a) Obzirom na odraz glasa jat, postoje... ekavski, ikavski, i/jekavski govori.
b) U tokavskom narjeju glasovni skup r dao je cr; crven, glas h se gubi ili zamjenjuje s v; skuvaj. c) Provode se glasovne promjene (negdje i dosljednije nego u knjievnom govoru): ge, neelja d) Ima dosta... turcizama: avlija dvorite; pender prozor germanizama: poret tednjak talijanizama: kuda novac Osnovna obiljeja akavskog narjeja: U akavskom narjeju postoje sljedei govori: ikavski (dite, vrime) ekavski (dete, vreme) ikavsko-ekavski (ovik, bel) jekavski (Lastovo) akavski govori razlikuju i ( se izgovara umekano). Govore r umjesto cr: rv, rna U akavskom govoru: m na kraju rijei prelazi u n: vidin, mislin lj prelazi u j: jubav, poje ne provodi se jotacija: posudje, sadje l na kraju sloga ne prelazi u o: rekal, vidil u infinitivu se gubi krajnje i: kopat, nosit, mislit ima dosta rijei talijanskog podrijetla: kantati = pjevati, pomidor = rajica naglasak moe biti i na posljednjem slogu: zvoniti, misliti Osnovna obiljeja kajkavskog narjeja: Kajkavski su govori veinom ekavski (lepo, dete) U veini kajkavskih govora umjesto glasova i , izgovara se samo jedan glas (sredina izmeu i ) Ostala obiljeja kajkavskog narjeja: stari poluglasovi izgovaraju se kao e (den, dober) koristi se prijedlog v/vu, r umjesto cr (rleni, rni) ne provodi se sibilarizacija (seljaki, knjigi, vuki)
l ne prelazi u o na kraju sloga (videl, doel)
nema aorista, imperfekta ni futura I, samo futur II (bom iel, bote ili) este umanjenice (hiica, domek, vrtek) sauvane su mnoge stare hrvatske rijei: taki = odmah, ez = kroz ima dosta... germanizama: hia = kua, tenge = stepenica hungarizama: pajda = prijatelj, fela = vrsta. naglasci mogu stajati na bilo kojem slogu: najlepi, pucka