su globalni komunikacijski fenomen, počevši od skromnih
početaka sa SixDegrees.com društvenom mrežom, pa sve do Friendster, MySpace, Facebook,
Twitter i svih onih koji su se između navedenih pojavljivale i nestajale sa globalne
komunikacijske scene i društvenog prostora.1 Globalna internet komunikacijska mreža
preplavljena je brojnim Web stranicama, a nove društvene mreže svakodnevno se pojavljuju i
okupiraju pažnju internet korisnika.

Društvene mreže imaju svoje pozitivne i negativne strane. Definitivno je da su prodrle

u različite društveno – političke sfere i omogućile ljudskoj populaciji sve što zamisli. Kao dio
svakodnevnice na društvenim mrežama postalo je kontinuirano zadiranje u intimu i privatnost,
dezinformisanje, virtualno zlostavljanje i hibridno ratovanje. 2 Ipak, društvene mreže imaju
svoje pozitivne strane koje su neosporne. Lahko povezivanje sa cijelim svijetom i aktivna
interakcija sa ljudima miljama daleko jednih od drugih moguća je nakon samo nekoliko
klikova mišem. To svakako društvene mreže čini nevjerovatno popularnim i zanimljivim
milijardama ljudi u svijetu. Sve te pozitivne i negativne stvari na društvenim mrežama opisuje
Siva Vajdijanatan u svojoj knjizi „Antidruštvene mreže“, gdje navodi kako društveni aspekt
društvenih medija potire svaki pokušaj da se građanska odgovornost proširi ili ugradi u sistem.
Iako spominje društvene mreže u prvom redu s akcentom na Fejsbuk jasno je da se
Vajdijanatanovo pisanje može posmatrati i u kontekstu drugih društvenih mreža koje se
navode kao mašine za nemir, bijes i ogorčenost.

Društvene mreže nas privlače, obuzimaju, podstiču da iskažemo svoju pripadnost,

dijele nas i sve vrijeme prate svaku našu interakciju. Facebook, Twitter, Instagram i druge
masovne web aplikacije žele da se opustimo i budemo svoji. U interesu im je da iskoriste
tržišta koja smo stvorili svojim izborima kao potrošači. Te kompanije pomno prate naš profil

1
Grbavac J, Grbavac V,(2014): Pojava društvenih mreža kao globalnog komunikacijskog fenomena, Pregledni
rad, Hrvatsko komunikološko društvo Zagreb,, str. 206.
2
Dokman T, Kuzelj M, Malnar D, (2018): Društvene mreže u ulozi moderdnog oružja-percepcija doktoranada,

Polemos, Pregledni članak,, str. 133.

2
 Grafikon 1. Popularnost društvenih mreža u svijetu

jer znaju da njegujemo najveću strast prema onome što nas razlikuje od drugih. Zbog njih
postajemo lahke mete za mnoge stvari.3

Bazu društvenih medija čine oni društveni mediji koji uključuju tehnologije temeljene
na web i mobilnim tehnologijama koje se koriste na način da se komuniciranje preokrene u
interaktivni dijalog. Prema tome slijedi definicija da su društveni mediji: ''skupina Internet
aplikacija koje su izgrađene na ideološkim i tehnološkim osnovicama Web 2.0 tehnologije
koje omogućavaju kreiranje i razmjenu korisnički generisanog sadržaja''. Društveni mediji su
zapravo mediji za društvene interakcije te predstavljaju svojevrstan nadskup alata koji
nadilaze same sfere društvene komunikacije. Društveni mediji koji su lako dostupni i
promijenili su način na koji organizacije društva i individualci komuniciraju. Oni se odnose na
mnogo oblika, što uključuje časopise, Internet forume, blogove, društvene blogove,
mikroblog, wikije, podcastove, fotografije ili slike, video, te stranice za društveno
označavanje.

Prema Andreasu Kaplanu i Michaelu Haenleinu, klasifikacijska shema za

različite tipove društvenih medija slijedi:4

3
Vajdijanatan S. (2108): Antidruštvene mreže, Multimedia CLIO, str. 77.
4
Kietzmann J.(2011): SOCIAL MEDIA? GET SERIOUS! UNDERSTANDING THEFUNCTIONAL
BUILDING BLOCKS OF SOCIAL MEDIA, Segal Graduate School of Business,Simon Fraser University,
Vancouver, , str. 241

3
1. KOLABORACIJSKI PROJEKTI (Collaboration Projects) – Wikipedija;
2. BLOGOVI I MIKROBLOGOVI (Blogs and Microblogs) – Tumblr, Twitter;
3. DRUŠTVA SADRŽAJA (Content Networks) – Youtube;
4. STRANICE ZA DRUŠTVENO UMREŽAVANJE (Social Networking Sites)
–Facebook, Google Plus;
5. VIRTUALNI SVIJETOVI (Virtual Worlds) – World of Warcraft;
6. VIRTUALNI DRUŠTVENI SVIJETOVI (Virtual Social Worlds) –
SecondLife.

Grafikon 2. Društvene mreže koje koristi SAD

4
 2. FACEBOOK

U novembru 2003. Mark Zuckerberg se udubio u društveni inžinjering, koji će mu

postati životna opsesija. Kreirao je servis za Harvardovu mrežu na kojem je objavio fotografije
svojih prijatelja bez njihove dozvole. Provalio je servere u nekoliko studentskih domova,
odakle je preuzeo univerzitetske identifikacione fotografije i presnimio ih na svoj laptop.
Nekoliko sati nakon što je poslao link za servis nekolicini prijatelja, pritislo ga je više od 450
harvardskih studenata i dvadeset dvije hiljade puta glasalo za fotografije svojih kolega.

Zuckerberg je tvrdio da tada nije namjeravao da njegov eksperiment postane dostupan

široj javnosti niti da privuče previše pažnje.5 Niko nije mogao ni zamisliti da će ova društvena
mreža nekoliko godina kasnije postati toliko popularna, a Marku Zuckerberg-u donijeti
nevjerovatno bogatstvo i planetarnu popularnost.

Uprkos svim nedostacima, te pozitivnim i negativnim stranama, Facebook kao prva

velika društvena mreža za određene osobe je dragocjen u nekim stvarima. Ljudi nalaze
vrijednost u tome što se ponovo povezuju sa starim poznanicima, upoznaju sa novim
prijateljima, priključuju aktivističkim pokretima, gledaju smiješne video snimke i igraju igrice.
Facebook smanjuje cijenu druženja na daljinu. On nudi mogućnosti po kojima do nas svjesno i
nesvjesno dopiru vijesti o životnim promjenama. Uz pomoć svog algoritma Facebook
strukturiše interakciju i povezanost među ljudima. 6 To su svakako pozitivne strane ove
društvene mreže koja je pokrenula revoluciju pokretanja društvenih mreža, te postala primjer
za veliki uspjeh i popularnost u čitavom svijetu. Instagram je društvena mreža koja nije bila
toliko popularna na samom početku za razliku od Facebook-a. Ipak, vremenom se to
promjenilo i Facebook-a u današnjem vremenu zaostaje za Instagramom, te se više spominje u
kontekstu korištenja starije populacije.

Društvene mreže odnosno Facebook manipulišu nama i to je neosporna činjenica.

Svaki aspekt njegovog dizajna ima za cilj da nas vrati nizu slika i emocija koje čine izbor
vijesti na našim stranicama. Razvio je tehnike kojima treba da izmjeri našu relativnu radost ili
zadovoljstvo raznim aspektima svojih usluga. Facebook-ovi istraživači trude se da identifikuju
5
Čejko M, (2019): Superpovezani - Internet, digitalni mediji i tehno-društveni život, Multimedia CLIO,
str. 51
6
Vajdijanatan S. (2108): Antidruštvene mreže, Multimedia CLIO, str. 44.

5
i maksimalno uvećavaju našu izloženost onome što nas usrećuje, odnosno da prorede naše
susrete s onim što nas uznemirava ili unesrećuje. Mnogo onoga na šta nailazimo, uključujući i
mnoge naše reakcije i interakcije, rastužuju nas, frustriraju, ljute i umaraju. Ipak, mi se uvijek
vraćamo i uglavnom teško stajemo. Ovdje se govori o brojnim sadržajima koje ova društvena
mreža nudi. Ljudi bez obzira na ljutnju i gnjev koju ponekad osjećaju na Facebook-u se uvijek
mogu emotivno popraviti i svojim sadržajima ponovo „vratiti“ u život.

Facebook-ova taktika je da polahko, ali sigurno privikne korisnike na sistem nadzora i

distribucije koji bi ih šokirao da je ucijelo uveden odmah. Uči nas da prihvatimo njegove
osnovne principe iz navike i prakse. Insistiranje na korisničkoj „kontroli“ nije sasvim
neumjesno. Suštinu privatnosti čine kombinacija samostalnosti i dostojanstva. Privatnost nije
stvar kojom se može trgovati. Tokom života razvijamo odnose povjerenja s ljudima
institucijama. Teško nam je kad neko to povjerenje zloupotrijebi. Upravo taj proces
upravljanja reputacijom u raznim kontekstima je ono što obično podrazumijevamo pod
privatnošću.7

Privatnost na Fejsbuku i drugim društvenim mrežama nije zaštićena. Profil na

Facebook-u može biti zatvoren za javnost. Pristup vlastitim podacima i informacijama mogu
imati samo prijatelji, ali ono što je na Facebook-u je uvijek tu. Facebook je vlasnik četiri od
sedam najkorištenijih platformi društvenih medija: Facebook, Messenger, Whatsapp i
Instagram. Ako se izuzmu servisi društvenih medija u Kini, onda je vlasnik četiri od pet. Samo
Youtube, u vlasništvu Google-a, koji zauzima drugo mjesto, ne pripada Facebook-u. Iako
Facebook nije uspio da izradi uređaje koji bi nam zauzeli dom ipak je uspio da zauzme
kormilo našeg ličnog, komercijalnog i političkog života unutar vlastitog spektra servisa i
aplikacija.

7
Vajdijanatan S. (2108): Antidruštvene mreže, Multimedia CLIO, str. 83.

6
Grafikon 3. Aktivni mjesečni korisnici društvenih mreža

Slika br.1 Izgled Facebook - a

7
 3. INSTAGRAM

Instagram je popularna aplikacija namijenjena smart phone uređajima koja služi za

dijeljenje fotografija. Ono što Instagram odvaja od ostalih sadržaja jeste jednostavnost
korištenja. Ljudi teže jednostavnim i praktičnim stvarima, a dizajn i karakteristike Instagrama
su veoma jednostavne. To se isto može napisati i za korištenje istog. Zbog toga je on toliko
popularan i privlačan. Temelji se isključivo na dijeljenju slika sa prijateljima (followersima), a
omogućava i korištenje/primjenu filtera za uređivanje slika što je vrlo privlačno korisnicima.
Dakle, korisnici mogu pomoću različitih filtera brzo urediti fotografiju i učiniti je sebi
jedinstvenom. Instagram, poput ostalih društvenih mreža nije namijenjen djeci mlađoj od 13
godina. Ova dobna granica je neophodna s obzirom na različite sadržaje koji se objavljuju na
Instagramu, a definitivno nisu prilagođeni osobama mlađim od 13 godina. Instagram na
samom početku nije stekao popularnost kakvu ima danas. To se ogleda u činjenici da ljudi
nisu imali pametne telefone koji nude nevjerovatne mogućnosti.

Ne tako davno postojale su dvije zanimljive društvene aplikacije na bazi fotografija za

koje su se međusobno borili i investitori, a to su Hipstamatik i Instagram. Instagram je na
kraju pretekao Hipstamatik i zavladao tržištem mobilnih aplikacija za razmjenu fotografija,
uprkos tome što se Hipstamatik pojavio ranije. Obje aplikacije nudile su slične filtere i
mogućnosti, ali je Instagram imao društvenu funkciju. Prijatelji i pratioci mogli su da se
obilježavaju i hvale. Mark Zuckerberg je shvatio da će zbog tog društvenog aspekta Instagram
biti neodoljiv.

Već je vidio da fotografije i društveni potencijal slika privlače veliku pažnju na

Facebook-u. Zato je otkupio Instagram za milijardu dolara isplaćenih u gotovini i akcijama. 8
Zuckerberg je pogodio sa ovim poslovnim potezom i baš kao u slučaju sa Facebook-om od
jedne tada ne toliko popularne društvene mreže napravio platformu koja privlači ljude iz svih
dijelova svijeta. Ista ona spoznaja koja je Zuckerberg-a zainteresovala za Instagram zaslužna

8
Vajdijanatan S. (2108): Antidruštvene mreže, Multimedia CLIO, str. 50.

8
je i za lansiranje Facebook-a. Od samog početka je shvatio moć žudnje za kvalifikovanim i
ponovljenim društvenim odobravanjima.
Platforma Instagram otvorena je 2010. godine i njeni tvorci su Kevin Systrom i Mike
Kriegera. Implementiranjem novih mogućnosti za svoje korisnike značajno se poboljšava
korisničko iskustvo. Putem instagrama razmjenjuju se poruke, slike, video i zvučni zapisi,
dijele se priče (engl. Stories), a sve to se uredno čuva na vlastitom profilu. Mobilne aplikacije
su aplikacijske programske podrške za pametne telefone, tablet računala i druge mobilne
uređaje. Prvobitno su služile za brzu provjeru elektronske pošte, ali je njihova velika potražnja
dovela do proširenja i na druga područja. Svrha aplikacije je da se na vrlo jednostavan način
pristupi željenom sadržaju na mobilnom uređaju. Razvojem pametnih telefona i njihovom
ogromnom primjenom Instagram aplikacija je značajno dobila na popularnosti.9

Postati korisnik Instagrama vrlo je jednostavno. Prijaviti se i napraviti profil izuzetno

je praktično. Ispune se traženi podaci, postavi e-mail, adresa i šifra. Pogodnosti i mogućnosti
Instagrama su velike, a pored već nabrojenih podataka treba istaknuti da osim objavljivanja
slika i video zapisa moguće je označiti njihovu lokaciju, te slike opisivati različitim vrstama
tekstova, emotikona i drugih sadržaja. U opis slika nerijetko su uvršteni haštagovi. Također,
ova platforma ima mogućnost dopisivanja korisnika bez obzira da li je razgovor započela
osoba koja ne prati profil kojem je poruka upućena.

Instagram aplikacija nudi snimanje uživo video prenosa pri čemu se mogu uključiti i
ostali prijatelji i osobe, te se omogućava chat komunikacija između prijatelja. U posljednje
vrijeme popularan je Bumerang video odnosno filter koji služi za slikanje pet fotografija koje
se pretvaraju u video i reproduciraju kao jedan materijal. Instagram story predstavlja
uspomenu korisnika iz prošlosti koja je vidljiva na korisničkom profilu. Ovo su same neke od
mogućnosti koje nudi aplikacija Instagram.

9
Županić M. (2016). Instagram i sve što trebate znati o njemu, Pc chip hr (Internet), raspoloživo na:
https://pcchip.hr/internet/drustvene-mreze/instagram-i-sve-sto-trebateznati-o-njemu (pristupljeno 08.11.2023)

9
 Slika br.2 Izgled Instagram - a

Grafikon 4. Upotreba društvenih medija prema godinama

10
 4. TWITTER

Twitter je društvena mreža koja je dvije godine mlađa od Facebook-a. U rad je krenula
2006. godine, a osmislili su ga Dorsey, Williams, Glass i Stone u Kaliforniji. Ovo je društvena
platforma koja ima utemeljenje u konkretnosti i jednostavnosti pa je tako idealna za političare
i razvoj njihova e-marketinga te postavljanje i iznošenje političkih stavova. U poređenju sa
Facebook-om, ova društvena mreža ima zaista mnoštvo mogućnosti kao što su praćenje drugih
korisnika i kratke poruke. Jedna od fantastičnih posebnosti ove platforme je ograničenje
sadržaja. Dakle, korisnik Twitter-a može ograničiti poruke određenom krugu prijatelja te tako
sadržaj ne moraju, tačnije ne mogu vidjeti svi pratitelji. Također, stavovi, poruke, citati ili
komentari ograničeni su brojem znakova koji iznosi 280. Ono što ova društvena mreža ističe
da misli koje se prenose na istoj moraju biti kratke i konkretne. Budući da se na ovoj platformi
teži upotrebi takozvane retweet funkcije kako bi se promovirao nečiji sadržaj, širile
informacije ili privlačio sadržaj, korisnik mora biti umjeren u postavljanju čitave objave.
Brojni su primjeri Twittera pa tako izuzev političara, ova platforma može služiti u oglašavanju
različitih kozmetičkih proizvoda, aparata i odjeće ili u promociji javnih osoba kada iznose
svoja vlastita mišljenja i stavove.

Slika br.3 Izgled Twitter objave

11
 5. LINKEDIN

Linkedin je društvena mreža kojoj teže svi poslovni ljudi. Na njoj korisnici moraju biti
vrlo profesionalni jer se tu stvara mreža pravih poslovnih kontakata. Uzgred svemu, ova je
platforma idealna za razvoj i praćenje korisnikove karijere. Na ovoj se društvenoj mreži nalazi
preko 30 miliona poslodavaca koji mogu biti idealan potencijal za buduće poslove.
Marketinška specifičnost ove društvene mreže je u tome što je korisnikov profil baš poput
biografije. Iz tih se podataka kreiraju idealni radnici jer se tu formira radno iskustvo,
preporuka, ali i vlastito postignuće.

Slika br.4 Izgled Linkedin profila

12
 6. EMOCIONALNOST I INTIMNOST U SVIJETU DRUŠTVENIH
MREŽA

Ljudska potreba i želja za intimnim vezama toliko je snažna da je na mreži

svakodnevna pojava i često se ostvaruje sasvim lahko. Mobilni i društveni mediji tome bitno
doprinose. Pošto se mnogi rijetko odvajaju od mobilnih telefona, s vremena na vrijeme mogu
da provjere šta rade drugi, odnosno da ih obavijeste šta ima novo kod njih. U tu svrhu im je na
raspolaganju Instagram, Facebook i druge društvene mreže. Zanimljivo je da se tako i u
fizičkom okruženju razvija intimnost – u malim, svakodnevnm trenucima povezivanja, ali i
kao posljedica krupnih događaja i iskustava. Intimnost se u takvim situacijama razvija sasvim
neočekivano i brzo.10 To govori da su ljudi danas online u skoro svakom trenutku, pa su
mobilnost i aktivnost zamjenili onu nekadašnju neizvjesnost i strahove. U digitalnim
okruženjima rađaju se emocije koje nastaju kao proizvod društvenosti svih oblika. Sasvim je
uobičajeno da se kod osoba koje su online pobude osjećanja topline, pripadnosti, prisnosti, pa
čak i uzbuđenja. To osjećanje može biti toliko snažno i prijatno da može postati glavni cilj
upotrebe društvenih medija. Ti naleti emocija prema pisanju Meri Čejko nazivaju se nabojem
ljudskog saučestvovanja jer se do njega dolazi zahvaljujući ljudskom saučestvovanju koje se u
onlajn okruženju toliko često traži i pronalazi. Emotivne reakcije pri upotrebi tehnologije,
dakle, podrazumijevaju i probleme. Ima mnogo primjera tužnih, zlosretnih, pa čak i fatalnih
ishoda digitalnog uticaja na emotivne reakcije. Nekim ljubavnim vezama došao je kraj zbog
onlajn nevjerstva, a bilo je samoubistava kad je onlajn nasilje ili javno poniženje prešlo
granicu izdržljivosti. Ljudi se mogu čak i bolje upoznati kad su im početni kontakti digitalni, a
ne fizički. U odsustvu ili pomanjkanju vizuelnih signala, mogu više da se dopadnu jedni
drugima i izvedu tačnije zaključke o sagovorniku. Neki ljudi slobodnije govore o sebi kad ne
komuniciraju licem u lice. Drugim riječima, fizičko prisustvo može otežati upoznavanje druge
osobe. Odsustvo fizičke blizine može pospješiti razvoj bliskosti, interesovanja, pa čak i
privlačnosti. S druge strane, online odnosi mogu biti intimniji i ličniji nego oni koji se
prvenstveno održavaju licem u lice.

10
Čejko M, (2019): Superpovezani - Internet, digitalni mediji i tehno-društveni život, Multimedia CLIO, str. 75.

13
 Džozef Volter takav odnos naziva hiperličnim. Kada ljudi ostvare kontakt, a ne mogu
se vidjeti ili dodirnuti, postaju nesputani.11Moglo bi se kazati da se povezujemo na dubljem
nivou nego kad bismo se fizički sastajali. U usmenom razgovoru, mnogo toga se prečuje ili
pogrešno protumači. Ovako, sve je crno na bijelo. Ljudi često lektorišu i prepravljaju svoje
poruke da bi bile što jasnije. Kad pišeš, ne možeš da se izlaneš. Mnoge objave su plod pomnog
razmišljanja i preispitivanja. Iako ne čujemo glas niti vidimo izraz lica ljudi sa kojima
razgovoramo, moglo bi se reći da ipak komuniciramo na dubljem nivou. 12

Instagram i generalno društvene mreže nude mogućnost nešto dubljeg povezivanja u

odnosu na fizičko sastajanje. Kad bismo online i offline sfere smatrali za potpuno odvojene i
priklonili se digitalnom dualizmu, ne bismo uvidjeli njihovo izrazito međusobno prožimanje
ili bismo ga potcijenili.

Grafikon 5. Popularne platforme društvenih mreža po kontinentima

11
Suler J, (2004): The online disinhibition effect, Cyberpsychology and Behavior,str. 323.
12
Chayko M, (2014): Techo-social life: The internet, digital techology, and social connectedness, Sociology
Compass, str. 982

14
 7. ZAKLJUČAK

Pojava društvenih mreža u našoj svakodnevnoj rutini napravila je potpuni preokret, a

one su postale veliki dio naših modernih života. Svaki dan ispunjen je pametnim telefonima,
tabletima, pametnim televizorima i ponajviše upravo njima – društvenim mrežama. Danas se
putem pametnih telefona uz telefoniranje i dopisivanje mogu dogovarati poslovni sastanci,
slati elektronska pošta, pratiti vijesti, gledati televizija, čitati knjige, kupovati namirnice,
rezervirati putovanja, a uz sve to nudi se i zabava, mjesto za virtualno opuštanje, odnosno
društvene mreže.

Društvene mreže danas nude mnoge dobre opcije gdje mogu pratiti razne aktualne
teme s najnovijim informacijama u najbržem mogućem roku. Isto tako pruža se prilika da uz
velike medijske kuće, i sami korisnici postaju kreatori sadržaja. Osim brzine informiranja i
širine informacija koje se mogu podijeliti, društvene mreže jako su bitne raznim
organizacijama i preduzećima jer su savršeno mjesto za oglašavanje i prikupljanje publike te
potencijalnih korisnika ili kupaca. Nažalost, društvene mreže imaju i nedostataka jer upravo
putem njih svijet postaje umjetan, prepun lažnih života, loših vrijednosti i mogućnosti da se
svatko predstavi kako god želi.

U današnjem društvu, društvene mreže su neizostavni dio naše svakodnevnice. One su

donijele brojne prednosti, ali i izazove koji se tiču naše sigurnosti i privatnosti. Korištenje
društvenih mreža ima pozitivan uticaj na promicanje komunikacije i međusobnog povezivanja,
te stvaranje različitih zajednica koje se temelje na zajedničkim interesima. Međutim, isto tako,
potrebno je prepoznati rizike koji postoje u korištenju društvenih mreža, poput cyberbullinga,
krađe identiteta, širenja lažnih vijesti i slično. Da bi društvene mreže mogle iskoristiti svoj
puni potencijal, potrebno je da korisnici budu educirani o sigurnom korištenju društvenih
mreža. Također, potrebno je pružiti rješenja koja će omogućiti bolju zaštitu korisnika na
društvenim mrežama. Osim toga, važno je razumjeti kako se kultura jedne društvene mreže
formira i kako se to odražava u našem društvenom ponašanju. U zaključku se može zaključiti
da društvene mreže imaju veliki uticaj na naš život i društvo u cjelini, te bi ih trebalo pažljivo
proučavati kako bi se identificirali rizici i pronašla rješenja za njihovo sigurno korištenje. Na
taj način, društvene mreže mogu imati pozitivan i održiv uticaj na naš život i društvo.

15
LITERATURA

1. Chayko M, (2014): Techo-social life: The internet, digital techology, and social
connectedness, Sociology Compass,
2. Čejko M, (2019): Superpovezani - Internet, digitalni mediji i tehno-društveni život,
Multimedia CLIO,
3. Dokman T, Kuzelj M, Malnar D, (2018): Društvene mreže u ulozi moderdnog oružja-
percepcija doktoranada, Polemos, Pregledni članak,
4. Grbavac J, Grbavac V,(2014): Pojava društvenih mreža kao globalnog
komunikacijskog fenomena, Pregledni rad, Hrvatsko komunikološko društvo Zagreb,
5. Kietzmann J.(2011): SOCIAL MEDIA? GET SERIOUS! UNDERSTANDING
THEFUNCTIONAL BUILDING BLOCKS OF SOCIAL MEDIA, Segal Graduate
School of Business,Simon Fraser University, Vancouver,
6. Suler J, (2004): The online disinhibition effect, Cyberpsychology and Behavior,
7. Vajdijanatan S. (2108): Antidruštvene mreže, Multimedia CLIO,
8. Županić M. (2016). Instagram i sve što trebate znati o njemu, Pc chip hr (Internet),
raspoloživo na: https://pcchip.hr/internet/drustvene-mreze/instagram-i-sve-sto-
trebateznati-o-njemu (preuzeto 08.11.2023)
9. https://hr.wizcase.com/blog/zadivljujucih-statistika-o-internetu-i-drustvenim-medijima/

16