STATISTIKA u društvenim naukama

Prof. Dr. Almira Arnaut Berilo

almira.arnaut@efsa.unsa.ba
LITERATURA:
 Somun-Kapetanović, R.: Statistika u ekonomiji i
menadžmentu, Ekonomski fakultet Sarajevo, treće izdanje,
2012.
 Resić, E.: Zbirka zadataka iz Statistike, Ekonomski fakultet
Sarajevo, 2006.
 Serdar, V., Šošić, I.: Uvod u Statistiku, Školska knjiga, Zagreb,
2002.
Tematske cjeline
 Statistika i statistička istraživanja
 Osnovni pojmovi i podjele
 Načini prikupljanja, obrade i prezentacije podataka
 Deskriptivna statistika
 Mjere centralne tendencije
 Mjere varijacije
 Mjere oblika distribucije
 Regresiona i korelaciona analiza
 Kovarijansa i korelacija
 Linearna regresija i metod najmanjih kvadrata
 Pojam vjerovatnoće i slučajne varijable
 Osnovni pojmovi
 Prekidne i neprekidne distribucije slučajnih varijabli
 Teorija uzoraka – procjene obilježja osnovnog skupa na osnovu uzorka
 Intervali povjerenja
 Hipoteze
 Neparametrijski testovi
Sistem ocjenjivanja na predmetu
 Ukupan broj bodova koje je moguće ostvariti u toku semestra je 100:

 Domaće zadaće 10 bodova

 Test I 40 bodova
 Test II 40 bodova
 Seminarski rad 10 bodova

 Kontinuirano praćenje nastave će se evidentirati kroz izrade domaćih zadaća.

 U osmoj sedmici nastave održat će se prvi test (Test I) - Ukupno moguće osvojiti 40
bodova.
 Seminarski rad - Analiza anketnog upitnika. (Elementi koje rad mora da sadrži će biti
unaprijed definisani)
 Finalni ispit - (Test II) - Ukupno moguće osvojiti 40 bodova
 Popravni ispiti – moguće je ponovo pristupiti jednom ili oba testa u svakom popravnom
terminu.
Uvod u statistiku

Osnovni pojmovi
Prikazivanje podataka
Etape naučnog pristupa u istraživanju na
bazi podataka
Definisanje ciljeva

Definisanje problematike i
oblasti istraživanja

•Prikupljanje podataka
Statistika •Obrada, analiza i prezentacija podataka
•Provjera podataka
•Tumačenje i interpretacija podataka

Zaključci
Donošenje odluka

6
Prikupljanje podataka
 Primarni izvor podataka–podaci se prikupljaju na temelju
plana promatranja ili eksperimenta
 Sekundarni izvor podataka–rezultati djelatnosti drugih
institucija (javni podaci, informacijski sustavi na
komercijalnoj osnovi, Internet, ...)
 Sekundarni izvori su povoljni zbog niskih troškova i
vremenske dostupnosti. Prije primjene treba pomno
proučiti metodološke osnove odnosno pojmovne i druge
definicije kako bi se osigurala njihova ispravna upotreba.
 www.bhas.ba
 www.fzs.ba
 www.rzs.rs.ba
7
Obrada podataka
 Obrada prikupljenih podataka podrazumijeva
realizaciju tri osnovne etape koje prethode
donošenju zaključaka i odluka:
Eksploatacija podataka

Deskriptivna analiza

Provjera hipoteza
• Objašnjenja
• Predviđanja

Zaključci i odluke

8
Statistika i predmet izučavanja statistike
 Masovna pojava je svaka pojava koja sadrži veliki broj jedinica.
 Svi studenti Univerziteta u Sarajevu,
 Dnevni broj putnika u vozilima Centrotransa,
 Obim proizvodnje,
 Zaposlenost u javnom sektoru,
 Broj stanovnika i karakteristike, itd.

 Statistika je nauka koja proučava varijacije masovnih pojava i njihovih

elemenata u vremenu i prostoru u cilju informisanja i donošenja odluka.

 Predmet statistike je izučavanje masovnih pojava. Masovne pojave

istražujemo na osnovu informacija o obilježjima elemenata koji ih
sačinjavaju.

9
Statistički skup ili populacija
 Elemente koji posjeduju niz obilježja na osnovu kojih se
istražuju varijacije masovne pojave nazivamo statističkim
jedinicama

 Skup statističkih jedinica (elemenata ili individua)

nazivamo statistički skup ili populacija.
 Za ispravno definisan statistički skup potrebno je odrediti
 Pojmovnu dimenziju
 Prostornu dimenziju
 Vremensku dimenziju
Primjer :
 Statistiki skup turista obuhvaća privremene
posjetitelje koji napuštaju mjesto svog stalnog boravka
i borave u turističkom mjestu najmanje 24 sata,
motivirane razlozima odmora, rekreacije, zabave,
razonode i drugim sličnim razlozima, pri čemu u
turističkom mjestu troši sredstva koje je zaradio u
mjestu svog stalnoga boravka
Primjer :
 Nekoliko statističkih skupova:
 Studenti Univerziteta u Sarajevu koji su započeli studij u ak.
god. 2015/16.
 Automobili marke Honda koji su prodani u BiH tokom 2016.
god.
 Radno sposobno stanovništvo u Kantonu Sarajevo u periodu
2010 - 2016
Statističke varijable
 Relacija koja svakom elementu populacije
pridružuje jednu vrijednost naziva se statistička
varijabla ili obilježje.
 Kategorije ili vrijednosti koje može imati jedna
statistička varijabla nazivaju se modaliteti.

 Svaka varijabla ima dva ili više modaliteta

13
Primjer
 Statistički skup: Turističke zajednice u Sarajevu tokom
2016 godine

 pojmovna, prostorna i vremenska definicija

obilježja mogu biti:

 broj Turističkih zajednica,
 broj zaposlenika,
 stručna sprema zaposlenika,
 radni staž zaposlenika,
 spol zaposlenika,
 starost zaposlenika, …
DESKRIPTIVNA I
INFERENCIJALNA STATISTIKA
 Statistika se dijeli na:

 Deskriptivnu-obuhvaća postupke uređivanja, tabličnog

i grafičkog prikazivanja podataka, te izračunavanje
opisanih statističkih pokazatelja

 Inferencijalnu-temelji se na teoriji vjerovatnoće i

proučava metode kojima se pomoću dijela informacija
(uzorak)donose zaključci o cjelini (populacija).
MJERNE SKALE I VRSTE STATISTIČKIH
OBILJEŽJA
 Jedinicama skupa se prema određenim pravilima
(mjerenjem) pridružuju prikupljeni podaci o
njihovim osobinama.
 Pravila pridruživanja su definisana mjernim
skalama.
 Tipovi mjernih skala: Nominalna, Ordinalna, Intervalna
i Numerička
NOMINALNA MJERNA SKALA
 Nominalna mjerna skala se koristi za obilježje kojemu vrijednost dodjeljujemo
prema nominalnoj mjernoj skali
 vrijednost nominalnog obilježja je naziv, ime ili kategorija
 nad vrijednostima nominalnog obilježja nisu dopuštene nikakve računske operacije

Obilježja mogu biti atributivna ili geografska.

 Atributivna –vrijednost pokazuje svojstvo statističke jedinice, pr. spol,
nacionalnost, vrsta djelatnosti, …
 Geografska – vrijednost prostorno određuje jedinicu, pr. mjesto rođenja, mjesto
boravka, mjesto zaposlenja, …

 Nominalna varijabla (pr. vrsta djelatnosti, vrsta robe, ...) pojavljuje se u velikom broju
oblika. Nomenklatura je uređen popis modaliteta nominalne varijable kojima se
pripisuje nomenklaturni broj

 Nomenklature su konvencije koje se donose zakonski ili dogovorom državnih organa

ili međunarodnih organizacija (Jedinstvena nomenklatura zanimanja, Standardna
međunarodna trgovačka klasifikacija, ...)

17
ORDINALNA MJERNA SKALA
 Obilježje kojemu vrijednost dodjeljujemo prema
ordinalnojmjernoj skali –redoslijedno obilježje ili rang varijabla
 Vrijednost je broj ili naziv koji izražava redoslijed ili intenzitet,
pr. ocjena uspjeha na fakultetu, ekonomska razvijenost, školska
sprema, …
 Ne mogu se provoditi nikakve računske operacije, ali se te
vrijednosti mogu međusobno uspoređivati

 Ocjena –modalitet brojčano od 1 do 5, one čine skalu i njihov je

poredak od najmanjeg prema najvećem broju ili obrnuto
(student s ocjenom vrlo dobar razlikuje se od studenta s
ocjenom dovoljan po tome što ima veću ocjenu, ali nema smisla
govoriti da je ocjena vrlo dobar dva puta veća od ocjene
dovoljan)
INTERVALNA MJERNA SKALA
 Tipični predstavnici su Celsiusova i Fahrenheitova
temperaturna skala
 Vrijednost intervalnog obilježja je broj
 Jednake razlike u brojevima na intervalnoj skali
predstavljaju jednake razlike u promatranom svojstvu
 Za intervalnu skalu je karakteristično što su položaj nule i
mjerne jedinice određeni dogovorno. Posebno, vrijednost
nula ne označava ne postojanje promatranog svojstva.
NUMERIČKA SKALA
 Sastoji se od brojeva čije jednake razlike predstavljaju
jednake razlike u mjerenom svojstvu
 Nula na numeričkoj skali upućuje na nepostojanje svojstva
 Obilježje kojemu vrijednost dodjeljujemo prema
numeričkoj skali zove se numeričko obilježje
 Takva su na primjer ova obilježja: broj zaposlenih, stanje na tekućem računu,
visina osobe, ...
 Numeričko obilježje može biti:
 Diskretno–vrijednost obično dobijemo brojanjem, pojavni oblik je
cjelobrojna varijabla – broj zaposlenih, broj gradova ...
 Kontinuirano–vrijednost dobijemo mjerenjem pomoću žmalenoj mjernoj
jedinici (bilo koja vrijednost iz nekog žžnekog mjernog instrumenta i moe se
iskazati u po volji intervala) – visina, teina, osobni dohoci, radni sta
Tipovi statističkih varijabli
 Statističke varijable mjerene na nominalnoj i
ordinalnoj skali nazivaju se kvalitativne varijable.
 Ordinalna
 Nominalna

 Varijable mjerene na intervalnoj i numeričkoj skali

su kvantitativne varijable.
 prekidne ili diskretne
 neprekidne ili kontinuirane.

21
Primjer:
Odredite tip varijable pomoću koje mjerimo (opisujemo):
 Navršene godine jedne osobe
 Kvantitativna prekidna varijabla
 Cijenu hljeba
 Kvantitativna kontinuirana varijabla ili kvalitativna ordinalna
varijabla
 Temperaturu u amfiteatru
 Kvantitativna varijabla sa intervalnom skalom
 Ljubaznost neke osobe
 Kvalitativna ordinalna varijabla (ljubazan, neutralno, drzak)
 Boju kose
 Kvalitativna nominalna (atributivna) varijabla
Primjer:
Koje su vrste varijabli pomoću kojih možemo mjeriti:
 Jačinu zvuka
 Kvantitativna varijabla dobijena mjerenjem ili
kvalitativna ordinalna varijabla (ako kažemo ton je slab ili
jak)
 Stručnu spremu
 Kvalitativna ordinalna varijabla (niža, viša, visoka, ostalo)
 Nivo razvijenosti zemlje
 Kvalitativna ordinalna varijabla (nerazvijene, zemlje u
razvoju, razvijene)
 Težinu studenta
 Kvantitativna kontinuirana varijabla dobijena mjerenjem
Primjer:
Odredite tip varijable pomoću koje mjerimo (opisujemo):
 Visinu studentice
 Kvantitativna kontinuirana varijabla dobijena mjerenjem
 Razumijevanje gradiva
 Kvalitativna ordinalna varijabla (slabo, srednje, dobro,
izvrsno) ili kvantitativna prekidna varijabla (ako se
ocjenjuje ocjenom 5-10)
 Nacionalnost
 Kvalitativna nominalna (atributivna) varijabla (modaliteti
opisno dati, svi imaju isti relativni značaj)
 Broj članova domaćinstva
 Kvantitativna prekidna varijabla
 Bračno stanje
 Kvalitativna nominalna (atributivna) varijabla (modaliteti
opisno dati, svi imaju isti relativni značaj)
Pitanja za studente
1. Definišite statističku varijablu.
2. Nabrojite tipove statističkih varijabli.
3. Koja je osnovna razlika između kvantitativnih i
kvalitativnih varjabli?
4. Navedite primjere kvalitativnih varijabli.
5. Navedite primjere kvantitativnih varijabli.

25
Pitanja za ponavljanje
1. Za svaku od sljedećih varijabli, odredite da li je
kvantitativna ili kvalitativna, i kojem tipu tih varijabli
pripada.

 Broj telefona u domaćinstvu

 Broj međunarodnih poziva po mjesecu
 Mjesečni troškovi međunarodnih poziva
 Boja kućnog telefona
 Pristup interenetu u vašem domaćinstvu
 Stepen zadovoljstva brzinom rada vašeg interneta

26
Pitanja za ponavljanje
2. Za svaku od slijedećih varijabli, odredite da li je
kvantitativna ili kvalitativna, i kojem tipu tih varijabli
pripada.

 Mjesečni trošak za korištenje interneta

 Vrijeme provedeno na internetu sedmično
 Najznačajnija svrha korištenja interneta
 Broj dobijenih e-mailova po sedmici
 Broj realizovanih kupovina preko interneta
 Iznos potrošen za kupovinu putem interneta
 Da li kompjuter posjeduje DVD ?

27
Primjer: Odabrati da li su u pitanju obilježje
ili jedinice statističkog skupa
 Radnici
 Jedinice statističkog skupa
 Starost učenika
 Obilježje
 Domaćinstva
 Jedinice statističkog skupa
 Primanja
 Obilježje
 Visina uloga na štednju
 Obilježje
 Stanovnici
 Jedinice statističkog skupa
Primjer 2:
 Ulozi na štednju
 Jedinice statističkog skupa
 Studenti
 Jedinice statističkog skupa
 Ocjena iz Statistike
 Obilježje
 Učenici
 Jedinice statističkog skupa
 Potrošnja brašna
 Obilježje
 Banke
 Jedinice statističkog skupa
 Spol
 Obilježje
 Visina dugoročnih kredita
 Obilježje
Primjer 2:

 Uređeni parovi su:

 (starost učenika, učenici)
 (primanja, radnici)
 (visina uloga na štednju, ulozi na štednju)
 (ocjena iz Statistike, studenti)
 (potrošnja brašna, domaćinstva)
 (spol, učenici)
 (visina dugoročnih kredita, banke).
Vrste prezentacije statističkih podataka
 Prikupljeni podaci predstavljaju sirov materijal koji se
ne može podvrgnuti statističkoj analizi. Ovako
prikazani podaci predstavljaju osnovnu empirijsku
seriju, gde su vrijednosti obilježja prikazane redom
kako su prikupljane. Potrebno je ove nesređene
podatke urediti po nekom kriterijumu čime se formira
osnovna serija, najčešće se podaci sređuju po veličini
 Prezentacija statističkih podataka može biti
 Tabelarna
 Grafička
 Deskriptivna

31
Prezentacije podataka
 Neuređena statistička serija

 Uređena (rangirana) statistička serija

 Statistička distribucija frekvencija

 Intervalno grupisana distribucija

32
Primjer 1
 Institut za javno zdravlje sproveo je anketu među
ženama starosti 30 – 40 godina koliko puta godišnje
odlaze na kontrolne ginekološke preglede. Dobijeni su
sljedeći podaci:
 0034224310132443201224302
1423102212321012131024331
 Neuređena statistička serija
 Formalno:xi; i = 1,...,n
Primjer 1, cont
 Na osnovu ovako prikazanih podataka nismo u
mogućnosti da formiramo sliku o navikama žena
određenog uzrasta da posećuju ginekologa. Kako bi
zaključili kakve su navike žena potrebno je prvo srediti
podatke po veličini:
 0000000011111111111222222
2222222233333333334444444
 Uređena (rangirana) statistička serija
 Formalno:x(i); (i) = 1,...,n
Primjer 1, cont
 Nakon sređivanja podataka po veličini potrebno je sažeti
podatke u vidu proste distribucije frekvencije.
 Distribucija frekvencije predstavlja takvu statističku seriju gde se
vrednosti obilježja upisuju u jednu kolonu, a učestalost tj. frekvenciju
u drugu kolonu. Dakle, distribucija frekvenicije pokazuje kako je
raspoređen broj jedinica posmatranja po pojedinim vrijednostima
obilježja.
 Formalno:(xi ,f i) i = 1,...,K
 Za gore pomenute podatke formirana je prosta distribucija
frekvencije. Broj posjeta godišnje Frekvencija
Na osnovu ovako sređenih
0 8 podataka može se zaključiti da
najveći broj žena posećuje
1 11 ginekologa dva puta godišnje.
2 14
3 10
4 7
Ukupno 50
Prikazivanje podataka
 Nakon sređivanja podataka potrebno je iste prikazati
što jasnije i preciznije. Prikazivanje podatka može biti
tabelarno i grafički. Tabela je prikaz podataka
sastavljen od redova i kolona.
 Svaka tabela mora da ima naslov tebele, zaglavlje i
pretkolonu.
Prikazivanje podataka
 Tabele mogu biti proste, složene i kombinovane.
 Proste tabele prikazuju samo jednu statističku seriju.
 U tabeli 1 je prikazan broj stanovnika u periodu od 2003-07.
godine.
Prikazivanje podataka
 Složene tabele prikazuju više statističkih serija.
 U tabeli 2 prikazani su podaci o broju stanovnika, broju
živorođenih i broju mrtvorođenih u XYZ regionu u
periodu od 2003 do 2007. godine, što predstavlja
prikazivanje tri statističke serije u određenom
vremenskom periodu.
Prikazivanje
 Kombinovane tabele prikazuju serije podataka
dobijenih ukrštanjem dva ili više obilježja.

 Prema tipu obilježja koje prikazuju dijele se na tabele

kontigencije i tabele korelacije.
 Tabele kontigencije prikazuju opisna obilježja, a
tabele korelacije numerička obilježja.
 OCJENA (X) OCJENA (X OCJENA OCJENA (X) OCJENA (X OCJENA
Rezultati Neuređana Primjer
Uređena 2
serija (X) Neuređana Uređena (X)
ispita iz serija rastući Uređena serija serija rastući Uređena
predmeta redosljed serija redosljed serija
Statistika za opadajući opadajuć
studente i
redosljed
REDOVNOG redosljed
STUDIJA L1 i 8 6 10
L2 održanog 10 9 8
9 6 10
30.06.2005.g.
9 6 10 7 9 8

7 6 10 6 9 8
10 7 10 8 9 7
7 7 10
10 9 7
6 7 10
7 9 7
10 7 10
6 7 10 9 10 7

10 7 9 6 10 7
8 7 9 9 10 7
10 7 9 8 10 7
9 8 9
8 10 7
7 8 9
7 10 6
7 8 9
10 8 8 8 10 6

10 8 8 9 10 6
10 8 8 7 10 6
40 8 8 8
 Primjer 2

Statistička distribucija frekvencija

Ocjena xj Frekvencije fj
6 4
7 8
8 7
9 6
10 9
Ukupno 34

41
 Primjer 2

Ocjene iz Statistike juna 2005.g. na

Ekonomskom fakultetu u Sarajevu
10 9
8
8 7
6
Broj studenata

6
4
4

0
6 7 8 9 10
Ocjene

42
 Primjer 2

Intervalno grupisana distribucija

Ocjene Frekvencije fj
[6-7) 4
[7-10) 21
[10] 9

43
Tabelarna prezentacija podataka –
distribucija frekvencija
 Način sređivanja podataka zavisi od tipa obilježja.
 Atributivna i numerička diskontinuirana obilježja predstavljaju se
prostom distribucijom frekvencije, a numerička kontinuirana
obilježja se predstavljaju distribucijom frekvencije sa klasnim
(grupnim) intrevalima.
 Distribucija frekvencije sa klasnim (grupnim) intervalima
određena je brojem intervala, veličinom intervala i
granicama intervala. Osim toga, potrebno je voditi računa o
tome da intrevali budu međusobno jednaki, jer se time
omogućava međusobno upoređivanje grupa.
 Broj intervala označava se sa K i određuje se Sturgesovom
formulom: K=1+3,3 log N , gdje je N broj podataka.
 Veličina intervala se određuje po formuli:
 Statistička distribucija frekvencija

Modaliteti xj Frekvencije f j
x1 f1
x2 f2
. .
. .
xj fj
. .
. .
xn fn

45
 Intervalno grupisana distribucija
Vrijednosti Frekvencija Amplituda Centri Relativna
varijable xi fi (širina intervala frekvencija
grupisane u intervala) ai ci pi
intervale
[x0; x1) f1 a1 c1 p1

[x1; x2) f2 a2 c2 p2
.............. ................ ................ ................ ................
[xi-1; xi) fi ai ci pi
............... ................ ............... ................. .................

[xn-1; xn) fn an cn pn
Ukupno N 1 ili 100%

46
Primjer 2.
Tabela 10. Starosna struktura stanovništva Federacije BiH u
2010. godini, Nominalne granice intervala

Starosna struktura Broj stanovnika

u godinama
0-14 422.053
15-64 1.586.708
65 i više 328.899
Ukupno 2.337.660
Izvor: Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama (2011), Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, str. 17.

47
Frekvencije i kumulativne frekvencije
Definicije
 Absolutna frekvencija je broj (učestalost) pojavljivanja
jednog modaliteta i njen simbol je fi
 Relativna frekvencija je jednaka absolutnoj frekvenciji
modaliteta podijeljenoj sa ukupnom frekvencijom:
fi
pi 
N
 Absolutna kumulativna frekvencija Sj (može biti rastuća: ≤
i opadajuća: > )
 Relativna kumulativna frekvencija Fj (može biti rastuća: ≤ i
opadajuća: > )
Kumulativne frekvencije
 Kumulativna rastuća absolutna frekvencija jednog
modaliteta je jednaka zbiru frekvencija modaliteta za
koje varijabla ima vrijednost manju ili jednaku od tog
modaliteta.
 Kumulativna opadajuća absolutna frekvencija jednog
modaliteta je jednaka zbiru frekvencija modaliteta za koje
varijabla ima vrijednost striktno veću od tog modaliteta.

 Kumulativna rastuća relativna frekvencija jednog

modaliteta je jednaka proporciji elemenata za koje
varijabla ima vrijednost manju ili jednaku od tog
modaliteta
 Kumulativna opadajuća relativna frekvencija jednog
modaliteta je jednaka proporciji modaliteta za koje varijabla
ima vrijednost striktno veću od tog modaliteta.
Kumulativne frekvencije
 Prema definiciji zbir kumulativne rastuće relativne
frekvencije jednog modaliteta i kumulativne opadajuće
relativne frekvencije istog modaliteta je jednak jedinici (ili
100%).
 Kumulativnu distribuciju absolutnih frekvencija na osnovu
vrijednosti diskretne varijable formiramo na sljedeći način:
S ( X  x1 )  f1
S ( X  x2 )  f1  f 2
.......... ......
S ( X  x j )  f1  f 2  ...  f j
.......... ......
S ( X  xk )  f1  f 2  ...  f j  ... f k  N
Kumulativne apsolutne frekvencije
 Osobine kumulativne distribucije s absolutnim
frekvencijama su:

0 , x j  xmin

S ( x j )  0  S ( x j )  N , xmin  x j  x max

N , x j  xmax

S ( xi )  S ( x j ), xi  x j
Kumulativne relativne frekvencije
 Osobine rastuće kumulativne distribucije sa relativnim
frekvencijama su:

0 , x j  xmin

F ( x j )  0  F ( x j )  1, xmin  x j  x max

1 , x j  xmax

F ( xi )  F ( x j ), xi  x j
Kumulativne frekvencije: značenje
 Objašnjenje vrijednosti kumulativne distribucije frekvencija
proizilazi iz načina njenog formiranja.
 S(xj) predstavlja broj observacija posmatranog skupa čija je
vrijednost varijable jednaka ili manja od xj.
 F(xj) pokazuje koja je proporcija elemenata posmatranog skupa
čija je vrijednost varijable jednaka ili manja od xj.

 Ako je data distribucija frekvencija sa intervalima

S(xj) ili (Sj) predstavlja broj
i
F(xj) ili Fj proporciju

elemenata sa vrijednošću varijable koja je jednaka ili manja od

gornje granice j-tog intervala.
Primjer
 Statistička distribucija frekvencija

Ocjena xj Frekvencije fj
6 4
7 8
8 7
9 6
10 9
Ukupno 34

54
 Tabela frekvencija

Ocjena Frekvencj
xj ije fj Sj+ Sj- pj Fj+ Fj -

6 4 4 30 0,118 0,118 0,882

7 8 12 22 0,235 0,353 0,647

8 7 19 15 0,206 0,559 0,441

9 6 25 9 0,176 0,735 0,264

10 9 34 0 0,265 1 0,000

Ukupno 34 1,000

55
Grafička prezentacija
 Osnovna funkcija jednog grafika je da olakša
prezentaciju,vizualizaciju, čitanje i interpretaciju
podataka.
 Kompletirajte uvijek: naslov grafika, nazive
predstavljenih podataka, označite precizno
razmjeru i jedinice mjere i eventualno primjer
čitanja grafika.

56
 Vrste grafičke prezentacije:

Najčešće korišten oblik grafičkog

predstavljanja su dijagrami koji se dijele na:
- stigmograme,
- linearne dijagrame,
- površinske dijagrame i
- stereograme.

Excel nam pruža mogućnost konstrukcije 14

tipova, odnosno 73 sub-tipa grafika.
57
58
 Kumulativne rastuće i opadajuće
apsolutne frekvencije

35
Apsolutne frekvencije

30
25
20
15
10
5
0
6 7 8 9 10
Sj+ Sj-
Ocjene

59
 Kumulativne rastuće i opadajuće
Relativne frekvencije
relativne frekvencije
1

0,8

0,6

0,4

0,2

0
6 7 8 9 10

Fj+ Fj - Ocjene

60
Grafički prikaz prekidne statističke varijable
Diagram sa stupcima
f ili p

61
 Kumulativna kriva prekidne varijable

F(x)

62
Grafički prikaz neprekidne statističke varijable

Histogram
f/a ili p/a

63
Histogram
 - U slučaju serije intervalno grupisanih podataka sa
jednakom amplitudom visina pravougaonika koji čine
histogram je proporcionalna frekvenciji svakog intervala.

- Za seriju intervalno grupisanih podataka sa različitom

amplitudom svakog intervala potrebno je izračunati
frekvenciju po jedinici amplitude i u tom slučaju površina
svakog pravougaonika je proporcionalna frekvenciji
intervala.

64
 Kumulativna kriva
Fu %

65
Pitanja

1. Definišite absolutnu frekvenciju.

2. Definišite relativnu frekvenciju.
3. Definišite rastuću kumulativnu frekvenciju.
4. Formalizirajte distribuciju rastuće kumulativne
frekvencije. f
p 
i

5. Zbog čega koristimo sintetizirane podatke?

i
N

6. Šta predstavlja izraz F(xj)?

66
 Primjer
Na populaciji studenata FF Sarajevo - odsjek Sociologija 2013/14 analizirati sljedeća obilježja:
POL, VISINA, OCJENE IZ SOCIOLOGIJE I DEMOGRAFIJE, STAV PREMA USLOVIMA STUDIRANJA
NA FF
Nakon provedenog istraživanja dobijene su sljedeće vrijednosti:

Ukupno 20 Pol
0%

Pol frekvencija relativna frekvencija

40%
M 8 40% M
Ž 12 60% 60% Ž

Pol 8 12 M
Ž

0 5 10 15 20 25
 Primjer, nastavak
Visina Centar
histogram intervala frekvencija relativna frekvencija kumulanta rel fr
140-150 145 0 0 0
150-160 155 2 0,1 0,1
160-170 165 10 0,5 0,6
170-180 175 6 0,3 0,9
180 - 190 185 1 0,05 0,95
190-200 195 1 0,05 1
200-210 205 0 0 1

12
1.2

10
1

8
0.8 Kumulanta
histogram - rel
6 Visina histogram
0.6 frekv
poligon
Kumulanta
4 poligon relativne
0.4
frekvenc
2
0.2

0
0
145 155 165 175 185 195 205
145 155 165 175 185 195 205
Primjer, nastavak
Ocjene Ocjene iz Soc Ocjene iz demogr relativna frekvencija relativna frekvencija2
6 2 3 0,1 0,15
7 3 5 0,15 0,25
8 8 8 0,4 0,4
9 5 2 0,25 0,1
10 2 2 0,1 0,1

Ocjene
9
8
7
6
5
Ocjene iz Soc
4
Ocjene iz demogr
3
2
1
0
6 7 8 9 10
 Primjer, nastavak
Stav Frekvencija
dobro 10
nako 7
loše 3

Stav Stav
12
10 10
8 8
6 6
Stav Stav
4 4
2 2
0 0
dobro nako loše dobro nako loše