You are on page 1of 20

Sistem latinske imeničke promene (deklinacije)

Ima 5 deklinacija. Menjaju se imenice, pridevi, zamenice i neki brojevi.


Prva deklinacija: regina, reginae, f; nauta, nautae m. (nominativ, genitiv, rod)
jednina množina
Nom. reginA reginAE
Gen. reginAE reginARUM
Dat. reginAE reginIS
Akuz. reginAM reginAS
Vok. reginA reginAE
Abl. reginA reginIS

Predlozi idu samo sa akuzativom i/ili sa ablativom.


de – o (sa ablativom)
e, ex – iz (sa abl.)
in – u, na (sa akuz. za kretanje, a sa abl. za mesto)
cum – sa (sa albativom)

1. Ljubavna avantura Eneje i Didone u Kartagini

De regina et nauta fabulam narro. Olim regina ex Asia in Africam demigrat, aulam aedificat.
Subito nauta, e Troia advena, in reginae aulam intrat; sedet, cenat, de vita et patria narrat.
Reginae advenae forma placet. Famam non curat, sed nautam amat. Sed eheu! Nauta in
Africa non diu manet; reginam defraudat, ex Africa in Italiam demigrat. Nautae fuga et iram
et lacrimas reginae movet. Cur feminae nautas et piratas semper amant?

fabula, ae, f. – priča


olim – nekada, nekada davno, u to vreme, jednom
narro, narrare, narravi, naratum – pričati, pripovedati
demigro, demigrare, demigravi, demigratum – seliti se, otići
aula, -ae, f. - dvor, dvorište
advena, -ae, m. i f. – stranac, pridošlica
aedifico, aedificare, aedificavi, aedificatum – izgraditi, podići
subito – ubrzo, neočekivano, iznenada
intro, intrare, intravi, intratus – ući
sedeo, sedēre, sessi, sessum – sedeti
ceno, cenare, cenavi, cenatus – večerati, obedovati
vita, -ae, f. – život
patria, -ae, f. –otadžbina
forma, -ae, f. – izgled, oblik, lepota
placeo, placēre, placui, placitum – biti prijatan, zadovoljavajući, zadovoljiti, to please,
dopadati se
fama, -ae, f. – glasina, slava, reputacija, ugled
curo, curare, curavi, curatum – brinuti, to care for (sa akuzativom)
sed – ali, već, ali zapravo (posle negativne rečenice); non...sed – ne...nego
ehev – ah!, alas!
1
maneo, manēre, mansi, mansum – ostati
defraudo, defraudare, defraudavi, defraudatum – prevariti
fuga, -ae, f. – bekstvo
ira, -ae, f. – bes, gnev
lacrima, ae, f. – suza
moveo, movēre, movi, motum – pokrenuti, uznemiriti
cur – zašto?, zbog čega?
femina, -ae, f. – žena
semper – uvek, zauvek
amo, amare, amavi, amatum – voleti
pirata, piratae, m. – pirat
diu – ceo dan, stalno, dugo, dovoljno dugo

Pripovedam priču o kraljici i mornaru. Nekada davno kraljica se preseli iz Azije u Afriku,
izgradi dvorac. Ubrzo monar došljak iz Troje, uđe u kraljičin dvorac; sedeo je, obedovao,
pričao o životu i otadžbini. Kraljici se dopao došljakov izgled. Za ugled ne brine, već voli
mornara. Ali avaj! Mornar ne ostade dugo u Africi; prevari kraljicu, iz Afrike se preseli u
Italiju. Mornarevo bekstuo pokrenu i kraljičin bes i suze. Zašto žene uvek vole monare i
pirate?

Sistem latinske glagolske promene (konjugacije)

narro, 1 (narrare), narravi, narratum – pripovedati (1. lice j. prezenta, infinitiv, 1. lice j.
perfekta, glagolski pridev; pripovedam, pripovedati, ispripovedao sam, ispripovedano)
formula: -o, -are, -avi, -atum
demigrat = demigro, demigrare, demigravi, demigratum – preseliti se

Prezent aktiva prve konjugacije: narrare


prezentska osnova: narrare – narra-
1. naraO 1. narraMUS
2. narraS 2. narraTIS
3. narraT 3. narranNT

Prezent aktiva druge konjugacije: sedeo, sedēre, sessi, sessum


prezentska osnova: sedere – sede
1.sedeO 1.sedeMUS
2. sedeS 2. sedeTIS
3. sedeT 3. sedeNT

Lične zamenice

N. ego – ja N. tu
G. mei – mene G. tui
D. mihi – mi D. tibi
Akk. me Akk. te
V. / V. tu

2
Abl. me (me+cum, mecum) Abl. te (tecum)

N. nos N. vos
G. nostri/nostrum (partitivni ili deoni genitiv) G. vestri/vestrum
D. nobis D. vobis
Akk. nos Akk. vos
V. / V. vos
Abl. nobis (nobiscum) Abl. vobis (vobiscum)

Povratna zamenica se

Ide samo u trećem licu i to i jednine i množine.

N. /
G. sui – sebe
D. sibi – sebi
Akk. se – sebe
Abl. se – secum

Glagol sum, esse, fui (sva vremena)

sum, esse, fui – biti


1. sum – (ja) sam 1. sumus – (mi) smo
2. es – (ti) si 2. estis – (vi) ste
3. est – (on) je 3. sunt – (oni) su

Vremena perfekatske osnove svih konjugacija

Perfekat – svršeno prošlo vreme


narro, narrare, narravi, narratum
placeo, placere, placui
sum, esse, fui
perfekatska osnova: narravi – narrav

maneo, manere, mansi, mansum – ostajati


1. mansI 1. mansIMUS
2. mansISTI 2. mansISTIS
3.mansIT 3. mansERUNT

prezentska osnova – prezent, imperfekat, futur I


perfekatska osnova – perfekat, pluskvamperfekat, futur II

Pluskvamperfekat (davno prošlo vreme)

perfek. osnova + nastavci


1. mansERAM 1. mansERAMUS
2. mansERAS 2. mansERATIS
3. mansERAT 3. mansERANT

3
Futur I (buduće svršeno vreme, budem došao)

1. mansERO 1. mansERIMUS
2. mansERIS 2. mansERITIS
3. mansERIT 3. mansERINT

Imperfekat (trajno prošlo vreme)

prezentska osnova + BA + nastavci

Prva konjugacija: opto, optare, optavi, optatum – opredeliti se (to opt for), želeti
1. optabaM 1. optabaMUS
2. optabaS 2. optabaTIS
3. optabaT 3. optabaNT

Druga konjugacija: maneo, manēre


1. manebaM 1. manebaMUS
2. manebaS 2. manebaTIS
3. manebaT 3. manebaNT

sum, esse, fui


1. eram 1. eramus
2. eras 2. eratis
3. erat 3. erant

Futur I

Prva i druga konjugacija: demigro, demigrare


1. demigraBO 1. demigraBIMUS
2. demigraBIS 2. demigraBITIS
3. demigraBIT 3. demigraBUNT

sum, esse, fui


1. ero 1. erimus
2. eris 2. eritis
3. erit 3. erunt*

Imenice druge deklinacije

-us, -i, m. -um, -i, n.


campus, -i, m. – polje
N. campUS campI
G. campI campORUM
D. campO campIS (D. i Abl. su uvek isti u množini)
Akk. campUM campOS
V. campE* campI
Abl. campO campIS (D. i Abl. su uvek isti u množini)

4
2. Eneja prepričava događaj iz svoje perspektive

Ego sum Aeneas. De me fabulam nuper audivistis, sed non ego reginam defraudavi. Ego in
Africa manere optabam, sed deus me monuit: “Nunc fugam parabis et in Italiam demigrabis!”
Ex deorum sententia vitam ago; ita deo parui. Ad aram steti et bestiam immolavi. Fugam
paravi, cum sociis ad Siciliam insulam navigavi. Postea in inferis reginam vidi. Non femina
sed umbra erat, nam post fugam meam se occiderat. Vidit me sed nihil dixit, neque me
salutavit. Olim ad inferos demigravero; ego quoque umbra ero; tum regina mihi, spero,
veniam dabit.

Aeneas, Aeneae – Eneja (samo je nominativ drugačiji)


nuper – nedavno
audio, audire, audivi, auditum – slušati, čuti
maneo, manēre, mansi, mansum – ostati
opto, optare, optavi, optatum – izabrati, odabrati, opredeliti se
moneo, monēre, monui, monitum – opomenuti, upozoriti
nunc – sada
paro, parare, paravi, paratum – spremati, pripremati
sententia, -ae, f. – mišljenje, odluka, presuda, stav
ago, agĕre, egi, actum – uraditi, pokrenuti, sprovesti, činiti
ita – na ovaj način, stoga, tako
pareo, parēre, parvi, paritum – pojaviti se, biti vidljiv, biti pokoran, pokoriti se (+dativ)
ad – to, toward (sa akuzativom), ka, kod
ara, -ae, f. – oltar, žrtvenik
sto, stare, steti, statum – stajati, to stand
immolo, immolare, immolavi, immolatum – prineti žrtvu, žrtvovati
socius, -i, m. – partner, drug, pratilac
Sicilia, -ae, f. – Sicilija
insula, -ae, f. – ostrvo
navigo, navigare, navigavi, navigatum – ploviti
postea – nakon toga, nakon ovoga
inferus, -a, -um – ispod, donji, podzemni
inferi, -orum, m. – mrtvi, donji svet
video, vidēre, vidi, visum – videti
umbra, -ae, f. – senka
nam – jer
post – posle (sa akuzativom)
meus, mea, meum – moj
occīdo, occidĕre, occidi, occisum – oboriti, ubiti (+se – ubiti se)
nihil – ništa
dico, dicĕre, dixi, dictum – reći, izgovoriti, govoriti
neque – takođe ne, ni ne, i ne, a ne
saluto, salutare, salutavi, salutatum – pozdraviti
quoque – takođe

5
tum – tada
spero, sperare, speravi, speratum – nadati se
venia, -ae, f. – oproštaj, ljubaznost, milost
do, dare, dedi, datum – dati, predati
bestia, -ae f. – zver
vitam agere – voditi život, živeti
ex – po, sledeći (kao Jevanđelje po Matiju)

Ja sam Eneja. O meni ste nedavno čuli priču, ali nisam ja prevario kraljicu. Želeo sam da
ostanem u Africi, ali me je bog upozorio: “Sada ćeš pripremiti bekstvo i preselićeš se u
Italiju.” Po odluci bogova vodim život; stoga sam se pokorio bogu. Stao sam kod oltara i
žrtvovao sam zver. Pripremio sam bekstvo, s drugovima sam otplovio ka ostrvu Siciliji.
Nakon toga, video sam kraljicu u donjem svetu. Nije bila žena, već senka, jer se ubila nakon
mog bekstva. Videla me je, ali ništa nije rekla, niti me je pozdravila. Jednom kada se budem
preselio u donji svet, biću takođe senka; tada će mi kraljica, nadam se, dati oproštaj.

Pridevi

novus, nova, novum – nov (masculinum, femininum, neutrum)

pridevi muškog i srednjeg roda kao imenice druge deklinacije, a ženskog roda kao imenice
prve deklinacije

m. sg. m. pl. f. sg. f. pl. n. sg. n. pl.


novus novi nova novae bellum bella
novi novorum novae novarum belli bellorum
novo novis novae novis bello bellis
novum novos novam novas bellum bella
nove novi nova novae bellum bella
novo novis nova novis bello bellis

N. B. Srednji rod ima isti nominativ i akuzativ. Nominativ i vokativ su uvek isti, osim kod
imenica na -us. U množini srednjeg roda svih deklinacija, nominativ i akuzativ se završavaju
na -a.

bonus poeta boni poetae


boni poetae bonorum poetarum
bono poetae bonis poetis
bonum poetam bonos poetas
bone poeta boni poetae
bono poeta bonis poetis

3. Drevna predanja o događajima koji su prethodili

Multi poetae antiqui de bello Troiano canunt. Troiani cum Graecis longum bellum gerebant;
tandem Graeci Troiam ceperunt, neque armis sed dolo. E ligno equum magnum struxerant;
tum in equum se pauci viri includunt, ceteri ad oppidum non manent sed insulam proximam

6
petunt; equum in campo relinquunt. Troiani autem, ubi equum ligneum viderunt, donum
deorum putant, in oppidum suum recipiunt. At noctu viri ex equo descendunt, paucos
interficiunt, Troiae portam aperiunt, tum socii in oppidum irrumpunt. Viri Troiani Graecis
fortiter obstiterunt, nec tamen patriam servaverunt; Graeci oppidum flammis deleverunt. Post
Troiae ruinam Aeneas cum sociis patriam relinquet et oppidum novum in Italia condet.

multus, 3 – mnogi (plus, plurimus)


poeta, -ae, m. – pesnik
bellum, -i, n. – rat
Troianus, 3 – trojanski
cum – sa
cano, canĕre, cecini, cantum – pevati
Graeci, Graecorum, m. – Grci
longus, 3 – dug
gero, gerĕre, gessi, gestum – nositi; bellum gerĕre – voditi rat
tandem – na kraju, konačno
capio, capĕre, cepi, captum – uzeti, zauzeti, uhvatiti, osvojiti
arma, armorum, n. – oružje
dolus, -i, m. – prevara, lukavstvo
lignum, -i, n. – drvo (kao građa?)
equus, -i, m. – konj
magnus, 3 – veliki
strvo, strvĕre, struxi, structum – graditi
paucus, 3 – malo; few, little; nekolicina, nekoliki
includo, includĕre, inclusi, inclusum – zatvoriti
ceterus – drugi, ostatak; other, ostali
oppidum, -i, n. – grad
maneo, manēre, mansi, mansum – ostati
proximus, 3 – najbliži, susedni, obližnji
peto, petĕre, petivi ili petii, petitum – tražiti (ask, beg), ciljati na nešto (seek, aim at);
putovati, ići ka
relinquo, relinquĕre, reliqui, relictum – ostaviti (iza), napustiti
autem – ali, međutim, s druge strane; a (najbolji prevod)
ubi – gde, kada
ligneus, 3 – drveni
donum, -i, n. – dar, poklon
puto, putare, putavi, putatum – smatrati (Puto te amicum. – Smatram te prijateljem. (ide sa
dva akuzativa) Habeo te amicum. – Smatram te/držim te prijateljem.)
recipio, recipĕre, recepi, receptum – povratiti, vratiti, primiti, uneti
noctu – noću, tokom noći
at – a
vir, viri, m. – čovek, muž, junak, muškarac (nepravilna samo u nominativu, vir je i u
vokativu)
descendo, descendĕre, descendi, descensum – spustiti se, sići

7
interficio, interficĕre, interfeci, interfectum – ubiti, uništiti
porta -ae, f. – vrata, kapija
aperio, aperire, apervi, apertum – otvoriti, uncover
irrumpo, irrumpĕre, irrupi, irruptum – upasti, jurišati, jurnuti; prodreti
fortiter – snažno, hrabro
obsto, obstare, obstiti, obstitum – osujetiti, suprotstaviti se, ometati, sprečiti
nec –ne, ni ne (=neque)
tamen – ipak, uprkos, međutim, barem
servo, servare, servavi, servatum – čuvati, štititi, braniti
flamma, -ae, f. – vatra, plamen
deleo, delēre, delevi, deletum – uništiti
ruina, -ae, f. – propast, razaranje; ruinae – ruševine
novus, 3 – nov
condo, condĕre, condidi, conditum – osnovati, izgraditi
antiquus, 3 – antički, stari, drevni

Mnogi drevni pesnici pevaju o Trojanskom ratu. Trojanci su sa Grcima vodili dug rat; na
kraju su Grci zauzeli Troju, ali ne oružjem, već lukavstvom. Bili su sagradili velikog konja od
drveta; nekoliko ljudi se tada zatvorilo u konja, ostali nisu ostali kod grada, već su otišli na
susedno ostrvo; konja su ostavili na bojnom polju. A Trojanci, kada su ugledali drvenog
konja, smatrali su ga darom bogova, primili su ga u svoj grad. A noću ratnici siđu iz konja,
ubiju nekolicinu, otvore vrata Troje, tada drugovi prodru u grad. Trojanski ratnici su se
hrabro suprotstavili Grcima, ali ipak nisu sačuvali otadžbinu; Grci su grad uništili vatrom.
Posle propasti Troje Eneja će sa drugovima napustiti otadžbinu i osnovaće novi grad u Italiji.

Arma virumque cano. = Cano de armis et viro. (Eneida)


que = et – arma virumque = ama et virum
Instrumentalni ablativ odgovara našem instrumentalu.

Prezent treće i četvrte konjugacije

gero, gerĕre – ger


peto, petĕre – pet
relinquo, relinquĕre – relinqu
Treća konjugacija: cano, canĕre – can
1. canO 1. canIMUS
2. canIS 2. canITIS
3. canIT 3. canUNT

Četvrta konjugacija: audio, audire – audi


1. audiO 1. audiMUS
2. audiS 2. audiTIS
3. audiT 3. audiUNT

Imperfekat treće i četvrte konjugacije

8
Treća konjugacija: canĕre
1. canEBAM 1. canEBAMUS
2. canEBAS 2. canEBATIS
3. canEBAT 3. canEBANT

Četvrta konjugacija: aperio, aperire – aperi


1. aperiEBAM 1. aperiEBAMUS
2. aperiEBAS 2. aperiEBATIS
3. aperiEBAT 3. aperiEBANT

Futur I treće i četvrte konjugacije

Treća konjugacija: canĕre


1. canAM 1. canEMUS
2. canES 2. canETIS
3. canET 3. canENT

Četvrta konjugacija: audire


1. audiAM 1. audiEMUS
2. audiES 2. audiETIS
3. audiET 3. audiENT

Imenice treće deklinacije

timor, timoris, m. – strah


tempus, temporis, n. – vreme
consul, consulis, m. – konzul
mors, mortis, f. – smrt
caedis, caedis, f. – pokolj
dux, ducis, m. – vođa (vojni)
imperator, imperatoris, m. – imperator
civitas, civitatis, f. – grad (zajednica)
urbs, urbis, f. – grad (veliki)
paries, parietis, m. – zid (kuće)
conjuratio, conjurationis, f. – zavera
orbis, orbis, m. – krug
orbis terrae – svet, zemljina kugla
flumen, fluminis, n. – reka
nomen, nominis, n. – ime
corpus, corporis, n. – telo

dux, ducis – primer za m. i f. tempus, temporis, n.


N. dux duces N. tempus tempora
G. ducis ducum G. temporis temporum
D. duci duibus D. tempori temporibus

9
Akk. ducem duces Akk. tempus tempora
V. dux duces V. tempus tempora
Abl. duce ducibus Abl. tempore temporibus

urbs, urbis, f. – grad = dva ili više suglasnika ispred nastavka


mors, mortis, f. – smrt = imenice s suglasničkom grupom ispred nastavka
caedes, caidis, f. – pokolj = jednakosložna imenica
ars, artis, f. – umetnost, veština, zanat = suglasnička grupa
civis, civis, m/f. – građanin, građanka = jednakosl. imenica
clades, cladis, f. – poraz (u vojnom smislu) = j. imenica
Jednakosložne i imenice sa suglasničkom grupom imaju u genitivu množine nastavak –IUM.
Zovu se i-osnove.
hostis, hostis, m. – neprijatelj
mons, montis, m. – planina
Ovo se odnosi samo na muški i ženski rod.
Srednji rod i-osnove ima u ablativu jednine –I umesto -E, a u nominativu množine ima -IA
(kao i u akuzativu i vokativu množine) i ima -IUM u genitivu množine. I-osnovi u srednjem
rodu pripadaju samo imenice koje se u nominativu jednine završavaju na -E/-AL/-AR.
Primeri: mare, maris, n. (more); animal, animalis, n. (životinja); exemplar, exemplaris, n.
(primer).

Pridevi treće deklinacije

Pridevi se menjaju kao imenice i-osnove, ali u svim rodovima im je ablativ jednine na -i.
Imaju 1-3 nominativa.
celer, celeris, celere – brz
acer, acris, acre – žestok, oštar (nastup, bitka)
celeber (m.), celebris (f.), celebre (n.) – slavan, proslavljen

N. acer, acris, acre acres, acria


G. acris acrium
D. acri acribus
Akk. acrem, acre acres, acria
V. acer, acris, acre acres, acria
Abl. acri acribus

Ako imaju 2 nominativa:


omnis, omne – sav, svaki
fortis, -e – snažan, hrabar
similis, -e – sličan
utilis, -e – koristan

Ako imaju 1 nominativ:


ferox, -ocis – mahnit, podivljao
felix, icis – srećan
prudens, -entis – mudar, razborit

10
sapiens, -entis – razuman

Upitne rečenice num i nonne

Nonne vides? – očekuje pozitivan odgovor; Da li vidiš?


Num vides? – očekuje negativan odgovor; Zar ne vidiš?

moveo, movēre – pokretati


vigilia, -ae, f. – straža
Da li te, Katilina, dotiču straže grada i strah naroda? Saznali smo sve tvoje namere.
consilium, -ii, n. – savet, ideja, namera, plan
tuus, tua, tuum – tvoj, tvoja, tvoje
meus, mea, meum – moj
intellego, intellegĕre, intellexi, intellectum – razumeti, shvatiti, uvideti, realise
Senat shvata, konzuli vide; Katilina ipak živi! Živi?
consul, consulis, m. – konzul
tamen – ipak
vivo, 3, vixi, victum – živeti
immo – štaviše, čak
Čak dolazi u kuriju!

4. Katilinina zavera: Ciceron upozorava na opasnost

Nonne te, Catilina, urbis vigiliae timorque populi movent? Omnes tua consilia cognovimus.
Senatus intellegit, consules vident: Catilina tamen vivit! Vivit? Immo in curiam venit! O
tempora, o mores! Ad mortem te iampridem ducere debuimus, Catilina, quia orbem terrarum
caede atque incendiis vastare cupis. Tu autem vivis, neque audaciam deponis sed confirmas.
Castra sunt in Italia contra populum Romanum collocata, crescit hostium numerus, ducemque
ferocem in urbe videmus!

vigilia, -ae, f. – straža


populus, -i, m. – narod (rimski pre svega)
omnis, omne – svaki, svi, sav
consilium, -ii, n. – savet, ideja, namera, plan
cognosco, cognoscĕre, cognovi, cognitum – biti upoznat, prepoznati, znati (u prošlom
vremenu), saznati
intellego, intelegĕre, intellexi, intellectum – razumeti, shvatiti, uvideti, realise
video, vidēre, vidi, visum – videti, gledati
vivo, vivĕre, vixi, victum – živeti
tamen – ipak
consul, consulis, m. – konzul
immo – čak, štaviše
curia, -ae, f. – kurija
venio, venire, veni, ventum – doći
tempus, temporis, n. – vreme, period
mos, moris, m. – običaj, navika

11
ad – ka (+akuzativ)
mors, mortis, f. – smrt
iampridem – pre mnogo vremena
duco, ducĕre, duxi, ductum – voditi, smatrati
debeo, debēre, debui, debitum – dugovati, zadržavati (od nekoga); morati (+infinitiv)
quia – jer, that, zato što
orbis, orbis m. – krug; orbis terrae/terrarum – zemljina kugla, svet
caedo, caedĕre, cecidi, caesum – poseći, oboriti, ubiti, naneti veliki vojni poraz
caedis, caedis, f. – pokolj, seča
atque-i – ipak
incendium, -ii, n. – vatra, baklja, podmetnuti požar
vasto, vastare, vastavi, vastatum – uništiti (devastate); napustiti, isprazniti, pustošiti
cupio, cupĕre, cupivi, cupitum – želeti, žudeti
autem – sa druge strane, a, pak, ipak
neque – a ni, takođe ne; i ne, niti
audacia, -ae, f. – hrabrost, smelost, drskost
depono, deponĕre, deposui, depositum – ostaviti, deponovati, odustati, odložiti
sed – ali, već, nego
confirmo, confirmare, confirmavi, confirmatum – potvrditi, podstaći, utvrditi
castra, castrorum, n. – kamp (vojni), logor = pluralia tantum
Romanus, -a, -um – rimski
collocatus, -a, -um – smešten, placed together, assembled, raspoređen, okupljen
cresco, crescĕre, crevi, cretum – povećati, uvećati; postati vidljiv, uzdići se; rasti
hostis, hostis, m. – neprijatelj
numerus, -i, m. – broj
dux, ducis, m. – vojni vođa
ferox, ferocis – mahnit, podivljao

Da li te, Katilina, dotiču straže grada i strah naroda? Saznali smo svi tvoje planove. Senat
shvata, konzuli vide: Katilina ipak živi! Živi? Čak dolazi u kuriju. O vremena, o običaja! Bili
smo dužni da te odavno pogubimo (vodimo u smrt), Katilina, zato što želiš da opustošiš svet
ognjem i mačem (pokoljem i požarima). Ti ipak živiš, niti se odričeš svoje drskosti, već je
učvršćuješ. Logori su raspoređeni u Italiji protiv rimskog naroda, raste broj neprijatelja,
pomahnitalog vojskovođu vidimo u gradu.

Akuzativ uzvika

O magnum bellum! – O velikog li rata!


O me miserum/miseram! – O jadan ja!

quia – zato što


debeo, 2 + infinitiv – morati
ad mortem – ka smrti, u smrti
cupio + infinitiv = cupio dormire – želim spavati
vasto, 1 – pustošiti

12
orbis terrae/orbis terrarum – svet
incendium, -ii, n. – vatra, podmetnuti požar

instrumentalni ablativ = srpski instrumental

neque – niti, i ne
(de)pono, 3, (de)posui, (de)positum – (odložiti), staviti
audax, -acis – smeo, drzak, hrabar (češće negativno drzak)
hostis, -is, m. – neprijatelj (strani); inimicus, -i, m. – lični (domaći) neprijatelj
ducemque = et ducem
contra + akuzativ – protiv

Castra sunt collocata. – Logori su razmešteni.


colloco, collocare, collocavi, collocatum – smestiti, razmestiti, rasporediti

Alea iacta est.


iacio, iacĕre, ieci, iactum – baciti

Indikativ perfekta pasiva

particip perfekta pasiva + esse u prezentu


Castra sunt collocata.
Hostes sunt collocati.
visum (-a, -um) sum (es, est)
visi (-ae, -a) sumus (estis, sunt)

Indikativ pluskvamperfekta pasiva

particip perfekta pasiva + esse u imperfektu (eram, eras, erat...)


defraudatus eram /defraudata eram
defraudatus (-a) eras, erat
defraudati (-ae) eramus, eratis, erant

Indikativ futura II pasiva

particip perfekta pasiva + esse u futuru (ero, eris, erit...)


defraudatus ero/defraudata ero, eris, erit
defraudati (-ae, -a) erimus, eritis, eriunt

Pasiv prezentske osnove (prezent, imperfekat, futur I)

m. o, s, t, mus, tis, nt – aktivni nastavci


(o) r, ris, tur, mur, mini, ntur – nastavci za pasiv

Imenice četvrte deklinacije (U – deklinacija)

impetus, -us, m. – juriš


N. impetus impetus
G. impetus impetuum

13
D. impetui impetibus
Akk. impetum impetus
V. impetus impetus
Abl. impetu impetibus

5. Katilinina zavera: Ciceron se osvrće na okončanje krize

Illustrantur omnia Catilinae consilia; ne privatarum quidem aedium parietibus vox


coniurationis continetur. Tandem ipse undique circumdatur, tenetur, opprimitur, a viris
fortibus vincitur. Quia nobis atque huic civitati terrorem intendit, Roma eiectus est. Non in
hoc foro, non in hac curia, non intra privatos parietes sica illa terrebimur. Jacet ille nunc,
prostratus est. Quamquam retorquet oculos saepe ad hanc urbem, ea e faucibus eius erepta
est. Urbs flammis non corripitur, non absumitur, res publica non evertitur.

illustro, -are, -avi, -atum – osvetliti, razjasniti


privatus, -a, -um – oduzet, lišen, odvojen, individualan, privatan
quidem – zaista
aedis, aedis, f. – hram, svetilište; grobnica
paries, parietis, m. – zid kuće ili zgrade
vox, vocis, f. – glas
coniuratio, coniurationis, f. – zavera
contineo, continēre, continui, contentum – vezati, okružiti, ograničiti, sadržati, contain;
opkoliti
tandem – konačno, at last, najzad
ipse, ipsa, ipsum – himself, herself, itself, sam
undique – sa svih strana, svuda, potpuno
circumdo, -are, circumdedi, circumdatum – okružiti
teneo, tenēre, tenui, tentum – držati, posedovati, uhvatiti, hvatati
opprimo opprimĕre, oppressi, oppressum – potisnuti, iznenaditi, zarobiti, srušiti; suppress,
fig. crush, put down; potisnuti, pritisnuti
a – od
fortis, forte – snažan, hrabar
vincio, vincire, vinxi, vinctum – vezati; okružiti, okovati
quia – jer, budući da
atque – i, ipak
hic, haec, hoc – ovaj
civitas, civitatis, f. – državljanstvo, građanstvo, Rim
terror, terroris, m. – strah, teror, panika, strava
intendo, intendĕre, intendi, intentum – usmeravati, uperiti, pretiti
eiectus, -a, -um – odbačen, prognan (od eicio, 3, eieci, eiectum)
forum, fori, n. – forum
intra – u (+akuzativ), unutra; tokom
sica, -ae, f. – bodež
ille, illa, illud – onaj
terreo, terrēre, terrvi, territum – zaplašiti, alarmirati, uplašiti nekoga

14
jaceo, jacere, jacui, jacitum – ležati (ali ne dobrovoljno, biti oboren), baciti
nuoc – sada
prosterno, prosternĕre, prostravi, prostratum – ispružiti, posuti, nasuti, baciti na zemlju,
zbaciti; prostrti, prostirati
quamquam – iako, mada, premda
retorqueo, retorquĕre, retorsi, retortum – okrenuti, preokrenuti, odgovoriti u raspravi
oculus, -i, m. – oko
saepe (saepius, saepissime) – često
faux, faucis, f. – grlo, guša; čeljust
eripio, eripĕre, eripui, ereptum – spasiti, pobeći, iščupati
flamma, -ae, f. – požar, vatra
corripio, corripĕre, corripui, correptum – zgrabiti, uništiti; ščepati, zahvatiti
absumo, absumĕre, absumpsi, absumptum – oduzeti, ukloniti; ubiti; upropastiti; dokusuriti,
satrti, sravniti sa zemljom, doslovno: istrošiti
res, rei, f. – stvar, situacija, tema, prilika
everto, evertĕre, everti, eversum – preokrenuti, oboriti, uništiti
consilium – savet i savet kao telo

Sve namere Katiline su rasvetljene; glas (vest) o zaveri nije zadržan čak ni zidovima privatnih
kuća. Najzad on sam biva opkoljen sa svih strana, uhvaćen, potisnut, od hrabrih junaka
pobeđen /okovan. Zato što je zapretio strahom nama i državi (zajednici), izbačen je iz Rima.
Necemo biti zastrašivani onim bodežom na ovom forumu, u ovoj kuriji, unutar privatnih
zidova. Sada onaj leži prostrt (bačen) je. Iako često okreće oči ka ovom gradu, često on (grad)
je iščupan (istrgnut) iz njegovih čeljusti. Grad nije zahvaćen požarom, ne biva satrt (nije
uništen), ustavni poredak (država kao državno uređenje) nije oboren.

Negacija ne quidem

ne ... quidem – čak ni


Ne tibi quidem dicam – Čak ni tebi neću reći.

contineo, 2, continui, contentum – sadržavati, zadržavati


privatus, 3 – privatno
aides, aidis, f. – hram, svetilište
aides, aidium, f. – kuća, domaćinstvo
paries, -etis, m. – unutrašnji zid
murus – spoljni zid
vox, vocis, f. – glas

Upotrebe genitiva

vox coniurationis (objekatski genitiv) ≠ vox populi (subjekatski genitiv) – glas o zaveri ≠ glas
naroda

Upotrebe ablativa

Ablativ vršilac radnje – Njiva je obrađivana motikama.

15
Kad je neživo ide ablativ bez predloga, a ako je živo ide s predlogom A.
abhoste – od strane neprijatelja
gladio – mačem

circumdo, 1 – opkoliti, okružiti


teneo, tenere – uhvatiti, uzeti
premo, 3, pressi, pressum – pritisnuti
vinco, 3, vici, victum – pobediti
vincio, 4, vinxi, vinctum – vezati, okovati
ipse, ipsa, ipsum – sam

Roma eiectus est. – e ne treba jer sam glagol ima prefiks u sebi; ablativ odvajanja je Roma u
ovoj rečenici

Pokazne zamenice

G. -ius paket koji ide


D. –i za zamenice

Imenice pete deklinacije (E – deklinacija)

res, rei, f. – stvar, prilika, situacija, tema jedine dve reči u ovoj
dies, diei, m/f. – dan deklinaciji sa množinom
fides, fidei, f. – vera, poverenje
facies, -ei, f. – lice
species, -ei, f. – vrsta

N. dies dies
G. diei dierum
D. diei diebus
Akk. diem dies
V. dies dies
Abl. die diebus

Pridevi i imenice druge deklinacije na -er

ager, agri, m. – njiva (gubi se e)


puer, pueri, m. – dečak (e ostaje)
liber, -i, m. – knjiga
magister, -i, m. – učitelj
minister, -i, m. – sluga

N. ager agri N. puer pueri


G. agri agrorum G. pueri puerorum
D. agro agris D. puero pueris
Akk. agrum agros Akk. puerum pueros
V. ager agri V. puer pueri

16
Abl. agro agris Abl. puero pueris

-us, -a, -um


-er, -a, -um
pulcher, pulchra, pulchrum – lep (gubi se e)
tener, tenera, tenerum – mlad, nežan (ne gubi se e)

Pridevi treće deklinacije suglasničkih osnova

Inače se menjaju kao i-osnove, ali 3 su izuzetak:


1. dives, divitis – bogat
2. pauper, pauperis – siromašan
3. vetus, veteris – star (u smislu od ranije)
Oni se menjaju kao imenice.

N. vetus veterus (m), vetera (n)


G. veteris veterum
D. veteri veteribus
Akk. veterem veteres, vetera
V. vetus veterus, vetera
Abl. vetere veteribus

Nepravilni glagoli i njihove složenice

eo, ire, ii, itum – ići


prezent: 1. eo 1. imus
2. is 2. itis
3. it 3. eunt

imperfekat: 1. ibam 1. ibamus


2. ibas 2. ibatis
3. ibat 3. ibant

futur I: 1. ibo 1. ibimus


2. ibis 2. ibitis
3. ibit 3. ibunt

ineo, inire, inii, initum – ući


exeo, exire – izaći
adeo, adire – prići
abeo, abire – otići
redeo, redire – vratiti se
transeo, transire – preći

ferro, ferre, tuli, latum – nositi


prezent aktiv: 1. fero 1. ferimus pasiv: 1. feror 1. ferimur
2. fers 2. fertis 2. ferris 2. ferimini

17
3. fert 3. ferunt 3. fertur 3. feruntur

imperf. aktiv: 1. ferebam 1. ferebamus pasiv: 1. ferebar 1. ferebamur


2. ferebas 2. ferebatis 2. ferebaris 2. ferebamini
3. ferebat 3. ferebant 3. ferebatur 3. ferebantur

futur aktiv: 1. feram 1. feremus pasiv: 1. ferar 1. feremur


2. feres 2. feretis 2. fereris 2. feremini
3. feret 3. ferent 3. feretur 3. ferentur

ab + fero = aufero, auferre, abstuli, ablatum – odneti, ukrasti


ad + fero = affero, afferre, attuli, allatum – doneti
effero, efferre, extuli, elatum – izneti
infero, inferre, intuli, illatum – uneti
refero, referre, retuli, relatum – nositi nazad, vraćati
confero, conferre, contuli, collatum – poneti, upoređivati (cf. – uporedi)
defero, deferre, detuli, delatum – nositi dole, spuštati; dojaviti (potkazivati)
delator, -oris – potkazivač

6. Rimski funkcioner u pljački

Verres, dum in Italiam iter facit, ad Siciliam adit; hac in insula est templum Apollinis
antiquum et celebre. Ex illo templo is clam noctu veterem dei effigiem aufert, ingentem et
pulchram, eamque in navem suam infert. Crimen eius postridie incolis delatum est.
Quamquam graviter id tulerunt, prae timore tamen nihil dixerunt. Sed Verres e portu non
exiit, quia navis et gravi pondere onerata et magna tempestate impedita est. Postquam navis
ipsa fluctibus fracta est, effigies ablata in litore eiecta est. Ab incolis in litore reperta, in
templum magno curru relata est.

dum – dok; until, while, as long as


iter, itineris, n. – put, putovanje; iter facere – putovati
via – put kojim se hoda
iter facere – putovati
facio, facĕre, feci, factum – raditi, činiti
adeo, adire, adii, aditum – prići, doći
hac – ovde; tako, stoga; ovuda
hac in insula – na ovom ostrvu; predlozi idu između prideva i imenice – hac in insula = in hac
insula
templum, -i, n. – hram
antiquus, antiqui – antički, vrlo star, drevan
celeber, celebris, celebre – slavan, poznat
Apollo, Apollinis, m. – Apolon
clam – tajno, krišom, nečujno, potajno
noctu – noću
nox, noctis, f. – noć, tama
vetus, veteris (gen.) – star, ostareo; dugotrajni

18
deus, dei, m. – bog, božanstvo
effigies, effigiei, f. – imitacija, kopija; portret, statua; bilo kakva fizička reprezentacija
aufero, auferre, abstuli, ablatum – odneti, ukrasti
ingens, ingentis (gen.) – ogroman
pulcher, pulchra, pulchrum – lep
navis, navis, f. (i-osnova) – brod
infero, inferre, intuli, illatum – uneti
defero, deferre, detuli, delatum – dojaviti, potkazati

crimen, criminis, n. – krivica, odgovornost za zločin; zločin, presuda


scelus, -eris, n. – zločin
postero die = postridie – sutradan; narednog/sledećeg dana
hodie = hoc die – današnji dan
incola, -ae, m. – stanovnik, meštanin
defero, deferre, detuli, delatum – nositi dole, spuštati; dojaviti (potkazivati)
quamquam – iako, mada, premda
graviter – teško, snažno, nasilno
graviter ferre – teško podneti + akuzativ
prae – pre, ispred; +ablativ = zbog
timor, timoris, m. – strah
tamen – ipak, ali, međutim
nihil – ništa
dico, dicĕre, dixi, dictum – reći
portus, portus, m. – luka
exeo, exire, exii, exitum – izaći
gravis, grave – težak, problematičan, ozbiljan
pondus, ponderis, n. – težina, teret
onero, onerare, oneravi, oneratum – natovariti; pritiskati
magnus, 3 – veliki
tempestas, tempestatis, f. – oluja
impedio, impedire, impedivi, impeditum – ometati, sprečiti, smetati, otežati
impeditus – vojnik pod punom ratnom opremom
postquam – nakon, posle
ipse, ipsa, ipsum – sam, sama, samo
fluctus, fluctus, m. – talas
frango, frangĕre, fregi, fractum – razbiti, polomiti
litus, litoris, n. – obala
eicio, eicĕre, eieci, eiectum – izbaciti, prognati, odbaciti, slupati brod, izbaciti brod na obalu
onero, onerare, oneravi, oneratum – krcati teret na lađu
gravis, -e – težak; ozbiljan
frango, frangere, fregi, fractum – doživeti brodolom
navis frangere – brodolom
naufragium, -ii, n. – imenica
statua ablata – odneta, ukradena statua

19
ab (+ablativ) – od
reperio, reperire, repperi, repertum – naći, saznati, otkriti; pronaći
currus, currus, m. – kočija, zaprežna kola
refero, referre, retuli, relatum – nositi nazad, vraćati
SUMMACUM LAUDE – sa pohvalom (za diplome)

Ver, dok je putovao u Italiju, došao je do Sicilije; na ovom ostrvu postoji Apolonov hram,
drevan i čuven. Iz onog hrama je tajno noću on odneo staru statuu boga, ogromnu i lepu, i nju
uneo na svoj brod. Njegov zločin (krivica za zločin) je dojavljen sutradan stanovnicima. Iako
su to teško podneli, zbog straha ipak ništa nisu rekli. Ali Ver nije izašao iz luke, jer brod je i
natovaren teškim teretom i sprečen je velikom olujom. Nakon što je sam brod razbijen
talasima, ukradena statua je izbačena na obali. Na obali pronađena od strane stanovnika,
vraćena je u hram velikim kolima.

20

You might also like