DRUGA PROVJERA ZNANJA IZ STATISTIKE U PSIHOLOGIJI I

Datum rada: 21.01.2022.

Ime i prezime: Merima Halilbegović, al' kad se završio test :/

Broj indeksa:
Grupa: A

Važna napomena: Rješenje zadatka mora biti navedeno uz zadatak kojem pripada! Rješenja koja se
“zalijepe” na kraju testa neće biti razmatrana.

1. Učiteljica smatra da je njeno odjeljenje (koje broji 36 učenika) posebno jer je prosječna vrijednost
inteligencije njenih učenika M=105. Dobili smo zadatak da statistički provjerimo tvrdnju učiteljice i
provjerimo da li je u pravu. Pretpostavimo da je populacijska vrijednost inteligencije μ=100 a
standardna devijacija σ=15.

Kako glasi nulta hipoteza?

a. 1 bod

H0: M=µ
H0: µ-M = 0

Ne postoji statistički značajna razlika između aritmetičke sredine rezultata učenika učiteljicinog odjeljenja i
populacije na testu inteligencije.

Testirajte hipotezu uz α=0,10 (računski dio).

b. 2 boda

α=0,10
M=105
σ=15
µ=100
N=36

Sm= 15/√36= 2.5

z= (105-100)/2.5 = 2

z(gr)= 1.29

z>z(gr) => p<α

1
 Kako glasi statistički zaključak? Statistički zaključak izrazite kroz završni računa (matematičkim
c simbolima) i riječima. 2 boda

z(36)=2; p<α

z>z(gr) => z(36)=2; p<α

Vjerovatnoća slučajnog javljanja naših rezultata je manja od 10%, što sugeriše odbacivanje nulte hipoteze. Učenici
učiteljicinog odjeljenja postižu statistički značajno veće rezultate od populacije na testu inteligencije, što tvrdimo uz
90% sigurnosti.

Koristeći notaciju uslovne vjerovatnoće, formulišite statistički zaključak (napomena: za

prihvatanje nulte hipoteze koristite oznaku H0, a za odbacivanje nulte hipoteze oznaku H0).
d 2 boda
Statistički zaključak izrazite kroz završni računa (matematičkim simbolima) i riječima.

Vjerovatnoća da ćemo dobiti vrijednost statistički značajno veću od M=100 na uzorku veličine N=36, uz uslov
da vrijedi nulta hipoteza manja je od 0.10 te stoga odbacijemo nultu hipotezu.

P (z≥zgr H0)≤0.10
ili
P (z≥zgr H0)≤α

Da li je učiteljica u pravu? Obrazložite odgovor.

e 2 boda

Učiteljica jeste u pravu da su njeni učenici posebni. Njihovi rezultati se statistički značajno razlikuju od
rezultata populacije što znači da oni dolaze iz druge populacije.

Vjerovatnoća slučajnog javljanja naših rezultata je manja od 10%, što sugeriše odbacivanje nulte hipoteze.
Učenici učiteljicinog odjeljenja postižu statistički značajno veće rezultate od populacije na testu
inteligencije, što tvrdimo uz 90% sigurnosti.

Testirajte hipotezu uz α=0,01. Kako u ovom slučaju glasi statistički zaključak? Statistički
f. zaključak izrazite kroz završni računa (matematičkim simbolima) i riječima. 4 boda

z=2
α= 0.01
z(gr)= 2.39

z<z(gr) => z(36)=2; p>α

Vjerovatnoća slučajnog javljanja naših rezultata je veća od 1%, što sugeriše prihvatanje nulte hipoteze.
Učenici učiteljicinog odjeljenja ne postižu statistički značajno veće rezultate od populacije na testu
inteligencije, što tvrdimo uz 99% sigurnosti.

2
 Kako će glasiti statistički zaključak koji uključuje oba nivoa značajnosti? Statistički zaključak
g. izrazite kroz završni računa (matematičkim simbolima) i riječima. 3 boda

z(36)=2; p<0.10; p>0.01

Vjerovatnoća slučajnog javljanja naših rezultata je manje je od 10% i veća od 1%, što sugeriše
odbacivanje nulte hipoteze uz kriterij značajnosti od 10%, ali prihvatanje nulte hipoteze uz kriterij
značajnosti od 1%.

Koju pogrešku u statističkom zaključivanju ćemo napraviti ako usvojimo blaži nivo značajnosti
f. (0,10 umjesto 0,01). Koristeći primjer iz zadatka obrazlažite odgovor. 3 boda

Uz blaži nivo značajnosti se izlažemo riziku da napravimo pogrešku tipa I, tj. odbacimo nultu hipotezu onda
kada je ona tačna. Vjerovatnost pojavljivanja ove greške je alfa, i što je nivo značajnosti tj. alfa veća to je veća
i mogućnost proglašavanja da se dvije aritm. sredine razlikuju, iako zapravo nema stat. značajne razlike među
njima.

2. Grupa učenika srednjih škola rješavala je test znanja iz matematike. Dobivene su sljedeće
deskriptivne vrijednosti:

M=50
S=15
N=100

Pretpostavimo da je distribucija rezultata normalna.

a. Koliko učenika (brojčano) postižu rezultate u rasponu od 20 do 65? 2 boda

M=50
S=15
N=100

x1= 20
x2= 65

z1= (20-50)/15= -2
z2= (65-50)/15= 1

3
1. način:

Vidimo da se u rasponu od -2 do 1 st. devijacije nalazi 13.6+34.1+34.1 (%) rezultata, to jeste 81.8% rezultata.

81.8% od 100 učenika predstavlja 82 osobe.

82 osobe postižu rezultate u rasponu od 20 do 65.

2. način (koristi se kada ne z vrijednosti nisu ±1, ±2, ±3, već neki drugi brojevi)

p1 (mean to z)= 0.4772

p2 (mean to z)= 0.3413

P=p1+p2 = 0.8185
P= 81.85%

81.85% od 100 učenika je 82 osobe.

82 osobe postižu rezultate u rasponu od 20 do 65.

b. Odredite granični rezultat koji odvaja 10% učenika koji su postigli najbolje rezultate. 2 boda

p(beyond z) = 10%= 0.10

z = 1.29

x= zs+M

x= 1.29 *15 + 50 = 69.35

Granični rezultat koji odvaja 10% najboljih je 69.35

c. Koliko iznosi vjerovatnoća slučajnog izbora rezultata većeg od 65 i manjeg od 35? 2 boda

Ovdje se mislilo na jedninu (rezultata - imenica u genitivu jednine, a ne množine)...

Vjerovatnoća da rezultat istovremeno bude veći od 65 i manji od 35 je 0. P=0

4
U slučaju da smo dobili ovaj zadatak pri čemu se riječ "rezultata" odnosi na množinu... slijedi izrada:

P1 (beyond z) = 2.15 (%)

P1 = 2.15 % (vjerovatnoća da izvućemo rezultat veći od 65, z=2)

z2= (35-50)/15 = -1
P2 (beyond z) = 13.6+2.15 (%)
P1 = 15.75 % (vjerovatnoća da izvućemo rezultat manji od 35, z=-1)

d
Koliko iznosi vjerovatnoća slučajnog izbora rezultata većeg od 65 ili manjeg od 35? 2 boda
.

P1= 2.15%
P2= 15.75%

P = P1 + P2

P= 17.9% je vjerovatnoća slučajnog izbora rezultata većeg od 65 ili manjeg od 35.

e. Odredite standardnu pogrešku aritmetičke sredine. 2 bodova

M=50
S=15
N=100

Sm = 15 / √100 = 1,5

5
f. Odredite 95,44% granice pouzdanosti aritmetičke sredine 2 boda

X1 = M - 2 *1.5 = 47
x2 = M+ 2*1.5 = 53

Sa 95,44% sigurnosti možemo tvrditi da se aritmetička sredina populacije nalazi u intervalu od 47 do 53.

Da li sa 90% sigurnosti možemo tvrditi da se prava aritmetička sredina nazali u rasponu od 48

g 4 bodova
do 52 (navedene su približne vrijednosti).

Da, jer se interval 48-52 nalazi unutar intervala sigurnosti od 95%.

(dobila 4 boda na ovaj odg. iako se zadatak inače treba raditi postupno)

(pretpostavljam ovako)

Učenik A.B na testu iz matematike postigao je 65 bodova a na testu iz fizike također 65 bodova.
h Poznate su nam deskriptivne vrijednosti za test iz fizike (M=55, s=15, N=100). Na kojem testu je 2 boda
ispitanik A.B postigao bolji rezultat?

X - matematika
Y - fizika

Nx=Ny= 100
sx=sy= 15

Mx=50

My=55

Zx=(65-50)/15 = 1

Zy= (65-55)/15 = 0.667

Zx>Zy => Ispitanik A. B. je postigao bolji rezultat na testu iz Matematike.