EKOLOGIJA

Grki OIKOS = dom, prebivalite ; LOGOS=nauka

Nauka o ivotnoj okolini.

Pojam ekologija je prvi put uveo

Charles Darwin 1856. godine u
svojoj knjizi Porijeklo vrsta .
Ekologija je interdisciplinarna
nauka koja svoje temelje gradi u
biologiji, geografiji, fizici, hemiji,
informatici,ekonomiji i drugim
naunim disciplinama.

ZADATAK
Osnovni zadatak ekologije je da
pokuava uspostaviti poremeenu
ravnoteu izmeu ovjeka i prirode.

Uporedite ove dvije slike !

PRIRODNA SREDINA
Oduvijek je postojala tijesna veza
izmeu ovjeka i prirode.
Prirodna sredina je kolijevka
ovjeanstva - njegov dom i ivotni
prostor. Ona je nastala i razvijala
se neovisno od nas.

GEOGRAFSKA SREDINA
Tokom razvoja ljudskog drutva
ovjek je unosio razne promjene u
svoju okolinu, pa ju je na taj na in
prilagoavao svojim potrebama.
ovjek je prirodnu sredinu mijenjao
u geografsku.

Jajce 1998.god.

i danas

NEELJENI EFEKTI
Razvojem ljudskog drutva i
koritenjem prirodnih bogatstava
(rudno-mineralnih resursa,tla,vode,
biljnog i ivotinjskog svijeta)
postepeno su se proizvodile
neeljene posljedice na prirodnu i
geografsku sredinu.

ANTROPOGENI FAKTOR
Negativni efekti na ivotnu sredinu
koji su povezani sa ljudskim
djelovanjem zovu se antropogenim
uzronicima (faktorima).

Meu najvanije antropogene

uzronike spadaju:
Nekontrolisana urbanizacija (irenje gradova)
Industrijalizacija (porast industrijske proizvodnje)
Deagrarizacija (smanjenje poljoprivrednih povrina)
irenje saobraajnica
Zagaenje zraka, vode, tla,...

Svaka od navedenih stavki je

meusobno povezana sa drugima.

PROGNOZE UN-a
Prema posljednjim podacima UN-a, do 2025.
godine dvije treine svjetske populacije ivjet
e u zamljama koje e pogoditi nestaica
vode. Naime, ovjeku je neophodno minimum
50 litara vode dnevno- za pie, pranje,
kuhanje, sanitarije.Ipak, jo 1990. god.
milijardu ljudi na planeti nije imalo taj
minimum.

Tokom posljednjeg vijeka potronja

vode u svijetu porasla je ak za
deset puta to je dva puta vie od
porasta ljudi u svijetu.
Vie od pet miliona ljudi svake
godine umire od bolesti izazvanih
upotrebom neispravne vode.

Trenutno se 70% vode za pie na

planeti koristi u poljoprivredi za
navodnjavanje, a taj procenat e
morati da poraste jer su
predvianja da e u svijetu do
2050. god. ivjeti 9 mlrd ljudi.

Porast stanovnitva na Zemlji

Odrivi razvoj
Odrivi razvoj nije sutina za prirodu, ve

prije sposobnost ljudskog drutva da

izvodi stalne reforme u cilju da sauva
osjetljivu ravnoteu izmeu ljudi i njihove
okoline za odranje ivota (Prirode).
To je proces koritenja resursa
odravanjem sklada izmeu sadanjih i
buduih potreba.

Globalni problemi dananjice

Izvori vode (zagaenje raznim hemikalijama )

Vodene povrine (prekomjeran ulov ribe,
zagaenje nuklearnim i hemijskim otpadom )
Zemljite (smanjenje tzv. oaza prirode)
ume (nekontrolisana sjea dovodi do pojave
klizita,klimatskih poremeaja, itd.)
Biljne i ivotinjske vrste (izumiranje)
Atmosfera(emisijom raznih plinova konstantno
se poveava koncentracija CO2 to dovodi do
postepenog poveanja temperature na Zemlji GLOBALNO OTOPLJENJE.

Evropa kao Sahara ?

Globalno zagrijavanje
je dovelo do toga da
prosjena temp. u
velikim gradovima u
posljednjih 30 god.
poraste za 2C. Ako
se nista ne poduzme
na kontinent bi u
buducnosti mogao
izgledati poput
pustinje.

Vrijeme raspada pojedinih

materijala
Materijal

priblino vrijeme raspada

Hrana, cvijee i svi organski proizvodi

1 do 2 nedjelje

Papir (ne plastificiran)

10 do 30 dana

Pamuna odjea

2 do 5 mjeseci

Vuneni predmeti

1 godina

Drvo
Konzerve

10 do 15 godina
100 do 500 godina

Plastina kesa

1 milion godina

Staklena flaa

nikada

KYOTO PROTOKOL
Najvaniji je svjetski

dokument od
industrijske revolucije, kojim su se
najrazvijenije zemlje obavezale da ce
smanjiti emisiju tetnih gasova.
Predvieno je da se do 2012.god. smanji
emisija ugljen-dioksida (CO2) u atmosferu
za 5,2%. Rast CO2 je glavni krivac za
efekat staklenika i globalno zagrijavanje
Zemlje

Planetu nismo naslijedili od naih

predaka, ve smo je posudili od
naih potomaka.

PREZENTACIJA IZ EKOLOGIJE
AUTOR:Lejla Beirevi,prof.
OSkender Kulenovi