HARMONIJSKO TITRANJE

Titranje – periodično gibanje oko ravnotežnog položaja.

Titranje → gibanje materijalne točke kod kojeg se ona giba po nekoj putanji naizmjenično
u oba suprotna smjera. Za vrijeme jednog titraja tijelo prođe 2 puta kroz ravnotežni
položaj.

Harmonijsko titranje → najjednostavnije titranje, uzrokuje ga harmonijska (elastična) sila.

Elastična sila – nastoji tijelo vratiti u ravnotežni položaj; proporcionalna je pomaku iz

ravnoteže:
F = −k s
Predznak ˝- ˝ u jednakosti označava da su smjer sile i pomaka suprotni.

Harmonijski oscilator – najjednostavniji titrajni sustav: sastoji se od tijela mase m

(materijalna točka) obješenog na oprugu konstante k, zanemarive mase.

Titranje tijela obješenog o oprugu:

l0
l
Fel
s< s>
0
s s> s<
Fg

s=A s=0 s=A s=0 s=A s=0

t=0 t=T

1 titraj

l0 .... prirodna duljina opruge (nerastegnuta)

Elongacija (s) – bilo koji pomak iz ravnotežnog položaja

Amplituda (A) – najveći pomak iz ravnotežnog položaja, maksimalna elongacija

Period – vrijeme jednog titraja

1
Položaj ravnoteže (0) – položaj tijela kad je ukupna sila kojom se na tijelo djeluje
jednaka nuli:
FR = Fg + Fel = 0 ⇒ Fg = − Fel

Može se pokazati da težina utega ne utječe na titranje. Svejedno je da li je opruga

vertikalna, horizontalna ili u nekom drugom položaju.

Prema II. Newtonovom zakonu:

ma= - ks

k
Slijedi da je iznos akceleracije a=− s
m

Titranje je gibanje s promjenjivom akceleracijom i u svakom trenutku akceleracija ovisi

o pomaku tijela.

Titranje kao projekcija kružnog gibanja:

zastor

v gornji krajnji položaj

P
paralelan snop svjetlosti

sjena kuglice
K r
ϕ
ravnotežni položaj

donji krajnji položaj

Harmonijsko titranje kuglice K duž vertikalnog pravca

4′ 4
5 3 jednako je gibanju vertikalne projekcije kuglice P koja
5′ 3′ se giba jednoliko kružno s vremenom ophoda koje je
6
6′ 2′ 2
r jednako periodu titranja kuglice K.
7 ϕ 1
7′ 1′ Ako se neka točka giba jednoliko po kružnici, onda
8 8′ 12′ 12 njezina projekcija na bilo koji dijametar te kružnice
harmonijski titra.
9′ 11′
9 11
10 10′

2
Problem gibanja mase obješene o oprugu može se jednostavnije opisat pomoću
projekcije jednolikog gibanja po kružnici:

y
v0
v
a
s a cp
ϕ
O x
A

ϕ = ωt, r = A:

2π
v = ωr ⇒ v0 = A
T

s = Asinϕ ⇒ s = Asinωt

v = v0cosϕ ⇒ v = v0cosωt

a = - acpsinϕ

2
v 2 1  2rπ  4π 2r 4π 2 A
acp= =   = 2 ⇒ r = A ⇒ acp=
r r T  T T2

2
4π 2 A  2π 
a=- sinωt ⇒ a=-   A sinωt ⇒ a = - ω2s
T2  T 

F = ma

F = - ω2ms

4π 2 m
F=- s
T2

F = - ks

4π 2m m 1 k
k= ⇒ T = 2π ili f=
T2 k 2π m

Period titranja harmonijskog oscilatora ovisi o masi tijela i konstanti opruge.

3
 s
3T
4T 12
12 2T
12
5T T
12 12

6T 0
12 12T T T T T 5T T 7T 2T 3T 5T 11T T
12 12 6 4 3 12 2 12 3 4 12 12
t
7T
2T
12
12
8T 10T
12 12
9T
12

Općenito, titranje se opisuje harmonijskim funkcijama - trigonometrijskim funkcijama

sinus i kosinus:

s = Asin(ωt+ϕ0)

gdje su: ωt+ϕ0 ... faza titranja

ϕ0 ... početna faza titranja,

ω ... kružna frekvencija titranja

ϕ ... faza titranja (npr. maksimum, minimum, prolaz kroz ravnotežni položaj) – trenutno
stanje titranja, određeno je iznosom i smjerom elongacije; period je
vrijeme između dviju uzastopnih jednakih faza.

2π
ϕ = ωt = t
T

Ako u početnom trenutku tijelo prolazi kroz položaj ravnoteže, titranje je opisano:

t=0, s=0: s = Asinωt

Ako je u početnom trenutku tijelo izvučeno iz položaja ravnoteže za s=A, titranje je

opisano:

π
t=0, s=A: s = Asin(ωt+ ) ⇒ s = Acosωt,
2
π
pri čemu je početna faza titranja.
2

4
MATEMATIČKO NJIHALO

Matematičko njihalo se sastoji od tijela mase m zanemarive veličine i nerastezljive niti

duljine l, čiju masu zanemarujemo.

ϕ
l
l N
N s
0 Ft ϕ Fn
m
mg

Fg = mg

Kad njihalo miruje u ravnotežnom položaju (0) napetost niti uravniotežuje silu teže koja
djeluje na materijalnu točku.

Ako se njihalo otkloni za neki kut ϕ od položaja ravnoteže sila teže se može rastaviti na
dvije međusobno okomite komponente: tangencijalnu i normalnu (radijalnu)

Fg = Ft + Fn

Normalna komponenta sile teže u ravnotežena je napetošću niti:

N = Fn = mgcosϕ

Tangencijalna komponenta sile teže usmjerena je prema ravnotežnom položaju i nastoji

tijelo vratiti u ravnotežni položaj.

Ft s
Iz sličnosti trokuta na slici: =
mg l
Slijedi:
s
Ft = - mg
l

Predznak ˝-˝ označava da su smjerovi sile i otklona suprotni.

Sila koja uvjetuje gibanje tijela je tangencijalna komponenta sile teže.

5
 Promatra se njihanje s malim amplitudama (ϕ<10o). Za male kuteve horizontalna
udaljenost se malo razlikuje od stvarnog puta materijalne točke.

II. Newtonov zakon za matematičko njihalo:

s
ma = - mg
l

slijedi da je akceleracija promjenjiva, proporcionalna pomaku:

g
a=- s
l

Usporedbom sa titranjem tijela na opruzi može se odrediti period matematičkog njihala

koje njiše s malim amplitudama:
l
T = 2π
g

Period matematičkog njihala ne ovisi ni o masi ni o amplitudi njihanja već o kvadratnom

korjenu duljine niti.

Energija titranja

1 2
Ep = ks
2

s< s>
0
s> s<
1
E k = mv 2
2
s=A s=0 s=A s=0 s=A

Ep = mgh ϕ0
ϕ0 ϕ0
v> v< v> v<

A A A
v0 v0
h

Ep = maks. Ep = 0 Ep = maks. Ep = 0 Ep = maks.

E = Ek + Ep
Ek = maks. Ek = 0 Ek = maks. Ek = 0
E = konst. Ek = 0