Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, virtualna nastava iz Povijesti glazbe, Marija Benić Zovko, prof.

UVOD U KLASICIZAM
U razdoblju pretklasicizma (1730. – 1770.) mnoge su značajke baroknog stila napuštene i
pripremljene su promjene koje će donijeti novo stilsko razdoblje – klasicizam.
Klasicizam je umjetnički stil obilježen jasnoćom i skladom te prevlašću razuma nad osjećajima. Trajao
je od 1770. do 1820.
Potrebno je razlikovati pojmove klasicizam i klasika. To nisu sinonimi. Dok klasicizam označava
umjetnički stil, pojam klasika označava djela trajne vrijednosti koja su postala uzor i kanon umjetničkog
stvaranja, bez obzira na vremensko razdoblje u kojemu su nastala. Možemo stoga slobodno reći da su
djela J. S. Bacha klasični primjeri zapadne glazbene umjetnosti, no kažemo li da su djela J. S. Bacha
klasicistička, napravili smo veliku pogrešku jer smo time Bachova djela odredili stilom klasicizma, a
znamo da pripadaju baroknom stilu.

Gotovo je cijelo 18. stoljeće obilježeno svjetonazorom prosvjetiteljstva. Kroz pokret prosvjetiteljstva
racionalizam se iz uskog kruga znanstvenika i filozofa proširio u politički život i javno mnijenje. U
salonima aristokrata i bogatih građana vodile su se filozofske rasprave, a filozofija je bila toliko
popularna da se 18. stoljeće naziva filozofskim stoljećem. Intelektualno ozračje potaklo je
sveobuhvatno zanimanje za znanost. Prosvjetiteljske su se ideje temeljile na novim znanstvenim
spoznajama 17. stoljeća, koje su u 18. stoljeću potakle novu vjeru u razum i napredak. Rezultat novih
težnji građanske klase, te sredstvo idejne borbe filozofa, znanstvenika, ekonomista i drugih okupljenih
oko D. Diderota bilo je pokretanje Encyclopédie ou Dictionnaire Raisonné des sciences, des arts et des
métiers (Encikolopedija ili univerzalni rječnik umjetnosti, znanosti i zanata) 1751. Do 1780. tiskano je 35
svezaka Enciklopedije u kojima je sakupljeno sve dotadašnje znanje, a ono je trebalo služiti pouci i
odgoju naroda. Članke iz područja glazbe pisao je J. J. Rousseau.
Najmoćniji vladari u 18. stoljeću bili su nadahnuti prosvjetiteljskim idejama. Pruski kralj Fridrich II.
Veliki, austrijski car Josip II., ruska carica Katarina II. Velika, kao prosvijećeni apsolutisti, brinuli su se za
širenje obrazovanja i napredak znanosti i umjetnosti. Građanstvo je postalo sve bogatije, a time je
ojačala i njegova politička moć. Duhovna revolucija koju su provodili prosvjetitelji pripremila je i
društvenu revoluciju. Francuska revolucija (1789.) dogodila se za vrijeme Haydnova, Mozartova i
Beethovenova života, a njezine će posljedice oblikovati svijet 19. stoljeća.

Utjecaj filozofije i znanosti odrazio se i na umjetnost. Ona više nije bila zabava izabranih, nego je
trebala odgajati i oplemenjivati sve ljude, a u to vrijeme prvenstveno građanstvo. Glazba je imala
osobitu važnost. Kraljevi, carevi i bogati plemići i dalje su uzdržavali privatne orkestre, a u svojim su
palačama priređivali operne izvedbe i koncerte. Mnogi su veliki skladateji služili aristokratskim
gospodarima, imajući obvezu udovoljavati njihovim željama, narudžbama i ukusu. Bogaćenjem
Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, virtualna nastava iz Povijesti glazbe, Marija Benić Zovko, prof.

građanstva, stvaraju se uvjeti za razvoj građanske umjetnosti, a građanski glazbeni život odvija se kroz
kućno muziciranje i javne koncerte. Građanski saloni tako postaju novi izvedbeni prostori, a javni
koncerti odvijaju se u kazalištima, koncertnim dvoranama i na javnim prostorima (vrtovi, parkovi,
gradski trgovi).
Krajem 18. stoljeća mijenja se društveni položaj skladatelja. Primjerice, dok je Haydn još uvijek bio
u službi na dvoru Esterhazyja, Mozart i Beethoven bili su samostalni umjetnici. To znači da nisu bili u
dvorskoj službi velikaša, nego su slobodno stvarali, ali su zato morali sami plaćati izvođače svojih djela,
tražiti koncertnu dvoranu, ugovarati tiskanje djela i zadovoljiti ukus široke publike.
Dobro odgojeni građanin toga vremena obično je svirao violinu ili klavir. Glazbeno znanje više nije
bilo samo zanatsko umijeće profesionalnih glazbenika, nego je odražavalo društveni status, ugled i
opću kulturu. Većina profesionalnih glazbenika usput se bavila podučavanjem. Tako su npr. Haydn i
Mozart neko vrijeme podučavali Beethovena, a Beethovenov učenik bio je C. Czerny.
Glazbeno stvaralaštvo klasicizma obilježila su trojica skladatelja: Joseph Haydn, Wolfgang Amadeus
Mozart i Ludwig van Beethoven. Nazivamo ih bečkim klasičarima. „Bečkim“ zato što su, iako niti jedan
nije tamo rođen, sva trojica djelovala u Beču, kozmopolitskom gradu i velikom europskom kulturnom
centru. Bečki glazbeni život bio je vrlo bogat: odvijao se na carskom dvoru i u brojnim aristokratskim i
bogatim građanskim palačama. Mnogi su se plemići amaterski bavili glazbom: car Josip II. bio je dobar
violončelist, a nadvojvoda Rudolf učio je kod Beethoven klavir i kompoziciju. „Klasičarima“ se nazivaju
jer su stvorili kanonska djela povijesti glazbe. Kanonska djela znači da su postala uzor svim budućim
skladateljskim generacijama, bez obzira na njihovu stilsku pripadnost. Dakako, Haydn, Mozart i
Beethoven stilski pripadaju klasicizmu.

Glazbene značajke klasicizma

Klasicizam prije svega obilježava prevlast homofonije nad polifonijom. Pozornost se usmjerava na
pjevne melodije praćene akordičkom pratnjom. Struktura melodija počiva na jednostavnosti,
pravilnosti i simetriji. Za razliku od baroknih melodija koje su asimetrične građe, pa se nižu fraze
različitih duljina, primjerice, od dva i pol taka, 3 takta, jednog i pol takta i sl., klasicističke melodije čine
pravilna fraziranja tj. dvotaktne ili četverotaktne fraze. Dvije fraze redovito čine formu višeg reda, a to
je opet simetrična glazbena rečenica sastavljena od 4, 8 ili 12 taktova. Dvije rečenice mogle su se potom
stapatu u sljedeću formu višeg reda – u glazbenu periodu.
Periodu čine dvije glazbene rečenice, koje imaju jednake početke, ali različite završetke. Prva rečenica
uglavnom završava na dominanti, a druga na tonici. Izgradnja skladbe nastavlja se dalje – spajanjem
manjih formalnih cjelina nastaju veće:
fraza + fraza = rečenica
rečenica + rečenica = perioda
Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, virtualna nastava iz Povijesti glazbe, Marija Benić Zovko, prof.

D T

Gore navedeni primjer skladan je kao glazbena perioda. Prvih osam taktova čine veliku glazbenu
rečenicu, koja kadencira na dominanti. Druga rečenica su sljedećih osam taktova koji kadenciraju na
tonici. Obje su rečenice u prvih šest taktova identične. Razlikuju se samo u kadencama. Zato kažemo
da čine glazbenu periodu.
U klasicizmu nestaje basso continuo, a improvizacija ustupa mjesto jasno ispisanim dionicama. Pod
utjecajem racionalizma, skladatelji su tražili da izvođač slijedi zapisanu partituru.
Ritam skladbi obilježen je sinkopama, neočekivanim pauzama i brzim izmjenama kratkih i duljih notnih
vrijednosti. Dinamičko nijansiranje sve je raznolikije, javljaju se velike dinamičke gradacije i sve se češće
primjenjuje crescendo i decrescendo.
Harmonijski je jezik jednostavan i temelji se na izmjeni glavnih stupnjeva, a raznolikost i bogatstvo
harmonijskih progresija postiže se modulacijama u različite tonalitete.
Klasicistički orkestar, za razliku od promjenjivog baroknog, ustaljuje svoj sastav. Čine ga 4 skupine:
gudači, drveni puhači, limeni puhači i udaraljke. Temelj klasicističkog orkestra postavio je mannheimski
orkestar. Skladatelji klasicizma dodavali su mu nove instrumente. Tako je u 2. polovici 18. stoljeća u
orkestar ušao klarinet. Mozart prvi počinje koristiti trombone, ali samo u crkvenoj glazbi i operama.
Orkestrom i dalje ravna prvi violinist ili skladatelj za čembalom. Veličina orkestra se mijenjala, mogao
je imati od dvadesetak do šezdesetak svirača.
Klasicizam donosi nove instrumentalne vrste. To su simfonija, sonata, gudački kvartet (i slični komorni
sastavi, npr. klavirski trio) i solistički koncert. Sve su navedene glazbene vrste skladane prema
formalnom modelu sonatnog ciklusa.
Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, virtualna nastava iz Povijesti glazbe, Marija Benić Zovko, prof.

Sonatni ciklus se sastoji od 3 ili 4 stavka, a svaki od stavaka skladan je prema tipičnim formalnim
modelima.
1. stavak 2. stavak 3. stavak 4. stavak
Tempo brzi polagani Umjereni (plesni) brzi

Tema s Rondo
Formalni model Sonatni oblik varijacijama Složena trodijelna
pjesma:
Složena trodijelna Menuet (ili scherzo) Sonatni oblik
pjesma A B A Trio
Menuet (ili scherzo)
Sonatni oblik

Tonalitet Osnovni Srodni Osnovni Osnovni

U tabeli su predočene tipične klasicističke norme (pravila), no skladatelji su od njih često odstupali i
pravila su podvrgavali svojoj umjetničkoj slobodi. Ipak, pravila moramo znati da bismo mogli razumjeti
djela u kojima su ih skladatelji kršili, tj. da bismo mogli bolje razumjeti umjetničke slobode.

Posebno obratite pažnju na razlikovanje triju pojmova:

Sonatni ciklus – sonatni oblik – sonata.
Sonatni ciklus je trostavačni ili četverostavačni formalni model po kojemu su pisane klasicističke
instrumentalne vrste sonata, simfonija, gudački kvartet i solistički koncert.
Vrsta Broj stavaka
Sonata 3 ili 4 stavka
Simfonija 4 stavka
Gudački kvartet 4 stavka
Solistički koncert 3 stavka

Sonatni oblik je jedan stavak sonatnog ciklusa (najčešće prvi). Sastoji se od ekspozicije, provedbe i
reprize. Njegov shematski prikaz ćete naći na istom papiru na kojemu je shematski prikazana
Scarlattijeva sonata. Uočit ćete da sonatni oblik ima dvije teme, pa kažemo da je bitematičan.
Bitematičnost je još jedna bitna značajka klasicizma.
Sonata je instrumentalna vrsta skladana prema formalnom modelu sonatnog ciklusa.
Glazbena škola Vatroslava Lisinskog, virtualna nastava iz Povijesti glazbe, Marija Benić Zovko, prof.

Zadaća
1. Izvuci iz teksta sve što je navedeno o društvenom položaju skladatelja u klasicizmu.
2. Izvuci iz teksta sve što govori o glazbenom životu aristokracije.
3. Izvuci iz teksta sve što govori o glazbenom životu građanstva.
4. Objasni razliku između pojmova klasika i klasicizam.
5. U notnom primjeru označi lukovima fraze, a potom ih prikaži brojčano. Npr. 2+2+2… Broj označava
broj taktova fraze. 2+2+2+2 znači da se rečenica sastoji od četiri dvotaktne fraze.
6. Što je u odnosu na neku npr. Mozartovu sonatu sonatni ciklus, a što sonatni oblik?
7. Opiši sonatni oblik na temelju sheme (shema se nalazi u lekciji o Scarlattijevoj sonati).
8. Navedi jednu ključnu razliku između Scarlattijeve sonate i klasicističke sonate.
9. Kojem stilu pripada neka Scarlattijeva sonata, a kojem Mozartova sonata?
10. Što znači pojam kanonsko djelo? Navedi jedan primjer kanonskog djela. Ako znaš, napiši kojem stilu
pripada.