PISMENA PRIPREMA ZA ČAS IZ MATEMATIKE

PREDMET: Matematika
NASTAVNIK: Herco Mersad
DATUM: 15.4.2014. godine
RAZRED:VIId
REDNI BROJ ČASA: 109.
NASTAVNA CJELINA: Ugao i trougao
NASTAVNA JEDINICA: Težište i ortocentar trougla
TIP ČASA: obrada novog gradiva
NASTAVNE METODE: monološka i dijaloška metoda, ilustracija, demonstracija
NASTAVNI OBLICI: frontalni i individualni oblik rada
ZADACI ČASA:
-ODGOJNI: sticanje radnih navika i kulture rada, disciplinovanosti, osposobljavanje za
samostalan i organizovan rad; njegovanje interesa za sticanje novih znanja, urednosti i
sistematičnost u radu, disciplinovanosti
-FUNKCIONALNI: sticanje navike postupnosti i racionalnosti u radu kao i logičkog mišljenja i
zaključivanja; razvijati vještine slušanja, posmatranja; razvijanje sposobnosti primjene novih
znanja
-OBRAZOVNI: naučiti učenike šta je težišnica, a šta visina trougla, kako određujemo težište, a
kako ortocentar trougla
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: osnovna nastavna sredstva, kreda u boji, udžbenik,
geometrijski pribor

STRUKTURA ČASA I SADRŽAJ RADA

UVODNI DIO ČASA (oko 5 min);

Upisati čas. Analizirati zadaću (ako je potrebno određeni zadatak uraditi na tabli).
Ponovimo:
• Šta je opisana kružnica trougla, te kako određujemo njen centar?
• Šta upisana kružnica trougla, te kako određujemo centar te kružnice?

GLAVNI DIO ČASA (oko 35 min);

Težište i ortocentar trougla

Nacrtajmo trougao ∆ABC (slika1).

Svaki trougao ima tri težišnice.
Sve tri težišnice trougla sijeku se u jednoj tački (T). Ta tačka zove se težište trougla.

Duž čiji su krajevi vrh trougla i središte njemu naspramne stranice zove se težišna duž
(težišnica) trougla.

Primjer 1.
Odredimo težište pravouglog trougla ∆ABC.
Rj.
Simetralom stranice – katete AC odredimo njeno središte B1. Tom simetralom određeno je i
središte C1 hipotenuze AB (Zašto?). Odredimo odgovarajuće težišnice BB1 i CC1. Njihov presjek
je traženo težište pravouglog trougla. Zašto nismo odredili i treću težišnicu?
Dužine težišnica obilježavamo i ovako: ta,tb,tc
Nije teško provjeriti mjerenjem da težište dijeli svaku težišnicu u omjeru 2:1, računajući od
vrha ka naspramnoj stranici.

Nacrtajmo trougao ∆ABC.

Uočimo normalu konstruisanu iz jednog vrha na pravu kojoj pripada naspramna stranica (slika
a) i b)).
Dobivena duž CC' na normali naziva se visina trougla.
Visina trougla je duž čiji je jedan kraj vrh trougla, a drugi podnožje normale iz tog vrha na
pravu kojoj pripada naspramna stranica.
 Svakoj od tri stranice jednog trougla odgovara po jedna visina.
Visine trougla ∆ABC na slici su duži AA', BB' i CC'.
Njihove dužine obično obilježavamo ovako: ha,hb,hc .
Sve visine sijekui se u jednoj tački (H).

Prave kojima pripadaju visine trougla sijeku se u jednoj tački. Ta tačka naziva se ortocentar
trougla.

Primjer 2.
Nađimo ortocentar tupouglog trougla.
Rj.
Kod ovog trougla uočavamo da dvije visine ne padaju na stranice trougla, već na njihove
produžetke. Sva tri produžetka visina, tj. prave kojima pripadaju visine, sijeku se u jednoj tački
(H), koja se nalazi izvan trougla ∆ABC.

ZAVRŠNI DIO ČASA (oko 5 min);

Ponoviti lekciju koristeći pitanja za utvrđivanje iz udžbenika sa strane 214.
DOMAĆA ZADAĆA: udžbenik str.214. zadaci: 1., 2. i 3.