Električne energetske

pretvorbe
Uvod u energiju i snagu

Ivor Marković, mag. ing.

Energija
• Sposobnost tijela da obavi rad

• „energos” - aktivnost

• Neuništiva!?

Energija
• SI mjerna jedinica:
• J – joule

• Prema fizičaru James Prescott Joule-u

• 1 Joule – energija utrošena djelovanjem sile iznosa 1N na putu duljine 1m

Energija
• Često korištene pretvorbe:

• 1 cal = 4,184 J
• 1 kcal = 4184 J
• 1 kWh = 3,6 MJ
• 1 BTU (British thermal unit) = 1055 J
• 1 toe (Tonne of oil equivalent) = 42 GJ
 1 kilokalorija
• Energija potrebna da bi se 1kg vode ugrijalo za 1°C

• Energija izgaranja
(hrana)

• 1 kcal = 4184 J

1 BTU
• Tradicionalna Britanska mjera za energiju

• Energija potrebna da bi se 1 funta vode ugrijala za 1°F

• Približno jednaka energiji oslobođenoj izgaranjem jedne šibice

• 1 BTU = 1055 J

1 toe
• Energija oslobođena izgaranjem jedne tone nafte

• Upotrebljava se za izražavanje velikih količina energije

• 1 toe = 42 GJ

Izvori energije
• Gustoća energije nekih izvora energije [kWh/kg]:

3-5 5 0,0000002778 x c2/2

5-8 25 000 000 8

12-14 0,00000273 x h 39
 Potreba za energijom u svijetu
• Ljudske potrebe (za hranom):
• Procjenjuje se da je čovjeku za preživljavanje potrebno oko 2000 kcal dnevno
• 2,32 kWh -> 2 dl benzina
• Potrošnja energije:
• Svjetski prosjek: 50 kWh
• SAD: 264 kWh
• Potrošnja električne energije:
• Svjetski prosjek: 10 kWh
• SAD: 30 kWh

1 kWh
• „Održavati” čovjeka na životu 10 sati
• Osvjetljavati prostoriju 10 sati (žarulja od 100W)
• Dignuti teret mase 367 t na 1m visine
• Dignuti teret mase 41 kg na Mount Everest
• Ispeći manjeg piceka
• Igrati se na računalu 12 sati
• 2-3 sata na „gaming” računalu

• Koliko to košta?
• Otprilike 1 kn

Primjer 1.
• Čovjeku je dnevno potrebno oko 2500 kilokalorija (oko 2900 Wh) da bi sa
snagom od 50W izvršavao rad 6 sati. Kolika je „korisnost” čovjeka?

50𝑊 ∙ 6ℎ
𝜂= ≈ 10%
2900𝑊ℎ

• Zaključak?

Otkud energija na zemlji?

• Sunčevo zračenje
• Geotermalna energija (unutrašnja energija zemlje)
• Plima i oseka

• 0,04% energije sunčevog zračenja

• Otkud suncu toliko energije??

 Energetska skala
• 1,6 x 10-19 J – 1eV

• 1 J – Energija jabuke pri padu sa stabla

• 330 J – Energija potrebna za otapanje 1 g leda

• 1400 J – Energija sunčevog zračenja po m2 u 1 s

• 1800 J – Energija puščanog zrna

• 3 600 000 J – 1 kWh

Energetska skala
• 2,9 kWh – Preporučeni dnevni unos energije

• 13 kWh – Energija oslobođena izgaranjem 1 kg nafte

• 305 kWh – Energija udara munje

• 550 kWh– Energija pohranjena u rezervoaru automobila

• 24 000 kWh – Energija oslobođena fisijom 1 g urana 235

• 40 000 kWh – Dnevno proizvedena energija jednog vjetroagregata

Energetska skala (godišnje)

• 15 GWh – VE Pometeno brdo

• 1 441 GWh – HE Zakučac

• 2 200 GWh – TE Plomin

• 5 000 GWh – NE Krško

• 16 000 GWh – Potrošnja električne energije u RH

Energetska skala (godišnje)

• 42 TWh – TE Taichung

• 45 TWh – NE Bruce

• 99 TWh – HE Three Gorges Dam

 Energetska skala (godišnje)
• 22 000 TWh – Svijet

Energetska skala (godišnje)

• 782 268 000 TWh – Energija sunca koja dolazi do površine zemlje

Oblici energije
• Stacionarni oblici energije:
• Potencijalna energija
• Kemijska energija
• Nuklearna energija
• Energija mirovanja

• Tranzijentni (prijelazni) oblici energije:

• Toplinska energija
• Mehanički rad
• Električna energija

Gravitacijska potencijalna energija

𝐸𝑃 = 𝑚𝑔ℎ

• m – masa tijela [kg]

• g – ubrzanje sile teže [m/s2]
• h – visina [m]
 Primjer 2.
• Koliku potencijalnu gravitacijsku energiju ima kamen mase 10 kg koji se nalazi na
mjesecu? (udaljenost zemlja-mjesec iznosi 384 401 km)

• 𝐸𝑃 = 𝑚𝑔ℎ = 10 ∙ 9,81 ∙ 384 401 000 = 37,71 𝐺𝐽 = 10,5𝑀𝑊ℎ

• Unlimited power?

• Naravno, zadatak nije točno riješen

Električna potencijalna energija

• Energija između dvije električki nabijene čestice

𝑄1 𝑄2
𝐸𝐸 = 𝑘
𝑟

• k – Coulombova konstanta – 8,98 x 10-9 Hm2/C2

• Q – naboj pojedine čestice [C]
• r – udaljenost između čestica [m]

Potencijalna energija opruge

• Rad uložen za pomak opruge iz ravnotežnog položaja

1
𝐸𝑂 = 𝑘𝑥 2
2

• k – konstanta opruge [N/m]

• x – pomak iz ravnotežnog položaja [m]

Kemijska energija
• Vrsta unutrašnje energije

• Energija akumulirana u tvari na razini atoma

• Najčešće proces izgaranja:

𝐶𝐻4 + 2𝑂2 = 𝐶𝑂2 + 2𝐻2 𝑂 + 𝐸𝑁𝐸𝑅𝐺𝐼𝐽𝐴

 Energija mirovanja
• Energija koju tijelo posjeduje jer posjeduje masu

E=mc 2

Budućnost?

Primjer 3.
• Koliku energiju mirovanja ima cigla mase 3kg?

E = mc 2 = 3 ∙ 299 792 4582 =

= 269 626 553 621 045 292 J = 74 896 264 894 734 Wh = 75 TWh

• Zanimljivo?

Nuklearna energija
• Energija dobivena manipulacijom jezgre atoma

• Defekt mase
𝐸𝑁 = ∆𝑚𝑐 2

• Raspad (fisija) teške jezgre na više lakših

• Spajanje (fuzija) lakših jezgra u težu

Toplinska energija
• Prijelazni oblik energije -> s jednog tijela na drugo

• Kinetička energija unutar tijela

• Temperatura ≠ toplina !!!

• Temperatura je mjera zagrijanosti tijela
• Standardna mjerna jedinica je Kelvin [K]
• Zbog jednostavnosti se koristi Celsiusova [C] skala (T[C]=T[K]+273,15)
 Toplinska energija

𝑄 = 𝑚𝑐∆𝑇
• Q – toplinska energija [J]
• m – masa [kg]
• c – specifični toplinski kapacitet [J/K]
• ΔT – promjena temperature [K]

Specifični toplinski kapacitet

• Pokazuje koliko topline je potrebno dovesti
tijelu mase 1 kg da bi mu se temperatura
povisila za 1°C

• Koja tvar s kojom se svakodnevno susrećemo

ima vrlo veliki specifični toplinski kapacitet?
• Voda!!! -> skoro 10 puta veći od željeza

• Otkud definicija kilokalorije?

• 1 kcal = 4184 J

1. zakon termodinamike
• Verzija ZOE

• Energija u izoliranom sustavu je konstantna

• Energija se može transformirati iz jednog

oblika u drugi

• Ne može biti stvorena niti uništena

1. zakon termodinamike
𝑄 = ∆𝑈 + 𝑊
• Q – dovedena toplina (+)
• ΔU – promjena unutrašnje energije
• W – obavljeni rad (+)

• Perpetuum mobile prve vrste nije moguć

• Rad se ne može proizvoditi iz ničega!!
 Primjer 4.
• U adijabatskom spremniku elektromotor miješa 2 l vode. Kolika je promjena unutrašnje
energije vode ukoliko motor obavi rad od 15 kJ? Kolika je konačna temperatura vode ako
početna temperatura iznosi 20⁰C?

𝑚 = 2 𝑘𝑔
𝑊 = −15 𝑘𝐽
𝑇0 = 20 ℃
𝐽
𝑐 = 4184
𝑘𝑔°𝐾
𝑄 = ∆𝑈 + 𝑊 = 0
∆𝑈 = −𝑊 = 15 𝑘𝐽

∆𝑈 = 𝑚 ∙ 𝑐 ∙ ∆𝑇

∆𝑈
∆𝑇 = 𝑇𝑘 − 𝑇0 =
𝑚∙𝑐

∆𝑈 15 000
𝑇𝑘 = + 𝑇0 = + 20 = 21,8℃
𝑚∙𝑐 2 ∙ 4184

Primjer 5.
• Koliko vremena je potrebno da bi 2 l juhe početne temperature 20 ⁰C ugrijali na
temperaturu 60⁰C pomoću bušilice s nastavkom za miješanje snage 500 W?

𝑚 = 2 𝑘𝑔
𝑇0 = 20 ℃
𝑇𝑘 = 60 ℃
𝑃 = 500 𝑊
𝐽
𝑐 = 4184
𝑘𝑔°𝐾

∆𝑈 = 𝑚 ∙ 𝑐 ∙ ∆𝑇
∆𝑈 = 2 ∙ 4184 ∙ 40 = 334 720 𝐽

𝑊 = −∆𝑈 = −334 720 𝐽

𝑊 𝑊 334 720
𝑃= => 𝑡 = = = 670 𝑠
𝑡 𝑃 500

2. Stavak termodinamike
• Toplina spontano može prelaziti samo s toplijeg na hladnije tijelo

• Može li biti obrnuto?

• Može, ali samo uz dovedeni rad

• Perpetuum mobile druge vrste nije moguć

• Ne postoji toplinski stroj sa samo jednim spremnikom

• Entropija zatvorenog sustava uvijek raste

• Energija nam uvijek „bježi”

Entropija
• Dolazi od grčke riječi „trope” koja znači transformacija

• Mjera stupnja (nereda) kaosa

• Kod stvarnih procesa uvijek raste

• Entropija zatvorenog sustava uvijek raste

𝑑𝑄
𝑑𝑆 =
𝑇
 Toplinski stroj
• Stroj koji vrši pretvorbu toplinske energije u mehanički rad
• A obrnuto?

• Procesi u toplinskim strojevima:

• Izobarni – pri konstantnom tlaku
• Izotermni – pri konstantnoj temperaturi
• Izohorni – pri konstantnom volumenu
• Adijabatski – nema prijenosa topline između
spremnika i okoline

Carnotov ciklus
• Kružni proces s najvećim stupnjem djelovanja
• Toplina prelazi iz toplijeg u hladniji
spremnik uz obavljeni rad

• 1-2 Izotermna ekspanzija

• 2-3 Adijabatska ekspanzija
• 3-4 Izotermna kompresija
• 4-1 Adijabatska kompresija

𝑇𝐶
𝜂𝑚𝑎𝑥 = 1 −
𝑇𝐻

Toplinski stroj
• Pretvara toplinsku energiju u mehaničku

𝑄𝐻 = 𝑊 + 𝑄𝐶

𝑊 𝑄𝐶
𝜂= =1 −
𝑄𝐻 𝑄𝐻

• Kada se postiže maksimalna korisnost?

𝑄𝐻 𝑄𝐶 𝑇𝐶
𝑑𝑆 = 0 => = => 𝜂𝑚𝑎𝑥 = 1 −
𝑇𝐻 𝑇𝐶 𝑇𝐻

Primjer 6.
• Kolika je maksimalna korisnost diesel motora ako je temperatura okoline
20 ⁰C, temperatura izgaranja 1100 ⁰C, a temperatura ispušnih plinova 250
⁰C?
𝑇𝑜 = 20 ℃
𝑇𝐻 = 1100 ℃
𝑇𝐶 = 250 ℃

𝑇𝐶 250 + 273
𝜂 =1−
=1− = 0,62
𝑇𝐻 1100 + 273
• Uz pretpostavku Carnotonog ciklusa
 Kinetička energija
• Energija tijela u pokretu

1
𝐸𝐾 = 𝑚𝑣 2
2

• m – masa tijela [kg]

• v – brzina tijela [m/s]

Primjer 7.
• Koliku kinetičku energiju ima kamion mase 10 t koji vozi brzinom 108
km/h?

2
1 1 108
𝐸𝐾 = 𝑚𝑣 2 = ∙ 10 000 ∙ = 4,5 𝑀𝐽
2 2 3,6

• Postoji li jednostavniji način rješavanja ovog zadatka?

Primjer 7.
• Pojam relativističke mase

∆𝑚 = 𝑚 𝛾 − 1

1 1
𝛾= =
𝑣2 302
1− 2 1−
𝑐 299 792 4582

1
∆𝑚 = 10 000 −1
302
1−
299 792 4582

𝐸𝐾 = ∆𝑚𝑐 2 = 4,5 𝑀𝐽

Električna energija
• Tranzijentni oblik energije

• Pretvara se u neki drugi oblik:

• Mehanički rad
• Potencijalnu
• Kinetičku
• Toplinsku
• Svjetlosnu
• Unutrašnju kalorijsku
 Snaga
• Rad (energija) u jedinici vremena

∆𝐸
𝑃=
∆𝑡

• Mjerna jedinica:
• W – Watt

• Prema izumitelju James Watt-u

• 1 kW = 1,33 konjskih snaga

Primjer 8.
• Koliku snagu mora imati lightsaber da bi mogao napraviti ovo?

Primjer 8.
• Pretpostavimo da Qui Gon-u treba 30 sekundi da otopi rupu promjera 1m
u čeličnim vratima debljine 1m.

12 ∙𝜋
• Masa otopljenog čelika: 𝑚 = 𝑉 ∙ 𝜌 = ∙ 1 ∙ 8000 = 6283𝑘𝑔
4
• Talište čelika: 𝑇 = 1375℃
• Specifični toplinski kapacitet čelika: 𝑐 = 490 𝐽/𝑘𝑔℃

𝑄 = 𝑚𝑐∆𝑇 = 6283 ∙ 490 ∙ 1375 − 20 = 4 171 597 850 𝐽 = 1 159 𝑘𝑊ℎ

𝑄 1159
𝑃= = = 139 080 𝑘𝑊 = 139 𝑀𝑊
𝑡 30
3600

Primjer 9.
• 305 kWh – udar munje

• 40 000 kWh – vjetroagregat

• Tko ima veću snagu?

 Primjer 9.
• Udar groma (trajanje 30μs):

305 𝑘𝑊ℎ
𝑃= = 36,6 𝐺𝑊
30𝜇𝑠
3600

• Vjetroagregat (dnevno proizvedena energija):

40 000 𝑘𝑊ℎ
𝑃= = 1666 𝑘𝑊
24 ℎ

Skala snage
• 100 W – žarulja

• 100 W – snaga bazalnog metabolizma čovjeka

• 1 kW – kuhalo za vodu

• 70 kW – snaga automobilskog motora

• 1,5 MW – vršna snaga manjeg vjetroagregata

Skala snage
• 500 MW – HE Zakučac

• 700 MW – NE Krško

• 22 500 MW – HE Three Gorges Dam

Skala snage
• 2,5 TW – Svijet
 Skala snage
• 89 300 TW – Snaga sunca koja dolazi do površine zemlje

Zahvaljujem na pažnji

Električne energetske
pretvorbe
Električna energija

Ivor Marković, mag. ing.

Električna energija
• Tranzijentni (prijelazni) oblik energije

• Pretvara se u neki drugi oblik:

• Mehanički rad
• Potencijalnu
• Kinetičku
• Toplinsku
• Svjetlosnu
• Unutrašnju kalorijsku
 Električni naboj
• Karakteristika subatomskih čestica [Q]
• Kvantiziran
• Višekratnik elementarnog naboja

• ēlektron
• Grčki -> jantar
• Tales – neobična svojstva jantara
kad se tare s tkaninom
• Elementarni naboj

Elektron
• Nosioc elementarnog naboja
• 1.602 × 10−19 𝐶
• 2000 puta manja masa od protona
• Charles-Augustin de Coulomb
• Francuski fizičar
• Coulombov zakon:
𝑞1 ∙ 𝑞2
𝐹=𝐾∙
𝑟2

Električno polje
• Prostor oko električki nabijene čestice
• Objašnjava međudjelovanje dva ili više naboja
• Ukoliko u električno polje unesemo naboj na
njega će djelovati sila:
𝐹 =𝐸∙𝑄
• Istoimeni naboji se odbijaju dok se
raznoimeni privlače
• Mjerna jedinica?
• V/m
1 𝑄
𝐸= ∙
4𝜋𝜀 𝑟 2

Dielektričnost
• Mjera otpora prilikom formiranja električnog polja
𝜀 = 𝜀𝑟 ∙ 𝜀0
𝐶2
• 𝜀0 - dielektričnost vakuuma - 8.854 × 10−12 [ ]
𝑁𝑚2
• 𝜀𝑟 - relativna dielektričnost materijala
 Coulombov zakon
• Sila između dva naboja:

1 𝑞1 ∙ 𝑞2
𝐹= ∙
4𝜋𝜀 𝑟2
• Vektorska veličina
• Djeluje na pravcu koji spaja dva naboja

Primjer 1.
Kolika sila djeluje na naboj Q3 u sustavu sa slike?
𝑄1 = 10𝑛𝐶
𝑄2 = 12𝑛𝐶
𝑄3 = 8𝑛𝐶
𝑟 = 10𝑐𝑚

Električni potencijal
• Količina električne potencijalne energije koju naboj ima u bilo kojoj točki
prostora
• Jednak je radu kojeg električno polje obavi prilikom pomaka naboja iz
beskonačnosti u određenu točku

1 𝑄
𝜑 =𝐸∙𝑟 = ∙ 𝑉
4𝜋𝜀 𝑟
• Skalarna veličina

Električni kapacitet
• Sposobnost tijela da skladišti naboj
• Omjer količine naboja i razlike potencijala

𝑄
𝐶= 𝐹
𝑈
• Za pločasti kondenzator:
𝐴
𝐶=𝜀 𝐹
𝑑
 Električna struja
• Usmjereno gibanje naboja
𝑄
𝐼= 𝐴
𝑡
• Kada će se naboji gibati?
• Kada postoji razlika potencijala
• Naboji će preći iz višeg potencijala na niži

• Kakvi naboji mogu tvoriti električnu struju?

• Pozitivni i negativni

Električni otpor
• Otpor koji se protivi protjecanju naboja kroz materijal
𝑙
𝑅=𝜌 Ω
𝑆
𝑚2
• 𝜌 – specifični električni otpor Ω
𝑚
• 𝑙 – duljina materijala [m]
• S – površina poprečnog presjeka [m2]

• Prema Ohmovom zakonu:

𝑈
𝐼=
𝑅

Vodiči i izolatori
• Vodiči
• Elektroni u vanjskim ljuskama su slobodni
• Pojava razlike potencijala prouzrokovati će tok struje
• „domino” efekt

• Izolatori
• Elektroni su čvrsto vezani u vanjskim ljuskama
• Vrlo slabo pokretljivi

Učinci električne struje

• Toplinski učinak električne struje
• Prolaskom struje kroz vodič on se zagrijava
• Naboji se „zabijaju” u atome
• Često nepoželjno
• Često poželjno!!!

• Kemijski učinak električne struje

• Protok struje uzrokuje kemijske promjene u materijalu
• Elektroliza
• Često korišteno
• Galvaniziranje i proizvodnja čistih metala
 Učinci električne struje
• Svjetlosni učinak električne struje
• Prolaskom struje elektron skače iz jedne valentne
ljuske u drugu i prilikom toga emitira foton
• Događa se u plazmi i nekim poluvodičima
• Često korišteno
• Štedne žarulje i LED

• Magnetski učinak električne struje

• Protok struje stvara magnetsko polje u njenoj okolini

Jouleov zakon
• Protok električne struje stvara toplinu
• Pretvorba električne energije u toplinsku

𝑄 = 𝐼2 ∙ 𝑅 ∙ 𝑡 𝐽
• Toplinska snaga:
𝑄
𝑃= = 𝐼2 ∙ 𝑅
𝑡

Magnetsko polje
• Stvaraju ga električna struja i magnetski materijali
• Prema Ampereovom zakonu:

𝐻𝑑𝑙 = 𝑁 ∙ 𝐼

• Za ravni vodič:
𝑁∙𝐼
𝐻=
2𝜋𝑟
• Za zavojnicu:
𝑁∙𝐼
𝐻=
𝑙

Magnetska indukcija
• Za opisivanje magnetskih polja nije
dovoljna samo jakost magnetskog polja H
• Zašto?
• H je neovisan o materijalu

𝐵 =𝜇∙𝐻

𝜇 = 𝜇0 𝜇 𝑟
 Permeabilnost
• Veličina koja pokazuje koliko dobro neki materijal provodi
magnetsko polje
• Izražava se kao umnožak apsolutne i relativne permeabilnosti

𝜇 = 𝜇0 𝜇 𝑟
• 𝜇0 - permeabilnost vakuuma - 4𝜋 × 10−7
• 𝜇𝑟 - relativna permeabilnost
• Broj koji pokazuje koliko je neki materijal bolji (ili lošiji) vodič magnetskog polja od vakuuma

Permeabilnost
• Sposobnost elementarnih dipola da se usmjere u smjeru vanjskog
magnetskog polja
• Troši se energija
• Prema magnetskim svojstvima razlikujemo 3 vrste materijala:
• Dijamagnetici
• Vode magnetsko polje malo lošije od vakuuma (živa, srebro, bakar, voda…)
• Nekoliko promila lošije 𝜇𝑟 ≈ 1
• Paramagnetici
• Vode magnetsko polje malo bolje od vakuuma (aluminij, magnezij…)
• Nekoliko promila bolje 𝜇𝑟 ≈ 1
• Feromagnetici
• Vode magnetsko polje puno bolje od vakuuma (željezo)
• 𝜇𝑟 ≈ 1000 − 10000

Permeabilnost
• Ovisi li permeabilnost o jakosti magnetskog polja?
• Kod dijamagnetika i paramagnetika ne
• Kod feromagnetika jako ovisi
• Nelinearno
• Zasićenje magnetskog materijala

• Što se događa?
• Permeabilnost je sposobnost elementarnih
dipola da se usmjere u smjeru vanjskog
magnetskog polja
• Što se događa kada se svi usmjere?
• Materijal se počinje ponašati kao paramagnetik
• 𝜇𝑟 ≈ 1

Magnetski tok
• Broj silnica magnetskog polja koji
prolazi kroz neku površinu

Φ = 𝐵 ∙ 𝑆 𝑊𝑏

• Magnetska indukcija još se naziva

i gustoća magnetskog toka
• Zašto?
 Lorentzova sila
• Sila na naboj koji se giba u magnetskom polju

𝐹 = 𝑞 ∙ (𝑣 × 𝐵)

• Kako određujemo smjer sile?

• Pravilom desne ruke
• Pravilom lijeve ruke
• Pravilom desne noge
• Zakonom šake?!

Sila na vodič protjecan strujom

𝐹 = 𝐼 ∙ (𝑙 × 𝐵)

• Kako određujemo smjer sile?

• Sjetimo se što je struja u vodiču
• Gibanje elektrona
• U kojem smjeru?

Faradayev zakon elektromagnetske

indukcije
• Sila na naboj u gibanju – Lorentzova sila

𝐹𝑙 = 𝑄 ∙ 𝑣 ∙ 𝐵

• Što ako se ti naboji nalaze u vodiču?

• Dolazi do razdvajanja naboja

• Sila između razdvojenih naboja:

𝐹𝐸 = 𝑄 ∙ 𝐸

Faradayev zakon elektromagnetske

indukcije
• Sile moraju biti jednake pa dobivamo:

𝐹𝐸 = 𝐹𝑙 => 𝑄 ∙ 𝐸 = 𝑄 ∙ 𝑣 ∙ 𝐵 => 𝐸 = 𝑣 ∙ 𝐵

• Napon je jednak umnošku električnog polja i duljine vodiča:

𝑒 =𝐸∙𝑙

• Slijedi:
𝑥 𝐵∙𝑆
𝑒 =𝐵∙𝑙∙𝑣 =𝐵∙𝑙∙ =
𝑡 𝑡
𝑑ϕ
𝑒=−
𝑑𝑡
• Otkud negativni predznak?
• Lenzovo pravilo
• Inducirani napon tjera struju koja stvara magnetski tok u suprotnom smjeru od
onoga koji ga je stvorio
 Primjer 2.
• Kolika napon se inducira u vodiču duljine 20 cm koji se nalazi u magnetskom polju
indukcije 1,2 T i giba se brzinom 2 m/s?

𝑙 = 20cm = 0,2m
𝐵 = 1,2 𝑇
𝑣 = 2 𝑚/𝑠

𝑒 = 𝐵 ∙ 𝑙 ∙ 𝑣 = 1,2 ∙ 0,2 ∙ 2 = 0,48 𝑉

Električna struja
• Krajem 19. stoljeća
• Rat struja

• Istosmjerna struja
• Tok elektrona (naboja) ne mijenja smjer

• Izmjenična struja
• Tok elektrona (naboja) mijenja smjer

Istosmjerna struja
• Thomas Alva Edison
• Preko 1000 patenata

• Po čemu je najpoznatiji?
• Žarulja sa žarnom niti
• Borba za premoć istosmjerne struje
• Borba koju je izgubio

Izvori istosmjerne struje

• Baterije
• 1800 g. – Alessandro Volta
• Voltin članak
• Pretvorba kemijske energije u električnu

• Članak je sastavljen od ploča bakra i cinka

međusobno odvojenim s papirom natopljenim
slanom otopinom
 Izvori istosmjerne struje
• Istosmjerni generator

• Dinamo
• Grčki Dynamis – snaga i motio – pokret
• 1832 g. – Hippolyte Pixii
• Prvi dinamo

Izvori istosmjerne struje

• Termočlanci
• Pretvaraju toplinsku energiju u
električnu energiju

• Fotonaponski paneli
• Pretvaraju elektromagnetsko zračenje
u električnu energiju

Izvori istosmjerne struje

• Što je to električna struja?
• Usmjereni tok naboja
𝑄
𝐼=
𝑡
• Što tjera struju kroz strujni krug?
• Razlika potencijala
• Napon
• Što „koči” struju kroz strujni krug?
• Otpor
• Slijedi Ohmov zakon:
𝑈
𝐼=
𝑅

1. Kirchhoffov zakon
• Zakon o električnoj struji
• Zbroj svih struja koje ulaze u čvor
jednak je zbroju svih struja koje iz
tog čvora izlaze 𝑛

𝐼𝑘 = 0
𝑘=1
• Vrijedi li on za izmjenične struje?
• Da
• Paziti na vektorsko zbrajanje!!!
 2. Kirchhoffov zakon
• Zakon o naponu
• Suma svih napona u
električnom krugu jednaka je nuli
• Suma padova napona jednaka je
sumi napona izvora 𝑛

𝑈𝑘 = 0
𝑘=1
• Vrijedi li on za izmjenične struje?
• Da, jednako kao i 1. zakon

Idealni naponski izvor

• Izvor konstantnog napona

• Iznos napona na priključnicama

ne ovisi o iznosu električne struje

• Elektromotorna sila jednaka je naponu

na izlaznim priključnicama izvora

Realni naponski izvor

• Napon na izlaznim priključnicama izvora
nije konstantan

• Iznos napona na priključnicama

ovisi o iznosu električne struje

• Elektromotorna sila ≠ Napon

• Modelira se kao idealni naponski izvor

s otporom spojenim serijski s izvorom

Otpori u krugu istosmjerne struje

• Mjera otpora prolasku električne struje
𝑙
𝑅 =𝜌∙
𝑆
• ρ – specifični otpor materijala
 Temperaturna ovisnost otpora
• Ovisi li otpor o temperaturi?
• Ovisi
𝑅 = 𝑅0 ∙ 1 + 𝛼∆𝑇

• α – specifični temperaturni
koeficijent

Spojevi otpornika
• Serijski spoj
• Ukupni otpor jednak je zbroju pojedinačnih otpora

𝑅𝑢𝑘 = 𝑅1 + 𝑅2 + ⋯

• Zašto?
• Spajanjem otpora u seriju
efektivno povećavamo duljinu otpornika
• Koja veličina je zajednička otporima spojenim u seriju?
• Struja

Spojevi otpornika
• Paralelni spoj
• Recipročni ukupni otpor jednak je zbroju
recipročnih vrijednosti pojedinačnih otpora

1 1 1
= + +⋯
𝑅𝑢𝑘 𝑅1 𝑅2

• Zašto?
• Spajanjem otpora u paralelu
efektivno povećavamo površinu otpornika
• Koja veličina je zajednička otporima spojenim u paralelu?
• Napon

Spojevi otpornika
• Neki spojevi nisu niti serijski niti paralelni
• Trokut/Zvijezda
 Idealni strujni izvor
• Izvor konstantne struje

• Iznos u strujnom krugu ne ovisi

o priključenom teretu
• Teret = Otpor

• Struja koju izvor daje jednaka je struji koja trošilo prima

Realni strujni izvor

• Iznos struje koja prolazi kroz trošilo
ovisi o njegovom iznosu

• Modelira se kao idealni strujni izvor

koji ima paralelno spojen otpor

Pretvorba naponskog izvora u strujni

• Je li to moguće?
• Otpor realnog naponskog izvora
serijski je spojen s njim dok je kod
realnog strujnog izvora on spojen paralelno

Snaga istosmjerne struje

• Definira se kao umnožak napona i struje

𝑃 =𝑈∙𝐼
• Primjenom ohmovog zakona dobivamo:

𝑈2
𝑃 =𝑈∙𝐼 = = 𝐼2 ∙ 𝑅
𝑅
 Pad napona u realnom naponskom
izvoru
• Napon na izlaznim priključnicama realnog naponskog izvora
nije konstantan
• Pojava unutarnjeg otpora smanjuje izlazni napon

Maksimalna snaga realnog naponskog

izvora
• Kada će biti najveća snaga koju izvor predaje trošilu?
• Snaga na trošilu:
𝑃 = 𝐼2 ∙ 𝑅
𝐸
𝐼=
𝑅𝑢 + 𝑅𝑡
2
𝐸 𝐸 2 ∙ 𝑅𝑡
𝑃𝑡 = ∙ 𝑅𝑡 = 2
𝑅𝑢 + 𝑅𝑡 𝑅𝑢 + 𝑅𝑡
• Kako ćemo dobiti maksimum snage?
• Derivacijom funkcije i izjednačavanjem s 0

Maksimalna snaga realnog naponskog

izvora
• Korištenjem:
𝑢 𝑢𝑣 − 𝑢𝑣
=
𝑣 𝑣2

• Dobivamo:
𝐸 2 𝑅𝑢 + 𝑅𝑡 2− 2𝐸 2 𝑅𝑡 𝑅𝑢 + 𝑅𝑡
0=
𝑅𝑢 + 𝑅𝑡 4
• Slijedi:

𝐸 2 𝑅𝑢 + 𝑅𝑡 2
− 2𝐸 2 𝑅𝑡 𝑅𝑢 + 𝑅𝑡 = 0

Maksimalna snaga realnog naponskog

izvora
Izlučivanjem dobivamo:

𝐸 2 𝑅𝑢 + 𝑅𝑡 𝑅𝑢 + 𝑅𝑡 − 2𝑅𝑡 = 0

𝑅𝑢 + 𝑅𝑡 − 2𝑅𝑡 = 0

• Maksimalna snaga se postiže kada je zadovoljen uvjet:

𝑅𝑢 = 𝑅𝑡
 Maksimalna snaga realnog naponskog
izvora
• Kolika je tada korisnost izvora?
𝑑𝑜𝑏𝑖𝑣𝑒𝑛𝑜
𝜂=
𝑢𝑙𝑜ž𝑒𝑛𝑜
Snaga na trošilu (dobiveno):

𝐸 2 ∙ 𝑅𝑡
𝑃𝑡 = 2
𝑅𝑢 + 𝑅𝑡
Snaga izvora (uloženo):

𝐸 𝐸2
𝑃𝑖 = 𝐸 ∙ 𝐼 = 𝐸 ∙ =
𝑅𝑢 + 𝑅𝑡 𝑅𝑢 + 𝑅𝑡

Maksimalna snaga realnog naponskog

izvora
• Kolika je tada korisnost izvora?
𝑃𝑡
𝜂=
𝑃𝑖

𝐸 2 ∙ 𝑅𝑡
𝑅𝑢 + 𝑅𝑡 2
𝜂=
𝐸2
𝑅𝑢 + 𝑅𝑡
Maksimalna korisnost izvora:

𝑅𝑡
𝜂=
𝑅𝑢 + 𝑅𝑡

Kondenzator
• Spremnik elektrostatske energije
• „Sprema naboje”
• Za pločasti kondenzator:
𝐴
𝐶=𝜀 𝐹
𝑑
• Sposobnost spremanja naboja uz vanjsku silu
• Veći kapacitet ukoliko spremi više naboja uz manju silu
𝑄
𝐶= 𝐹
𝑈

Spojevi kondenzatora
• Serijski spoj
• Recipročni ukupni kapacitet jednak je zbroju
recipročnih vrijednosti pojedinačnih kapaciteta

1 1 1
= + +⋯
𝐶𝑢𝑘 𝐶1 𝐶2

• Zašto?
• Spajanjem kondenzatora serijski
efektivno povećavamo razmak između ploča
• Ukupni kapacitet je manji od najmanjeg
 Spojevi kondenzatora
• Paralelni spoj
• Ukupni kapacitet jednak je zbroju pojedinačnih kapaciteta

𝐶𝑢𝑘 = 𝐶1 + 𝐶2 + ⋯

• Zašto?
• Spajanjem kondenzatora paralelno
efektivno povećavamo površinu ploča

Induktivitet
• Spremnik magnetske energije
• Mjerna jedinica Henry

• Kako?
• Ampereov zakon
𝐻𝑑𝑙 = 𝑁 ∙ 𝐼

• Faradayev zakon elektromagnetske

indukcije
𝑑ϕ
𝑒 = −𝑁
𝑑𝑡

Samoindukcija
• Struja koja prolazi kroz zavojnicu stvara
magnetsko polje koje inducira napon
u suprotnom smjeru od onoga koji je
stvorio magnetski tok

• Stvara se „pad napona”

• Kako se označava koeficijent samoindukcije?

• L

Induktivitet
• Usporediv s masom
• Tromost na promjenu struje

• Energija pohranjena u induktivitetu:

1
𝐸= ∙ 𝐿 ∙ 𝐼2
2

• L – „masa”
• I – „brzina” (naboja)
 Induktivitet
• Magnetski tok se može definirati kao umnožak
induktiviteta i struje
Φ=𝐿∙𝐼
• Iz Faradayevog zakona elektromagnetske indukcije
slijedi:

𝑑Φ 𝑑𝐼
𝐸=− = −𝐿
𝑑𝑡 𝑑𝑡

• Φ – magnetski tok jednog zavoja

Induktivitet
• Ulančani magentski tok:
Ψ=𝑁∙Φ
• Slijedi:
Ψ=𝑁∙𝐵∙𝑆

𝜇0 ∙ 𝑁 ∙ 𝐼
Ψ=𝑁∙ ∙𝑆
𝑙

Ψ
L=
𝐼

Induktivitet
• Induktivitet ravne zavojnice:

𝜇0 ∙ 𝑁 2 2
L= ∙𝑟 𝜋
𝑙

• O čemu ovisi induktivitet

• O geometriji i svojstvima materijala

Međuinduktivitet
• Pojava između dvije (ili više) zavojnice
povezane magnetskim tokom
• Jedna „utječe” na drugu

𝑑Φ 𝑑𝐼1 𝑑𝐼1
• 𝐸2𝑖𝑛𝑑 = −𝑁2 = −𝑁2 ∙ 𝑘 ∙ = −𝑀12
𝑑𝑡 𝑑𝑡 𝑑𝑡

• M12 – koeficijent međuindukcije

• Gdje se koristi međuindukcija?

• Transformatori i električni strojevi
 Prijelazne pojave
• Struja punjenja kondenzatora:
𝑑𝑢𝑐
𝑖=𝐶
𝑑𝑡
• 2. Kirchhoffov zakon:
𝐸 = 𝑖 ∙ 𝑅 + 𝑢𝑐

• Uvrštavanjem struje kondenzatora u jednadžbu

strujnog kruga dobivamo:
𝑑𝑢𝑐
𝐸 = 𝑅𝐶 + 𝑢𝑐
𝑑𝑡

RC krug
𝑡
𝑢𝑐 𝑡 = 𝐸 1 − 𝑒 −𝑅𝐶

RC krug
• Vremenska konstanta:
𝜏 = 𝑅𝐶

• 𝜏 – vrijeme potrebno da se kondenzator nabije do 63,2% ulaznog napona

• Otkud to slijedi?
• Iz rješenja diferencijalne jednadžbe

• 5𝜏 – kraj prijelazne pojave (99,3%)

RL krug
• Napon na induktivitetu:
𝑑𝑖
𝑢𝑙 = 𝐿
𝑑𝑡
• 2. Kirchhoffov zakon:
𝐸 = 𝑖 ∙ 𝑅 + 𝑢𝑙
• Diferencijalna jednadžba:
𝑑𝑖
𝐸 =𝑖∙𝑅+𝐿
𝑑𝑡

• Rješenje:
𝑡
−𝐿
𝑢𝑙 𝑡 = 𝐸𝑒 𝑅
 Izmjenična struja
• Mijenja se smjer toka elektrona
𝑢(𝑡) = 𝑈𝑀𝐴𝑋 sin(𝜔𝑡)
• 𝜔 – kružna frekvencija
𝜔 = 2𝜋𝑓
• Što je to frekvencija?
• Broj titraja u jedinici vremena

1
𝑓= 𝐻𝑧
𝑇
• Što je to T?
• Period
• Trajanje jednog ponavljanja

Veličine u krugu izmjenične struje

• Trenutna vrijednost
• Vrijednost struje (napona) u bilo kojem trenutku

𝑖(𝑡) = 𝐼𝑀𝐴𝑋 sin(𝜔𝑡)

• Srednja vrijednost:
𝑇
1
𝐼𝑆𝑅 = 𝑖 𝑡 𝑑𝑡
𝑇
0
• Kolika je srednja vrijednost izmjenične sinusne struje?
• 0
• A trokutastog valnog oblika?
• Isto 0

Veličine u krugu izmjenične struje

• Elektrolitska srednja vrijednost
• Srednja vrijednost apsolutne veličine
𝑇
1
𝐼𝑒𝑙 = 𝑖(𝑡) 𝑑𝑡
𝑇
0
• Efektivna vrijednost
• RMS
• Root mean square value
• Kvadratna srednja vrijednost
𝑇
1
𝐼𝑒𝑓 = 𝑖 2 (𝑡)𝑑𝑡
𝑇
0

Veličine u krugu izmjenične struje

• Efektivna vrijednost izmjenične struje odgovara vrijednosti
istosmjerne struje koja na otporniku proizvede jednaku količinu
topline kao izmjenična struja

• Kolika iznosi za sinusni oblik?

𝑈𝑀𝐴𝑋
2
• A trokutasti?
𝑈𝑀𝐴𝑋
3
 Omski otpor u krugu izmjenične struje
• Omski otpor
• Otpor protjecanju struje (i izmjenične i istosmjerne)

𝑈 𝑈𝑀𝐴𝑋 sin(𝜔𝑡)
𝐼= →𝑖 𝑡 =
𝑅 𝑅
• Struja i napon su u fazi
• Fazni pomak je 0

Induktivitet u krugu izmjenične struje

• Zavojnica
• Čemu služi?
• Za stvaranje magnetskog polja, kao filter…

• Induktivni otpor?
• Naziva se još i reaktancija
• Zašto?
• „Reagira” na promjenu struje

Induktivitet u krugu izmjenične struje

• Napon na induktivitetu:
𝑑𝑖
𝑢𝑙 = 𝐿
𝑑𝑡
• Struja tada iznosi:
1
𝑖 𝑡 = 𝑢𝑙 𝑑𝑡
𝐿
• Napon na zavojnici se mijenja po
sinusnom zakonu pa dobivamo:

𝑈𝑀𝐴𝑋 𝜋
𝑖 𝑡 = sin(𝜔𝑡 − )
𝜔𝐿 2

• Struja induktiviteta kasni za naponom 90°

Induktivitet u krugu izmjenične struje

• Reaktivni otpor induktiviteta:

𝑥𝐿 = 𝜔𝐿

• Kompleksni oblik:
𝑥𝐿 = 𝑗𝜔𝐿
 Kapacitet u krugu izmjenične struje
• Kondenzator
• Čemu služi?
• Za pohranjivanje elektrostatske energije, kao filter…
• Teče li struja kroz kondenzator?
• NE!!!
• Kondenzator se puni i prazni i stvara privid toka struje

• Struja kroz kondenzator:

𝑑𝑢𝑐
𝑖=𝐶
𝑑𝑡

• Napon na kondenzatoru se mijenja po

sinusnom zakonu pa dobivamo:
𝑖(𝑡) = 𝐶𝜔 𝑈𝑀𝐴𝑋 cos(𝜔𝑡)

Kapacitet u krugu izmjenične struje

• Konačna jednadžba struje:

𝑈𝑀𝐴𝑋 𝜋
𝑖(𝑡) = 𝑈𝑀𝐴𝑋 sin(𝜔𝑡 + )
1 2
𝜔𝐶
• Struja kroz kondenzator prethodi naponu za 90°
• Reaktivni otpor kondenzatora:
1
𝑥𝐶 =
𝜔𝐶
• U kompleksnom obliku:
1
𝑥𝐶 = −𝑗
𝜔𝐶

Impedancija
• Kompleksni otpor
• Zbroj omskog (realnog) i reaktivnog (imaginarnog) otpora

𝑍 = 𝑅 + 𝑗𝑋

• Trokut otpora
• Prikaz impedancije u kompleksnoj
koordinatnoj ravnini

Impedancija
• Kartezijev oblik:
𝑍 = 𝑅𝑒 𝑍 + 𝑗𝐼𝑚 𝑍
𝑍 = 𝑍 cos 𝜑 + 𝑗 sin 𝜑
• Polarni oblik:
𝑍 = 𝑍 ∠𝜑
2 2
𝑍 = 𝑅𝑒 𝑍 + 𝐼𝑚 𝑍
𝐼𝑚 𝑍
𝜑 = 𝑎𝑟𝑐𝑡𝑎𝑛
𝑅𝑒 𝑍

• Paziti prilikom prebacivanja Kartezijevog oblika

u polarni

−𝐼𝑚 𝐼𝑚
≠
𝑅 −𝑅
 Kompleksni brojevi
• Zašto koristimo kompleksne brojeve?
• Zbog jednostavnosti
• Jednostavnije operacije zbrajanja i množenja nego kod trigonometrijskih funkcija
• Sinusne veličine pretvaramo u fazore
• Što su to fazori?
• Mirujući vektori u rotirajućem koordinatnom sustavu

Snaga izmjenične struje

• Kako se računa?
𝑃 =𝑈∙𝐼
• Za izmjenični sustav:
𝑝(𝑡) = 𝑢(𝑡) ∙ i(t)

𝑝(𝑡) = 𝑈𝑀𝐴𝑋 𝑠𝑖𝑛(𝜔𝑡) ∙ 𝐼𝑀𝐴𝑋 sin(ωt − φ)

𝑝(𝑡) = 𝑈𝑀𝐴𝑋 ∙ 𝐼𝑀𝐴𝑋 cos 𝜑 − cos(2𝜔𝑡 − 𝜑)

𝑝 𝑡 = 𝑈𝑀𝐴𝑋 ∙ 𝐼𝑀𝐴𝑋 cos 𝜑 1 − cos 2𝜔𝑡 − 𝑈𝑀𝐴𝑋 ∙ 𝐼𝑀𝐴𝑋 sin 𝜑 𝑠𝑖𝑛(2𝜔𝑡)

Snaga izmjenične struje

𝑝 𝑡 = 𝑈𝑀𝐴𝑋 ∙ 𝐼𝑀𝐴𝑋 cos 𝜑 1 − cos 2𝜔𝑡 − 𝑈𝑀𝐴𝑋 ∙ 𝐼𝑀𝐴𝑋 sin 𝜑 𝑠𝑖𝑛(2𝜔𝑡)

• Vidimo da je i snaga izmjenična veličina

• Dvostruke frekvencije
• Srednja vrijednost joj je 𝑈𝑀𝐴𝑋 ∙ 𝐼𝑀𝐴𝑋 cos 𝜑

• Nama je bitna srednja snaga jer ona stvara učinke električne struje i glasi:

𝑃 = 𝑈 ∙ 𝐼 ∙ cos(𝜑)

Radna snaga
• Umnožak efektivnih vrijednosti napona, struje i kosinusa kuta između njih

𝑃 = 𝑈 ∙ 𝐼 ∙ cos 𝜑 𝑊
 Jalova snaga
• Umnožak efektivnih vrijednosti napona, struje i sinusa kuta između njih

𝑄 = 𝑈 ∙ 𝐼 ∙ 𝑠𝑖𝑛(𝜑) 𝑣𝑎𝑟
• Što je to jalova snaga?
• „Ljuljanje” energije na reaktivnim elementima
• Snaga koja nema nikakve učinke
• Zato se i zove jalova
• Srednja vrijednost joj je nula!!!

Prividna snaga
• Umnožak efektivnih vrijednosti napona, struje
• „Privid” snage
𝑆 = 𝑈 ∙ 𝐼 𝑉𝐴

Zahvaljujem na pažnji

ELEKTRIČNE ENERGETSKE PRETVORBE

mr.sc. Zoran Kovačević, dipl.ing.

ak. g. 2019/20
 Izvor električne energije je ELEKTROENERGETSKI
SUSTAV (EES).
EES obuhvaća: proizvodnju, prijenos i distribuciju el.
energije.

Malo detaljnije:
- Mehanički izvori - pretvaraju mehaničku energiju u električnu (npr.
hidroelektrane).
- Termički izvori – pretvaraju toplinsku energiju u električnu (npr.
termoelektrane, nuklearne elektrane).
- Kemijski izvori – pretvaraju pohranjenu kemijsku energiju u
električnu (npr. akumulatori).
- Ostali izvori – npr. solarne ćelije, termočlanci, ...

Kvaliteta električne energije

(POWER QUALITY)
Deregulacijom (otvaranjem tržišta, liberalizacijom) tržišta električne
energije ona postaje roba i u prvi plan dolaze interesi potrošača:
- nabava električne energije po što nižoj cijeni,
- ostvarivanje što bolje kvalitete električne energije.

Električna energija mora biti:

 pouzdana – prisutna u svakom trenutku
 raspoloživa – prisutna u potrebnoj količini
 kvalitetna – odgovarajućih značajki

Pogon i način vođenja prijenosne mreže i distribucijske

mreže ureduje se mrežnim pravilima:
- tehnički i drugi uvjeti za priključak korisnika na mrežu,
- tehnički i drugi uvjeti za siguran pogon EE sustava radi pouzdane
opskrbe kvalitetnom el. energijom

MREŽNA PRAVILA
ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

Odstupanje napona u DISTRIBUTIVNOJ mreži u normalnom pogonu:

– za niski napon: +6%/–10% (do 2010.) te ±10% (nakon 2010.)
Tijekom razdoblja od tjedan dana, 95% 10-minutnih prosjeka efektivnih
vrijednosti napona trebaju biti u rasponu od Un+6%/-10% (do 2010.),
odnosno Un ±10% (nakon 2010.).
Svi 10-minutni prosjeci efektivnih vrijednosti napona trebaju biti unutar
raspona Un +10%/ -15%
– za srednji napon (10 kV, 20 kV, 30 kV, 35 kV): ±10%.
Tijekom razdoblja od tjedan dana, 95% 10-minutnih prosjeka efektivnih
vrijednosti napona trebaju biti u rasponu od Un ± 10%.

Mrežna pravila EES-a također propisuju:

- dozvoljeno odstupanje frekvencije,
- vrijednost faktora ukupnoga harmonijskog izobličenja (THD) napona,
- dozvoljenu nesimetriju napona,
- dozvoljene vrijednosti faktora snage cosφ, ...

ELEKTRIČNE INSTALACIJE
mogu se podijeliti prema:
- vrsti priključenih trošila i uređaja,
- njihovoj namjeni i mjestu primjene,
- prema načinu izvođenja,
- prema stupnju mehaničke zaštite radi spriječavanja štetnog ili opasnog
djelovanja okoline na instalaciju i/ili obrnuto.

Podjela prema vrsti priključenih trošila i uređaja:

- instalacije jake struje
- instalacije slabe struje,
- zaštitne instalacije,
- instalacije zaštite od munje (gromobranske instalacije).
INSTALACIJE JAKE STRUJE
služe za priključak električnih trošila na električnu mrežu ili lokalni izvor
električne energije u stambenim i industrijskim objektima.
Standardizirani nazivni naponi:
 istosmjerne mreže - 110, 220, 500 V
 izmjenične mreže - 110, 220, 380 V; od 2007 do 2010. prelazi se trajno
na 230 i 400 V

INSTALACIJE SLABE STRUJE

Služe za napajanje i povezivanje komunikacijskih uređaja (računala,
telefona, signalnih naprava, zajedničkih radio i TV antena, ...), kao i
uređaja za daljinsko upravljanje, mjerenje i obradu podataka, ...
Standardizirani nazivni naponi:
 niski naponi (npr. 5, 6, 12, 48 V) do najviše 50 V između bilo koja dva
vodiča

ZAŠTITNE INSTALACIJE
u slučaju kvara trabaju zaštititi ljude i električne uređaje od štetnog
djelovanja električne struje.

INSTALACIJE ZAŠTITE OD MUNJE

(ranije GROMOBRANSKE INSTALACIJE?!)
štiti ljude, pojedine predmete, objekte, pojedine dijelove EES-a (npr.
dalekovode) od štetnog djelovanja munje (ne groma!).
Problem dimenzioniranja instalacije da u najnepovoljnijem slučaju ne
dođe do nedozvoljenih vrijednosti napona dodira odnosno napona
koraka, opasnih po čovjeka.

STUPANJ MEHANIČKE ZAŠTITE ELEKTRIČNIH UREĐAJA IPxy

U europskoj normi EN 60529 (1991) precizno su definirani stupnjevi

mehaničke zaštite električnih uređaja napona do 72,5 kV.
Oznaka zaštite sastoji se od dva slova IP (International Protection, IC
code), te znamenki (2 obavezne i 2 fakultativne).

Prva brojka (x = 0, 1, 2, ... 6) označava razinu zaštite od dodira dijelova

pod naponom i od prodora stranih krutih tijela.
Druga brojka (y = 0, 1, 2, ... 8) označava razinu zaštite od prodora
tekućina (vode) sa štetnim posljedicama.

Npr. IP54 znači:

5 - potpuna zaštita dijelova pod naponom; zaštita od prodora
prašine do količine koja nije štetna za rad uređaja
4 - zaštita od vode koja prska iz svih smjerova

JEDNOFAZNI I TROFAZNI IZMJENIČNI SUSTAVI

JEDNOFAZNI SUSTAV
- napon U (V)
- struja I (A)
- prividna snaga S = U•I (VA)
- radna snaga P = U•I•cosφ = S•cosφ (W)
- jalova snaga Q=U•I•sinφ = S•sinφ (Var; var)

TROFAZNI (SIMETRIČNI) SUSTAV

linijske i fazne vrijednosti napona i struja su jednake u sve tri faze
- napon U (V), fazni napon Uf (V)
- struja I (A), fazna struja I f (A)
- prividna snaga S=1,73•U•I=3•Uf•If (VA)
- radna snaga P=1,73•U•I•cosφ=3•Uf•If •cosφ = S•cosφ (W)
- jalova snaga Q=1,73•U•I•sinφ= 3•Uf•If •sinφ= S•sinφ (VAr; var)
- mogući načini spajanja – zvijezda i trokut
 ELEKTRIČNE ENERGETSKE PRETVORBE

TRANSFORMATORI

mr.sc. Zoran Kovačević, dipl.ing.

ak.g. 2019/20

TRANSFORMACIJA NAPONA
ZAŠTO?
PROIZVODNJA EL. ENERGIJE – niski i srednji naponi
PRIJENOS EL. ENERGIJE – visoki naponi
DISTRIBUCIJA EL. ENERGIJE – srednji i niski naponi

VALNI OBLIK IZMJENIČNOG NAPONA

Sinusni valni oblik. Zašto?

TRANSFORMATORI
Transformator je statički elektromagnetski uređaj u kojem
se električna energija iz jednog ili više izmjeničnih
krugova, koji napajaju namote primara transformatora,
prenosi u jedan ili više izmjeničnih krugova napajanih iz
namota sekundara transformatora, s izmijenjenim
iznosima napona i struja i nepromijenjenom frekvencijom.

Energetski transformator
Karakteristični podaci transformatora (sukladno IEC normama):
- broj faza
- nazivna snaga
- nazivni naponi
- nazivne struje
- nazivna frekvencija
- spoj
- izolacijski razred
- način hlađenja
- ispitni naponi
- napon kratkog spoja
- nazivni gubici praznog hoda
- nazivni gubici zbog opterećenja
- podaci koje dodatno dogovore kupac i proizvođač

Osnovne jednadžbe dvonamotnog transformatora

U1/U2 = N1/N2 omjer transformacije

I1/I2 = N2/N1 omjer struja

N1 broj zavoja primara

N2 broj zavoja sekundara

Nazivni omjer transformacije je omjer nazivnih napona neopterećenog

transformatora.

Podvrste energetskih transformatora:

 generatorski ili blok transformatori – između generatora i
visokonaponske prijenosne mreže (110, 220, 400, ... kV)
 mrežni transformatori/autotransformatori – transformiraju visoki napon
prijenosne mreže na napon distribucijske mreže (10, 20, 30, 35 kV)
 distribucijski transformatori (35 kV i niži naponi) – transformiraju
napon na iznos prema potrebama potrošača (0,4 kV i/ili viši)
Materijali koji se koriste pri proizvodnji transformatora:
• Bakar ili aluminij (rijetko) – namoti (namot višeg napona, namot nižeg
napona i regulacijski). Namoti su od bakrene žice izolirane papirnatom
izolacijom kod transformatora većih snaga, dok je kod transformatora
manjih snaga dovoljna izolacija lakom. Između slojeva namota stavljaju se
letvice da bi kroz procjepe prolazilo ulje sa svrhom hlađenja namota.
• Feromagnetski limovi - hladno valjani orijentirani i obostrano izolirani,
debljine 0,23 do 0,35 mm, izrađeni od željeza s dodatkom silicija zbog
povećanja električnog otpora, a s druge strane velike magnetske vodljivosti
i malih specifičnih gubitaka - jezgra transformatora
• Transformatorsko ulje – koristi se za hlađenje transformatora i izolaciju.
Ispunjava cijelu unutrašnjost kotla. Puni se tako da se u kotlu napravi
vakuum jer tada ulje ulazi i u najuže procjepe i u cijelosti popunjava prostor,
jer nema zračnih mjehurića koji bi to onemogućavali.
• Zrak kod suhih transformatora služi za hlađenje i izolaciju; suhi
transformatori grade se za niže napone (do 50 kV) i manje snage (do 10
MVA) budući da zrak ima lošija izolacijska svojstva i slabije odvodi toplinu
nego ulje. Njihova glavna prednost je ta što nisu zapaljivi pa se koriste na
mjestima na kojima je to svojstvo važno (npr. brodovi, bolnice, rudnici, ...).

Materijali koji se koriste pri proizvodnji transformatora:

• Provodni izolatori – električno povezivanje namota s izvorom napona i
trošilima
• Čelični lim – materijal za izradu kotla transformatora; kotao je kućište
transformatora u koje se ulaže jezgra s namotima i svi ostali dijelovi.
Stijenke kotla rade se od lima, a nosivost i krutost konstrukcije povećavaju
navarena ojačanja. Kotao mora biti hermetički zatvoren zbog ulja koje se u
njemu nalazi.
• ...

Princip rada transformatora:

e = - dΦ/dt Faradayev zakon elektromagnetske indukcije
Vremenska promjena magnetskog toka Φ ulančenog petljom inducira u
njoj napon e.
U zatvorenoj petlji napon e potjerat će struju i, a ona će proizvesti
dodatni magnetski tok, koji će se opirati promjeni toka Φ (Lencov
zakon).
Magnetski tok Φ koji je ulančen s N zavoja daje ulančeni tok Ψ, pa
inducirani napon iznosi:
e = - dΨ/dt = - N dΦ/dt
EKVIVALENTNA (NADOMJESNA) SHEMA TRANSFORMATORA

Stupnjevi mehaničke zaštite - IP kod (HRN EN 60529)

Stupanj IP-zaštite označava se dvoznamenkastim brojem (npr. IP 65), gdje prva znamenka
određuje stupanj zaštite od krutih mehaničkih tijela, prašine, odnosno od dodira osoba s
opasnim dijelovima (dijelovi u vrtnji ili dijelovi pod naponom), dok druga određuje stupanj
zaštite od štetnog djelovanja vode i/ili tekućine.

U tablici su prikazani stupnjevi i kratki opis zaštite:

1. znamenka Zaštita od krutih tijela 2. znamenka Zaštita od tekućine

0 Nema zaštite 0 Nema zaštite

1 1

Zaštita šake ili upada tijela

Zaštita od kapajuće vode
promjera >50mm

2 2

Zaštita prsta ili upada tijela Zaštita od kapajuće vode

promjera >12,5mm pod kutem 15°

3 3

Zaštita od upada tijela Zaštita od prskanja pod

promjera >2,5mm kutem +/- 60°

4 4

Zaštita od upada tijela Zaštita od prskanja iz

promjera >1mm svih smjerova

5 5

Zaštita od prašine Zaštita od mlaza

6 6

Potpuna zaštita od prašine Zaštita od jakog mlaza

Zaštita od privremenog
uranjanja

Zaštita od trajnog uranjanja