Četvrta pisana provjera znanja

Književni sadržaj: Dramski tekst, Antika, Grčka tragedija, Antigona

KNJIŽEVNI SADRŽAJ
Dramski tekst i kazališna predstava
✅ Mogu definirati književnoteorijski pojam drama te navesti glavne značajke ovog
književnog roda. (Pogledaj 222. str.)

 Drama – književni rod koji se temelji na dramskom sukobu

✅ Mogu ispravno upotrijebiti i povezati pojmove: dramski sukob, dramska radnja, napetost,
dramska situacija, prizor, scena. (Pogledaj 222. str.)

 Dramski sukob – rezultat suprotsavljenih stavova likova

 Dramska radnja – ostvaruje se izmjenom dramskih situacija
 Dramska napetost – javlja se kao posljedica sukoba među likovima
 Dramska situacija – odnos likova u nekom trenutku (motivi u pripovjednom djelu)
 Prizor ili scena - dio čina koji se prepoznaje po ulasku novoga lika na pozornicu
✅ Mogu opisati dramske likove i istaknuti njihov utjecaj na dramsku radnju. (Pogledaj 223.
str.)

 Dramski likovi – razvojem dramske radnje se sukobljavaju, često se nalaze u nekoj situaciji
koja je presudna za njihov život, svojim govorom i postupcima su pokretači dramske radnje

✅ Mogu opisati značenje sljedećih pojmova u kontekstu strukture dramskog teksta: popis
likova, dijalog, monolog, didaskalije. (Pogledaj 223. str.)

 Popis likova – na početku djela, likovi poredani onako kako se pojavljuju u radnji
 Dijalog – temeljni način izražavanja, njime se likovi sukobljavaju
 Monolog – njime lik izražava osjećaje, stavove, misli i namjere kao da se obraća samom sebi,
zamišljenom sugovorniku ili publici
 Didaskalije – scenske upute čitatelju, redatelju i glumcima (U zagradama i kurzivu)

✅ Mogu opisati vanjsku i unutrašnju dramsku kompoziciju. (Pogledaj 223. str.)

• Vanjska kompozicija – podjela na činove i prizore

• Unutrašnja kompozicija – tijek radnje od uvoda do raspleta
• Ekspozicija ili uvod – kratki dijalog kojim se upoznajemo s početnom situacijom
• Zaplet – uvode se motivi koji pokreću radnju izazivanjem suprotnosti koje će dovesti do
sukoba
• Vrhunac radnje ili kulminacija – suprotnosti na vrhuncu, ne vidi se rješenje sukoba
 • Preokret radnje ili peripetija – radnja naglo skreće u pravcu rješenja sukoba
• Rasplet – rješenje sukoba

✅ Mogu usporediti dramski tekst i kazališnu predstavu te istaknuti ono po čemu se razlikuju.
(Pogledaj 226. str.)

Antika

✅ Znam što je antika te mogu odrediti trajanje antičke književnosti. (Pogledaj 287. str.)

 Antika – naziv za povijesno razdoblje koje je obilježila kultura stare Grčke i Rima
 čka književnost – od pojave Homerovih epova (8.st.pr.Kr.) do pada Zapadnog Rimskog Carsta
(476.g.)
✅ Mogu usporediti obrednu i estetsku ulogu književnosti u kontekstu antičke i suvremene
književnosti. (Pogledaj 287. str.)

• Za raliku od obrednje uloge koja je književnosti pripadala do tog vremena, u staroj Grčkoj je
naglašena estetska uloga književnosti – umjetnost je postavljena kao ideal ljepote
✅ Znam koje su najvažnije antičke književne vrste i kojim rodovima pripadaju. (Pogledaj
287. str.)

 Književne vrste – ep, tragedija, komedija, basna, lirska pjesma (himna, elegija, oda, epigram)

✅ Znam da se antička književnost dijeli na književnost stare gričke i rimsku književnost.

Mogu ih podijeliti na razdoblja, odrediti trajanje razdoblja te navesti glavne predstavnike i
njihova djela. Djelima mogu odrediti vrstu. (Pogledaj 288. str. i 289.)
  Antička književnost se dijeli na književnost stare Grčke i rimsku književnost

✅ Mogu opisati stih grčke književnosti – heksametar. (Pogledaj str. 289.)

 Heksametar – stih kojim je napisana književnost stare Grčke, dobili ga od boga Apolona,
sastavljen je od šest stopa; stopa je sastavljena od dvaju ili više slogova raspoređenih u nekim
stalnim odnosima

Grčka tragedija i Antigona

✅ Poznajem mit o tragičnoj sudbini Edipova roda i znam koje je grčke tragičare inspirirao.
 Mit o tragičnoj sudbini Edipova roda inspirirao je Eshila za tragediju Sedmorica protiv Tebe, a
Sofokla za tragičku trilogiju: Edip, Edip na Kolonu i Antigona

✅ Znam koja je pitanja grčka tragedija postavljala te što tematizira. To mogu dovesti u vezu s
tim da je zanimljiva i suvremenom čitatelju. (Pogledaj 230. i 189. str.)
  Tragedija je postavljala pitanja o smislu ljudskoga postojanja, o ulozi sudbine i slobodne
ljudske volje, o ljudskim vrlinama i slabostima, o odnosu pojedinca i svijeta – odgovori na ta
pitanja nisu jednostavni ni jednoznačni – zato je grčka tragedija zanimljiva i suvremenom
čitatelju
 U središtu tragedije su čovjek i njegov duhovni svijet, zbog čega su ta djela i danas aktualna

✅ Mogu objasniti na što se odnose sljedeći pojmovi općenito, ali i kontekstu tragedije
Antigona: tragička tema, tragički sukob, tragički junak, tragički završetak, tragička krivnja,
uzvšen stil, katarza. (Pogledaj str. 233., 235. i 236.)

 Tragička tema – uglavnom se uzimaju iz mitova (Antigona – mit o Edipu)

 Tragički sukob – sukob nepomirljivih suprotnosti (Antigona – Kreont)
 Tragički junak – junaci visokih moralnih načela koji slijede svoje ideale, a upravo ih to vodi u
propast (Antigona)
 Tragički završetak – u pravilu smrt glavnog junaka (smrt Antigone)
 Tragička krivnja – dovodi do smrti tragičkog junaka, rezultat junakova djelovanja u skladu s
vlastitim moralnim načelima (Antigona)
 Uzvišeni stil – tragedije pisane u stihovima, uzvišenim stilom, tj. ukrašenim jezikom,
različitim od svakodnevnog govora
 Katarza – duhovno pročišćenje kod gledatelja, gledatelju proživljavaju ono što se na sceni
događa s likovima i pritom osjećaju strah i sažaljenje: strah jer strepe za junaka, a sažaljenje
kada postanu svjesni da se junaku bliži tragični kraj – smrt (Antigona); suosjećajućo s
likovima, gledatelji postaju bolji i plemenitiji

✅ Mogu objasniti što je to peripetija i navesti primjer iz tragedija Antigona. (Pogledaj str.
235.)

 Peripetija – preokret radnje – Tiresija svojim proročanstvom potiče Kreonta da promijeni

odluku; radnja se ipak i dalje razvija prema katastrofi

✅ Mogu navesti i opisati opće značajke tragedije Antigona: tema, dramska radnja,
kompozicija, mjesto i vrijeme radnje, likovi, stil, ideja. (Pogledaj str. 237.)

 Tema – uzeta iz mita o Edipu: nesretna Antigonina sudbina

 Dramska radnja – sukob između Antigone i Kreonta zbog pokapanja Polinika, odnos
pobunjeni pojedinac – vlast
 Kompozicija – vanjska: 7 činova; unutrašnja: UVOD (dijalog Antigone i Izmene),
ZAPLET (Kreontova naredba da se pronađe i kazni prekršitelj), VRHUNAC (sukob
Antigone i Kreonta), PREOKRET (Kreontova odluka da sahrani Polinika i pusti
Antigonu), RASPLET (Antigonino, Hemonovo i Euridikino samoubojstvo te Kreontovo
zakašnjelo kajanje)
  Mjesto radnje – glavni trg u Tebi na kojem se nalazi kraljevski dvor
 Vrijeme radnje – radnja počinje u svitanje, a završava navečer istog dana
 Likovi – glavni (Antigona, Kreont), sporedni (Izmena, Hemon, Tiresija, Euridika, stražari,
glasnici, pratnja), kor tebanskih staraca
 Stilski postupci – uzvišeni stil, stih, birani jezik
 Ideja – prevlast božanskih nad ljudskim zakonima, svijest o osobnoj odgovornosti i potrebi
žrtvovanja za ideale, nužnost mudrosti i promišljenosti u vladanju

✅ Jasno mi je kako je nastala grčka tragedija i mogu opisati tijek razvoja ističući sve važne
pojedinosti. (Pogledaj str. 290. i 291.; 297. i 298.)

 Grčka tragedija nastaje iz slavlja u čast boga Dioniza

 Tespis – uvodi prvog glumca

✅ Jasno mi je što označavaju sljedeći pojmovi: kor, koreuta i korifej.

• Kor – zbor koji izvodi pjesme u tragediji

• Koreut – član zbora
• Korifej – zborovođa

✅ Mogu navesti najznačajnije tragedije velikih tragičara – Eshila, Sofokla i Euripida.

(Pogledaj str. 292., 294. i 296.)

 Eshil – Okovani Prometej, Orestija (trilogija), Sedmorica protiv Tebe

 Sofoklo – Kralj Edip, Antigona
 Euripid – Medeja, Elektra, Bakhe

✅ Mogu usporediti utjecaj tri velika grčka tragičara na tragediju s obzirom na njihov značaj,
inovacije koje uvode te likove koje stvaraju. (Pogledaj str. 297.)
✅ Mogu opisati izgled grčkog amfiteatra te razumijem značenje pojmova: theatron, orhestra,
timela i skene.

 Theatron – polukružno gledalište

 Orhestra – krug usred kojeg se glumilo
 Timela – žrtvenik
 Skena – građevina koja predstavlja kraljevsku palaču/hram
✅ Mogu opisati na koji način su glumili glumci u grčkom kazalištu i kako su izgledali.
(Pogledaj str. 298.)

• Uvijek su glumili muškarci, nosili su maske i visoke cipele kako bi bili uočljiviji, jedan
glumac nastupao je u više uloga mijenjajući kostime i maske

✅ Mogu opisati od čega se sastojao dramski tekst u grčkoj tragediji koristeći se pojmovima:
prolog, parod, epizodij, stasim, eksod. Mogu usporediti s modernom podjelom teksta na
činove i prizore.

 Dijelovi grčke tragedije: prolog (govor o radnji, ulazna pjesma kora), parod (ulazak dodatnih
glumaca), epizodij (dijalog glumca i kora), stasim (stajaća pjesma), eksod (izlazna pjesma
kora)