Ganga 3 PDF

Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola
SREKO LORGER knjievnik Transka 5 A, HR - 21000 Split srecko.lorger@st.t-com.hr
GANGA
priprosto (polifono) skupno pjevanje
Ganga je karakteristina ponajvie za sredinji dio dinarske zone i obino se
opisuje kao grubo, primitivno, nestandardno, netemperirano petoglasje pomaknutog takta. Slavenske paralele, kada traimo podrijetlo rijei ganga, nisu uvjerljive iako emo nai niz formalno-semantikih podudarnosti (npr. glagol ganati u znaenju: pjesma, govor, pria, ala, proricanje, zagonetka itd.). Ova se zagonetka pokuala odgonetnuti preko njem. Gesang, pa i od lat. glagolskog oblika canto. U posljednje je vrijeme prilino raireno miljenje da je rije ganga stigla preko albanskoga jezika, odnosno ilirskog preitka, a ako za to nema uvjerljivih dokaza, posee se za nekim supstratom. Za indoiranske teoretiare pitanje izkona nae gange oito je nerjeivo u balkansko-slavenskom okruju. U uzmorskim vernakularima
ganga je najee veselica, grupna zabava, provod, banenje, lumperaj i

sl., najvjerojatnije preuzeta iz transkoga (tal. ganga < engl. gang, u argonu ghega, ghenga, to je zapravo brigata, compagnia). Zagorski dvostih teko se moe povezati s tim etimonom koji je potekao iz lukog miljea. Predlaemo stoga da je taj folklorni idiom onomatopejskog postanja, da je u gangi inkorporiran zvuk imitiranja gusala, da je rije motivirana popratnim slogom gan ili njegovim varijantama s izmijenjenim vokalom. KLJUNE RIJEI: ganga, imotski govor, etimologija, folklor Fra Silvestar Kutlea pie: Seljaci, samo neka su siti, razgovorni su i veseli, uvik gotov pivaju. Graani, bili siti ili gladni, uvik ozbiljni i zamiljeni i osiiti. Ko da jim je kua izgorila! Koji je uzrok toj velikoj razlici sela i grada? Ili je razlika i uzrok samo vanjski ili nutrenji? Uzrok je neimanjina i neuzgoj kod seljaka, kod graana krivi uzgoj. Razlika je i tilesna i duevna, pae vie duevna nego tilesna (Imocki, 22). Doli smo eto do pisme - gange. Ona je esto i knjievna tema.
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
I za ovo boino vrijeme dok su kod kue, vucaraju se po okolnim selima, uglavnom po krmetinama, te junaki zagrljeni pjevaju neke pogrdne pjesmice odozgo dovuene i jo pogrdnije dvostihe 'gange', koje sami izmiljaju ne jedu ve deru, ne piju ve lou, treskaju ae i bocune, lome epove i tapune, nek cure vide: tko hari, taj i tabai, ovaj, ima! (Raos, P&S, 307). Ili: A sve to na svijetu ima moe se kupiti zdravom valutom, hoemo rei zdravom jasprom. A za jaspru:
Moe, dragi, ako e na putu, samo vadi nimaku valutu!

Eto, tako vam je otkad odoste, to vam je tono ree pjesnik, 'ta sva povijest roda moga'! A moj rod ganga i ojkovica, bura u badnju - zahui, pa odui! to hoete? Zar se u svoje vrijeme niste i vi tako tuili i u djedovima Boga gledali?! Pa vam je i ova moja tualjka u redu! E, kad vam je u redu, drte je tvrdo i ostanite gdje jeste, a ja odoh (P&S, 588). U HER etnoloki pojam gnga objanjava se kao momako skupno pjevanje narodnih pjesama u kojem jedan pjeva pjeva melodiju, a ostali ga prate dranim tonom. Kod Ania jo emo nai da je gnga pjevanje u okviru priprostoga lokalnog melosa.1 Gng je onaj koji pjeva gangu i pejorativno onaj koji je poput onih koji pjevaju gangu.2 Impf. gngat(i) podrugljivo znai i pjevati iz svega glasa, bez dinamike (adj. gngk, adv. gngki). onje ima ovu definiciju: narodna pjesma u Hercegovini i dalmatinskoj Zagori, u kojoj na nain jednostavnog vieglasja melodiju prati leei vokalni ton na slogu g(a)n (RjLZ, 279). RSA donosi gnga s tumaenjem otegnuto, jednoliko hercegovako pevanje, pri kojem obino jedan peva 'vodi', a ostali ga prate ponavljajui gan-gan-gan, te impf. gngati i gl. im. gngnje, potkrijepljeno primjerima iz Zbirke rei iz Hercegovine (1956) Mostarca Jovana Radulovia: Ve se uje ganga. Regrutna komisija danas vri pregled seoskih mladia.
1
U HER (3, 302) i u VAn (340) pogreno se navodi da je to momako pjevanje. Poznato je da gangu pjevaju i ene! Teko je shvatljivo da je u popularnom priruniku natuknica u pl: gange (gangalice), nar. pjesme rairene oko Imotskoga i u Z Hercegovini; pjeva pjeva melodiju s odgovarajuim tekstom, a ostali ga prate dranim tonom (HOL, 3, 289). I u Muzikoj enciklopediji stoji nepoznati (!) plural - gange, nema sumnje pod ganevim autorstvom (ganec, 1951), to prihvaaju i jo neki etnomuzikolozi (npr. Rihtman). Gange (gangalice), narodne pjesme, koje se pjevaju na nain primitivne polifonije tako da obino jedan pjeva pjeva melodiju i rijei, a drugi ga prate nekim leeim tonom, izgovarajui slogove: gn, gn ili gan, gan, imitirajui takvom pratnjom svirku narodnih gusala. Ovaj nain pjevanja rairen je oko Imotskoga, a odatle je poslije austrijske okupacije poeo prodirati u zapadnu Hercegovinu i dopro je sve do Prozora i Kupresa. Ima vie vrsta ganga, a razlikuju se po kraju i nainu izvoenja, pa su im i imena raznolika: bekinska, nahinska, bosanska, sicavica, brojanica, rastezavica i dr. (ME, 1, 651). Nosi upozorava da izraz gangalica (sufiksalna tvorenica, knjika rije), u krajevima gdje se ganga pjeva, nitko ne upotrebljava (1999: 79). Ispravno je bekijska, adj. bkjsk, od Bekja (regija izmeu Neretve i Imotskog polja); nahijska od nhija ili nhija (manja upravna jedinica u Osmanskom Carstvu). 2 Anelko Mijatovi koristi termin ganga umjesto standardnoga ganga (Ganga, 30, 31, 32, 34).
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
Zdravica gazda Ilijina ispala je pravo, naduveno ganganje i svi su se osjeali da i on sam ne vjeruje u ono to govori. ujete li one snane branske glasove kako gangaju? (RSA, 3, 184). ARj, BI, ERj, BenRj, RMS i Adok ne osvru se na tu rije. Dakako, u rjenicima Imotske krajine ganga je zastupljena skladnijim opisom - narodno pjevanje jednostavna blagoglasja, pa od mila gangica - i ena koja pjeva gangu (Imot, 107). Imamo i opirnije opise. U gangi sudjeluje bar dvoje, a moe biti i desetak (muki ili enske). Od toga jedan
piva, vodi (taj je piva, on jedini izgovara rijei i glas mu mora bar malo nadjaati ostale), a
ostali gangaju, prate, privaaju; oni moraju gangati na istoj visini (inae kau da im para grlo). Ganga je jedna cjelina i svi se moraju sloiti. Dobar pjeva imao je svoje mjesto u drutvu (RjDZ, 102-3). Jedan iz skupine pjeva osnovnu melodiju a ostali ga prate/gsl (Stud, 1267).3
Ganga, kao to pie Nikola Buble, pripada osebujnom glazbenom svijetu,

karakteristinom ponajvie za sredinji dio dinarske zone. Kao prepoznatljiv kulturni simbol ganga pridonosi ustrojstvu identiteta glazbene svijesti iji prapoeci seu duboko u prolost. Ta glazbena svijest nazona je, u nae vrijeme, kod ivlja ruralnih sredina ili pak ivlja neposrednog ruralnog podrijetla (bliih i daljnjih potomaka nekadanjih polunomadskih stoara) ponajprije s podruja dalmatinske Zagore i zapadne Hercegovine (susreemo je u blioj ili daljoj varijanti i kod stanovnika kopnenog zalea sjeverne Dalmacije, stanovnika istone Hercegovine, Bosne, Srbije...) (Buble, 1992: 143). Oni koji su pisali o gangi, a u veoj ili manjoj mjeri karakterizira ih osjeaj plemenske pripadnosti, smatraju da je ta omiljena pjesma potekla upravo iz njihova rodnog kraja. To pitanje prestia posve je nebitno. Prisjetimo se samo amblematinog Mate kutora. Gango
moja ko te izmislija / kutor Mate, aval ga odnija.4 injenica je da se ono to

podrazumijevamo pod pojmom ganga javlja samo u imotsko-bekijskom arealu i neto ire u zapadnoj Hercegovini. Mijo Milas kae da se rije ganga pojavila tek poetkom 20. stoljea. Stariji ljudi iz Imotske krajine prije nisu uli ni za tu rije, a ni za takvu vrstu pjevanja. Ona je dakle relativno iz novijeg vremena iako je i prije (kao i danas) postojao narodni dvostih, ali on se ne bi smio mijeati s gangom. Ima ak i prijelaznih oblika gange prema drugom nainu pjevanja
Prozodija, kada je u pitanju rije ganga i njezine izvedenice, prilino je arolika. U RSA (3, 184) svi su naglasci toni (gnga , gngnje , gngati , gngm ), a kod Ania (VAn, 340) neki su pogreni, osobito u prvim izdanjima (Rjenik hrvatskoga jezika, 243) - gnga , gng , gngaji gngnje , gngati . Milan Nosi smatra da bi ti leksemi trebali imati ove naglaske: gnga, Gpl. gng, gng, gngk, gngnje, gngati, gngm, gngaji (1999: 79). Postoje i sitnija nesuglasja meu izvornim govornicima. Npr. amija ima gngat, -an (Imot, 107), a Babi gngat, gngn (Stud, 126). 4 O tome opirnije u radu kutor - podrugljiv naziv (u tisku).
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
a jo se naziva ganga. Ipak, strogo uzevi, ganga je specifian nain pjevanja i treba ga dijeliti od drugih naina. Narod se stvarajui gangu sluio iskustvom glazbala koji prati pjevaa, pa je i on s vremenom doao na ideju da pone oponaati gusle koje su jedino glazbalo u Imotskoj krajini koje prati pjevaa. () Zanimljivo da generacije roene prije 1890. (osim iznimno) nisu pjevale gangu. Tako npr. moj djed i njegovih nekoliko roaka nisu pjevali
gangu dok su je generacije iza 1890. redovito pjevale pa iz toga zakljuujem da se ganga u
Imotskoj krajini poela pjevati u dananjem znaenju oko 1900. godine ili koju godinu ranije. Priali su mi stariji ljudi da se ganga prije nije pjevala u Sinju, nego rera, kao to se nije pjevala ni u Duvnu, a u Imotskoj krajini se odavno pjevala. Dakle iz Krajine se ganga irila u susjedna podruja, podruje Imotske krajine, uz manje nepravilnosti, djeluje kao epicentar (izuzevi Primorje) teritorija gdje se ganga pjeva. Ovo je jo jedan dokaz da je ganga izvorno imotsko pjevanje, nastalo na ovom teritoriju, odakle se irilo na okolna podruja. Zbog uskih veza izmeu graninih podruja Hercegovine i Imotske krajine ne moe se iskljuiti da se
ganga mogla pjevati u ovom podruju kad i u Imotskome. Svakako da je izvorite dananje gange u podruju Imotsko-bekijskog polja. Da je ganga nastala prije, budui da je imala sve
uvjete irenja, sigurno bi se bila proirila na vei prostor od dananjega, to je jo jedan dokaz da je relativno novijeg datuma (Milas, 1981: 23-24, bilj. 19). Fra Ivan Gliboti u tekstu Nae ojkanje i ganganje jo je odreeniji: Ovo pjevanje, koje mi zovemo ganga, nije bila ganga u starije doba, jer se nije pjevalo gan, gan, nego su oba glasa pjevala tekst. Tek nekoliko godina pred svjetski rat, oko god. 1910., poelo se gangati, tj. drugi je glas mjesto teksta poeo pjevati gan, gan, zapravo:
ga, ga. Sjeam se, da se meni kao djetetu nije sviala ta novotarija, jer sam i ja pjevao, i kako,
na pai ili nosei vreicu grma ili unja, a u zobnici za obrok malo jemena ili kukuruzova kruha. Tako nam je bilo svima. Ipak smo pjevali sve u esnaest! Kako je na dolo to ganganje ne znam. Netko je poeo, imitirajui gusle, i nastala je revolucija, kao i druga revolucija. Momcima i djevojkama se to svidjelo i gangali su (s poetka gagali) pa danas svi gangaju. Eto, neka se i to znade! (Gliboti, 1978). Strunjaci smatraju da je ganga nastala i opstala u Imotsko-bekijskom polju, za razliku od rere ili ojkanja u drugim krajevima Zagore. Novija istraivanja dre da je ganga vjerojatno nastala oko gusala, tj. sluajui guslare, glasom se oponaao zvuk gusala. Takoer se smatra da je moda nastala na temeljima putnikog pivanja ili kantanja. Sigurno je da je ganga novijeg nastanka, a ako se zaojka, to je sporadina pojava. Ganga se obino opisuje kao grubo, primitivno, nestandardno, netemperirano petoglasje pomaknutog takta. Nema sumnje, jedno je od posljednjih uporita arhaikog naina glazbenog razmiljanja dalmatinskog zalea. Najprepoznatljiviji stil je dvoglasno pjevanje u
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
tijesnim intervalima, kao u anru rere i ojkavice. Uglavnom su posrijedi deseteraki dvostihovi, najee u rimi, pa i sa cezurom (4/6). Npr.: Otkad nismo, || za miloga Boga, /
Zagangali || jedan kraj drugoga. Metar ovih stihova sastoji se samo od dvoslonih i
troslonih stopa sa naglaenim prvim slogom (Rihtman-otri, 1970: 366). Deseterac je inae najei stih zapadnohercegovake glasbene pridaje (brojka, bearac, dotavica, pivanje na bas, pa i putniko). Dvostih na koji se piva ganga ima parnu rimu ( aa), u veini sluajeva ensku (ljut - put; prp - krp) i vrlo ridko daktilsku (vedrenj - zelenj). () Uporaba se nedeseterakoga stiha u gangi smatra iznimkom i inovacijom (virojatno najinskom ili imotskom), i ostvaruje se u vrlo malom broju napiva.5 U veini sluajeva pjevai i svirai nisu sposobni racionalno objasniti vlastite postupke pri pivanju. Terminologiju kojom se tom prilikom koriste neupuenu je sluau teko razaznati (npr. gnit, vtat i sl.).6 Taj specifian glazbeni svijet po aleti je jedan od najmarkantnijih simbola regionalnog identiteta (2007: 556). O gangi se dosta pisalo s folklornog stajalita. Ne smijemo mimoii tri autora koji su kod nas prokrili put etnomuzikolokoj disciplini. Franjo Kuha (Rad, 1877-1883; 19051909), Ljudevit Kuba (ZbNO, 1898-1899) i Antun Dobroni (ZbNO, 1915). No, meu doajenima nae muzike misli ne bijae previe razumijevanja. Dobroni je to jasno istaknuo. Poput mnogih drugih narodnih tvorba, seoska je popijevka jo i danas pred nama zastrta koprenom duboke neizvjesnosti. Revni i vrlo zasluni sabira Fr. S. Kuha i uza sve poznavanje puke glazbe, rekao bih, u jednu ruku kao patriot bijae odvie oven, a u drugu opet struno premalo obrazovan, a da bi nam mogao potpuno osvijetliti ovu jamano pretamnu stranu narodne nae psihe. Dokazom je njegova vanredno marljivo kompilirana, ali struno i praktiki neprihvatljiva teorija o 'osobinama puke glazbe a naroito hrvatske' (1915: 1). Ni Kuba u tom pogledu ne bijae mnogo bolje sree. () Kao nekritinu ne moemo da usvojimo Kubinu sistematizaciju nae puke umjetnosti zvukova, jer je neosporivo, da svim ovim isto spoljanjim oznakama mora da je jedan dublji, recimo
glazbeno-psihologiki povod (1915: 2).

Dobroni usporeuje puku glazbu sela i grada: Na oban zazire od t. zv. gradske i varoke glazbe; na lacman se jei, kad slua seoski pjev. Dakle esto niti u samom kilometru razmaka gotov kulturni jaz! Ne razumiju se!
Navedeno prema Kraljevi, IR (analiza sainjena na osnovi 121 pivanja s dvostrukog CD-a HKUD-a Hercegovac. 6 U toku pjevanja u kojem uestvuju tri pjevaa uloga svakog glasa je jasno odreena. Za prvi glas, tj. za prvog pjevaa kau da 'priginje', 'oduzima', 'sleginje', 'poinje', a za ostalu dvojicu pjevaa da 'gangaju', 'voze', 'prate', 'preuzimaju' (Rihtman-otri, 1970: 369).
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
A i kako bi se razumjeli, kad svaki od njih govori sasvim drukijim glazbenim jezikom! (1915: 3). Dobroni analiza dvije popijevke iz skrajnih toaka slavenskoga juga te zakljuuje: Novija jugoslavenska popijevka dur i moll glazbenoga sistema put zapada je sve to dijatoninija, simetrinija i ritmiki jednolinija; naprotiv, put istoka je melodiki sve to eksotinija, asimetrinija i ritmiki bogatija. Sve je pak ovo prirodna posljedica historikih prilika naega naroda kroz poznije vijekove (1915: 6). A glazbovanje dalmatinskog zalea uvrtava u onu nau puku muziku u kojoj nema govora o jasno odreenim intervalima i koja u svakom pogledu odskae samo svojom embrionalnou i amorfnou (1915: 7). Joko aleta u radu Antropoloki pregled glazbovanja istie da se prema Dobronievim razmiljanjima taj glazbeni sustav, premda je najstariji, vrlo dobro sauvao. Putujui po raznim krajevima, Dobroni primjeuje razlike u 'primitivnom pjevanju', ali ga dojam koji ova glazba ostavlja na sluatelja navodi na razmiljanje da se ono, uza svu svoju raznolikost, ipak razvilo iz istog izvora (2007: 553).7 Interesno podruje gange, njezina literarna potka je sveopa, svestrana i raznovrsna. Ona je kao pjevno-glazbeni pojam i usmeno stvaralatvo, rekao bi Anelko Mijatovi, zabiljeila svaku pojavu i svako zbivanje u drutvu i podruju gdje ivi, od najobinijega i najbanalnijega do najznatnijega, opjevala je mnoga mjesta i mnoge osobe, kao kronika sauvala je od zaborava prolost ljudi i prolost svoga kraja, svjedoi o ljudskim patnjama i nevoljama, o eljama, htijenjima, srtajima i posrtajima, uspjesima i padovima, prenijela nam je mnoge etnoloke i etnografske pojmove te mnogu alu popraenu humorom, ironijom i sarkazmom. Upravo ta njezina svestranost i obuhvatnost, iako se radi o glazbenom izriaju i poeziji, uinila ju je uvaricom ivotnoga iskustva i ivotne filozofije puanstva o njezinu podruju (Ganga, 37). Dakle, kroz pjevanje gange se razgovaralo i dogovaralo, prigovaralo i odgovaralo, hvalilo i ogovaralo. Ako zanemarimo mnoge lascivne (erotske) dvostihove,8 drutvena zbivanja zauzimaju znaajno mjesto. Mladi Miroslav Krlea zapisao je tri (anti)ratna dvostiha o Austro-ugarskoj monarhiji:
Care Karlo i Carice Zita, / to ratuje kada nema ita? Franjo Josip kupio benzina, / na bubanj mu ode carevina Vranja Josip i Verdinand Vranja, / porcija nam svakog dana manja (Krlea, 1977: 398399).
Dobroni je pobornik genetike kole, pa njegova istraivanja slijede evolucijski razvoj glazbe koja u dubini spaja sadanjost i prolost, a u irini istok sa zapadom. To evolutivno dokazivanje pravocrtnog redoslijeda nastajanja razliitih glazbenih formi danas je prevladano. Ipak, valja naglasiti da je i sam Dobroni priznavao istodobno postojanje vie glazbenih sustava. 8 Barem u tome je u pravu Vladimir Dvornikovi kad govori o narodnoj pornografskoj fantaziji.
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
Mladen Vukovi (2005: 123) dodaje jo dva:
Oj Hrvati, di vam momci trunu, / u Basencu, za Franjinu krunu. Oj Tirolu, smislit te ne mogu, / na tebi sam izgubio nogu.
U povodu tih gangi Krlea kae: O caru Karlu, Ziti, Franji Ferdinandu, Franji Josipu, o nadvojvodama, grofovima i popovima, ovaj na antemuralski, graniarski narod mislio je politiki mnogo bistrije, klasno svjesnije, dijalektiki mudrije od naeg Sabora, od nae tampe, od naih pjesnika i od sveukupne nae inteligencije (1977: 389). Ili jo otrije: Masama, koje su stoljeima tue torbe nosile i tue krave muzle, a s praznom kesom i upljom stranjicom pred praznim jaslama i uredima i kasarnama crne kolae vakale, govor zlata, zlatnih kljueva i banaka, mitara, biskupskih poslanica bila je stvar daleka i neshvatljiva. Na naim gospodskim duhovnim gozbama ta naa plebejska 'fukara' (po miljenju svoje vlastite gospode) nikada ni kaike nije imala, a ako je ve kada bivalo da se i neimatine, golaima i sirotinji posveti neka samaritanska panja, onda se to dogaalo u svetu nedjelju, kada je narod minutu-dvije mogao nasluati serafinske glazbe orgulja, udahnuti po koji dim iz kandila, a popu ostaviti za tu slabu kazalinu predstavu kokoku i pogau iz bisaga (1977: 390-1). I u recentnim radovima nezaobilazan je politiki kontekst. Tako Ankica Petrovi (2008) zakljuuje da je ganga u devedesetima postala general symbol of primitivism and socio-cultural regression, pa se njezina kreativna energija pretvorila u destruktivnu energiju koju predstavljaju moni pojedinci podrijetlom iz Hercegovine. Cijeli ovaj fenomen pejorativno naziva ganga kultura, kojemu pridaje konotacije nacionalizma. U uvodnom tekstu antologije Anelka Mijatovia (2004), ili u vrijednoj zbirci
Lovreka ganga Ante Ujevia (1996), studiji Mladena Vukovia (2005) itd., bez obzira jesu li
ta razmiljanja posljedica ratne situacije koja je utjecala na vlastitu osobnu sudbinu, prisutan je jednostrani istraivaki pristup. Ganga se gotovo poistovjeuje s domoljubnim herojskim napjevom, a njezini agitatori bili su mahom zatoenici komunistikih kazamata. Sigurno, u rigidnim vremenima bilo je rtava tzv. verbalnog delikta. No, ne treba smetnuti s uma da je svojedobno bilo i partizanskih guslaa. Uostalom, nai emo iste gange, u kojima je samo zamijenjen glavni protagonist. Iz tog (nacionalnog) kaleidoskopa - a paralelu moemo povui s glasovitom Sinjskom alkom, vitekom igrom koja se po potrebi trala za kralja, poglavnika, marala, vrhovnika - izdvojimo reda radi nekoliko primjera:
Ja ustaa i moj aa bio, / otac sinu zanat ostavio. Drue Tito ljubiice bila, / tebe voli omladina cila! Drue Tito ne moe se vie, / jedan radi, a petero pie. Oj Tumane jabuko sa grane, / Hrvatskoj si izliio rane.
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
Franjo Tuman gleda sa nebesa, / kako Mesi Hrvatsku rastresa.

*** U ovom emo se tekstu zadrati na etimologijskim dvojbama oko rijei ganga. Slavenske paralele, kada traimo podrijetlo rijei ganga, nisu uvjerljive. Na poetku, iako nema izravne veze s naom temom, zanimljivo je donijeti i jedno doista arhaino Kuhaevo izvoenje rijei gega. Osim glagola guslati rabe i gegati, vijati, redati Glag. samostavnici jesu: guslanje, geganje, vijanje, redanje i gudjenje. Onaj koji gusla, zove se
guslar, guda ili gegavac (1877, /38/: 5).9 U nekih junoslovjenskih krajevih, n. pr. u
Dalmaciji, ne znadu sada, to upravo znai rie 'gega', pa tumae obino: 'krilom' (Schoss), a 'gegavac': lienim hodaocem. U preneenom smislu znai neto ovo tumaenje, budui da se gega zbilja dri u krilu, a to gegavci u istinu nemarno i lieno hodaju. Ali da je glagolni substantiv u poetku drugo znaio, ne lieno hodanje, nego zvuenje, glasbovanje, veli nam staroslovjentina. Mikloiev 'lexicon palaeoslovenicum' kae: , murmurare, mussitare; , mussitatio; , , murmurans, slov. ggnjati, sanskr. gund, murmurare, gr. (1877, /38/: 49).10 Rije ganga moemo povezati sa sveslavenskim glagolom ganati / gonetati nastao od
gad-nati (dn / tn > n). Praslav. *gatati usporeuje se s avest. gth (pjesma, govor).11
Razumljivo je stoga to je Marulievo gatanje zapravo pjevanje (kantanje). U Juditi Maruli dopisuje marginalnu glosu: Trikrat troj. Devet bie boic i meju njimi
Apolo s kitarom, kih poeti prizivahu na pomo gatanja al kantanja njih veras (Jud, 13). U
izvornoj grafiji (I, 15) ovako izgleda: Trichrat troi deuet bice bozic imeiugnimi Apollo chitar chih poeti priziuahu na pomoch datia ali chantania gnih ueras. Rije datia od Kukuljevia (SPH, 1, 67) nadalje transkribira se kao gatanja ili gata[n]ja.12 Predlaui izmjene i poboljice na tekstnoj i semantiko-leksikoj razini, Bratislav Luin se temeljito osvrnuo i na ovu dvojbenu transkripciju (2002: 210-211). Od velike su pomoi Putanevi radovi (Putanec, 1985; 1991). Naime, glagol (z)datati dalmatinizam je nastao iz latinskog 9
Ggavac - ovjek koji se gega kad ide, a od toga e biti postalo to u Slavoniji tako zovu slijepce (ARj, 3, 127). Ein trger Gnger; qui segni gradu incedit (SrRj, 85). Ggat se, impf. - klatiti se u hodu, hodati ljuljajui se (Imot, 109). Id. Stud, 128. 10 Preciznije i opirnije vidjeti u LPal, 150. 11 Avesta je zbirka zoroastrijskih svetih tekstova sastavljenih na avestikom jeziku. Sedamnaest gth (strofa) vjerojatno je sastavio sam Zaratustra (Zarathutra), i najstariji su dio Avesta. Jezik tih himni podsjea na indijske Rigvede, himne koji su sastavljene u Punjabu izmeu 1500 i 1200 pr. n. e. (pali gth, prakrt., sindhi, hindi gh - stih). Zabiljeimo i romske neoindizme: gajaka (pjesnikinja), gajakipe (pjesnitvo), gajako (pjesnik), adj. gajakuno (pjesniki) (Kajtazi, 2008: 77). Inae, sveta rijeka Indijaca Gnges (Ganga), sanskrtski gag znai samo - rijeka. Grci poznaju oblik . 12 Kukuljevi (1869), Kuar (1901), tefani (1950), Slamnig (1970), Franievi (1974), Mogu (1988), Tomasovi (1991), Mogu (1998).
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
romanskog dictare. Taj glagol prvotno znai diktirati, kazivati u pero, a zatim u srednjovjekovnom latinitetu sastavljati, pisati, naroito stvarati, sastavljati pjesme. Prema tome, Marulievo: datia ali chantania gnih ueras treba transkribirati: data[n]ja ali
kantanja njih veras i tumaiti: sastavljanja ili pjevanja njihovih [tj. svojih] stihova. Radi se
dakle o dvije djelatnosti pjesnika, u prvoj o sastavljanju, stihovanju i versificiranju, a u drugom o sveanom pjevanju tih pjesama (verasa), eventualno uz kakav instrument. Pjesnici su za jednu i drugu djelatnost upomo sazivali muze i Apolona (Putanec, 1991: 58).13 Rijei gtnja, gtka (< gatati), ganka, ne samo u znaenju pjevanja, ule su u na stariji jezik. Kod Zorania emo nai i ganku i gusle. Nu - ree Gostmil - pokol nijedan stumait umi ganku, rok vam do sjutra budi vrh nje misliti. A sada molim vas, Slavgore i ti Dvorko, one pismi uzpojte ke niki dan miluju bainu na promin izrekoste. - Tad oni: - Budi - rekoe, da ne samo nam da i svim vam ostalim opene nevolje poitujui bol se ponavlja, da kad vam je ugodno tako, ugoditi hoemo. - I tako svaki svoje gusle narediv, tihim i neuzvienim glasom najpri tako peti Slavgor poe (Planine, 182).14 Reci meni, restu na koj su terani, / kraljev ime uzdaru cviti napisani,15 / tere se ustani, rei u, da s dobil / gusle i glas mani [meni] i da s ganku upril (Planine, 162). Franc Mikloi pokuao je odgonetnuti ganku: gada-: asl. gadati conjicere. nsl. uganoti. b. gadaja mutmassen. gada wahrsager, . hdati rathen, sagen. p. gada. gadka. gadacz, gadua schwtzer, na dohad auf gut glck aus
dem klr. ns. goda. klr. hadaty wahrsagen, denken. hanuty, uhanuty. uhad. hadka. wr. hada.
hadka. othanu. r. gadat rathen. dogad. dogadka. zagadka. - lett. gdt sorgen, lit. godti
errathen. Neben gadati besteht asl. gatati conjicere. b. gatam vb. Vinga. gatkam vb. gatanka rthsel. s. gatati wahrsagen, hexen. gatnja erzhlung. - rm. g t i und ngii vb. Neben gadati und gatati existirt ganati, das wohl aus gad-nati entstanden ist. asl. ganati rathen. nsl. vganka meg. vganjka. zaganka habd. rthsel. klr. nahanka andeutung. Verwandt ist asl. ugoniti. nsl.
ugoniti. vonka rthsel. gonetanje habd. zagonati rthsel aufgeben. s. gonetati, gonenuti rthsel
13
Putanec pretpostavlja da je izmeu dictare i datati mogao postojati prijelazni oblik koji bi jo imao sauvano latinsko -ct-, npr. *izdaktati (Putanec, 1991: 60). Znaajno je to je naen podatak o glagolu datati, u obliku izdontati, u suvremenoj akavskoj poeziji Stjepana Pulielia (krip na Brau). Jerbo nmo tkeg p / O kojn je ve psom / Izdontno / Ve trfih dragocnih / Izventno. 14 Ganka i tubeni poj pastirov od rasute baine i poj slavnoga Marula pastira. Cap. 16. 15 Prireivai (velec, Vonina) dre da je ovu strofu Zorani preuzeo iz Vergilija (Trea ekloga), koja u Maretievu prijevodu glasi: Reci, u kojoj raste u zemlji cvijet, to u njem / Kraljevska piu imena? - Filida tvoja nek bude (Vergilije, 14). Rije je o zagonetki, i to za cvijet hijakint. Publius Vergilius Maro: Djela P. Vergila Marona (preveo Tomo Mareti), Papir Velika Gorica, Zagreb, 1994.
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
10
aufgeben. Vergl. nenuti se. p. zgod decrevit zof. r. ugonut. otgoni, otgadaj. ugonka dial. Verbindung dieser wrter mit ged- ist zu suchen (EWS, 59).16
Prenijet emo samo nekoliko natuknica iz LPal. (, aenigma), (, aenigmaticus), (, aenigmaticus), (aenigmatice), (obscure significare), (coniicere, cf. ), (, aenigma), (, coniicere, et ), (divinatio, cf. ) (LPal, 125-6). Trubaev lanak *ganati uz vie junoslavenskih i ruskih arhainih i dijalektalnih primjera (.-. mu aa, . aa , . . m , , , ), zakljuuje: *gadati (.) *gatati (.), (-n-, -d- -t- -). *gadnti *gadn- > *gan-, , . Berneker 1, 288; . Skok. Etim. rjen. 1, 550.
*ganati *gadati ( . 1, 391) (ESJJA, 6, 99-100).

Dodajmo i Vasmera. , , .-. ..; . , , . gnati . (. 1, 288), . , (ESRJ 1, 391). Nejasno je znaenje gatke iz dubrovakog dokumenta iz 1432. godine. (MonSerb, 370).17 Danii u RKSS (1, 203) rije nesigurno (to bih rekao da je) tumai kao rixa. Budmani (ARj, 3, 113) usporeuje sa e. hdka i polj. gadka sa znaenjem altercatio. Po Della Belli gonetka ili gatka je enigma. Donosi jo oblike adv. gonetno, adj.
gonetni, gonetnik m (Dizion, 1, 311-2).18

Upuuje nas na Hektorovievo Ribanje.
I rekoh: bratjo m, svaki vas ufan stoj / Da vam sam sasvima obezan uvi toj. / Otkle dojdoh na svit i po njem putuju, / Od sedamdeset lit dale se ne uju, / K mi starost dae i ne
16
Kako bi bilo jasnije, evo i Mikloievih kratica: asl. altslovenisch; nsl. neuslovenisch; b. bulgarisch; . echisch; p. polnisch; ns. niedersorbisch; klr. kleinrussisch; wr. weissrussisch; r. russisch; lett. lettisch; lit. litauisch; s. serbisch; nsl. neusiovenisch; rm. rumunisch; meg. nsl. Megiser, Dictionarium; zof. p. Biblia krolowej Zofii. 17 1432. 25. octobris. Ragusii - Radosav Pavlovi et filius knez Ivani pacem faciunt cum Ragusinis. 18 Takoer pod divinre, divintore, divinatrce, divinazine - gonetati, gatati, gataz, gonetalaz, gatalaz, gataliza, gonetnik, gonetaliza, gatagne, gonetagne (Dizion, 1, 295).
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
11
znam otkuda / Prid mnom ne gatae nigdar se taj uda. / Gatku izreenu ja bolje na svit saj / Ni liplje odrienu ne sliah neg je taj (RibPrig, 26-27).
Kod Stullija nalazimo gnati - proporre [predloiti, predlagati], proponere [pripovijedati]; gannje - proposizione, propositio (Rjeosl, 1, 166), a u Belostenca gnka zaganka, gonotka. (D.) zagoda, zagodna, pritich, gotka, mudrozumna (Gazo, 2, 100). Kai: gtavac - indovino, gontka - enigma (KaRj, 38, 42). Vrani: gonitka aenigma (Dict, 4). Habdeli: gonotka, gonetanye, gonotnik, zaganka, zagonka, zaganyam, (DicHab, s.v. gonotka, zaganka). Jambrei: gonetka, zgonyka (LexJam, 24). Voltiggi:
gatalac, gatalica, gatanje, gatati, gatavec - divinatore, indivinatore; Wahrsager (Rics, 6061). Za Karadia gtalica je knjiga u kojoj su kojekakve pripovijetke, ili gatnje (SrRj, 83). Gtka je po Budmaniju, meu ostalim, pripovijetka u kojoj se kae njeto udno to ne moe biti (njem. mhrchen, tal. fola, fiaba); razlikuje se od 'basne' tijem to su kod gatke ba udnovati dogaaji naj glavnije kod pripovjedanja tako da im se udi ili da se njima zabavlja onaj to slua, a kod basne ono to nije istinito samo pomae da se razvije njeka nauka iz cijeloga (ARj, 3, 113). I jedna vrsta ab (Hyla arborea) dobila je ime po svom pjevu (kreketanju) - gatlnka (Adok, 2, 22; RMS, 1, 471). Mate Tentor u Prilogu Bernekerovu rjeniku (s.v. gadaj, gadati) na Cresu biljei gant - govoriti (1925/6: 204).19 Upuuje nas na Paria: ganati se - discorrere, conversare (RHT, 154). Josip Ribari u Istri nalazi: gan - onaj koji rjeava zagonetke, gonetalac; gnati, impf. - rjeavati zagonetku, gonetati; 'ugnati' pogoditi, odgonetati; gnka 1. zagonetka, 2. pripovijetka, anegdota; odatle 'gnkati' (RazD, 146).20 Ivan ic, u odjeljku
Tjelesni ustroj (Pridjevci po tijelu, pogrekama i udi), pie: Uden ovik, udno gjeda i govori. Telo mu je stepeno, obervi su veliki i trepavice, mersko, kuro gjeda, govori ohrstno,
na prau, kratko, a otro gana, ma ni zla serca. Lastivec, lezanja, dragoman, maslarda gana sladko, raztee besedi, svekomu sve hvali, sekomu se lie, a najvie deri za se, misli: kako e se k sebi, a drugomu malo, ali ni (Vrbnik, 1900, 5/1: 83). Marijan Milevoj,21 govorei o utjecaju tzv. iribiraca (Istrorumunja) na susjede Slavene, spominje i rije gonai (ganai) -
19
Takoer u Tentor, 1950: 73. Gant = govoriti, na Cresu, Opatiji, Garica, Vrbnik, Dobrinj, Dubanica, Brzac (Krk), Selca; slov. (Pleter.) raten, a Berneker: slov. dial. schwatzen, faseln. 20 Izdvojit emo jednu rijetkost iz Istre, koja postanjem moe biti jedino od ganati. Gankarica - u djejoj igri djevojica koja drijeba. 'Pen, pen, penica, jajerova (od jaja) korica, stan glat (gledat), man glat, popeak, stara baba va dolac.' Djeca si izaberu jednu, koja drieba (gankaricu), a drugu penicu, da pazi, da gankarica, broje, nebi prevarila. Na koju padne zadnja rije 'dolac', ona biei, a sve druge za njom. Kad su je ulovile, ona je 'stara baba' te pome igru, koju su namislile igrati (HNPIKO, 378). 21 Marijan Milevoj: Zaboravljeni iribirci, Glas Istre, Pula, 6. 10. 1999.
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
12
govoriti, koju Labinjani poznaju u obliku gonat, a na Krku, gdje su donedavno ivjeli takoer Istrorumunji, ta se rije izgovara kao ganat.22 Glagol gontati - kao i ganati (ganati na planide), gtati23 - u praslavensko vrijeme pripada podruju mitologije. U slavenskim jezicima, ne treba zaboraviti, dva su tvorbena korijena iz kojega se izvode srodne rijei ove jezine porodice: gad- i gat-.24 Dubrovakim piscima gontati je esto u znaenju gatati. Mavro Vetranovi (Uskrnutje Isukrstovo): Mnim, ako pride k nam, bit nam e do tube, / oholo er gre sam po sebi bez drube. / Za toj svak gonetaj i pamet postavi / da pozna tko je taj, koj se k nam upravi, / a nazad ne bjei prid naom oblasti, / oholo neg prei pakljenoj propasti; / toliki kae strah i tolik kae jad / jak da e vas u prah spraiti pakal sad (SPH, 4, 200). Divo Gunduli: I na ovomu da bi ruzi / dovrili naijem tetam! / sramotni su raspi druzi / kih prividim i gonetam (Osman, 234). Dore Palmoti (Captislava): Goneta ga, brae mili, / osude su prave tvoje, / on je, on je, ki ustrili / zatravjeno srce moje (SPH, 13, 196). Marinu Driu gnetka25 je zagonetka, ugonnut - pogoditi. Ugoneni mi ovu gonetku: Ne udao se, - udao; to dao, - ne dao; ne ozvao se, - ozvao, a nosom u kao (Pjerin, DjelaMD, 569). A to za nauit indivinat i da deventam profeta za mo ugonenut tri stvari: jedno, kad se oenim, ali u imat enu karljivu, ali lakomu, ali liiotar. S karljivom kua je zvono koja susjectvo zaglua; s lakomom - ormar je pun svega koji se ni na Boi ne otvara; s liiotarom - nije lonac skuhan ni trpeza nainjena; a to da se uvam zle godine; drugo, kad mi reku 'to mi se gonenu?', da ugonenem; tretje, da indivinam to nevjesta misli kad se udava. To toliko; ja sam ba ovjek, kao vidite, ne udim velike stvari (Duho Kerpeta, DjelaMD, 420). I Jerolim Kavanjin gonet26 povezuje katkad sa zvijezdama (proroanstvo). Kralj od panje veli Filip, / vlasne sviesti mudra slika, / u svoje brieme gonet prilip / razdri Adama zvizdenika, / htiu ukazat sviem oito, / da virovat kraljem ni to ( Bogat, 459).
22 23
Istrorumunjski gan . No gan n s (Sunjevica) - mi govorimo tako (IRHR, 83). Brojne su izvedenice: gtalac, gtr, gtatelj, gtavac, gtalo (pejorativno za onoga koji izmilja, lae), gtalica (i gatrica), gtara, gatrina (plaa gataru), gtnje, adj. gatrstvo (osobina onoga koji gata), adj. gtrsk itd. Neemo navoditi takoer brojne izvedenice od gontati. 24 Mikloi je izvodio obje varijante od iste osnove, Berneker ih rastavlja. 25 Pero Budmani za Dubrovnik ima i oblik gntva (ARj, 3, 267). 26 Navodei Kavanjinov postverbal gonet m, kao i gnta f u Risnu (SrRj, 94), Skok je miljenja da sufiks moe biti tui - prema planeta > planida (ERj, 1, 550). U istom grozdu (s.v. ganati) donosi se objanjenje koje je, ini nam se, znaajno za nau temu. Rairenja na -et- | -ot- osnove gon- nalaze se dodue kod onomatopejskih glagola, ali gon- i gan- nisu onomatopejske osnove. Kako se ta rairenja ne nalaze u drugim slavenskim jezicima, nego samo u hrv.-srp., nije nemogue tumaiti ovo rairenje uplivom tue rijei planeta, jer se znaenje odnosi i na proricanje po zvijezdama kao to je -et preneseno i na turcizam faletati. Osnova gon- nastala je kao i gan, od god-na-. Upor. slov. goditi 'baciti'. Obje se osnove nalaze i u drugim slavenskim jezicima: gan- u stcslav. (gananije 'divinatio, propositio'), slov., ukr. i rus., gon- u rus. i slov. Rije je prema tome praslavenska (ERj, 1, 550).
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
13
Ili - im poglede upiraju / na ovo nebo miseine, / i o misecu gonetaju, / ko se puni, i ko mine, / im uape i etvrti, / i poznaju ko se vrti ( Bogat, 456). Kad smo kod zvjezdoznanstva, a kasta astrologa bila je zbog svojih nadnaravnih moi vrlo utjecajna, evo i Naputak izpovjednikom za one, koji se ogrieili vraanju, bajanju i
arobiji (Tkali, 1892: 2): Oe ako gdo verue v planide ali v roenje ali v ine takove stvari,
grjei smrtno, ali bi gdo veroval po fiziki i ganal na planede i govoril: to je srjea, to e nesrjea. - Ako ino k tomu pristoji, te bi e inil za hudobu ali za blago, est grjeh smrtni ( Iz
glagolskoga rukopisa: Nauk za izpovednike koj je napisao g. 1452 pop Mihovil sin Antona Buria u Polanah u hrvatskom primorju).
Franjo Fancev razmatra suodnos pojmova zaeti - zainati - zainavac - zainka (to sigurno drugom prilikom trai opirniji osvrt). Za ovu nau temu, meu ostalim, koristan je ovaj navod: Zainavci od samih poetaka svojega nastajanja iziskivali su dvije grupe pjevaa: jednu koja zaina pjevanje, i drugu koja pjeva i otpijeva. Sasvim je meuto sigurno, da je i
zainka nainjena od zain-a-ti, kako su u istim stranama od pivati, pjevati, pojati, popivati
nainjene imenice pivka, pijevka, pojka, popivka, a isto su tako i imenice bajka, ganka, gatka, psovka nastale od glagolskih osnova baj-a-ti, ganati, gatati, psovati i t. d. Jer 'rijei s ovijem nastavkom, kako kae prof. . Mareti u svojoj Gramatici i stilistici, imaju razliita znaenja znaei eljad, ivotinje i stvari, a kato i radnje'. A kao to se radnjom, dobivenom bajanjem, gananjem, gatanjem, psovanjem i t. d. dobivaju bajka, ganka, gatka, psovka, tako isto i radnjom pivanja - pjevanja, pojanja, popivanja, zainanja dobivaju se pivka, pijevka, pojka, popivka, zainka (Fancev, 1940: 196). Nakon ovog ekscerpiranja, a sve traei moguu slavensku tvorbu za pojam ganga, naili smo tek na niz formalno-semantikih podudarnosti. U varijantama glagola ganati (, ) namjerili smo se na znaenja: pjesma, govor, pria, ala, proricanje,
zagonetka itd. Meutim, uzimajui u obzir lingvistiku geografiju (imotsko-bekijski areal) i

fonoloku razinu (koja se tradicionalno smatra gramatikom), brahijalni (krajnje zgusnuti) pojam ganga nije mogue objasniti slavenskim jezinim zakonitostima. Ova se zagonetka pokuala odgonetnuti preko njem. Gesang (pjevanje; pjev, spjev). Uporite, jer je rije novijeg datuma, moe biti jedino u naim gastarbajterima. Naa mladost ode u Njemaku pa kad se i vrati, ne pjeva puno. Ganga se skoro vie uje po njemakim radilitima i gradovima, osobito na kolodvorima, nego u Hrvatskoj (Gliboti, 1978).27 Drugi opet pojanjavaju da je taj termin nastao od lat. glagolskog oblika canto (pjevati), s prikladnim primjerom iz Horacija: carmina non prius audita canto - pjevam pjesmu koju
27
avo odni Njemaku i marke / ja san osta bez ae i majke (Buble, 1992: 153).
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
14
jo nitko nije uo. 28 Luko Paljetak u jednom kraem eseju (osvrtu na prvo Mijatovievo izdanje) usporeuje gangu sa panjolskim dubokim pjesmama - cante hondo.29 Ostaje nejasan sluaj nadimka Gngr dana Ciganinu u jednoj potvrdi iz 1895, koju navodi RSA (3, 84). Valentin Putanec daje dvije mogunosti tumaenja: a) ili je nadimak dan zbog toga to je dotini Rom rumunjskog podrijetla, odnosno govori rumunjski i nije originalni indijski Rom; b) ili se radi upravo o obrnutom sluaju, tj. da je rije o indijskom Romu, ako se u nadimku radi o prekrajanju osnovnog Ciganin s Gangesa (Putanec, 2003: 234).30 U posljednje je vrijeme prilino raireno miljenje da je rije ganga (pa onda gangati,
ganganje) stigla preko albanskoga jezika, odnosno ilirskog preitka, a kad za to nema
uvjerljivih dokaza posee se za nekim supstratom. Meu prvima Branko Mari (Mariji), eksplicitno u tekstu Iz podruja gange, ime
ganga dovodi u vezu s albanskom rijeju kang. Doslovno: Ganga. Taj bi se naziv dao
dovesti u vezu sa albanskom rijei 'kang' (= pjesma, veselje, zabava), a svijet dri, da je taj naziv doao otud, to u mnogo sluajeva, dok glavni pjeva pjeva tekst u cijelosti, drugi pjevai, esto puta ne znajui novoga teksta, pjevaju napjev na slogove gan gan gan gen gin gon gun, prema vokalima pjesme (Mari, 1940: 41).31 Da budemo precizni posluimo se historijskim rjenikom Stuarta Manna (1948: 182): kng, (Toski) kng, knk, knk (T) - song; music; cant (sjeverni dijalekt, Gegi).32 Dakle: kng - pjesma, popijevka, spjev; kngtar - pjeva; kngtare pjevaica; kngtor - 1. pjeva, pjesnik; 2. ptica pjevica; kngtori - pjevnica, pjevalite, mjesto gdje se pjeva; kngz - pjesmica (Fjalor, 424). Kndes/kndez33 -
28
Odi profanum volgus et arceo; / Favete linguis: carmina non prius / Audita Musarum sacerdos / Virginibus puerisque canto (Horacije, 53 [Carminum, Lib. III. I]). Quinti Horati Flacci: Opera omnia (ed. John Eyre
Yonge), Longmans, Green and Co., London, 1867. 29 Luko Paljetak: Reski i trpki 'Orfej' gange, Nedjeljna Dalmacija, br. 446, 25. 11. 1979. 30 Eto Gangar, odnijee te! plae malu djecu. kolski vjesnik (struni list Zemaljske vlade za Bosnu i Hercgovinu), Sarajevo, 1895, 798. Imamo i sluajnost, homonimiju, s imenom toponima Gangaro. U Kornatskom otoju, izmeu Vrgade i inja, lei nenaseljeni otoi povrine svega 0,793 km. Gangaro i odatle dem. Gangarol treba izvoditi od tal. ganghero - baglama (arka, oeta); spojnica kojom se vrata i prozori privruju za drvene okvire i pomou kojih se otvaraju i zatvaraju ( Slav, 1, 138). Vidjeti: Vladimir Skrai: Vieimenost u jadranskoj nesonimiji (na primjeru Kornatskog otoja), Geoadria, 2009, 14/1 (141-163). 31 Treba spomenuti i raniji rad Branka Maria. Hercegovaka ganga, Napredak, 1934, 23 (105-107), [reprint: Zbornik Krni zaviaj (Franjevaki samostan Humac), 1999, 32 (89-92)]. 32 U prilog tumaenja da je albanska rije kang (kng) nastala od latinskog glagolskog oblika canto, ide i gegijski primjer cant. U etimologijskom rjeniku Vladimira Orela stoji: kng ~ kang f. pl. kng ~ kang 'song'. Borrowed from Lat canticum id. As to kngel ~ kangel id. it continues Rom *canticella (Orel, 1998: 179). Gustav Meyer davno je utvrdio gegijsku i toskijsku varijantu te balkanske usporednice: keng to., knk geg. f. 'Lied'. kanktr, f. -ore geg. 'Snger, Sngerin'. kanel' f. 'Lied', Chorgesang' cal. Aus lat. canticum *canticellum. Rum. cntec m., cntec f., cntecel m. 'Lied'; mac. cntecu. knk steht fr kndk, kng fr knd()k; bei Santori findet sich die Schreibung kntk (EWA, 187). Usporediti: Eqrem abej (StGj, 7, 236). 33 Kndez vjerojatnije ima znaenje - oroz (vjetrokaz na krovu ili na dimnjaku).
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
15
pijetao, pijevac; kndim - pjevanje, itanje; kndoj - pjevati, itati, vraati; knduar pjevan, itak (Fjalor, 423).34 Pogledajmo i jednojezini rjenik, i to samo prvu stavku natuknice kng f: Vjersh q kndohet sipas nj melodie dhe q sht nj njsi muzikore-letrare. Kng popullore. Kng partizane (patriotike, revolucionare). Kng polifonike. Kng shkodrane (himarjote, prmetare, myzeqare). Kng historike (legjendare). Kng pleqrishte. Kng e re (e vjetr). Kng masash. Kng dasme. Kng djepi. Kngt e puns. Kng pr fmij (pr pionier). Kngt e kurbetit. Teksti i kngs. Ansambli i kngve dhe i valleve popullore. Festivali i kngs. Program me kng. Buet (prhapet, dgjohet) knga. Kndoj nj kng. Ia marr (ia them) kngs. Thur (ngre) nj kng.35 Uoavamo da se u albanskom jeziku korijen kn- iri dvama sufiksima - d i g, pa imamo varijantne osnove za tvorbu novih rijei: knd- i kng-. Milan Nosi u etimolokom prilogu Podrijetlo rijei ganga (1999) na prvi pogled daje korektnu analizu: U fonemskoj postavi rijei kang bila su dva velara: bezvuni /k/ i zvuni /g/. Jedini bezvuni fonem izjednaen je po zvunosti s drugima u postavi i zamijenjen svojim parnjakom /g/. Ta je asimilacija i supstitucija bila mogua nakon gubljenja motivacije (kang/kanga ganga). I na prozodijskom planu dolo je do adaptacije sustavu hrvatskoga jezika koji je preslojio ilirski dijalekt (k ng/k nga gng, kasnije gnga). Rije kang je u ilirskom jeziku imala gramatiku oznaku enskoga roda, tako i danas u albanskom. U hrvatskom jeziku rije gnga je zadrala rod dobivanjem gramatikoga morfema /a/ (1999: 77). To je ujedno i jedini etimoloki pasus u tekstu koji se uglavnom bavi leksikografskim problemima. teta to taj ilirski supstratni leksem nije ire obraen. Osobito zato to na imotsko-bekijskom i irem hercegovakom podruju ta fonemska postava (asimilacija i supstitucija) nije usamljena pojava, pa bi se na uvjerljivosti teze (kang/kanga ganga) dobilo kad bi se taj sluaj potkrijepio primjerima, bilo iz sadanjeg govora ili pak iz povijesnih vrela, a njih, nema sumnje, ima mnogo,36 osobito kad je posrijedi albansko-vlaka
34
Henrik Bari (RArb, 105) ima jo oblik kndues (ita), adj. kndueshm (itak), kndues ,
kndonjs (italac), kndue (itati).

35 36
Vidjeti: FGjSh, s.v. kng. Tragom Idriza Ajetija (1961: 36-38) dat emo, s njegovom fonetskom (tradicionalnom) transkripcijom, jedan sumarni pregled. Veliki dio stoarskih naziva u Hercegovini albanskog je podrijetla. Balja - bijela ovca koja ima crne mrlje po glavi, ili: crna koza s bijelim mrljama; alb. bal' (FGjSh) - konj ili ovca s bijelom mrljom na glavi). eno - mlado pseto; alb. n - pseto < lat. canis. Ke, kea, ki, kia - uzvik koji upotrebljavaju hercegovaki obani kad gone koze (Dedijer, 1909: 105). U albanskom jeziku postoji rije ke, kec u znaenju jare, uz koje ima ke, e. U govoru iptara u Jablanici kao uzvik koji se upotrebljava kad se gone koze slui rije kic. U tajnom jeziku osaanskih zanatlija < tur. sanat (GZM, 1910, 20, 589-591) imamo kaljac, kalje - konj < alb. kal' < lat. caballus; mi - meso < alb. mi 'id.'; en - pas < alb. n, en; buke - kruh < alb. buk; rua
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
16
simbioza (stoarska, ratarska, kuhinjska i druga terminologija). Druga je primjedba to nisu uzete u obzir osobitosti gegijskog dijalekta, koji je na podruju gange imao presudnu vanost, a ne neki openiti, standardni (toskijski) albanski jezik. U vidokrugu albanologa velara k i g bili su itekako povezani. Ilustracije radi evo tek ulomka iz djela Idriza Ajetija koji se posredno odnosi i na nau temu. Za istorijsku gramatiku arbanaskog jezika nije bezvredno podvui injenicu da u arbnekom esto nahodimo sonorno -g umesto bezvunog k. Evo primera: garaguci (= karaguci) = slepi mi; figur.: sirotinja; me gauo(-a) = priati, ispriati (= kauo, kauo); krajinski kauo, ima i kal' ue; gaa = divlja rua (inae - kae-ia); gusr = gusar; iguo(-ua), krajin. iguo (-ue); gilt = srpskohrv. kiljav; g(e)puct, pored k(e)puct; grmuo(-ua),
karmuo(-ua); gutuo(-ua), kutuo(-ua), - costare; grabosnc, starocrnogorsko kravosc;

posljednja re je u arbneki doprla iz starocrnogorskog jo u staroj postojbini zadarskih Arbnea (Ajeti, 1961: 114). Trea primjedba je izvanlingvistika. Teko je povjerovati da je rije koja oznaava odreeno pjevanje (ganga), a javlja se tek u 20. stoljeu, dakle bez ikakva kontinuiteta i posve lokalnog karaktera, bez ikakve motivacije nazvana (izmiljena ili su se nje sjetili!) po nekom albanskom ili ilirskom preitku. Valentin Putanec je miljenja da je rije ganga siguran latinizam: lat. cano, infinitiv
canere, ima tri glagolske imenice cantus, cantio i canticum. Kntik ili kntika (< tal. cantica),
u starijih pisaca zinka, u Katolikoj crkvi ima znaenje pjesma u Bibliji koja nije psalam (HKT, 119). U rumunjskom cntic pjevanje (uz zipku), a u albanskom kng (f. pl.
kngra) pjevanje, pjesma, himna. Albanski je oblik nastao tako da je dolo do sinkope nic- > -nk- (cnticu > *cancu) i asimilacije po zvunosti -nk- > -ng-. U naem je sluaju od
*kanga dolo i do jednaenja poetnog bezvunog kan- prema sljedeem slogu, a ono je potvreno i na Krku, gdje ima jo prvotno, nesueno znaenje (Putanec, 2003: 236).37 Tragove desonorizacije oblika nalazimo esto i u Buzukovim spisima (1555): kank < lat.
cantica. Palma e himna e chanch t pirtit - in psalmis et hymnis et canticis spiritualibus.38

O ostacima ili o utjecaju albanskoga jezika u govorima Bosne i Hercegovine i u graninim podrujima (Dalmacija) imamo dosta potvrda u djelima Henrika Baria, a kada je
- vino < alb. u-i (groe), to nije grozd, jer za to ima posebna rije u alb. ve, kal'ave, vil'e; va za djevojka < alb. vaz urda; ulina < od alb. in, ina < lat. salina (alb. mukli vokal tada je bio toliko jak da se Slavenima inio kao u); keurati - gledati (u tajnom jeziku osaanskih zidara) < alb. me kr ( daje isto palatalno e), klenite - mlijeko < alb. kl'umt, itd.. itd. 37 Vidjeti: Petar Skok: A propos da nasalisme el du rhotacisme roumaino-albanais, AAS, 1924, 2 (325-340). Anton B. I. Balot: La nasalisation et le rothacisme dans les langues roumaine et albanaise , SOCED & Co., Soc. Avon, Bucureti, 1926. Opirnije o tome u tekstu Rera. 38 Albanski katoliki sveenik Gjon Buzuku iz Krajine (Kraj) napisao je prvu poznatu tiskanu knjigu u gegijskom dijalektu - Meshari (misal), koja sadri dijelove Biblije (evanelja, proroke knjige, poslanice).
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
17
toponomastika u pitanju, tu je nezaobilazan Konstatin Jireek. Povjesniar Vladimir orovi u antroponimima nalazi albanske tragove u Hercegovini. Alb. zoti (gospodin, gospodar, gazda, vlasnik kue) odralo se kao naziv starog bratstva Zotovia u Ljubomiru (orovi, 1923: 203).39 I ajnika obitelj Perendi potjee od alb. perndi (bog). esta imena Leka i
Leki takoer su albanskog podrijetla. orovi upozorava i na pravoslavnu obitelj Barzeta u

Mostaru, ukazujui na albansku paralelu Barzeci (mogue bardhsi - bjelina). Katolici
Kakaria i Preka nastanile su se u Mostaru u 19. stoljeu, kao i muslimani Dude. Nadalje,
orovi pie da u novije vrijeme Arnauti i Arnautai dolaahu u nae krajeve kao salepdije, bozadije [proizvoai i prodavai sokova], a ponekad i kao terzije [krojai ohe]. Na glasu su kroz svu Hercegovinu skadarski fermeni [vrsta prsluka] i njihov vez. Mnogi od tih koji su dolazili, kao pojedinci ili kao manje porodine skupine, ostajahu ponekad stalno u mjestu u koje su doli, pojaavajui naroito muslimanski element. Njihova putovanja te vrste dopirala su vrlo daleko (orovi, 1923, passim). Poznato je da su Arbanasi dolazili na hercegovako podruje kao ratni najamnici. Za vrijeme rata u Konavlima (1430-1433), Dubrovaka je Republika dovodila Arbanase kao ratnike. O tome ima u Dubrovakom arhivu dosta dokumenata. 40 Na neobine dijalektizme koje susreemo u unutranjosti Splita i Makarske, kod Sinja i Imotskog upozorava i Valentin Putanec. Njihova neobinost dade se objasniti time to je taj kraj u prapovijesti bio naseljen najprije Mediterancima Pelastima, a potom Grcima, Ilirima, Rimljanima, pa romaniziranim i neromaniziranim Ilirima (Rumunjima i Albancima), a konano i Slavenima: Hrvatima, Crnogorcima, Srbima, islamiziranim Bonjacima u BiH (Putanec, 2003, passim). Na koncu valja se osvrnuti na olako dano stajalite da je albanski jezik jedini sljednik ilirskoga. Da to nije ba tako jednostavno, a nije ni prilika da ulazimo u pojedinosti, dat emo taksativno tek nekoliko vanijih pravaca o podrijetlu albanskoga jezika u relevantnoj znanstvenoj literaturi. Vidimo da su miljenja podvojena. Dominira pet pretpostavki o podrijetlu albanskoga jezika: 1. ilirska hipoteza (Hans Erick Thunmann, Martin Leake, Johann Georg von Hahn, Franz Miklosich, Gustav Meyer, Holger Pedersen, Eqrem abej, Wacaw Cimochowski i u ranijim radovima Hans Krahe), 2.
39
U selu Burmaza (< od alb. burri i madh - veliki ovjek) Jevto Dedijer (1909: 121) proitao je na jednom starom kriu da se jedan njihov stari zvao Petar Zot, a ne Zotovi. Dedijer tvrdi da je to stara obitelj i, oslanjajui se na jednu biljeku iz 1705. godine, kae da vladika Nektarie Zotovi Trebinjac poklanja ikonu trebinjskom manastiru. 40 28. travnja 1430. Republika je uzela 200 ljudi ex Albanensibus de loco Pastrouich et Veleresouich. 7. lipnja spominju se Albanenses de Liustiza. 5. srpnja dola je nova grupa bez oznake odakle su. 10. srpnja raspravlja se de prouidente Albanensibus Matagusiis qui nouiter venerunt. 23 srpnja uzima se u najam Ge Albanensis cum sociis armatis i daje mu se doputenje quod dictus Ge usque ad complementum bandere unius possit accipere decem ex Albanensibus cum armis (DAD, Rog. IV, f. 152, 173, 192, 200).
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
18
traka hipoteza (Carl Pauli, Wilhelm Tomaschek /Vilm Tomek/, Hermann Hirt, Max Vasmer, Gustav Weigand, Julius Pokorny, Henrik Bari,41 Dimitar Deev, Ivan Popovi, Gottfried Schramm), 3. ilirsko-traka hipoteza (Norbert Jokl, Paul Kretschmer, Vittore Pisani, Milan Budimir, Rolf Kdderitzsch), 4. dako-mezijska hipoteza (Vladimir Georgiev), 5. hipoteza o samosvojnom razvoju (Walter Porzig, Eric P. Hamp, Agnesa Desnickaja). to suvremeni etnomuzikolozi kau o gangi? Uglavnom potvruju ono to su mnogi strunjaci prije njih nasluivali - da se u mnogim rudimentarnim glazbenim oblicima, u oporoj ritmici kao to je bransko ojkanje, uvaju ostaci predslavenske ilirske glazbe. Prouavajui muziki folklor u Bosni i Hercegovini, Cvjetko Rihtman je primijetio da se neki polifonijski oblici to se pojavljuju na tom prostoru ne nalaze kod drugih slavenskih naroda, pa je na osnovu toga zakljuio da su to oblici koje su Slaveni zatekli ovdje kad su se doselili. Detaljnija prouavanja omoguila su mu da pojedine polifonijske oblike vezuje uz odreena zemljopisna podruja, a ta su se u osnovi podudarala s geopolitikim podrujima na kojima su u prapovijesno i povijesno doba ivjela pojedina ilirska plemena. Ta ga je podudarnost i dovela do zanimljivog zakljuka da ova specifina polifona praksa zaista predstavlja relikt ilirske muzike kulture (Rihtman, 1958: 103). Meutim, Rihtman ne pomilja na albansko podrijetlo rijei ganga, to pristalice te teze namjerno ili nenamjerno zaboravljaju. U tom je pogledu sarajevski etnolog posve jasan. Oekivao sam da u, ukoliko je moja pretpostavka tona, u Albaniji nai ne samo primjere sline bosanskim nego, moda, i savrenije polifone oblike iste kategorije. Meutim, sve to sam uspio da zabiljeim od Arnauta u Jugoslaviji, ili da saznam od folklornih grupa, koje su dolazile iz Albanije, svjedoilo je, suprotno mom oekivanju, ne o srodnosti, ili slinosti, ovih dviju tradicija, ve o njihovoj znatnoj razlici. Nisam uspio da pronaem nijedan primjer, nita to bi koliko toliko odgovaralo karakteristinoj seoskoj polifoniji Bosne i
41
Djela balkanologa Henrika Baria znaajna su kad se raspravlja o etnogenezi Albanaca. Bari je, meu ostalim, miljenja da je imigracija Albanaca u njihovu historijsku postojbinu, sadanju Albaniju, relativno recentna. Jedino se tako moe objasniti to u albanskom jeziku nema traga indigenoj pomorskoj terminologiji, a i to toponimi u podruju dananje Albanije nemaju albanski fonetski lik, tj. to nisu pretrpjeli stanovite glasovne promjene koje bi se neumitno izvrile da su se Albanci odvajkada nahodili na svojem dananjem teritoriju (L. Spitzer). Ta opta razmatranja su i razlog, to je historik K. Jiriek jo u svojoj Geschichte der Serben (1910) napustio tradicionalno verovanje u kontinuitet arbanake postojbine od antikih vremena do danas i traio raniju arbanaku balkansku postojbinu u brdskim predelima izmeu dananje Dalmacije i Dunava u doba seobe naroda, a N. Jokl, nekadanji gorljivi pobornik teorije kontinuiteta, u severozapadnom delu stare ilirske oblasti na Balkanskom poluostrvu, gdje je traki jezik bio u kontaktu s ilirskim. Prema hipotezi rumunskog arheologa Prvana, ranija postojbina arbanakog naroda treba da je Dakija, iz koje su se, po njegovom miljenju, Arbanasi kao prethodnica Slovena - u svoja istorijska sedita doselili izmeu 3. i 4. veka n. e. (Bari, 1959: 29). Kad je u pitanju pomorska terminologija, kao digresiju, navedimo da i Skok istie da i Slaveni koji se ve sedmoga stoljea pojavljuju na obalskom potezu Jadrana od Pulja do Valone, donesoe iz svoje movarne postojbine od pomorskih izraza samo opu indoevropsku rije more i opu slavensku laa, a od ribarskih samo opu slavensku rije riba (Term, 1933: 5).
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
19
Hercegovine. Afinitet je sasvim neznatan i takve prirode da bi se jedino moglo govoriti o izvjesnom uticaju narodne muzike Bosne i Hercegovine na narodnu muziku Albanije, ali se niukom sluaju ne bi moglo govoriti o nekom zajednikom, istovjetnom, porijeklu ovih tradicija. Prema tome, morao sam da zakljuim jedno od dvoga: ili nisam uspio da doem do prave arbanake seoske tradicije, ili bosanski polifoni oblici nisu ilirski. Bio bih, vjerovatno, jo dugo ostao u toj nedoumici da se nije pojavilo jedno izvanredno djelo: Poreklo Arbanasa u svetlu jezika od H. Baria, u kome se, mislim, nepobitno dokazuje da je hipoteza o ilirskom porijeklu Arbanasa sasvim neosnovana, jer je 'arbanaki jezik ustvari jedan traki dijalekt', a ne ilirski. Bilo je, dakle, sasvim suvino traiti u Albaniji potvrdu za ilirsko porijeklo polifonih oblika Bosne i Hercegovine. Otsustvo analognih primjera u muzikoj tradiciji Arbanasa nije moglo osporiti pretpostavku o njihovom ilirskom porijeklu, niti je dokazati (Rihtman, 1958: 99-100).42 Povjesniar Zef Mirdita je u prikazu knjige Aleksandra Stipevia Iliri upozorio da se i sama rije gange, tipino za pjevanje Hercegovaca, moe lako vezati sa albanskom rijeju KANGA, knga sa znaenjem 'pjesma' (1976: 716). tovie, pozivajui se na kompozitora Lorenca Antonija,43 a u okviru ovog konteksta, dodaje da je i anhemitonska, tj. pantatonska ljestvica koja je prema etnomuzikolozima paleobalkanska, odnosno ilirska i danas iva kod Albanaca. Vjerujemo da ne grijeimo ako kaemo da se i istarska ljestvica, koja je karakteristina samo za podruje Istre i Kvarnera na kojem su ivjeli Histri, jedno od ilirskih plemena, tretira kao ilirska, jer se ona ne nalazi i kod ostalih slavenskih naroda (1976: 716). Po Mirditinoj tvrdnji, koju je saopio Mijatoviu (Ganga, 18) albansko puanstvo u junoj Albaniji, koje je vlakoga podrijetla, takoer ima istoimeno vieglasno pjevanje. 44 U studiji Andrije eljka Lovria, koji analizira jezik brdskih sela izmeu Vrbnika i Stare Bake, nai emo arhaizam gonga, gongi, gongah (knat, knti, kant) - pjevanje, veselica, himna (1997: 189). U Lovrievu rjeniku jugoistonog Krka ove su natuknice (s.v.): gnga, -ge, -ah > ng f. - gromka pjesma, himna; gngi, gngah f. - pjevanje, veselica; gangt, -n -l - buno pjevati, pojati.45 To je ujedno i polazite za (najblae reeno) udnu tezu na koju se nerado moramo osvrnuti. Naime, nekoliko je paleolingvista prapovijesnim peatnjacima i slikopisima od 33.
42
Vidjeti: Cvjetko Rihtman: Polifoni oblici u narodnoj muzici Bosne i Hercegovine , Z Veselin Maslea, Sarajevo, 1951. [Bilten Instituta za prouavanje folklora (7-20)]; Ramadan Sokoli: Vallet dhe muzika e t parve tan, Tiran, 1971. Korisno se posluiti i zbornikom: Problmes de la formation du peuple albanais, de sa langue et de sa culture, Akademia e Shkencave e RPS t Shqipris, ed. 8 Nntori, Tiran, 1985, osobito radom Beniamina Kruta: La polyphonie, heritage culturel ancien du peuple albanais (294-304). 43 Lorenc Antoni: Folklori muzikor shqiptar, 1-7, Rilindja, Prishtin, 1956-1977. 44 To, naravno, treba prihvatiti s rezervom. Mirdita nije etnomuzikolog, ali je napisao zapaenu knjigu Vlasi u historigrafiji (Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2004). 45 Andrija-eljko Lovri: Gan-Vejn osc Bascnski besidr - rjenik, gramatika, kultura i genom Neoliburna (Ranohrvatski srednjovjeki pradialekti, knj. 1), Zagreb, 2005.
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
20
do 28. stoljea pr. n. e. u Pakistanu, izmeu ostalog dokumentiralo tadanju nazonost ranoarijskih praplemena Haraxvati i Haraquati koji se smatraju prvim prapovijesnim precima klasinog naroda Harauvati u staroperzijskom Afganistanu, tj. vjerojatno i etnikim zaetnicima kasnije doseljenih evropskih Hrvata uz Jadran. Lovri u tomu nije osamljen.46 Iz tog kruga etnogenetiara moemo izdvojiti sr, ma koliko to bilo banalno: Hrvati nisu
Slaveni. Pravi Hrvati su Arijci. Samo Arijac moe biti pravi Hrvat.
Toj drubi ne bismo posveivali panju da nisu u svojoj opsjednutosti izkonom upravo u Dinaridima (dakle u zapadnoj Hercegovini i Imotskoj krajini) u gangi osjetili zov pra-pradomovine. U lanku Poredbeni iskon i znaenje gange i steaka autori nalaze da su naim gangama nadasve sline bojne ojkalice u Kurdistanu i na otoku Korziki. U junom Zakavkazju i osobito u Kurdistanu, ove bojne ojkalice uz zastraujue otegnuto zavijanje (vuja pjesma) obino pjevaju ratnike druine 'pemerge' pri polazku u boj protiv Arapa i Turaka, ili uz bojne igre alka, istovjetne s naom Sinjskom alkom (Budimir/Lovri, 1999: 346). Kurdsko ojkanje (ganganje) jo je slabo proueno, to oteava poredbe s naim gangama. Znatno su bolje poznate i opisane naim gangama vrlo sline vietonske ojkalice na otoku Korziki. Gorski Cyrni veinom stoari i nakon povratka s planinskih panjaka (travu), skupe se u suton na sijelo. Tu poinje njihovo vietonsko bojno pjevanje (pivana) kao ojkanje i vuje zavijanje uz pratnju starih glazbala tamburru y pirula (frula) (1999: 347).47
46
Navest emo tek nekoliko novijih radova: Mijo Nikin uri: Staroiransko podrijetlo Hrvata, vl. n., Zagreb 1991; Mirko Vidovi: Hrvatski iranski korijeni, Grgur Ninski, Zagreb, 1991; Tko su i odakle Hrvati - revizija etnogeneze (zbornik; zastupljeni autori: Jamil Aboud, Christianu Andreani, Antun Bauer, Kamiran Bekes, Ivan Coch, Mijo N. uri, Dragutin Dumani, Alain Fridlender, Marijan Horvat-Milekovi, Abdulazis Issa, Marko Japundi, Dragan Jurev, Husein Kadi, Juraj Kolari, Nedjeljko Kujundi, Andrija-eljko Lovri, Hrvoje Malinar, Mato Marinko, Ivan Mui, Boro Pavlovi, Mladen Rac, Anson Rainey, Robert Strauli, Agneza Szabo, Franjo anjek, Zlatko Tomii, Fabijan Tomai, Mihovil Lovri), Znanstveno drutvo za prouavanje podrijetla Hrvata, 21994, Zagreb; Staroiransko podrijetlo Hrvata - zbornik simpozija (ur. Zlatko Tomii i Andrija-eljko Lovri), Kulturni centar pri Veleposlanstvu I. R. Iran, Naklada Zlatko Tomii, Karlovac, 1999; Mato Marinko: Indoiransko podrijetlo Hrvata, Naklada Juri, Zagreb, 2000; Stjepan Krizin Saka: Hrvati do stoljea VII. - izabrani radovi o hrvatskoj etnogenezi (ur. Darko Sagrak); Zagreb, 2000. itd., itd. Pridruuju se i genetiari kao Ivan Juri: Genetiko podrijetlo Hrvata, SD, Split, 22005. 47 Etrurci su doplovili na sjeverne obale Tirenskog mora iz Male Azije pred 3 tisuljea, nakon propasti Hetitskog carstva. Korziki (corsu) je dijelom romanizirani etrurski pradialekt i uz baskijski jezik jedan od najarhainijih u Europi, a kod nas je bio slian nedavno izumrlom pradialektu Murlaka besida kod Glamoa i jo ivom iribirskom govoru (Rumeri kuvynta) u iztonoj Istri. Ve puna 2 tisuljea Korziani se hajdukim ratovima uporno bore za slobodu i nezavisnost protiv svih uzastopnih okupatora: prvo Rimljana koji su unitili Etrursko kraljevstvo, potom srednjovjekih Talijana i napokon novijih Francuza (Budimir/Lovri, 1999: 346-7). Branko Mari hercegovako ganganje stavlja u mnogo iri kontekst, jer u njemu vidi ostatke stare pentatonike ili stare dominante (Mari, 1940, passim). O tome je davno pisao. udno je da je pentatonika od svih sistema najrairenija; nalazi se skoro kod svih naroda. 'Sve istone i jugoistone visoke kulture Kina, Japan, tako isto Birma, Siam te indijski Arhipelag muziciraju u ljestvicama, koje se u biti sastoje od pet stepeni (pentatonika)', (Lachmann). Ima je u Rusiji skoro posvuda, tamo neka plemena i danas muziciraju iskljuivo u ovom sistemu; nalazi se takoer kod svih naroda sjeverne Evrope, na cijelom Balkanu i u Maarskoj. U ostalim evropskim zemljama odravala se gdje manje, gdje vie do u novije vrijeme. () Moe se ustvrditi da su se skoro sve stare muzike kulture temeljile na pentatonskom sistemu, takoer i kod amerikih indijanskih plemena, to nam potvruju neto vijesti a neto iskopine. () Od grkih teoretiara piu o ovom pitanju neto naire Aristoksenos
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
21
Najstariji poznati ranohrvatski goangi, po kazivanju Budimira i Lovria, potjeu s otoka Krka bar od 15. stoljea, gdje su se obino pjevali uz starinska puhaka glazbala sopyli tar sjurli. Prvi nai imenom poznati uokavci (= gangai) koji su predvodili njihovo pjevanje na fetama bili su, navodno, osobno ban Ivan Frankopan i njegov sin Mikula Frankopan. Jedna od prvih i najstarijih poznatih gangalica na Krku je puka pjesma Oj groade moy lypi.48 Evo te pjesme u izvornom kazivanju pokojnoga pukog pjesnika Fabijana Tomaia iz pastirskog sela uraye na krkom gorju Veyske Helami (naglaeni je slog podebljan):
Kad Mletianske noavi, seune dragari / Doplave spod Veyu, zikarca se sjurma / Tar zizvali bana, Yva Frangipana / Nane vele goangi, ke unen tedat / Kadno une bie, rujno vino pit / Odplave zi banun pryko Sinjeg muori / Kadno bie bane gorko opazyl / Da nevyron Mletian grubo ga pryvari / Klikne pryko muori Oj groade moj lypi / Kako an te lypo, lypo zigradyl / Nu seda nemyn blizu tebe pryt / Tar wytu paklenu uneh nevyru tuzyt / Sekino ky pryde uon te zveselyt / Kete e zigrajen, uno e lypi pomyn / Yva Frangipana tar yna Mikule.
Kako zagovornici indoiranske teorije ne nalaze rjeenja za izkon nae gange u balkansko-slavenskom okruju, skloni su dijeljenju ideolokih packi - naa ganga () postala je drastian primjer otimanja i negiranja svega hrvatskog, to se ne uklapa u slavensku ideologiju (Budimir/Lovri, 1999: 350). Tako se i postavka Vojmira Vinje da bi gnga mogla biti romanizam, odnosno 'italoamerika' tuica iz engl. gang 'a set of persons' s amerikim razvojem znaenja (JE, 1, 169) smatra bizarnom, smijenom besmislicom dogmatskih jugoslavista. 49 Kako bi dini krki banovi Frankopani mogli biti u vezi s Chicagom ili Al Caponeom?50 U naem je priobalju odavno udomaena rije ganka. Pogledajmo prvo pjesmu Nikole Bonifaia Roina, koju je naslovio Ganga (1957: 269):
Z oitin veseljen prial san na buru, / mat me goji s priu o vilami z lokav, / tanke ruke nose slatki vrzel smokav, / miseina za me slebri baraturu. // Jutro mi je osmih, maj me blagoslivlje, / dobra baba ljubno z roicami kadi, / na volu belomu ded me jahat vadi, / rog na ostrvici, tarantan sve ivlje. // Zormano predraga, kadi ste ostali, / vi ki ste se s manu za ruke peljali, / gangali, jidrili i sanje splitali? / Kolo ust ste mi se z rezi zarezali. // Da me mrak ne zeme s prstenon se kujen, / i sve dalje mladost s pismu gange ujen.
(4 st. pr. Kr.) u svom djelu 'Harmonija', pa Plutarh u djelu 'O muzici'. Stari su Grci svoje muzike zasade primili sa Istoka, pa je njihovo muziciranje sve do 7 stoljea pr. Kr. pentatonsko (Mari, 1938: 37-38). 48 Pjesma, naravno, nije nastala u doba Frankopana, ve mnogo kasnije. 49 Dogmatskih jugoslavista, formulacija prema IR - http://hr.metapedia.org/wiki/Ste%C4%87ki_i_gange (Last visit: 10/26/11). 50 O gangsterima, dotaknuvi se i etimologije, duhovito je pisala Nives Opai u listu Vijenac: Dragi nai mafijai (br. 382, 23. 10. 2008) i Lupei razni (br. 397, 21. 5. 2009). Oba su teksta uvrtena u knjigu Rijei s nahtkasna i kantunala, Profil, Zagreb, 2009.
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
22
Bonifai rije ganga tumai kao veselica, a gangali - veselili se. I u krkom dijalektu, koji ima romanski anteponirani lan, goanga (= kanat) oznauje openito svako pjevanje (veselicu), dok se u terminu koji imamo u Hercegovini radi o suenju znaenja termina na jednu posve odreenu vrstu pjevanja, na odreeni etnografski dvopjev (Putanec, 2003: 234). Jedino je u Rjeniku trogirskog cakavskog govora leksikografski obraena rije ganga i gangati (s.v.)51 u uem u irem znaenju, i to u posebnim natuknicama, dakle, kao vrsta pjesme u Zagori i buna zabava. Gnga, -e . - nain pjevanja itelja Dalmatinske zagore. Gnga, -e . - buna zabava, veselica. Gngt, -n - zabavljati se. 52 I Osmojezini rjenik (s.v.) pravi tu distinkciju.53 U tal. ganga (< engl. gang54) je banda, klika, u argonu ghega, ghenga, to je zapravo brigata, compagnia. Kod Boerija ima drugo znaenje. Ganga ili ghenga: Una certa ironia, Una maniera sardonica, Un apparente ma sospetta verit (Bo, 299). Slino je kod Piccija. Ganga: spesso affettata, talvolta ironica (Piccio, 1928: 54). Ni Miotto ne daje zadovoljavajue rjeenje. Gnga - brigata: che gnga; andar in gnga. Stavlja napomenu n.c.d. gnga.55 Ima jo i zaratinski izraz: Gangda - brigata chiassosa: una gangda de
magnazni (Mi, 87). Meutim, u naem je znaenju donosi Doria, meu ostalim, kao frotta,
squadra, squadraccia s primjerom: Co irimo in ganga, che ridate e che bevude, ara! Quando eravamo in compagnia, quante risate e quante bevute! (Do, 260). Potvrdu za
51 52
Duko Gei, Mirko Slade ilovi: Rjenik trogirskog cakavskog govora, Muzej grada Trogira, Trogir, 1994. Svakako treba dodati i prilino analitiku lemu u splitskom rjeniku eljka Petria. Gnga - 1. veselo drutvo, druina 2. provod, galama, mete 3. vrsta pjesme, dvopjev, jedan pjeva, a prate ga, gangaju jedan, dva ili vie gangaa (gangaa), ali svi u jedan glas 4. skupno, glasno i buno vieglasno ob. muko (rjee ensko) pjevanje nadniara koji su dolazili u Split s podruja Dalmatinske zagore (ob. Imotske krajine). eljko Petri: Rjenik starih splitskih rijei i izraza, Naklada Bokovi, Split, 2008. 53 Ruski: sf, . Engleski: ganga s, ganga song. Njemaki: Ganga - Gesang sm. Francuski: ganga sf - chant polyphonique a cappella. Talijanski: ganga sf - canzone polifonica primitiva. panjolski: ganga sf tipo de cancin folklrica. Latinski: ganga sf - species cantionis. Osmojezini enciklopedijski rjenik - hrvatski, ruski, engleski, njemaki, francuski, talijanski, panjolski, latinski , 1-8, (ur. Tomislav Ladan), LZMK, Zagreb, 1987-2010. 54 Ne odnosi se na glagol go (ii). Vjerojatnije znai vie predmeta koji se obino uzimaju zajedno (idu zajedno), osobito skup alata koji se koriste za isti posao. U pomorskom govoru znai grupa radnika, druina mornara. Od 1630. rije se koristi s prizvukom protuzakonitog, opasnog posla - grupa osoba koja putuje zajedno. Stengl. gang put, prolaz < stnord. gangr skup ljudi < pragermanskog *gangaz (cf. stsaksonski, stfrizijski, nizozemski /Dutch/, danski /Danish/, stvnjem., nvnjem. - gang, gotski - gagg ii, hodati) < praie. osnove *ghengh- korak (cf. sanskrt jagh noga, koljenica, trup, avestijski zanga- gleanj, lanak na nozi, lit. zengiu /danas gauja/ dugi korak, krupno koraati). Port. gangue, ved. gnget, norv. gjengen itd. (The Oxford English Dictionary, Clarendon Press, 21989. John R. Clark Hall: A Concise Anglo-Saxon Dictionary, Cambridge University Press, 1894, [reprint: University of Toronto Press, 1984]. Ernest Klein: A Comprehensive Etymological Dictionary of the English Language , Elsevier Scientific Publishing Co., Amsterdam, 1971. Anatoly Liberman: Analytic Dictionary of English Etymology, University of Minnesota Press, 2008. Ferdinand Holthausen: Etymologisches Wrterbuch der Englischen Sprache, Bernhard Tauchnitz, Leipzig, 1927. Monier Monier-Williams: A Sanskrit-English Dictionary: Etymologically and Philologically Arranged, Oxford University Press, 1899. Julius Pokorny: Indogermanisches Etymologisches Wrterbuch, A. Francke Verlag, Tbingen, 1959). 55 n.c.d. = nel dialetto croato ciacava (akavo) parlato in Dalmazia, segnatamente nellarea delle citt Spalato e di Zara, quale prestito linguistico italiano.
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
23
ganga/ghenga nalazi u Kopru, Gorici, Rijeci To potvruje i Angelico Prati (1968: 72).56
Opirna Rosamanijeva natuknica ganga upuuje nas uglavnom na Trst, meu luke radnike (compagna di operai del porto). La ganga dei scarigadori del porto Xe qua la Compagnia
del Malgoverno, la ganga dei mati - che i magna, i bevi, i canta e i fa linferno (Ro, 422).
Pinguentini donosi i enoveki ghenga. Nel genovese che genga! ha lo stesso significato ironiko. A bordo de lamerican, ogi lavorava d ganghe (Pi, 148). Vjerojatno je ganga u nae primorske govore stigla preko transkog dijalekta. Na Visu gnga (s.v.) - veselje, pijanka, zabava, smijeh, skup, drutvo; gangnji - veseljenje u drutvu, provoenje u veselju, pijanki; impf. gngat: Blo bi se lo brkon u Stnticu i onda
se ganglo dv, tri dna.57 Na Brau gga (s.v.) - vesela klapa. Puia: U lavr, a n u ggu! Nereia: Psli vere li smo u ggi kroj sel. Impf gagt - velelo slaviti (uz jelo
i pie). Puia: Kal se vrtin, gagemo dn i nu. Draevica: Gagli smo nkon l ve tr
dn.58 I DL (1, 228) donosi takoer gga i gagt u istom znaenju (lustige Gesellschaft,
frhlicher Haufen; frhlich feiern). Bojani i Trivunac za Dubrovnik imaju gnga (s.v.) grupa koja se zajedniki provodi jedui i pijui u nekom lokalu ili u neijoj kui ( Sd je
cjel gnga psala krz ulicu pjvaji) i gngat - provoditi se na po lokalima u veem ili
manjem drutvu (n po ni gng, a po dnu spv).59 U gradu Koruli takoer nalazimo gnga (s.v.), to se moe usporediti sa trnbat (< tr. strambizar) - provoditi se s drutvom, enama i sl. (Drago mu je tranba s kunpanijon i dohodi doma u svake ure), zatim impf. gngat (Gangali su cilu no i doli su doma u zoru) i gangsta - bekrija (Nono je bi gangista,
ma ne naki kakvi mu je unuk).60 U splitskim rjenicima, naravno, uoava se akcenatska

heterofonija - gnga, gnga, gngat, gangt, gngat61 Inae, u uzmorskim vernakularima ganga je najee veselica, grupna zabava, provod, banenje, lumperaj i sl.. Gnga - I, Povljana (Nos od njove gnge nis mga ka
56
Vidjeti takoer Riccardo Naccari & Giorgio Boscolo: Vocabolario del dialetto chioggiotto, Charis, ChioggiaVenezia, 1982; Ernesto Kosovitz: Dizionario.vocabolario del dialetto triestino e della lingua italiana, Tipografia Figli di C. Amati, Trieste 1889. [reprint: Libreria internazionale Italo Svevo, Trieste, 1968]. 57 Andro Roki Fortunato: Lbar vkiga jazka, vl. n., Toronto, 1997. I u Komii to je mete, galama. Joko Boani: Komike facende - poetika i stilistika usmene nefikcionalne prie Komie , KK, Split, 1992. 58 Petar imunovi: Rjenik brakih akavskih govora, Brevijar, Supetar, 2006. U Selcima na Brau za gnga koristi se sinonim drba, a za impf. gangt i gangvt - divertt (zabavljati se s drutvom, provoditi se). Sinia Vukovi: Rnk slakga gvora, Laus, Split, 2001. 59 Mihailo Bojani, Rastislava Trivunac: Rjenik dubrovakog govora, SDZb, 49, 2002. Bego-Urban ima akcent gnga i primjer iz pjesme: gdje su one nae gnge to smo skupa proveli. Melita Bego-Urban: Da se ne zaboravi - rijei, pojmovi, uzreice, Humanitarno drutvo upe Dubrovake, ibaa, 22004. 60 Damir Kalogjera, Mirjana Svoboda, Vinja Josipovi: Rjenik govora grada Korule, Novi Liber, Zagreb, 2008. U Lumbardi gnga - veselo drutvo, pijanka. Roko Cebalo: Razgovori na mrkenti. Stare lumbarajske rii, vl. n., Zagreb, 2005. 61 Berezina Matokovi: Rinik velovarekega Splita, vl. n., Split, 2004. Edo egvi: Na dil Mediterana (Spliska ri - CD-ROM), Naklada Bokovi, Split, 2007. Thomas F. Magner, Dunja Jutroni: Rjenik splitskog govora, Durieux, Dubrovnik, 2006. Tonko Radii: Rinik spliskog govora, vl. n., Santa Barbara, 1991. [unta, 1993; unta, 1997; Columna (MSB), Split, (2)22003. Rjenik akcentuirao Sinia Vukovi u: Ta lipa spliska ri (301409), kuna, Split, 2002].
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
24
usnti), Sali (ula se ganga ko vas noaska, oli van se i prosila), Prvi, Trpanj, sz. Boka, ji.
Boka (Nma ga tr dna, sa gngom je po p Tvta i jo ih nma. Kko je ljepo kantla
on gnga de gto da ih l. Bla ti je vlik gnga, manitlo se, jlo i plo do u tro)
G nga - Unije, Rivanj (Da e se sv muki veers skpiti i uinti dobr g ngu). Gnga Novi Vinodolski (Bli su gnga za komdije dlat). Ponegdje je samo posuenica iz tal.
brigata, compagnia i to kao klika, banda, druina (npr. Rukavac - gnga, Bakarac - gnga,
Pian - gnga). U Omilju prevladava ameriki utjecaj, gnga - 1. mala grupica naih radnika u SAD-u koji kao sustanari skupa ive u istoj sobi ili manjem stanu; 2. radna grupa kao brigada; 3. manja skupina istomiljenika koji se stalo drue. Zanimljivo je da u Bejskoj Tramuntani (Beli) g nga moe biti i stado. U Katelima se uje i arhaizam gnga pjevanje prilikom blagoslova kua.62 Iz navedenih primjera proizlazi da smo gangu u smislu druine, pa onda veselice, najvjerojatnije preuzeli iz transkoga. Zagorski dvostih (pjevanje) teko se moe povezati s tim etimonom koji je potekao iz lukog miljea. Istina, bilo je kontakata (migracija, nadniara), ali to i sa sociolingvistikog gledita ne daje dovoljan razlog da se jedan etnomuzikoloki fenomen nazove po lumperaju ili uope druenju. Treba imati u vidu i injenicu da ondanji stanovnici Dalmatinske zagore i Hercegovine, a mahom su bili nepismeni i bez znanja stranih jezika, nisu imali razloga uvoziti tuu (talijansku) rije za njihov izvorni, samonikli umjetniki izraz. Po Alemku Gluhaku znaenjski razvoj za tu posuenicu iao bi ovako: veselo drutvo > drutvo koje veselo pjeva > ono to drutvo pjeva > posebna vrsta pjesme.63 Time nije rijeeno pitanje etimologije. Jedino to se logino namee jest to da je folklorni (glazbeni) idiom ganga onomatopejskog postanja. To se manje-vie dade naslutiti ve od poetka ovog teksta, iz miljenja Mije Milasa, te Cvjetka Rihtmana, Ivana Glibote, Ankice Petrovi i drugih etnomuzikologa. U literaturi prevladava miljenje da je rije ganga motivirana popratnim slogom gan ili njegovim varijantama s izmijenjenim vokalom. I po tzv. pukoj etimologiji,
62
Za ovaj pregled koriteni su (s.v. ganga) ovi rjenici mjesnih govora: arko Martinovi: Rjenik govora otoka Ia, MH, Zadar, 2005. Ante Tii: Rjenik govora mjesta Povljane na otoku Pagu (Lbar povljnski besd), MH, Zadar, 2004. Ankica Piasevoli: Rjenik govora mjesta Sali, MH, Zadar, 1993. Lovre Vlahov: Dalmatinski puki rinik, Birotisak, Zagreb, 1996. Frano i Ivo Ferenca: Rii trpanjskog govora, vl. n., Split-Trpanj, 2001. Sran Musi: Romanizmi u severozapadnoj Boki kotorskoj, Filoloki fakultet BU, tom 41, Beograd, 1972. Vesna Lipovac-Radulovi: Romanizmi u Crnoj Gori - jugoistoni dio Boke kotorske, MBM-plas, Novi Sad, 3 1998. Margita Nikoli: Unije - kuelj vaf sarcu, Katedra akavskog sabora, Mali Loinj, 2000. Ladislav Raduli: Rjenik rivanjskoga govora, MH, Zadar, 2002. Josip i Gojko M. Sokoli-Kozari: Rjenik akavskog govora Novog Vinodolskog, vl. n., Rijeka-Novi Vinodolski, 2003. Zvonimir Turina i Anton epi: Rjenik akavskih izraza, podruje Bakarca i krljeva, Rijeko knjievno i nauno drutvo, Rijeka, 1977. Franjo Mohorovii-Mariin: Rjenik akavskog govora Rukavca i blie okolice, Adami, Rijeka-Opatija-Matulji, 2001. ime Rui Sudev: Pian i pinski idiomi, C.A.S.H, Pula, 1999. Ivan Mahulja: Rjenik omialjskoga govora, RINAZ, Rijeka-Omialj, 2006. Nikola Veli: Besedar Bejske Tramuntane, Adami, Mali Loinj-BeliRijeka, 2003. Radojka Baldi-ugum: Beside katelanske, Muzej grada Katela, Katela, 2006. 63 Navedeno prema Mijatoviu (Ganga, 27).
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
25
koju ne treba uvijek olako odbacivati, ganga je ime dobila po slogovima koji se ponavljaju. Nosi dri da, kad bi navedeni slogovi motivirali rije ganga, onda bi se ona pojavljivala i u varijantnim oblicima genga, ginga, gnga, gonga, gunga (1999: 76-77). Zato? Moda zato to najee pratnja izgovara: gan, gan Ili to je narodnom uhu upravo ta tvorba najmilija, jer daje najprikladniji timbar U gangi je inkorporiran zvuk imitiranja gusala. Nikola Buble (1992: 151) to ovako objanjava: Ganga je po sadraju i formi glazbena pojava koja je najveim dijelom nastala tako to je pojednostavljenom obliku ojkanja (putnikog pjevanja, treskanja) inkorporiran zvuk oponaanja gusala, ili pak jednostavno pridodan part imitiranja zvuka gusala. Dakako da su u tom dinamikom procesu prvotne dionice ojkanja doivjele stanovite promjene i na kraju dobile drukiju ulogu, a time i poneto izmijenile svoj glazbeni karakter. Navedenom ide u prilog injenica da narod mahom dri da naziv ganga [dolazi] odatle to su do u razmjerno blioj prolosti uglavnom, a danas u mnogim prilikama, dok je glavni pjeva pjevao tekst u cijelosti, drugi pjevai (nije bilo nuno ni da znaju tekst) pjevali napjev na slogovima gangan, gan-gan; ponajvema prema vokalima pjesme, hotimice imitirajui gusle (neki kau jo i diple i svirala). Otuda i danas, prema svjedoanstvima vie istraivaa, obiaj da se za pjevanje onih koji prate, 'voze', 'gangaju', vodeeg pjevaa na muklim vokalima ili slogovima, kae da - 'gusle'; otuda i uzreica pjevaa gange: Ti pivaj, ja u guslit (gudit).64 Uostalom, onomatopejskog postanja je i jkavica (jknje ili vjknje, impf. jkat), pjevanje po izvoenju oduljih tonova na slogu oj (oj-oj-oj-oj; o-o) i dakako rra (re-re). Ganga je - bez obzira koliko je po svom tonskom ustrojstvu gruba i divlja - meu starijim puanstvom podruja na kojemu se pjeva omiljenija od svih drugih naina pjevanja, i kada smo u naslovu ovog teksta stavili priprosto, mislili smo na jednostavno, prostoduno, a nikako pogrdno. Stoga svakako treba dodati zapaanje o runom zavretku fra Ivana Glibotia (1978): Nakon prvog svjetskog rata jo je neto ulo u ovo pjevanje: runi zavretak. Prije je dvopjev zavravao disonancom sekunde, kao i u ojkanju. I prije nego se uvelo ganganje, i kasnije. Meutim, najedanput se poelo zavravati ovako: posljednji slog bi skliznuo za nekoliko tonova i momci bi, kao ovjek kad se napije dobra vina pa se otrese, izgovorili kretavim glasom taj slog u glisandu ili portamentu, kako bi se izrazilo glazbenim rjenikom. To su uveli bijesni momci u piu i tako ostalo. Na alost! Da je tomu tako, dokaz je ensko pjevanje. enske ne prave te rune kadence, nego zavravaju u istoj i lijepoj sekundi, tako su
64
U narodu i danas ivi naziv gusla (guslar, guslaa) za onoga koji prati pjevaa u gangi. Gslr (Imot, 121; Stud, 141).
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
26
prije inili svi. Stoga je daleko ljepe ensko ganganje od mukog.... Kad bi se ispravili oni runi i divlji zavreci, i Nijemci bi ih rado sluali (sic!). Na kraju, o sirovosti ili surovosti gange najbolje svjedoi ulomak iz crtice Joze Balia (1970): Vanka nas [Cista Velika] doekae hladni nalet bure i posljednji akordi gange 'je li Cista di je nekad bila', to dopirahu iz jedne od onih ulica skrivenih tamom i suhozidinama. Jo malo, kad vrh Vitrenika umre u nestajuem crvenilu zalaska dana, sunut e iz tih Kegeljovih, Mandaria, Burazinovih ulica, skupine momaka sildija i silazei na cestu javit e se na progonima kratkom gangom odlaska i otpozdrava. A ta njihova ganga nije umiljato katunsko ojkanje, to cure znade izmamiti na solare ni nabusito kreevsko pjevanje na duak, kao ni tako brza i jecajua ugljanska ganga s primjesama sinjske rere. To je ona po Krajini poznata ciska ganga, silovita i muka, to je ovjek najupeatljivije ponese iz jedne od tih etvrtastih kamenih kua pri cesti, gdje poneka skupina sildija listi bukaru za bukarom crnog vina reskog okusa, odluna da te subotnje veeri, veeri od sila ne dere uzalud opanke preko ciske i katunske juti. Kad vrijeme postane neizdrljivo neprolazno, neto stane u zraku, a bukara bukaru pone smjenjivati u suludom ritmu, javit e se iznenada gangom, riknut e neka okoprna momina 'krvi moja pasi te popili'. utljivi mrki pratioci zagangat e dugim punim glasovima, slono ojkajui pri prelomima. Prozorska stakla javit e se slabim treskom, zadrhtat e plamen svijee, a ganga e pjevae i sluatelje na asak iznijeti na pradjedovske megdane, krv e silovito navrijeti u slijepe oi, vranim konjima suknut e modrikasti plamen iz nozdrva, zaigrat e u propnju zeki kad se uzengije krvniki zabodu u porebricu, pripaaju poleti ruka za drkom karikaa. S posljednjim akordima gange 'ako bi te dumani prolili', poslanim zadnjom snagom glasnika, krv se polako vraa u tokove kao rijeka u korito nakon poplave. Tada ve sildije stiu na odredita. Neki krasom dolje, prema Balia docu, to mami daljinom, djevojkama i skrivenou, neki hajdukom oputinom padinom crnograbovinom obraslog Vitrenika prema kreevskim zaseocima, skrivenim u suhozidinama i gomilama iskrenog kamenja sovure, neki ravno cestom istoku Crljivice sa sedam bunara za Provo i Lovre, neki k zapadu prema Biorinama, Budimirima i Ugljanima. A neki za depet nadoloj buri bosanki prema Dobranjima i Svibu, preko ogoljelih posljednjih obronaka Kamenice. U zoru, kad se zakrvavi bilo Sidoe, kad se pijetli jave po drugi put nadmeui se u kukurijeku, a ogladnjelo govee zabrenca bronzom prebirui ogrizine, vraajui se sneni sa sila, zastat e sildije askom na progonima, smotati posljednji cigar kije i ispod glasa javiti se otegnutom gangom povratka 'i sino sam moja eljo iva'. Promukle glasove umornih pjevaa primit e tiina objeruke, ojaat ih i poslati prema zaseocima
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
27
Literatura
(Kratice koje se nalaze u tekstu, ovdje su oznaene masnim slovima na poetku retka. Ostala literatura - uglavnom ako se radi o uputnicama ili rjenicima mjesnih govora - navodi se u biljekama. U uglatim zagradama donose se informacije o drugim izdanjima)
Adok - Rjenik hrvatskosrpskoga knjievnog jezika, 1-2, MH i MS, Zagreb-Novi Sad, 1967.
Ajeti, 1961 - Idriz Ajeti: Istorijski razvitak gegijskog govora Arbanasa kod Zadra, DjelaBiH, Balkanoloki institut, knj. 3, Sarajevo. ARj - Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1-23, JAZU, Zagreb, 1880.-1976. Bali, 1970 - Jozo Bali: Postojbinom gange, ImotKr, br. 10, str. 6. Bari, 1959 - Henrik Bari: Istorija arbanakog jezika, DjelaBiH, Balkanoloki institut, knj. 1. BenRj - Julije Benei: Rjenik hrvatskoga knjievnog jezika od Preporoda do I. G. Kovaia (1-12, a-rzati), JAZU, Zagreb, 1985-1988. BI - Franjo Ivekovi, Ivan Broz: Rjenik hrvatskoga jezika, 1-2, tamparija Karla Albrechta, Zagreb, 1901. Bo - Giuseppe Boerio: Dizionario del dialetto veneziano, Venezia, 1856. [reprint: Martello, Milano, 1971].
Bogat - Jerolim Kavanjin: Bogatstvo i ubotvo (pr. Josip Aranza), SPH, knj. 22, 1913.
Bonifai, 1957 - Nikola Bonifai Roin: esti kontinent, Rad, 313 (235-278). Buble, 1992 - Nikola Buble: Ganga u kontekstu svekolike autohtone folklorne glazbe dalmatinske Zagore i zapadne Hercegovine, ImZb, 1 (143-163) [BaGl, 1993, 2 (125-158)]. Budimir/Lovri, 1999 - Stipan Budimir & Andrija-eljko Lovri: Poredbeni iskon i znaenje gange i steaka, Ognjite, 10 (346-351). DL - Mate Hraste, Petar imunovi, Reinhold Olesch: akavisch-deutscher Lexikon, 1-3, Bhlau Verlag, Kln-Wien, 1979-1983. aleta, 2007 - Joko aleta: Antropoloki pregled glazbovanja, u: DalZag (549-556). orovi, 1923 - Vladimir orovi: Napomene o albanskim tragovima u Hercegovini, AAS, knj. 1, sv. 1-2 (201-205). Dedijer, 1909 - Jevto Dedijer: Hercegovina - antropogeografske studije, SEZb, 12 (1- 448); [Naselja srpskih zemalja, knj. 6].
DicHab - Juraj Habdeli: Dictionar ili Rchi Szlovenske zvexega ukup zebrane, u red postaulyene, i Diachkemi zlahkotene, Pri odvetku Widmanstadiussa, U Nemskom Gradczu,
1670. [reprint: KS, Zagreb, 1989].
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
28
Dict - Faust Vrani: Dictonarium quinque nobilissimarum Europae linguarum Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungarike, Apud Nicolaum Morettum, Venetiis, 1595.
[reprint: NL, Zagreb, 61992].
Dizion - Ardelio Della Bella: Dizionario italiano, latino, illirico, Stamperia privilegiata,
Ragusa (pr. Petar Bai), 21785. [1. ed. Presso Cristoforo Zanne, Venezia, 1728]. DjelaMD - Marin Dri: Djela (pr. Frano ale), CKD, Zagreb, 21987. Do - Mario Doria: Grande dizionario del dialetto triestino - storico, etimologico, fraselogico, Il Meridiano, Trieste, 21987. Dobroni, 1915 - Antun Dobroni: 'Ojkanje'. Prilog za prouavanje geneze nae puke popevke, ZbNO, 20/1 (1-25). ERj - Petar Skok: Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1-4, JAZU, Zagreb, 1971-1974. ESRJ, Vasmer - : , 1-4, ( - . . ), , , 1986-1987. [Max Vasmer: Russisches Etymologisches Wrterbuch, Heidelberg, 1950-1958]. ESSJA, Trubaev - - . . ( . . . ), 1-31, . . . , , 1974-2005. EWA - Gustav Meyer: Etymologisches Wrterbuch der albanesischen Sprache, Karl J. Trbner, Straburg, 1891. EWS - Franc Mikloi (Fran, Franz Miklosich): Etymologisches Wrterbuch der slavischen Sprachen, Wilhelm Braumller, Wien, 1886. Fancev, 1940 - Franjo Fancev: Graa za pjesniki leksikon hrvatskoga jezika. Zaeti zainati (zainavac - zainka), Graa, 15 (182-200). FGjSh - Fjalor i gjuhs shqipe (Kostaq Cipo et al.), Akademia e shkencave e RPS t Shqipris, Tiran, 1954.
Fjalor - Abdullah Zajmi (et al.): Fjalor shqip serbokraotisht (Albansko srpskohrvatski renik),
Instituti albanologjik, Prishtin, 1981.
Ganga - Anelko Mijatovi: Ganga - pismice iz Hercegovine, Imotske krajine, od Duvna, Livna i Kupresa, Naa ognjita, Tomislavgrad, 22004. Gazo - Ivan Belostenec (Joannis Bllosztncz): Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium, Typis Joannis Baptistae Weitz, Zagrabiae, 1740. [reprint: 1-2, LiberMladost, Zagreb, 1972/3; Stari grad, 1998]. Gliboti, 1978 - Ivan Gliboti:Nae ojkanje i ganganje, ImotKr, 15. 9. 1978.
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
29
HER - Hrvatski enciklopedijski rjenik (Ljiljana Joji, Ranko Matasovi et al.), NL-EPH, Zagreb, 32004. HKT - Jeronim etka: Hrvatska kranska terminologija, Knjinica Marije, Split, 21976. HNPIKO - Hrvatske narodne pjesme to se pjevaju u Istri i na Kvarnerskih otocih (pretampane iz Nae sloge potporom Matice hrvatske), Trst, 1880. [reprint: Istarsko knjievno drutvo Juraj Dobrila, Pazin, 1997]. HOL - Hrvatski obiteljski leksikon, 1-11, (pr. Tomislav Ladan), EPH-LZMK, Zagreb, 2005.
Imocki - Silvestar Kutlea: ivot i obiaji u Imockoj krajini (pr. Vesna ulinoviKonstantinovi), MH Imotski - HAZU, Zavod za znanstveni i umjetniki rad u Splitu, Imotski, 1993. Imot - Ivan Branko amija: Rjenik imotsko-bekijskoga govora, Drutvo Lovreana, Zagreb, 2004. IRHR - August Kovaec: Istrorumunjsko-hrvatski rjenik, ZUM, Pula, 1998. JE - Vojmir Vinja: Jadranske etimologije, 1-3, JAZU-K, Zagreb, 1998-2004.
Jud - Marko Maruli: Judita (pr. Milan Mogu), EPH, Zagreb, 2008.
Kajtazi, 2008 - Veljko Kajtazi: Romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rjenik, Odjel za orijentalistiku Hrvatskog filolokog drutva i udruga Kali Sala, Zagreb. KaRj - Bartol Kai (Bartholomaeus Cassius, Bartolomeo Cassio): Manuskript bez naslova (hrvatsko/akavsko-talijanski rjenik), Rim, 1599. (?), [Hrvatsko-talijanski rjenik s konverzacijskim prirunikom (pr. Vladimir Horvat), KS i Zavod za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku, Zagreb, 1990]. Kraljevi, 2008 Ante Kraljevi: Uporaba stiha u http://www.ganga.hr/html/ante_kraljeviae.html (Retrieved January 20, 2008).
gangi,
IR:
Krlea, 1977 - Miroslav Krlea: Dnevnik 1914-17, Davni dani I, (pr. Anelko Malinar), Osloboenje, Sarajevo. Kuba, 1898/9 - Ljudevit Kuba: Narodna glazbena umjetnost u Dalmaciji (po strunom svom putovanju iz g. 1890. i 1982), ZbNO, 3 (1-16, 167-182), 4 (1-33, 161-183). Kuha, 1877-1883 - Franjo Kuha: Prilog za povjest glasbe junoslovjenske, Rad, 1877, 38 (1-78), 39 (65-114), 41 (1-48), 1878, 45 (1-49), 1879, 50 (44-95), 1882, 62 (134-186), 1883, 63 (71-112). Kuha, 1905-1909 - Franjo Kuha: Osobine narodne glazbe, naroito hrvatske, Rad, 1905, 160 (116-251), 1908, 174 (117-236), 1909, 176 (1-82)
LexJam - Andrija Jambrei, Franjo Sunik: Lexicon Latinum interpretatione Illyrica, Germanica et Hungarica locuples, Zagrebiae, 1742. [reprint: IHJJ, Zagreb, 1992].
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
30
Lovri, 1997 - Andrija-eljko Lovri: Arhaina puka predaja u 'cajkajini' brdskih sela na otoku Krku, R, 1-2 (167-199). LPal - Franc Mikloi (Franz Miklosich): Lexicon palaeoslovenico-graeco-latinum, Guilelmus Braumller, Vindobonae, 1862-1865. Luin, 2002 - Bratislav Luin: Tekstoloki i leksikoloki prinosi Marulievoj Juditi, CM, 11 (207-232). Mann, 21948 - Stuart Edward Mann: An historical Albanian-English dictionary, Longmans, Green and Co., London-New York. Mari, 1938 - Branko Mari (Mariji): Pentatonika u bosansko-hercegovakoj pukoj muzici, SvCec, god. 32, sv. 2 (37-39); sv. 3 (73-76), sv. 4 (114-115). Mari, 1940 - Branko Mari (Mariji): Iz podruja gange, Napredak (Hrvatski narodni kalendar za godinu 1941), 31 (41-46). ME - Muzika enciklopedija, 1-3, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 21971-1977. Mi - Luigi Miotto: Vocabolario del dialetto veneto-dalmata, LINT, Trieste, 1991. Milas, 1981 - Mijo Milas: Asan-aginiin zaviaj - povijesno-kulturni kontekst narodne balade, Imotska krajina, Imotski. Mirdita, 1976 - Zef Mirdita: Knjiga o Ilirima, Republika, 6 (708-719). MonSerb - Franz Miklosich: Monumenta Serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii, Apud Guilelmum Braumller, Vinnae, 1858. Nosi, 1999 - Milan Nosi: Podrijetlo rijei ganga, Rije, Rijeka, 5, sv. 1 (74-80). Orel, 1998 - Vladimir E. Orel: Albanian etymological dictionary, Brill, Leiden. P&S - Ivan Raos: Prosjaci & sinovi, MH, SHK, 75, Zagreb, 2004. Palmoti - Dore (Junije) Palmoti: Djela Gjona Gjora Palmotia, 1-4, SPH, knj. 12, 13, 14 i 19, 1882-1892. Petrovi, 2008 Ankica Petrovi: Perceptions of Ganga; http://www.imota.net/html/ankica_petroviae.html (Retrieved January 20, 2008). IR:
Pi - Gianni Pinguentini: Nuovo dizionario del dialetto triestino - storico, etimologico, fraseologico, Cappelli, Bologna, 31969. [reprint: Del Bianco Editore, Modena, 2000]. Piccio, 1928 - Dizionario veneziano-italiano - con note grammaticali e fonologiche seguite da testi dialettali, Libreria Emiliana, Venezia [reprint: Filippi Editore, Venezia, 1967].
Planine - Petar Zorani: Planine, (ur. Franjo velec, Josip Vonina), SPH, knj. 41 [Planine, in
Venetia, appresso Domenico Farri, in contrata di S. Antonino, 1569; faksimil 1. izdanja, JAZU, Zagreb, 1952; Djela Petra Zorania, Antuna Sasina, Savka Guetia Bendevievia, SPH, 1888, knj. 16 (ur. Pero Budmani)].
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
31
Prati, 1968 - Angelico Prati: Etimologie venete, Istituto per la collaborazione culturale, Venezia-Roma. Putanec, 1985 - Valentin Putanec: Prilog za prouavanje aloglotema u hrvatskom ili srpskom jeziku: Maruliev hapaks datati = zdatati kao romanizam, u: ZbSkok, 409-414. Putanec, 1991 - Valentin Putanec: Dijalektalni dalmatinizam datati/zdatati od Marulia preko Kavanjina do naih dana, R, 2 (53-61). Putanec, 2003 - Etimoloki prinosi (29) - Ganga 'pjesma. pjevanje (i vrsta pjevanja)', RIJJ, 29 (232-238). RArb - Henrik Bari: Renik srpskoga ili hrvatskoga i arbanaskoga jezika, I. dio (A-O), JAZU, Zagreb, 1950. RazD - Josip Ribari: Razmjetaj junoslovenskih dijalekata na poluotoku Istri, SDZb, knj. 9, 1940. [Novo izdanje: O istarskim dijalektima (pr. Jasna Vince), Josip Turinovi, Pazin, 2002. (rjenik 153-226)]. RHT - Dragutin Antun Pari: Rjenik hrvatsko-talijanski, Narodni list, Zadar, 31901. [reprint: ArTresor studio, Zagreb, 1995]. RibPrig - Petar Hektorovi: Ribanje i ribarsko prigovaranje (pr. Frano ale), K, Zagreb, 1974. [Pjesme Petra Hektorovia i Hanibala Lucia, SPH, knj. 6, 1874; Djela Petra Hektorovia (pr. Josip Vonina), SPH, knj. 39, 1986].
Rics - Jose Voltiggi Istrianin (Giuseppe, Josip Volti): Ricsoslovnik illiricskoga, italianskoga i nimacskoga jezika, u pritesctenici Kurtzbecka, Becs (Vienna), 1803. [izbor iz Rioslovnika u: Beka pisma (135-261), ur. Zvanje rnja, Pula-Rijeka, 1981].
Rihtman, 1958 - Cvjetko Rihtman: O ilirskom porijeklu polifonih oblika narodne muzike Bosne i Hercegovine, u: Rad Kongresa folklorista Jugoslavije na Bjelanici 1955. i u Puli 1952, (p. ot. 99-104), Zagreb. Rihtman-otri, 1970 - Dunja Rihtman-otri: Narodna muzika tradicija litikog podruja, GZM, n. s. (etnologija), sv. 24-25 (363-417), Sarajevo. RjDZ - Ivica i Filip Gusi: Rjenik govora Dalmatinske zagore i Zapadne Hercegovine, vl. n., Zagreb, 2004.
Rjeosl - Joakim Stulli Dubrocsanin: Rjecssloxje komu donosuse upotrebljenia, urednia, mucsnia istieh jezika krasnoslovja nacsini, izgovaranja i prorjecsja (Illir. Ital. Latin.), 1-2, po
Antunu Martekini, Dubrovnik, 1806. [reprint: Verlag Otto Sagner, Mnchen, 1985]. RjLZ - Rjenik hrvatskoga jezika (ur. Jure onje et al.), LZMK-K, Zagreb, 2000. RKSS - uro Danii: Rjenik iz knjievnih starina srpskih, 1-3, u Dravnoj tampariji, Biograd, 1863-1864. [reprint: Akademische Druck und Verlagsanstalt, Graz, 1962; Vuk Karadi, Beograd, 1975].
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
32
RMS - Renik srpskohrvatskoga knjievnog jezika, 1-6, Matica srpska, Novi Sad, 1976-1976. [drugo fototipsko izdanje 1990]. Ro - Enrico Rosamani: Vocabolario giuliano - dei dialetti parlati nella Venezia Giulia, in Istria, in Dalmazia, a Grado e nel Molfalconese, LINT, Trieste, 21999. RSA - Renik srpskohrvatskog knjievnog i narodnog jezika (1-17, A-opovo), SANU, Beograd, 1959. i d.
Slav - Petar Skok: Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, 1-2, Jadranski institut
JAZU, Zagreb, 1950. SrRj - Vuk Stef. Karadi: Srpski rjenik istumaen njemakijem i latinskijem rijeima, tamparija Jermenskog manastira, Be, 2 1852. [reprint: Nolit, Beograd, 1977]. StGj - Eqrem abej: Studime gjuhsore [sabrana djela], 1-9, Rilindja, Prishtin, 1986-1989. Stud - Ivan Babi: Studenaki rjenik, upni ured Studenci, Studenci, 2008. Tentor, 1925/6 - Mate Tentor: Prilog Bernekerovu rjeniku, JF, 5 (202-214). Tentor, 1950 - Mate Tentor: Leksika slaganja creskoga narjeja i slovenskoga jezika protiv Vukova jezika, Razprave, 1; cl. II (69-92).
Term - Petar Skok: Naa pomorska i ribarska terminologija na Jadranu. Od koga nauie jadranski Jugosloveni pomorstvo i ribarstvo, Jadranska straa, Split, 1933.
Tkali, 1892 - Ivan Tkali: Izprave o progonu vjeticah u Hrvatskoj, Starine, 25 (1-102). Ujevi, 1996 - Ante Ujevia: Lovreka ganga, Osnovna kola S. S. Kranjevia-Biakova, Lovre-Zagreb. VAn - Vladimir Ani: Veliki rjenik hrvatskoga jezika (pr. Ljiljana Joji), NL, Zagreb, 32009. (CD-ROM, 2004), [Rjenik hrvatskoga jezika, NL, Zagreb, 32000. (CD-ROM, NL-EPH, 2007]. Vetranovi - Mavro Vetranovi: Pjesme (pr. Vatroslav Jagi i uro Danii), SPH, knj. 3-4, 1871-1872.
Vrbnik - Ivan ic: Vrbnik na otoku Krku - narodni ivot i obiaji, ZbNO, 1899, 4/2 (221243), 1900, 5/1 (51-83), 1900, 5/2 (201-252), 1901, 6/1 (1-52), 1901, 6/2 (161-186), 1902, 7/2 (295-353), 1910, 15/2 (161-203), 1915, 20/1 (89-121), 1915, 20/2 (254-284), 1916, 21/1 (1745), 1949, 33 (5-74) [reprint: Adami, Rijeka-Zagreb-Krk, 2001]. Vukovi, 2005 - Mladen Vukovi: Gangai nai prvi etno glazbenici (117-134), u: Zaviajno blago u funkciji razvoja Zabiokovlja, (pr. Anelko Mrkonji), KK, Split. ganec, 1951 - Osnovni stilovi hrvatskih narodnih pjesama, u: Hrvatske narodne pjesme i plesovi, sv. 1 (ur. Vinko ganec i Nada Sremec), Seljaka sloga, 5-9, Zagreb.
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
33
Kratice nakladnikih cjelina, zbornika, asopisa

AAS - Arhiv za arbanasku starinu, jezik i etnologiju, 1-3, (ur. Henrik Bari), Seminar za arbanasku starinu, Beograd, 1923-1926, [knj. 4, sv. 1, Instituti albanologjik, Prishtin, 1969]. BaGl - Bainski glasi - junohrvatski etnomuzikoloki godinjak, Centar za kulturu u Omiu - Umjetnika akademija Sveuilita u Splitu, Omi, 1991. i d. CM - Colloquia Maruliana (godinjak), Marulianum, centar za prouavanje Marka Marulia i njegova humanistikoga kruga, KK, Split, 1992. i d. R - akavska ri (polugodinjak za prouavanje akavske rijei), Split, 1970. i d. DalZag - Dalmatinska zagora nepoznata zemlja (ur. Joko Belamari, Marko Gri), Galerija Klovievi dvori, Zagreb, 2007. DjelaBiH - Djela (povremena izdanja - Nauno drutvo NR Bosne i Hercegovine; ANUBiH), Odjeljenje drutvenih nauka, 1954. i d.; Odjeljenje istorijsko-filolokih nauka, 1954. i d.; Centar za balkanoloke studije, 1959. i d., Sarajevo. Graa - Graa za povijest knjievnosti hrvatske (povremena publikacija JAZU/HAZU), Zagreb, 1897. i d. GZM - Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo, 1889.-1943. Nova serija 1945. Od 1946. do 1953. bile su izdvojene Drutvene nauke, a od 1954. one se dijele na Istoriju i Etnografiju (1954.-1957.) i Arheologiju (1954-). Od 1958. kree zasebno i Etnologija. Tri osnovna smjera (Prirodne nauke, Arheologija i Etnologija) sainjavaju dananju formu GZM. ImotKr - Imotska krajina (novine, mjesenik), Narodno sveuilite Imotski (Zadruna tampa, Opinska konferencija SSRNH, Skuptina opine), Imotski, 1970. i d. ImZb - Imotski zbornik (godinjak), MH, Imotski, 1992. i d. JF - Junoslovenski filolog (SANU, Institut za srpski jezik), Beograd, 1913. i d. Napredak - hrvatski narodni kalendar (hrvatski narodni godinjak), Sarajevo, 1907-1948; Napredak, HKD, Sarajevo, 1991. i d. Ognjite - hrvatski knjievni ljetopis (smotra), nakladno novinska tvrtka Grgur Ninski; naklada Zlatko Tomii, Zagreb-Karlovac, 1990. i d. Rad - povremena publikacija JAZU/HAZU, Zagreb, 1867. i d. Razprave - SAZU, Razred za filoloke in literarne vede, Ljubljana, 1950. i d. Republika - mjesenik za knjievnost, umjetnost i drutvo, Zagreb, 1945. i d. Rije - asopis za hrvatski jezik i knjievnost (asopis za slavensku filologiju), Hrvatsko filoloko drutvo, Rijeka, 1995. i d. SDZb - Srpski dijalektoloki zbornik, SKA/SANU, Beograd, 1905. i d.
Lorger: Ganga/is.
24.11.2011
34
Seljaka sloga - glasilo istoimenog seljakog prosvjetnog i dobrotvornog drutva u Zagrebu s ograncima po selima, 1-18, 1936-1956, Zagreb. SPH - Stari pisci hrvatski, JAZU/HAZU, Zagreb, 1869. i d. Starine - povremena publikacija JAZU/HAZU, Zagreb, 1869. i d. SvCec - Sv. Cecilija: 1. ser. (list za puku crkvenu glasbu i pjevanje), Zagreb, 1877-1884; 2. ser. (smotra za promicanje crkvene glazbe), glasilo Cecilijina drutva, Zagreb, 1907-1944; 3. ser. (asopis za duhovnu [sakralnu] glazbu), Glasilo Instituta za crkvenu glazbu Albe Vidakovi KBF Sveuilita u Zagrebu i Hrvatskog drutva crkvenih glazbenika, Zagreb, 1969. i d. ZbNO - Zbornik za narodni ivot i obiaje junih Slavena, JAZU/HAZU, 1-54, Zagreb, 1896-2000. ZbSkok - Zbornik u ast Petru Skoku o stotoj obljetnici roenja (1881-1956), JAZU, Zagreb, 1985.

Ganga 3 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ganga 3 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Lorger: Ganga/is.

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

SREKO LORGER knjievnik Transka 5 A, HR - 21000 Split srecko.lorger@st.t-com.hr

ganga je najee veselica, grupna zabava, provod, banenje, lumperaj i

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

Moe, dragi, ako e na putu, samo vadi nimaku valutu!

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

Ganga, kao to pie Nikola Buble, pripada osebujnom glazbenom svijetu,

moja ko te izmislija / kutor Mate, aval ga odnija.4 injenica je da se ono to

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

glazbeno-psihologiki povod (1915: 2).

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

Mladen Vukovi (2005: 123) dodaje jo dva:

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

Franjo Tuman gleda sa nebesa, / kako Mesi Hrvatsku rastresa.

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

*ganati *gadati ( . 1, 391) (ESJJA, 6, 99-100).

gonetni, gonetnik m (Dizion, 1, 311-2).18

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

zagonetka itd. Meutim, uzimajui u obzir lingvistiku geografiju (imotsko-bekijski areal) i

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

kndonjs (italac), kndue (itati).

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

karmuo(-ua); gutuo(-ua), kutuo(-ua), - costare; grabosnc, starocrnogorsko kravosc;

cantica. Palma e himna e chanch t pirtit - in psalmis et hymnis et canticis spiritualibus.38

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

Leki takoer su albanskog podrijetla. orovi upozorava i na pravoslavnu obitelj Barzeta u

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

ma ne naki kakvi mu je unuk).60 U splitskim rjenicima, naravno, uoava se akcenatska

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

Kratice nakladnikih cjelina, zbornika, asopisa

font: 00 ZRCola, stara irilica 01 CERKola

You might also like

ganati gadati ( . 1, 391) (ESJJA, 6, 99-100).