Predavanje1 Uvod Mjerne Skale Grafovi RBK

STATISTIKA: Predavanje 1 1
Uvod, mjerne skale, grafičko prikazivanje, relativni brojevi koordinacije
**UVOD U PREDAVANJA**
Statistika?
Statistike imaju samo jednu vrlinu. Ne slažu se.

Imre Forbath
Postoje tri vrste laži: laž, prokleta laž i statistika.

Twain, iz autobiografije
Kada netko stoji jednom nogom na vrućoj peći, a drugom u hladnjaku, statističar bi rekao da
se taj čovjek prosječno nalazi u ugodnoj temperaturi.
Walter Heller
Statistika je bajka razuma.

Martin Kessel
www.efos.hr
2 STATISTIKA: Predavanje 1
Literatura:
1. Šošić, I.: Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
2. Šošić I., Serdar, V.: Uvod u statistiku, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
3. Šošić, I.: Zbirka zadataka iz osnova statistike, Informator, Zagreb, 1990.
4. Horvat, J.: Statistika s pomoću SPSS/PC+ -a, EFO, 1995. + analiza vremenskih nizova
5. Šilj, M.: Uvod u modernu poslovnu statistiku, Znanstvena biblioteka, knjiga 8, 1998.
6. Kolesarić, V.; Petz, B.: Statistički rječnik, Naklada «Slap», Jastrebarsko, 1999.
7. Wonnacott, T. H. and Wonnacott, R. J. (1990): Introductory Statistics for Business
and Economics. Wiley, New York.
8. Rozga, A.; Grčić, B.: Poslovna statistika, Split, 2000.
9. Kero, K.; Bojanić - Glavica, B.: Statistika u primjerima, Varaždin, 1998.
Nastavni plan i program predmeta «Statistika»
Uvod s deskriptivnom statističkom analizom.

Temeljni pojmovi. Statistički podaci (vrste podataka i izvori, mjerne skale, vrste statističkih
nizova). Uređivanje podataka. Tabeliranje. Statistička grafika. Relativni brojevi – poseban
osvrt na njihovu primjenu u analizi kvalitativnih statističkih nizova. Analiza numeričkih
nizova metodama deskriptivne statistike. Srednje vrijednosti (potpune, položajne i specifične).
Mjere disperzije. Standardizirana varijabla i pravilo Čebiševa. Mjere koncentracije. Mjere
asimetrije. Mjera zaobljenosti.
Temelji inferencijalne statistike

Definicije vjerojatnosti. Slučajna varijabla i njezina svojstva. Funkcije vjerojatnosti. Izabrane
teorijske funkcije vjerojatnosti diskretne (Binomna i Poissonova distribucija) i kontinuirane
(Normalna, Standardizirana normalna, Studentova, F-razdioba, Hi-kvadrat razdioba) slučajne
varijable. Kovarijanca. Pojam uzorka s izabranim nacrtima uzorka. Procjenitelj parametra
(pojam, odabrana teorijska svojstva). Sampling distribucije.
Procjenjivanje parametara i testiranje hipoteza

Procjenjivanje brojem i intervalom aritmetičke sredine, totala, proporcije, i varijance jedne
populacije, te razlike sredina i razlike proporcija dviju populacija. Testiranje hipoteza.
Pogreške tipa I. i tipa II. Snaga testa. p- vrijednost. Testiranje hipoteze o pretpostavljenoj
aritmetičkoj sredini i pretpostavljenoj proporciji jedne populacije, te razlici sredina, proporcija
i varijanci dviju populacija. ANOVA - testiranje hipoteza o sredinama triju ili više populacija.
Testiranje hipoteza o jednakosti proporcija triju ili više populacija (hi-kvadrat test). Testovi o
obliku distribucija. Testovi o stupnju asocijacije kvalitativnih varijabli. Izabrani
neparametarski testovi.
Regresijska i korelacijska analiza

Pojam regresijske i korelacijske analize. Regresijski model. Klasifikacija varijabli.
Klasifikacija regresijskih modela. Model jednostavne linearne regresije. Linearna korelacija i
procjena koeficijenta korelacije.
Analiza vremenskih nizova i prognoziranje

Definicija vremenskog niza. Vrste nizova. Klasična dekompozicija serije. Grafičko
prikazivanje i uspoređivanje vremenskih nizova. Pokazatelji dinamike (diferencije, stope).
Verižni indeksi, indeksi na stalnoj bazi. Skupni indeksi (indeksi cijena i količina Laspeyeresa,
Paaschea, Fishera). Indeks vrijednosti. Modeli vremenskih pojava. Trend modeli. Procjene
parametara i drugih statističko analitičkih veličina. Modeli sezonskih pojava i čišćenje od
sezone.
ZAŠTO STUDIRATI?
Coleov teorem
Ukupna količina pameti na Zemlji je stalna; stanovništvo raste…
OSOBITOSTI PREDAVANJA?
Vileov zakon za nastavnike
Nitko ne sluša dok se ne izgovori neka besmislica.
Kranskeov zakon
Nemojte dozvoliti da Vam prođe niti jedan dan u kojemu neće biti ničeg na što se ne
možete požaliti.
Stenderupov zakon
Što prije zaostanete, više ćete imati vremena dostići ostale.
ČEMU VJEŽBE?
Launegayerova opaska
Postavljati glupa pitanja, lakše je nego ispravljati glupe pogreške.
De Neverov zakon o složenosti
Najjednostavnije stvari su one o kojima ništa ne znate.
Evansov zakon
Ako možete zadržati glavu na mjestu kad su je svi uokolo izgubili, niste shvatili
problem.
Frankov zakon
Ako uživate u onome što radite, vrlo je vjerojatno kako radite krivo.
ISPITI?
Antin Korolar
Kad ne znate što radite – učinite to elegantno!
Studentske dvojbe
1. koliko god radili, nikada nećete uraditi dovoljno
2. ono što se ne napravi, uvijek je važnije od onog što se napravi
NE ZABORAVITE:
Greenov zakon o raspravi
Sve je moguće, ako ne znate o čemu govorite.
De Neverov zakon
Dva monologa ne čine dijalog
OSIM TOGA…
Halgrenovo rješenje
Imate li problema, namrštite se!
Bolingov postulat
Osjećate li se dobro, ne budite zabrinuti. Proći će!
...OVO JE POČETAK, ZA KOJI TAKOĐER VRIJEDI:

Pudderov zakon
Tko počinje dobro, završava loše.
Tko počinje loše, završava još gore.
**STATISTIČKI NIZ I NJEGOVA ANALIZA**

Niti jedna definicja ne znači mnogo tako dugo dok nismo proučili što radimo – a tada je
svada definicija gotovo nepotrebna. (Mainland)
STATISTIKA
Statistika je znanstvena disciplina koja se bavi prikupljanjem, analizom i tumačenjem
podataka masovnih pojava.
- znanost o prikupljanju, uređivanju, analizi i tumačenju brojčanih podataka
- skup podataka o pojavama (uređen, analiziran i objavljen)
- brojčani pokazatelj
STATISTIČKI SKUP
Skup prikupljenih opažanja ili mjerenja na ograničenom prostoru i u definiranom vremenu, uz
primjenu prihvatljivo jednakih uvjeta svih provedenih opservacija.
Za svaki uzorak je moguće reći kako čini statistički skup, ali svaki skup nije uzorak.
DEFINIRANJE STATISTIČKOG SKUPA

POJMOVNO - Pojmovno definiranje statističkog skupa je određivanje elemenata
skupa npr. starost stanovnika, sadržaj knjige, vrste prometnih nezgoda…
PROSTORNO - Prostorno definiranje statističkog skupa i određivanje prostora npr.
RH, grad Osijek, HNK…
VREMENSKO - Vremensko definiranje statističkog skupa je određivanje vremenskog
trenutaka ili razdoblja (2. veljače 2005., godina izdanja, proljeće 2002…)
OBILJEŽJE
- svojstvo po kojemu jedinice statističkog skupa međusobno nalikuju i međusobno se
razlikuju (primjerice spol, sati, ocjene, visina)
- temeljem modaliteta obilježja formiraju se statističke grupe (redovi tablice)
- obilježja se mjere s pomoću mjernih skala
FREKVENCIJE
- broj jedinica statističke skupine (pojedine kategorije modaliteta obilježja)
SVOJSTVA STATISTIČKOG SKUPA

- mjere se pridruživanjem brojeva ili oznaka prema mjernim skalama
MJERNA SKALE
- mjere svojstva (obilježja) pridruživanjem brojeva ili oznaka
MJERNE SKALE
1) Nominalna razina mjerenja (a=b)

- atributivna
- geografska
nazivi, oznake, kategorije
Nominalne razine mjerenja ne ne mogu biti uređeni redoslijednom shemom. Za njih ne
postoji kriterij prema kojemu bi se vrijednosti mogle odrediti kao “veće od”, ili “manje
od” drugih vrijednosti
primjer nominalne razine mjerenja:
kodirani odgovori u upitniku: da, ne, ne znam
negrupirani statistički niz studenata - xi: ž, m, ž, m, ...., ž. (N=100)
Spol Broj studenata

xi fi
M 40
Ž 60
Ukupno 100
Smije li se reći kako su studenti “prosječno ženskoga spola?”
Primjerene metode:
- dominantna vrijednost,
- proporcije,
- hi-kvadrat test,
- koeficijent korelacije,
- koeficijent kontigencije,
- neparametrijski testovi.
2) Ordinalna razina mjerenja (a > b, a <b, a=b)

pridružuje brojeve, slovne oznake ili simbole elementima statističkog skupa prema
stupnju (intenzitetu) nekog svojstva (npr. ocjena, razvijenost), mjere se relativne razlike
mjerenja, bez točnog stupnja tih razlika
ordinalnu razinu mjerenja čine podaci koji se mogu urediti prema nekom redoslijedu, ali
se razlike između podataka ne mogu urediti
primjer ordinalne razine mjerenja:
pet "dobrih studenata" i dva "najbolja studenta"
negrupirani statistički niz djelatnika: xi: VSS, SSS, ...., VŠS. (N=160)
Izobrazba Broj djelatnika

xi fi
SSS 40
VŠS 60
VSS 60
Ukupno 160
Smije li se reći kako su djelatnici prosječno VŠS izobrazbe?”
Primjerene metode:
- koeficijent korelacije,
- koeficijent konkordancije,
- centralna vrijednost.
3) Intervalna razina mjerenja (a - b)

pridružuje brojeve mjerenim svojstvima elemenata skupova pri čemu jednake razlike
brojeva na skali predstavljaju jednake razlike mjerenog svojstva (npr. temperaturna
skala)
navedena ljestvica ne posjeduje apsolutnu, već samo relativnu nulu
- npr. temperature od 0 Celzijusa, govori li kako "nema topline"?
- je li temperatura od 50 stupnjeva Celzijusa dvostruko toplija nego li temperatura od 25
stupnjeva Celzijusa?
Kakva je to nula?
godina rođenja
respondenta,
npr. 1985.
PRIJE NAŠE ERE NAŠA ERA
Primjerene metode:
- sve navedene kod nominalnih i ordinalnih ljestvica,
- aritmetička sredina,
- standardna devijacija,
- z-vrijednost,
- koeficijent korelacije.
4) Odnosna (omjerna) razina mjerenja (a / b)

naziva se odnosna razina – stoga što početna točka mjerenja daje značenje odnosu
vrijednosti između podataka; prisutna apsolutna nula
jednake razlike brojeva predstavljaju jednake razlike mjerenog svojstva,
rezultira kreiranjem numeričkih varijabli (kontinuiranih ili diskontinuiranih)
- numerička diskontinuirana (diskretna) varijabla je ona koja može poprimiti
konačan broj svojstava i zapisuje se isključivo cjelobrojno npr. broj uposlenih u
jednom poduzeću
- numerička kontinuirana varijabla – zapisuje se i decimalnim brojevima,
(diskontinuirana – cjelobrojni zapis); npr. visina hrasta u cm, volumen helija u
balonima, vrijeme u min. trkača maratona (dužine, težine, otpor, itd.)
Primjer diskontinuirane numeričke varijable:

xi: 1, 0, 1, 2, ...., 0. (N=200)
Broj djece Broj obitelji

xi fi
0 30
1 50
2 120
Ukupno 200
Primjer kontinuirane numeričke varijable:

xi: 12,3; 0; 16,9; 27,3; ...., 86,7. (N=120)
Koliki je broj mogućih modaliteta?
Kune Broj studenata

xi fi
0 40
20 60
50 20
Ukupno 120
Svojstva odnosne razine mjerenja:

- vrijednosti se mogu urediti redoslijedno,
- razlike između svojstava se mogu izračunavati
- postoji početna, apsolutna nula
- značajne su i razlike između vrijednosti podataka i njihovi odnosi
- jednaki brojčani omjeri znače i jednake odnose u mjerenoj pojavi
- ima svojstva intervalne ljestvice
Primjerene metode:
- sve prethodno navedene (kod nominalne, ordinalne i intervalne razine
mjerenja),
- geometrijska sredina,
- koeficijent varijacije.
Ljestvice stupnjevanja mogu se primijeniti na:
1. glavna stajališta prema objektu,
2. stupanj prema kojemu objekt sadrži posebnu karakteristiku,
3. "osjećaje" ispitanika prema karakteristici,
4. utjecaje vezane za karakteristiku.
Podjela varijabli s obzirom na uporabljenu ljestvicu mjerenja:
PODACI
KVANTITATIVNE VARIJABLE KVALITATIVNE VARIJABLE

(kategorijske varijable)
Intervalna ljestvica Odnosna ljestvica Nominalna ljestvica Ordinalna ljestvica
(analiziraju se relativnim
Diskontinuirane Kontinuirane brojevima)
varijable varijable
- izvorne varijable – izražene u mjernim jedinicama obilježja

- izvedene varijable – provođenjem brojčanih postupaka nad izvornim varijablama (BDP po
stanovniku)
STATISTIČKO TABELIRANJE I GRAFIČKO PRIKAZIVANJE STATISTIČKIH

PODATAKA
STATISTIČKE TABLICE
Naslov tablice:
ZAGLAVLJE Σ
P Brojčani dio tablice Z

R ∅ prosjek B
E I
T ... ne raspolaže se podatkom R
S N
- nema podatka
T I
U
( ) nepotpun podatak
P S
A * ispravljen podatak T
C U
P
Σ ZBIRNI RED (sume stupaca) A

C
Izvor:
Sadržaj statističke tablice poznate pod nazivom „tablica distribucije frekvencija“
OBILJEŽJE FREKVENCIJE MODALITETA

(varijabla) OBILJEŽJA
F
M O xi fi R
O B E
D I x1 f1 K
A LJ x2 f2 V
L E x3 f3 E
I Ž N
T J … …
C
E A xk fk I
T Σ Σ fi = N J
I E
xi - obilježje (varijabla) = opća svojstva elemenata
fi - frekvencije = broj jedinica grupe
(xi, fi) - distribucija frekvencija = razdioba jedinica statističkog niza prema modalitetima
obilježja
VRSTE STATISTIČKIH TABLICA:

- jednostavne statističke tablice
- skupne statističke tablice
- kombinirane statističke tablice
Jednostavne statističke tablice prikazuju samo jednu pojavu, jedan statistički niz kada je
grupiranje provedeno prema jednom obilježju.
Tablica 1: Noćenja turista XXXX godine u izabranim mjestima (u 000)
Mjesto Broj turista

Zagreb 713
Kupališna mjesta 607
Primorska mjesta 8194
Ukupno 9514
Izvor: Statistički ljetopis XXXX godine, str. XX
Skupne statističke tablice prikazuju dva ili više statističkih nizova grupiranih prema jednom
obilježju
Tablica 2: Učenici i nastavnici prema školskim ustanovama školske godine XXXX/XX
Škole Učenici - studenti Nastavnici Učenika na 100

nastavnika
Srednje škole 483 136 355
Visoke škole (VI stupanj) 254 39 651
Visoke škole (VII stupanj) 903 140 645
Ukupno 1640 315 1955
Izvor: Statistički ljetopis XXXX godine, str. XXX
Kombinirane statističke tablice

- prikazuju jedan statistički niz promatran prema dva ili više obilježja. Takva tablica za
razliku od prethodno navedenih vrsta tablica, uz zbirni red, sadrži i zbirni stupac
Tablica 3: Studenti prema status studiranja i studijskim godinama akademske godine XX/XX
STUDIJSKA GODINA STATUS STUDIRANJA Ukupno

izvanredni redoviti
Prva godina 250 850 1100
Druga godina 160 700 860
Treća godina 100 550 650
Četvrta godina 50 440 490
Ukupno 560 2540 3100
Izvor: Statistički ljetopis XXXX godine, str. XXX

GRAFIČKO PRIKAZIVANJE STATISTIČKIH PODATAKA
Vrste grafikona:
1. Površinski grafikoni
2. Linijski grafikoni
3. Kartogrami
I. POVRŠINSKI GRAFIKONI
- podaci se prikazuju površinama geometrijskih likova
- površine geometrijskih likova moraju biti upravno razmjerne brojevima koji se tim
površinama prikazuju
Za prikazivanje sljedećih vrsta nizova:

- atributivnih nizova
- geografskih nizova
- ordinalnih nizova
- numeričkih nizova (histogram, dijagram stabla i lista)
- vremenskih nizova (samo intervalni)
Podjela:
1) JEDNOSTAVNI STUPCI površina pravokutnika (P = av)
Spol
frekvencije fi
60
50
40
30
20
10
0
muško žensko
obilježje xi
2) RAZDIJELJENI STUPCI jedan dio pojave ističe se sjenčanjem
Vozači,
nevozači
100% Nevozači
Vozači
80%
60%
40%
20%
0% Izobrazba
VŠS VSS SSS
3) DVOSTRUKI STUPCI - svaki stupac prikazuje jedan modalitet prvog obilježja, a parovi
stupaca referiraju modalitete drugog obilježja (kombinirana tablica)
Spol
broj
ispitanika
400
muško
300 žensko
200
100
0
zaposlen nezaposlen umirovljenik student djelatni status
4) POVRŠINA KVADRATA P=a2; a= P
dio
5) STRUKTURNI KRUG broj stupnjeva sektora kruga = 360
cjelina
P P
P = r 2π ⇒ r2 = ⇒r =
π π
studenti
8%
umirovljenici
16%
nezaposleni
10% zaposleni
66%
6) STRUKTURNI POLUKRUG za usporedbu strukture dviju skupina

dio
broj stupnjeva sektora kruga = 180
cjelina
P P
P = r 2π ⇒ r2 = ⇒r =
π π
7) VARZAROV ZNAK za prikazivanje relativnih brojeva koordinacije ili relativnih brojeva

strukture (baza = nazivnik, visina= relativni broj)
Aritmetičko mjerilo za RBK ili RBS
1cm
x jedinica nazivnika RBK ili RBS
A B C D
nazivnik RBK ili RBS
8) HISTOGRAM za prikazivanje numeričkih nizova
frekvencije (fi, pi, fci, pci)
Aritmetičko mjerilo za numeričko obilježje xi
9) TUKEYJEV S-L DIJAGRAM - Specifična vrsta histograma (dijagram «stabla i lista»),

jednostavno se konstruira ako su vrijednosti numeričke varijable dvoznamenkasti brojevi:
Vodeća Jedinice
znamenka (listovi) f Opis
(stablo)
0 689 3 vodeća znamenka 0, a prvi list je 6
to je broj 06, ukupan broj vrijednosti s vodećom
znamenkom nula je 3 (interval od 0 do 10, 3 ispitanika)
1 015678 6 (interval od 10 do 20, 6 ispitanika)
10) BOX-PLOT (vidjeti predavanje 4)
11) Rod grafikon (vidjeti predavanje 3)
II. LINIJSKI GRAFIKONI
Koriste se za prikazivanje sljedećih nizova:

- numerički nizovi (kontinuirani i diskontinuirani)
- vremenski nizovi (trenutačni i intervalni)
- apscisa: A.M.1 za obilježje
- ordinata: A.M. za frekvencije (broj jedinica grupe)
a) Poligon frekvencija
fi POVRŠINSKI GRAFIKONI fi LINIJSKI GRAFIKONI

A.M. za frekvencije:
- fi, pi A.M. za frekvencije
- fc, pc - fi, pi
- frekvencije kum. niza - fc, pc
- frekvencije kum. niza
- atributivno
- geografsko
- intervalno (vremensko) - numeričko (kontinuirano/diskontinuirano)
- numeričko (histogram) - vremensko (intervalno/trenutačno)
A.M. za obilježje xi A.M. za obilježje xi
1
A.M. – skraćena oznaka za aritmetičko mjerilo
b) Linijski grafikoni vremenskih nizova
c) Scatter plot
III. KARTOGRAMI
Grupiranje jedinica prema geografskom obilježju, gdje sve grupe zajedno predstavljaju
cjelovito geografsko područje
a) DIJAGRAMSKE KARTE - frekvencije geografskog niza se prikazuju

površinskim grafikonom koji se ucrta unutar granica površine frekvencija
b) PIKTOGRAMI - ucrtava se toliko znakova koliko ima frekvencija
c) STATISTIČKE KARTE - kada statistički niz ima puno grupa, a frekvencije nisu
apsolutni nego relativni brojevi
**RELATIVNI BROJEVI KVALITATIVNIH NIZOVA**

(NOMINALNOG I REDOSLIJEDNOG NIZA)
“Oni koji nešto žele naučiti, nikada nisu besposleni”
Montesqueiu
Nominalni niz nastaje grupiranjem podataka prema modalitetima obilježja nominalne

varijable.
Ako se sa a1, a2, a3,..., ak označe modaliteti nominalne varijable, a sa f(a1), f(a2), f(a3), ..., f(ak)
njihove frekvencije, tada skup parova: (ai, f(a i)), i=1, 2,..., k predstavlja nominalan statistički
niz.
Navođenje modaliteta:
- abecedom,
- veličinom frekvencije,
- nomenklaturom.
Oridnalni niz nastaje grupiranjem podataka prema modalitetima obilježja ordinalne varijable
(poznat redoslijedni poredak za modalitete obilježja).
Zadatak relativnih brojeva:

1. brojčano izraziti odnose među pojavama
2. omogućiti i olakšati usporedbu
Relativan broj je logičan izraz mjerenja kada se neka veličina mjeri drugom veličinom
(nazivnik = baza usporedbe). Ova posljednja veličina postaje time mjera za veličinu koja se
uspoređuje (mjeri).
VRSTE RELATIVNIH BROJEVA

1. Relativni brojevi strukture (D/C)
proporcije, postoci, promili
vodoravno sto, okomito sto, kutno sto
2. Relativni brojevi dinamike (indeksi)
bazni, verižni
individualni, skupni
3. Relativni brojevi koordinacije
1. RELATIVNI BROJEVI STRUKTURE (p, %, ‰)
Struktura podataka uočava se praćenjem razdiobe frekvencija modaliteta danog nominalnog

obilježja.
Relativna frekvencija modaliteta ai je omjer apsolutne frekvencije fi tog modaliteta i zbroja
apsolutnih frekvencija N:
f ( ai ) dio
p ( ai ) = = i = 1,2,3,..., k
N cjelina
k
N = ∑ f ( ai )
i =1
Relativne frekvencije se radi lakšeg tumačenja množe sa sto.
Relativne frekvencije su upravno proporcionalne apsolutnim frekvencijama.
Svojstva frekvencija:
a) 0<fi<N Σfi=N
b) 0<pi<N Σpi=1
c) 0<Pi<N ΣPi=100
Ekstremni slučajevi:
Dio pojave koji se uspoređuje = 0, tada je i p=0
Dio pojave koji se uspoređuje = C (cjelina), tada je p=1
Relativni brojevi se grafički prikazuju površinskim grafikonima.
Primjer 1.
Uposleni Visoka stručna Ukupno

djelatnici sprema
Nabava 25 150
Prodaja 54 250
Marketing 33 77
Radi lakše usporedbe djelatnika VSS po odjelima poduzeća X, potrebno je izračunati

proporcije djelatnika po odjelima.
Uposleni Visoka stručna Ostali Ukupno

djelatnici sprema
Nabava 0,167 0,833 1
Prodaja 0,216 0,784 1
Marketing 0,429 0,571 1
KUTNO STO, VODORAVNO STO, OKOMITO STO

Analiziranje podataka u kombiniranoj tablici relativnim brojevima strukture: vodoravno 100,
okomito 100, kutno 100
Primjer 2.
Poduzeće A Djelatnici poduzeća A prema stupnju završene izobrazbe Ukupno

VŠS VSS SSS
Vozači 1000 300 200 1500
Nevozači 100 100 300 500
Ukupno 1100 400 500 2000
KUTNO STO - stavljanje u odnos svih brojeva u tablici prema ukupnoj statističkoj masi
VŠS VSS SSS
Vozači 0,50 0,15 0,10 0,75
Nevozači 0,05 0,05 0,15 0,25
Ukupno 0,55 0,20 0,25 1,00
VODORAVNO STO - baze usporedbe su vrijednosti iz zbirnog stupca

VŠS VSS SSS
Vozači 0,67 0,20 0,13 1,00
Nevozači 0,20 0,20 0,60 1,00
Ukupno 0,55 0,20 0,25 1,00
OKOMITO STO - baze usporedbe su veličine iz zbirnog reda

VŠS VSS SSS
Vozači 0,91 0,75 0,40 0,75
Nevozači 0,09 0,25 0,60 0,25
Ukupno 1,00 1,00 1,00 1,00
Grafičko prikazivanje okomito 100

Vozači, nevozači
100% Nevozači
90%
Vozači
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
VŠS VSS SSS Izobrazba
2. INDEKSI - RELATIVNI BROJEVI DINAMIKE
pokazuju odnos između stanja jedne te iste pojave ili skupine pojava na različitim
mjestima ili u različitim vremenskim razdobljima
indeksi omogućuju usporedbu smjera i intenziteta varijacija frekvencija jednoga
statističkoga niza s takvim varijacijama frekvencija drugoga statističkoga niza
Vrste indeksa:
individualni indeksi - dinamika jedne pojave
skupni indeksi - odnosi stanja heterogene skupine pojava
INDIVIDUALNI INDEKSI
Individualni indeksi će se međusobno razlikovati u ovisnosti o BAZI usporedbe, i vrsti niza za

koji se izračunavaju.
Indeksi izračunati na bazi originalnih podataka, mogu biti izračunati na temelju podataka:
a) geografskoga statističkog niza
b) atributivnog statističkog niza
Individualni indeksi sa stalnom bazom

Frekvencije jednog atributivnog ili geografskog statističkog niza mogu se označiti sa: X1, X2,
X3,...,XN
- definirati BAZU usporedbe (neka je veličina X1 baza usporedbe)

- izraz za izračunavanje indeksa:
Xi
Ii = 100 i = 1,2,3,..., N
X1
uz uvjet:
X i ≥ 0; X1 > 0
Za indekse (Ii) vrijede relacije:
1. Xi>X1⇒ Ii>100
- pojava u i-tom modalitetu obilježja veća je za (Ii-100)% nego li u
baznom modalitetu obilježja
2. Xi<X1⇒ Ii<100
- pojava u i-tom modalitetu obilježja manja je za (100-Ii)% nego li u
baznom modalitetu obilježja
3. Xi=X1⇒ Ii=100
- pojava u i-tom modalitetu obilježja jednaka je pojavi u baznom
modalitetu obilježja
Primjer 3.
Zemlja Uvoz kave u t Indeksi Indeksi

RH=100 M=100
Hrvatska 890 100 61,38
Italija 2220 249,44 153,10
Mađarska 1450 162,92 100
Slovenija 1000 112,36 68,97
Španjolska 400 44,94 27,59
Izračunavanje indeksa RH = 100, uz uporabu originalnih vrijednosti

IRH = (890/890)100 = 100
IITA = (2220/890)100 = 249,44
Uvoz kave u Italiji je veći od uvoza kave u Hrvatskoj za 149,44%

(Ii-100)% = 249,44 – 100 = 149,44%
Načini izračunavanja M=100

1. Izračunavanje indeksa M = 100, uz uporabu originalnih vrijednosti
IRH(890/1450)100 = 61,38
IITA(2220/1450)100 = 153,10
RELATIVNI BROJEVI SU UPRAVNO PROPORCIONALNI APSOLUTNIM

BROJEVIMA!
2. Izračunavanje indeksa M = 100, bez uporabe originalnih vrijednosti, to jest, s

pomoću već izračunatih baznih indeksa (RH = 100)
IRH = (100/162,92)100 = 61,38
IITA = (249,44/162,92)100 = 153,10
IM = (162,92/162,92)100 = 100
Grafičko prikazivanje indeksa M = 100

153,1
160
140
120
100
100
80
60 68,97
61,38
40
20 27,59
0
Hrvatska Italija Mađarska Slovenija Španjolska
3. RELATIVNI BROJEVI KOORDINACIJE (RBK)
Relativnim brojevima koordinacije se važnost frekvencija jednoga statističkoga niza

prosuđuje usporedbom s frekvencijama drugoga statističkoga niza. Pri tome su i jedan i drugi
statistički niz samostalni i predstavljaju koordinirajuće pojave (npr. umrli na 1000 stanovnika,
prirod po stablu, površina stana po osobi...).
Izračunavaju se stavljanjem u odnos frekvencije pojave koja se uspoređuje, s frekvencijom

pojave prema kojoj se provodi usporedba.
pojava 1 pojava 2
RBK 1 = × RBK 1 = 1 / RBK 2 RBK 2 =
pojava 2 pojava 1
RBK se grafički prikazuje površinskim grafikonom Varzarovim znakom
Primjer 4.
Područje Broj automobila na Broj automobila

000 stanovnika
A 40 2.000
B 50 4.800
C 80 2.560
D 25 1.800
Ukupno 195 11.160
a) Izračunajte koliko stanovnika dolazi na jedan automobil na sva 4 područja kao cjelinu!
b) Relativne brojeve prikažite grafički!
0,04:2000 = 0,00002 recipročno 50.000
0,05:4800 = 0,00001 recipročno 96.000

0,08:2560 = 0,00003 recipročno 32.000 broj stanovnika 250.000
RBK = = = 22,40
0,025:1800 = 0,000014 recipročno 72.000 broj automobila 11.160
250.000
broj automobila na 1 cm
1000 stanovnika 20000 stanovnika
80
70 apscisa – nazivnik
razmjera (proizvoljan
60 razmjer)
ordinata – RBK
50 površina lika – nazivnik
j
40
30
20
10
stanovnici
A B C D
ZA KRAJ…
Prvo načelo o samoodređenju.
Ono čemu se suprotstavljaš, postaneš
Murphyjeva filozofija
Smiješi se… sutra će biti gore.

Predavanje1 Uvod Mjerne Skale Grafovi RBK

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanje1 Uvod Mjerne Skale Grafovi RBK

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STATISTIKA: Predavanje 1 1

Uvod, mjerne skale, grafičko prikazivanje, relativni brojevi koordinacije

Statistike imaju samo jednu vrlinu. Ne slažu se.

Postoje tri vrste laži: laž, prokleta laž i statistika.

Statistika je bajka razuma.

Nastavni plan i program predmeta «Statistika»

Uvod s deskriptivnom statističkom analizom.

Temelji inferencijalne statistike

Procjenjivanje parametara i testiranje hipoteza

Regresijska i korelacijska analiza

Analiza vremenskih nizova i prognoziranje

...OVO JE POČETAK, ZA KOJI TAKOĐER VRIJEDI:

**STATISTIČKI NIZ I NJEGOVA ANALIZA**

DEFINIRANJE STATISTIČKOG SKUPA

SVOJSTVA STATISTIČKOG SKUPA

1) Nominalna razina mjerenja (a=b)

Spol Broj studenata

2) Ordinalna razina mjerenja (a > b, a <b, a=b)

Izobrazba Broj djelatnika

3) Intervalna razina mjerenja (a - b)

4) Odnosna (omjerna) razina mjerenja (a / b)

Primjer diskontinuirane numeričke varijable:

Broj djece Broj obitelji

Primjer kontinuirane numeričke varijable:

Koliki je broj mogućih modaliteta?

Kune Broj studenata

Svojstva odnosne razine mjerenja:

Podjela varijabli s obzirom na uporabljenu ljestvicu mjerenja:

KVANTITATIVNE VARIJABLE KVALITATIVNE VARIJABLE

Intervalna ljestvica Odnosna ljestvica Nominalna ljestvica Ordinalna ljestvica

- izvorne varijable – izražene u mjernim jedinicama obilježja

STATISTIČKO TABELIRANJE I GRAFIČKO PRIKAZIVANJE STATISTIČKIH

P Brojčani dio tablice Z

Σ ZBIRNI RED (sume stupaca) A

Sadržaj statističke tablice poznate pod nazivom „tablica distribucije frekvencija“

OBILJEŽJE FREKVENCIJE MODALITETA

VRSTE STATISTIČKIH TABLICA:

Tablica 1: Noćenja turista XXXX godine u izabranim mjestima (u 000)

Mjesto Broj turista

Izvor: Statistički ljetopis XXXX godine, str. XX

Tablica 2: Učenici i nastavnici prema školskim ustanovama školske godine XXXX/XX

Škole Učenici - studenti Nastavnici Učenika na 100

Izvor: Statistički ljetopis XXXX godine, str. XXX

Kombinirane statističke tablice

STUDIJSKA GODINA STATUS STUDIRANJA Ukupno

Izvor: Statistički ljetopis XXXX godine, str. XXX

GRAFIČKO PRIKAZIVANJE STATISTIČKIH PODATAKA

Za prikazivanje sljedećih vrsta nizova:

2) RAZDIJELJENI STUPCI jedan dio pojave ističe se sjenčanjem

4) POVRŠINA KVADRATA P=a2; a= P

6) STRUKTURNI POLUKRUG za usporedbu strukture dviju skupina

7) VARZAROV ZNAK za prikazivanje relativnih brojeva koordinacije ili relativnih brojeva

Aritmetičko mjerilo za RBK ili RBS

Aritmetičko mjerilo za numeričko obilježje xi

9) TUKEYJEV S-L DIJAGRAM - Specifična vrsta histograma (dijagram «stabla i lista»),

10) BOX-PLOT (vidjeti predavanje 4)

11) Rod grafikon (vidjeti predavanje 3)

II. LINIJSKI GRAFIKONI

Koriste se za prikazivanje sljedećih nizova:

fi POVRŠINSKI GRAFIKONI fi LINIJSKI GRAFIKONI

b) Linijski grafikoni vremenskih nizova

a) DIJAGRAMSKE KARTE - frekvencije geografskog niza se prikazuju

**RELATIVNI BROJEVI KVALITATIVNIH NIZOVA**

STATISTIČKI NIZ I NJEGOVA ANALIZA

RELATIVNI BROJEVI KVALITATIVNIH NIZOVA