1. Uzorak se bira iz okvira populacije.

N
2. ABBA nacrt se koristi kod nepotpunog nacrta. N
3. Internalnu valjanost povećava replikacija. N
4. Placebo efekt se koristi samo kod lijekova. N
5. Latinski kvadrat spada u nepotpun nacrt. T
6. Diferencijalni transfer se koristi kod slučajnih grupa. N
7. Statistički značajni rezultat nije uvijek i smislen rezultat. T
8. Karakterisitike zahtjeva su u nezavisnim grupama ali ne i u nacrtima sa ponovljenim
mjerenjima. N
9. Slučajno raspoređivanje ispitanika u grupe nam poboljšava internalnu valjanost. T
10. Križanu interakciju je lakše prikazati nego ne križanu. N
11. Plauzibilne alternative se isključuju balansiranjem i održavanjem uvjeta konstantnim. T
12. Što je veća homogenost, manji je uzorak. T
13. Artefakt je usko povezan uz konstruktnu valjanost. T
14. Dob može biti nezavisna varijabla kod zavisnih skupina. T?
15. Statistička snaga i osjetljivost su veće kod ponovljenih mjerenja jer imamo manje
ispitanika. ? N ( MANJE SU VARIJACIJE UNUTAR ISPITANIKA)
16. Za nacrt 3x2x2 koristimo ANOVU za dvosmjerno testiranje. N ( trosmjernu)
Povećanjem broja nezavisnih varijabli ________ povećava se statistička snaga eksperimenta
sa nezavisnim skupinama ispitanika. ?
17. Placebo je metoda održavanja uvjeta konstantnima. T
18. Možemo odrediti razlikuje li se populacija tako da vidimo preklapaju li se intervali
pouzdanosti… T
19. Spol ne može biti nezavisna varijabla u nacrtima ponovljenih mjerenja. T
20. Jednostruka operacionalizacija znači da smo samo jednom ispoitali ispitanike.
N( definiranje nez ili zav varijable)
21. Randomizacija po blokovima ne rješava problem utjecaja protoka vremena. N
22. Prema Kerlingu eksperiment služi samo za kontrolu varijance. N
23. Kod randomizacije po blokovima ne može se kontrolirati i utjecaj protoka vremena. N
24. Placebo je primjer kontrole ometajućih varijabli putem održavanja uvjeta konstantnim. T
25. Kod nacrta sa ekvivalentnim parovima ispitanici se uparuju sa obzirom na rezultate na
zadatku koji mjeri nezavisnu varijablu. N
26. Možemo utvrditi da li se populacija razlikuje gledajući u kojoj mjeri se intervali
pouzdanosti za različite uzorke preklapaju. T
27. Nacrt sa prirodnim grupama ima veću ekološku valjanost jer se provodi u prirodi. N
28. Fizičke, kemijske i društvene su tri osnovne skupine vanjskih činitelja koji su prijetnja
valjanosti eksperimenta. N
29. Što je populacija homogenija po svojstvu koje je predmet našeg interesa, bit će nam
potrebno više ispitanika u uzorku. N
30. Statistički značajan rezultat nije uvijek i smislen rezultat. T
31. Prema nekim autorima kao što je Kerlinger osnovna uloga eksperimentalnog nacrta je
kontrola varijance. T
32. Nezavisna varijabla služi samo za utvrđivanje korelacije. N
33. Solomonov nacrt je vezan uz konstruktnu i unutarnju valjanost i stoga ga valja uvijek
koristiti. N?
34. Obavljanjem ponovljenih istraživanja na različitim ispitanicima povećava internalnu
valjanost. N
35. Nepotpunim nacrtom ne može potpunosti kontrolirati efekt vježbe. N?
36. Povećanjem broja nezavisnih varijabli na istom broju ispitanika povećava se statistička
snaga. N?
37. Spol i dob ne mogu biti nezavisne varijable kod zavisnih skupina. T
38. Kontrola u eksperimentu osigurava internalnu valjanost. T
39. Ako u istrživanju sudjeluju ispitanici dobrovoljci radi se o prigodnom uzorku. T
40. Terenskim istraživanjima možemo provjeriti intervalnu valjanost labaratorijskih
istraživanja. N
41. Ako postoji visoka negativna korelacija između inteligencije i školskog uspjeha onda
možemo predvidjeti da će ispitanik sa iznadprosječnom inteligencijom imati visoke
školske ocjene. N
42. Ako postoji visoka pozitivna korelacija između veličine grada i rizika za dobivanje srčanog
udara onda ćemo seljenjem u manji grad smanjiti rizik od srčanog udara. N
43. Raspoređivanje po slučaju mora značiti i reprezentativnost uzorka. N
44. Osim Latinskog kvadrata možemo koristiti i slučajni početni raspored s rotacijom za
balansiranje efekta vježbe. T?
45. Raspoređivanje ispitanika po slučaju u ekspreimentalnu i kontrolnu grupu povećava
eksternalnu valjanost.
46. Statistički značajan rezultat ne govori nam o tome da li je hipoteza točna. T
47. 3x2 znači da se radi o nacrtu u kojem nezavisna varijabla ima 3 nivoa i zavisna varijabla 2.
N
48. Diferencijalni transfer smanjuje eksternalnu valjanost nacrta s ponovljenim mjerenjima.
N( internalnu)
49. Artefakt se odnosi na prijetnje vezane uz konstruktnu valjanost. T
50. Pojava interakcije u faktorskom nacrtu smanjuje eksternalnu valjanost istraživanja.
51. Mehanički gubitak ispitanika predstavlja veliki problem za internalnu valjanost
istraživanja. N
52. Nacrt sa prirodnim grupama zapravo predstavlja vrstu korelacijskog istraživanja.
53. ABBA izjednačavanje se koristi kada možemo puno puta ponavljati mjerenje.
54. Statistička regresija je pojava da krejnji rezultati izmjereni u jednom…imaju tendenciju
vraćanja prema prosjeku u ponovljenim mjerenjima. T
55. Statistička snaga je vjerojatnost odbacivanja nul-hipoteze kada je ona netočna. T
56. Dob može biti nezavisna varijabla kod zavisnih skupina. N
57. Statistička snaga i osjetljivost su veće kod ponovljenih mjerenja jer imamo manje
ispitanika. N
58. Za nacrt 3x2x2 koristimo ANOVU za dvosmjerno testiranje. N
59. Nepotpunim nacrtom ne možemo u potpunosti eliminirati efekt greške. N?
60. Placebo je metoda držanja uvjeta konstantnim. T
61. Statistička snaga i osjetljivost su veće kod ponovljenih mjerenja jer imamo manje
ispitanika. N (zbog odstranjivanja varijance osobnih razlika i varijance greške)
62. ABBA je kod potpunog nacrta.T
63. Povečanjem broja nezavisnih varijabli na istom broju ispitanika povećava se statistička
snaga eksperimenata sa nezavisnim skupinama ispitanika. N
64. Spol ne može biti nezavisna varijabla u nacrtima ponovljenih mjerenja. T
65. Randomizacija po blokovima ne rješava problem protoka vremena. N
66. Prema Kerlingu, eksperiment služi samo za kontrolu varijance. N
67. Placebo je primjer kontrole ometajućih varijabli putem održavanja uvjeta konstantnim. T
68. Složeni nacrt uzima samo unutarnje varijable… N
69. Difuzija ili imitacija tretmana ugrožava internalnu valjanost. T
70. Spol ne može biti nezavisna varijabla u nacrtima s ponovljenim mjerenjima. T

71. Nacrt sa prirodnim grupama ima veću ekološku valjanost jer se provodi u prirodi. N
72. Fizičke, kemijske i društvene su tri osnovne skupine vanjskih činitelja koji su prijetnja
valjanosti eksperimenta. N (ne kemijske nego osobne)
73. Prema nekim autorima kao što je Kerlinger (1968), osnovna uloga eksperimentalnog
nacrta je kontrola varijance. N
74. ABBA nacrt se koristi kod nepotpunog nacrta. N
75. Latinski kvadrat spada u nepotpun nacrt. T
76. U istraživanju počinjemo od toga da kažemo da je nul-hipoteza netočna. N
77. Diferencijalni transfer se koristi kod slučajnih grupa. T?
78. Internalnu valjanost povećava replikacija. N
79. Diferencijalni transfer se koristi kod slučajnih grupa. T
80. Plauzibilne alternative se isključuju balansiranjem i održavanjem uvjeta konstantnim. T
81. Artefakt je usko povezan uz konstruktnu valjanost. T
82. Solomonov nacrt je vezan uz konstruktnu, vanjsku, unutarnju valjanost i stoga ga valja
uvijek koristiti. N
83. Obavljanjem ponovljenih istraživanja na različitim ispitanicima povećavamo internalnu
valjanost. N
84. Povećanjem broja nezavisnih varijabli na istom broju ispitanika povećava se statistička
snaga eksperimenta sa nezavisnim skupinama ispitanika. N?
85. Za nacrt 3x2x2 koristimo ANOVU za dvosmjerno testiranje. N
86. Induktivno-hipotetičko-deduktivna spirala označava preplitanje teorije i hipoteza. N
87. Ako u istraživanju sudjeluju ispitanici dobrovoljci, radi se o prigodnom uzorku. T
88. Primjer deduktivne teorije je Hebbov sustav ljudskog ponašanja. N
89. Ako postoji visoka negativna korelacija između inteligencije i školskog uspjeha onda
možemo predvidjeti da će ispitanika s iznadprosječnom inteligencijom imati visoke
školske ocjene. N
90. Ako postoji velika pozitivna korelacija između veličine grada i rizika za dobivanje srčanog
udara, onda ćemo seljenjem u manji grad smanjiti rizik od srčanog udara. N
91. Raspoređivanje po slučaju mora značiti i reprezentativnost uzorka. N
92. Placebo je primjer kontrole ometajućih varijabli putem održavanja uvjeta konstantnim. T
93. Možemo utvrditi da li se populacije razlikuju gledajući u kojoj mjeri se intervali
pouzdanosti za različite uzorke preklapaju. T
94. Nacrt sa prirodnim grupama ima veću ekološku valjanost jer se provodi u prirodi. N
95. Fizičke, kemijske i društvene su tri osnovne skupine vanjskih činitelja koji su prijetnja
vanjskoj valjanosti. N (ne kemijske nego osobne)
96. Kontrola u eksperimentu osigurava internalnu valjanost. T
97. Nezavisna varijabla služi samo za utvrđivanje korelacije. N
98. Povećanjem broja nezavisnih varijabli na istom broju ispitanika povećava se statistička
snaga eksperimenta sa nezavisnim skupinama ispitanika. N
99. Imitacija tretmana smanjuje internalnu valjanost. T
100. Slučajno rapoređivanje ispitanika u grupe nam poboljšava internalnu valjanost. T
101. Pojava interakcije u faktorskom nacrtu smanjuje eksternalnu valjanost. T
102. Stratificirani uzorak može biti razmjeran i nerazmjeran. T
103. Prigodni uzorak je vrsta uzorka u kojem se članovi populacije biraju tako da svaki
članpopulacije ima jednaku vjerojatnost da bude izabran. N ( onaj koji nam je pri ruci)
104. Stabiliziranje djelovanja različitih nezavisnih varijabli osim eksperimentalne na
zavisnu zove se eksperimentalna kontrola. T
105. Odluka o veličini uzorka usko je povezana uz problem istraživanja. T
106. Složeni nacrt se provodi samo s varijablama unutar ispitanika. N
107. Metoda slaganja je jedna od metoda Johna Stuarta Milla za logičko dokazivanje u
eksperimentalnom istraživanju. T
108. Slučajni odabir i raspoređivanje po slučaju su jednake metode. N
109. U eksperimentu ne može biti reprezentativni uzorak. T
110. Mogu li se eksperimenti na životinjama generalizirati na ljude je pitanje eksternalne
valjanosti. T