Zadatak 201 (Darko, tehnička škola)

Proton, mase 1.67 · 10-27 kg i naboja 1.6 · 10-19 C, koji se ubrzao u električnom polju razlike
potencijala 600 V uleti u homogeno magnetno polje indukcije 0.3 T i giba se po kružnici. Polumjer
kružnice po kojoj se giba proton iznosi:
−2 −2
A. 2.7 mm B. 1.2 m C . 1.18 ⋅10 m D. 2.7 ⋅ 10 m
Rješenje 201
m = 1.67 · 10-27 kg, Q = e = 1.6 · 10-19 C, U = 600 V, B = 0.3 T, r=?
Da bi se tijelo gibalo po kružnici, potrebno je da na nj djeluje centripetalna sila koja ima smjer prema
središtu kružnice
2
v
Fcp = m ⋅ .
r
Lorentzova sila
Ako se u magnetnom polju giba čestica naboja Q brzinom v, onda polje djeluje na nju silom
F = B ⋅ Q ⋅ v ⋅ sin α ,
gdje je α kut između smjera magnetnog polja i smjera gibanja čestice. Ako su smjerovi magnetnog
polja i gibanja čestice međusobno okomiti, tada je:
F = B ⋅ Q ⋅ v.
Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju:
1 2
E = ⋅m⋅v .
k 2
Rad pri prijenosu naboja Q u homogenom električnom polju razlike potencijala U možemo naći iz
izraza
W = Q ⋅U .
Zakon očuvanja energije:
• Energija se ne može ni stvoriti ni uništiti, već samo pretvoriti iz jednog oblika u drugi.
• Ukupna energija zatvorenog (izoliranog) sustava konstantna je bez obzira na to koji se procesi
zbivaju u tom sustavu.
• Kad se u nekom procesu pojavi gubitak nekog oblika energije, mora se pojaviti i jednak prirast
nekog drugog oblika energije.
Kako Lorentzova sila, koja djeluje na proton u magnetnom polju, ima ulogu centripetalne sile možemo
napisati
2 2
v v
Fcp = F ⇒ m ⋅ = B ⋅Q ⋅v ⇒ m⋅ = B ⋅ e ⋅ v.
r r
Brzinu v proton postiže u električnom polju. Prema zakonu očuvanja energije rad sile električnog polja
jednak je promjeni kinetičke energije protona. Budući da je brzina protona u električnom polju porasla
od 0 do v možemo pisati
1 2 1 2
E = W ⇒ ⋅ m ⋅ v = Q ⋅U ⇒ ⋅ m ⋅ v = e ⋅U .
k 2 2
Iz sustava jednadžbi izračunam r.
 r 
2 2
v v m⋅v = B ⋅e⋅r 
m⋅ = B⋅e⋅v 
m⋅ = B⋅e⋅v /⋅  B⋅e⋅r = m⋅v 
r  r v  ⇒  
 ⇒  2 2 ⋅ e ⋅U  ⇒ 2 2 ⋅ e ⋅U  ⇒
1 2  1 2 2  v =  v = / 
⋅ m ⋅ v = e ⋅U ⋅ m ⋅ v = e ⋅U / ⋅ m  m
2 
 2 m 

1
 1  m⋅v  2 ⋅ e ⋅U
B⋅e⋅r = m⋅v /⋅  r=  m⋅
B⋅e  B⋅e m m 2 ⋅ e ⋅U
⇒  ⇒  ⇒ r= ⇒ r= ⋅ ⇒
2 ⋅ e ⋅U  2 ⋅ e ⋅U  B ⋅e B⋅e m
v= v=
m  m 
2 2
1 m 2 ⋅ e ⋅U 1 m 2 ⋅ e ⋅U 1 2 ⋅ m ⋅U
⇒ r= ⋅ ⋅ ⇒ r= ⋅ ⋅ ⇒ r= ⋅ =
B 2 m B 2 m B e
e e
− 27
1 2 ⋅1.67 ⋅10 kg ⋅ 600 V −2
= ⋅ = 1.18 ⋅10 m.
0.3 T − 19
1.6 ⋅ 10 C
Odgovor je pod C.
Vježba 201
Proton, mase 1.67 · 10-27 kg i naboja 1.6 · 10-19 C, koji se ubrzao u električnom polju razlike
potencijala 2400 V uleti u homogeno magnetno polje indukcije 0.6 T i giba se po kružnici. Polumjer
kružnice po kojoj se giba proton iznosi:
−2 −2
A. 2.7 mm B. 1.2 m C . 1.18 ⋅10 m D. 2.7 ⋅ 10 m
Rezultat: C.

Zadatak 202 (Kristina, srednja škola)

Kad se struja promijeni brzinom 2 A / s u zavojnici se zbog samoindukcije inducira napon od
0.04 V. Koeficijent samoindukcije te zavojnice je u henrijima:
A. 0.02 B. 0.08 C. 0.01 D. 0.16
Rješenje 202
∆I A
=2 , U = 0.04 V, L=?
∆t s
Inducirani napon samoindukcije razmjeran je s brzinom promjene jakosti struje:
∆I
, Ui = − L ⋅
∆t
gdje je L induktivnost zavojnice koja ovisi o njezinu obliku, veličini te svojstvu sredstva koje je
ispunjava. Znak minus u tom izrazu možemo izostaviti jer nas zanima samo veličina napona, a ne
njegov smjer.
∆I ∆I ∆I 1 U 0.04 V
U = L⋅ ⇒ L⋅ =U ⇒ L⋅ =U /⋅ ⇒ L= = = 0.02 H .
∆t ∆t ∆t ∆I ∆I A
2
∆t ∆t s
Odgovor je pod A.
Vježba 202
Kad se struja promijeni brzinom 4 A / s u zavojnici se zbog samoindukcije inducira napon od
0.08 V. Koeficijent samoindukcije te zavojnice je u henrijima:
A. 0.02 B. 0.08 C. 0.01 D. 0.16
Rezultat: A.

Zadatak 203 (Martina, srednja škola)

Izmjenični napon maksimalne vrijednosti 100 V i frekvencije 100 Hz priključen je na potrošač
otpora 10 Ω. Struja kroz potrošač je dana sa:

2
  1   1 
A. I = 10 A ⋅ sin  628 ⋅t  B. I = 0.1 A ⋅ sin  314 ⋅t 
 s   s 
 1   1 
C. I = 10 A ⋅ sin  100 ⋅t  D. I = 0.1 A ⋅ sin 100 ⋅t 
 s   s 
Rješenje 203
U0 = 100 V, ν = 100 Hz, R = 10 Ω, I=?
Za mnoge vodiče, osobito metale, jakost struje kroz vodič pri stalnoj temperaturi razmjerna je naponu
na njegovim krajevima. Ta se činjenica naziva Ohmovim zakonom koji glasi
U
I= .
R
Jakost električne struje I je razmjerna s naponom U.
Ovisnost izmjeničnog napona o vremenu je
U = U 0 ⋅ sin ( 2 ⋅ π ⋅ν ⋅ t ) ,
gdje je U0 najveća vrijednost napona, ν frekvencija.
Za trenutačnu vrijednost izmjenične struje vrijedi Ohmov zakon:
U U 0 ⋅ sin ( 2 ⋅ π ⋅ν ⋅ t ) U0
I= ⇒ I= ⇒ I= ⋅ sin ( 2 ⋅ π ⋅ν ⋅ t ) ⇒
R R R
100 V  1   1 
⇒ I= ⋅ sin  2 ⋅ 3.14 ⋅ 100 ⋅ t  ⇒ I = 10 A ⋅ sin  628 ⋅ t .
10 Ω  s   s 
Odgovor je pod A.
Vježba 203
Izmjenični napon maksimalne vrijednosti 1000 V i frekvencije 100 Hz priključen je na
potrošač otpora 100 Ω. Struja kroz potrošač je dana sa:
 1   1 
A. I = 10 A ⋅ sin  628 ⋅t  B. I = 0.1 A ⋅ sin  314 ⋅t 
 s   s 
 1   1 
C. I = 10 A ⋅ sin  100 ⋅t  D. I = 0.1 A ⋅ sin 100 ⋅t 
 s   s 
Rezultat: A.

Zadatak 204 (Goran, gimnazija)

U homogenom magnetnom polju gustoće toka 1.5 T jednoliko se giba vodič duljine 10 cm.
Njime teče struja od 2 A, brzina mu je 1 m / s, a vodič je okomit na polje. Snaga potrebna za ovo
gibanje je:
A. 3 W B. 40 W C. 0.3 W D. 1.5 W
Rješenje 204
B = 1.5 T, l = 10 cm = 0.1 m, I = 2 A, v = 1 m / s, α = 90º, P=?
Sila (Amperova sila) kojom magnetno polje djeluje na vodič duljine l strujom jakosti I može se
odrediti iz izraza
F = B ⋅ I ⋅ l ⋅ sin α ,
gdje je α kut između smjera magnetnog polja i smjera struje, a B magnetna indukcija. Ako su smjerovi
magnetnog polja i struje međusobno okomiti, tada je:
F = B ⋅ I ⋅ l.
Tijelo obavlja rad W ako djeluje nekom silom F na putu s na drugo tijelo. Ako sila djeluje u smjeru
gibanja tijela, vrijedi
W = F ⋅ s.

3
Brzinu rada izražavamo snagom. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad
obavljen, tj.
W
P= .
t
Brzinu rada izražavamo snagom. Može se izračunati izrazom
P = F ⋅ v,
gdje je F sila u smjeru gibanja tijela, a v brzina tijela.
Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje pri kojem vrijedi izraz
s
s = v ⋅t ⇒ v = ,
t
gdje je v stalna, konstantna brzina kojom se tijelo giba.

1.inačica
F = B ⋅ I ⋅l  m
 ⇒ P = B ⋅ I ⋅ l ⋅ v = 1.5 T ⋅ 2 A ⋅ 0.1 m ⋅1 = 0.3 W .
P = F ⋅v  s
Odgovor je pod C.
2.inačica

F = B ⋅ I ⋅l  W = B ⋅ I ⋅l ⋅ s 
  B ⋅ I ⋅l ⋅ s s  s
W = F ⋅s  ⇒ W  ⇒ P= ⇒ P = B ⋅ I ⋅ l ⋅ ⇒ v =  ⇒
 P=  t t  t
W t
P= 
t 
m
⇒ P = B ⋅ I ⋅ l ⋅ v = 1.5 T ⋅ 2 A ⋅ 0.1 m ⋅ 1 = 0.3 W .
s
Odgovor je pod C.
Vježba 204
U homogenom magnetnom polju gustoće toka 3 T jednoliko se giba vodič duljine 10 cm.
Njime teče struja od 1 A, brzina mu je 1 m / s, a vodič je okomit na polje. Snaga potrebna za ovo
gibanje je:
A. 3 W B. 40 W C. 0.3 W D. 1.5 W
Rezultat: A.

Zadatak 205 (Luka, tehnička škola)

Generator frekvencije 15000 Hz i napona na priključnicama od 300 V vezan je u krug struje u
kojem su u seriju spojeni kondenzator od 0.05 µF, otpornik otpora 1 Ω i zavojnica promjenljivog
induktiviteta. Koliki je induktivitet kad krugom teče maksimalna struja?
A. 0.205 H B. 2.2 H C. 2.25 mH D. 1.75 mH
Rješenje 205
ν = 15000 Hz = 1.5 · 104 Hz, U = 300 V, C = 0.05 µF = 5 · 10-8 F, R = 1 Ω,
L=?

Kondenzator kapaciteta C pruža izmjeničnoj struji kružne frekvencije ω kapacitivni otpor

1
RC = , ω = 2 ⋅ π ⋅ν , ν − frekvencija.
C ⋅ω

4
Zavojnica induktiviteta L pruža izmjeničnoj struji kružne frekvencije ω induktivni otpor
RL = L ⋅ ω , ω = 2 ⋅ π ⋅ν , ν − frekvencija.
Taj je otpor uzrokovan samoindukcijom koja nastaje u zavojnici zbog neprekidne promjene
izmjenične struje.
Jakost izmjenične struje u krugu sa serijski spojenim trošilom, zavojnicom i kondenzatorom dana je
Ohmovim zakonom za izmjeničnu struju:
U
I= .
2 2
R + RL − RC ( )
Ako je induktivni otpor RL jednak kapacitivnom otporu RC izraz u zagradi u nazivniku te formule
poništi se
RL = RC ⇒ RL − RC = 0
i struja kroz strujni krug je maksimalna.
Kada krugom teče maksimalna struja induktivni i kapacitivni otpor su jednaki.
1 1 1 1 1
RL = RC ⇒ L ⋅ ω = ⇒ L ⋅ω = /⋅ ⇒ L= ⇒ L= =
C ⋅ω C ⋅ω ω 2 2
C ⋅ω C ⋅ ( 2 ⋅ π ⋅ν )
1 −3
= = 2.25 ⋅10 H = 2.25 mH .
2
−8  4 1
5 ⋅ 10 F ⋅  2 ⋅ π ⋅ 1.5 ⋅ 10 
 s
Odgovor je pod C.
Vježba 205
Generator frekvencije 15 kHz i napona na priključnicama od 250 V vezan je u krug struje u
kojem su u seriju spojeni kondenzator od 0.05 µF, otpornik otpora 1 Ω i zavojnica promjenljivog
induktiviteta. Koliki je induktivitet kad krugom teče maksimalna struja?
A. 0.205 H B. 2.2 H C . 2.25 mH D. 1.75 mH
Rezultat: C.

Zadatak 206 (Zvonko, tehnička škola)

Omjer broja zavoja dviju zavojnica jednak je omjeru njihovih duljina. Kako se odnose jakosti
struja u njima, ako je unutar zavojnica jednaka magnetna indukcija?
1
A. 1 B. 2 C. D. 10
2
Rješenje 206
N1 : N2 = l1 : l2, B1 = B2, I1 : I2 = ?
Ako su a i b brojevi, kažemo da je kvocijent a : b, b ≠ 0 omjer brojeva a i b.
Razmjer ili proporcija je jednakost dvaju jednakih omjera. Ako je
a : b = k i c : d = k,
tada je razmjer ili proporcija
a : b = c : d.
Umnožak vanjskih članova razmjera a i d jednak je umnošku unutarnjih članova razmjera b i c.
a : b = c : d ⇒ a ⋅ d = b ⋅ c.
Neka je zavojnica vrlo dugačka i ima N navoja na duljini l. Magnetno polje B unutar zavojnice može
se izraziti jednadžbom

5
 N ⋅I
B = µ0 ⋅ µ r ⋅ ,
l
gdje su:
N – broj navoja zavojnice
l – duljina zavojnice
I – jakost električne struje koja prolazi zavojnicom
µ0 – permeabilnost vakuuma , µr – relativna permeabilnost.
Budući da je omjer broja zavoja dviju zavojnica jednak omjeru njihovih duljina, vrijedi:
N1 : N 2 = l1 : l2 ⇒ N1 ⋅ l2 = N 2 ⋅ l1.
Ako je unutar zavojnica jednaka magnetna indukcija omjer jakosti struja iznosi:
N ⋅I 
B1 = µ0 ⋅ µr ⋅ 1 1 
l1  N1 ⋅ I1 N ⋅I
 ⇒  B1 = B2  ⇒ µ0 ⋅ µr ⋅ = µ0 ⋅ µ r ⋅ 2 2 ⇒
N ⋅I  l1 l2
B2 = µ0 ⋅ µr ⋅ 2 2
l2 

N ⋅I N ⋅I l1 I N ⋅l
⇒ µ0 ⋅ µ r ⋅ 1 1 = µ0 ⋅ µ r ⋅ 2 2 / ⋅ ⇒ 1 = 2 1 ⇒
l1 l2 µ0 ⋅ µr ⋅ N1 ⋅ I 2 I 2 N1 ⋅ l2

I N ⋅l I
⇒  N1 ⋅ l2 = N 2 ⋅ l1  ⇒ 1 = 2 1 ⇒ 1 = 1.
I 2 N1 ⋅ l2 I2
Odgovor je pod A.
Vježba 206
Omjer broja zavoja dviju zavojnica jednak je omjeru njihovih duljina. Kako se odnose jakosti
struja u njima, ako je unutar zavojnica magnetna indukcija prve zavojnice dva puta veća od magnetne
indukcije druge zavojnice?
1
A. 1 B. 2 C. D. 10
2
Rezultat: B.

Zadatak 207 (Niki, tehnička škola)

Dva titrajna kruga treba dovesti u rezonanciju. Prvi titrajni krug se sastoji od kondenzatora
kapaciteta 12 pF i zavojnice induktiviteta 4.2 nH. Koliki mora biti kapacitet drugog titrajnog kruga,
ako mu je induktivitet 6 nH?
Rješenje 207
C1 = 12 pF = 1.2 · 10-11 F, L1 = 4.2 nH = 4.2 · 10-9 H, L2 = 6 nH = 6 · 10-9 H, C2 = ?
Rezonantna frekvencija titrajnog kruga s kapacitetom C, induktivitetom L i zanemarivim omskim
otporom dana je Thomsonovom formulom
1
ν= .
2 ⋅π ⋅ L ⋅C
Ako su dva sustava u rezonanciji onda je
1 1 1 1
ν1 = ν 2 ⇒ = ⇒ = / ⋅ 2 ⋅π ⇒
2 ⋅π ⋅ L1 ⋅ C1 2 ⋅π ⋅ L2 ⋅ C2 2 ⋅π ⋅ L1 ⋅ C1 2 ⋅π ⋅ L2 ⋅ C2

1 1 a c b d
⇒ = ⇒  = ⇒ = ⇒ L1 ⋅ C1 = L2 ⋅ C2 ⇒
L1 ⋅ C1 L2 ⋅ C2 b d a c 

6
 2 2
⇒ L2 ⋅ C2 = L1 ⋅ C1 ⇒ L2 ⋅ C2 = L1 ⋅ C1 / 2 ⇒ ( L2 ⋅ C2 ) =( L1 ⋅ C1 ) ⇒

1 L ⋅C
⇒ L2 ⋅ C2 = L1 ⋅ C1 ⇒ L2 ⋅ C2 = L1 ⋅ C1 / ⋅ ⇒ C2 = 1 1 =
L2 L2
−9 − 11
4.2 ⋅ 10 H ⋅1.2 ⋅10 F − 12
= = 8.4 ⋅ 10 F = 8.4 pF .
−9
6 ⋅ 10 H
Vježba 207
Dva titrajna kruga treba dovesti u rezonanciju. Prvi titrajni krug se sastoji od kondenzatora
kapaciteta 24 pF i zavojnice induktiviteta 4.2 nH. Koliki mora biti kapacitet drugog titrajnog kruga,
ako mu je induktivitet 12 nH?
Rezultat: 8.4 pF.

Zadatak 208 (Niki, tehnička škola)

Pri kojoj se frekvenciji krug sastavljen od serijski spojene zavojnice od 30 Ω, induktiviteta
0.2 H i kondenzatora kapaciteta 0.2 µF nalazi u rezonanciji?
Rješenje 208
R = 30 Ω, L = 0.2 H, C = 0.2 µF = 2 · 10-7 F, ν=?
Rezonantna frekvencija titrajnog kruga s kapacitetom C, induktivitetom L i zanemarivim omskim
otporom dana je Thomsonovom formulom
1
ν= .
2 ⋅π ⋅ L ⋅C
1 1
ν= = = 796 Hz.
2 ⋅π ⋅ L ⋅C −7
2 ⋅ π ⋅ 0.2 H ⋅ 2 ⋅ 10 F
Vježba 208
Pri kojoj se frekvenciji krug sastavljen od serijski spojene zavojnice od 10 Ω, induktiviteta
0.1 H i kondenzatora kapaciteta 0.4 µF nalazi u rezonanciji?
Rezultat: 796 Hz.

Zadatak 209 (Danijel, gimnazija)

U krugu izmjenične struje serijski su spojeni zavojnica otpora 20 Ω, induktivitet 0.17 H i
kondenzator kapaciteta 0.15 µF. Za koju frekvenciju struje je otpor najmanji?
Rješenje 209
R = 20 Ω, L = 0.17 H, C = 0.15 µF = 1.5 · 10-7 F, ν=?
Kružna frekvencija ω računa se po formuli
ω = 2 ⋅ π ⋅ν ,
gdje je ν frekvencija.
Ukupni otpor u krugu izmjenične struje zovemo impedancija.

2 2
Z= R (
+ RL − R
C ) ,
R je radni ili omski otpor,
RL = L ⋅ ω ⇒ RL = L ⋅ 2 ⋅ π ⋅ν je induktivni otpor,
1 1
RC = ⇒ RC = je kapacitivni otpor.
C ⋅ω C ⋅ 2 ⋅ π ⋅ν
Impedancija

7
 2 2
Z= R (
+ RL − R
C )
bit će najmanja, ako je
RL − R = 0 ⇒ RL = R .
C C
Tada frekvencija struje iznosi:
1 1 2
RL = RC ⇒ L ⋅ ω = ⇒ L ⋅ω = /⋅ C ⋅ω ⇒ L ⋅ C ⋅ω = 1 ⇒
C ⋅ω C ⋅ω
2 1 2 1 2 1 1
⇒ L ⋅ C ⋅ω =1 /⋅ ⇒ ω = ⇒ω = / ⇒ ω= ⇒
L⋅C L ⋅C L ⋅C L ⋅C
1 1 1 1
⇒ [ ω = 2 ⋅ π ⋅ν ]⇒ 2 ⋅ π ⋅ν = ⇒ 2 ⋅ π ⋅ν = /⋅ ⇒ν= ⇒
L ⋅C L ⋅ C 2 ⋅π 2 ⋅π ⋅ L ⋅ C
1
= = 997 Hz.
−7
2 ⋅ π ⋅ 0.17 H ⋅1.5 ⋅10 F
Vježba 209
U krugu izmjenične struje serijski su spojeni zavojnica otpora 20 Ω, induktivitet 0.34 H i
kondenzator kapaciteta 7.5 · 10-8 F. Za koju frekvenciju struje je otpor najmanji?
Rezultat: 997 Hz.

Zadatak 210 (Tri sirene ☺, gimnazija)

Elektron energije 300 eV uleti okomito u magnetno polje indukcije 2 mT. Koliki je polumjer
kružne staze ovog elektrona? (naboj elektrona e = 1.6 · 10-19 C, masa elektrona m = 9.11 · 10-31 kg,
1 elektronvolt … 1 eV = 1.6 · 10-19 C)
Rješenje 210
Ek = 300 eV = [ 300 · 1.6 · 10-19 J ] = 4.8 · 10-17 J, α = 90º, B = 2 mT = 2 · 10-3 T,
-19 -31
q = e = 1.6 · 10 C, m = 9.11 · 10 kg, r=?
Da bi se tijelo gibalo po kružnici, potrebno je da na nj djeluje centripetalna sila koja ima smjer prema
središtu kružnice
2
v
Fcp = m ⋅ .
r
Lorentzova sila
Ako se u magnetnom polju giba čestica naboja Q brzinom v, onda polje djeluje na nju silom
F = B ⋅ Q ⋅ v ⋅ sin α ,
gdje je α kut između smjera magnetnog polja i smjera gibanja čestice. Ako su smjerovi magnetnog
polja i gibanja čestice međusobno okomiti, tada je:
F = B ⋅ Q ⋅ v.
Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju:
1 2
E = ⋅m⋅v .
k 2
1.inačica
Budući da je zadana kinetička energija Ek elektrona, možemo izračunati njegovu brzinu v.
1 2 1 2 1 2 2 2 2 ⋅ Ek
E = ⋅m⋅v ⇒ ⋅m⋅v = E ⇒ ⋅m⋅v = E /⋅ ⇒ v = ⇒
k 2 2 k 2 k m m
2⋅ E 2⋅ E −17
2 k / 2 ⋅ 4.8 ⋅ 10
k = J 7 m
⇒ v = ⇒ v= = 1.027 ⋅10 .
m m − 31 s
9.11 ⋅ 10 kg
Kako Lorentzova sila koja djeluje na elektron u magnetnom polju, ima ulogu centripetalne sile,

8
polumjer kružne staze možemo naći iz odnosa
2 2
v v r m⋅v
FL = Fcp ⇒ B ⋅ q ⋅ v = m ⋅ ⇒ B⋅q ⋅v = m⋅ /⋅ ⇒ r= =
r r B⋅q⋅v B⋅q
− 31 7 m
9.11 ⋅10 kg ⋅ 1.027 ⋅ 10
= s = 0.0292 m = 2.92 cm.
−3 − 19
2 ⋅10 T ⋅1.6 ⋅ 10 C
2.inačica
Budući da je zadana kinetička energija Ek elektrona, možemo naći izraz za njegovu brzinu v.
1 2 1 2 1 2 2 2 2 ⋅ Ek
E = ⋅m⋅v ⇒ ⋅m⋅v = E ⇒ ⋅m⋅v = E /⋅ ⇒ v = ⇒
k 2 2 k 2 k m m

2 2⋅ E 2⋅ E
⇒ v = k / ⇒ v= k.
m m
Kako Lorentzova sila koja djeluje na elektron u magnetnom polju, ima ulogu centripetalne sile,
polumjer kružne staze možemo naći iz odnosa
2 2
v v r m⋅v
FL = Fcp ⇒ B ⋅ q ⋅ v = m ⋅ ⇒ B⋅q ⋅v = m⋅ /⋅ ⇒ r= =
r r B⋅q⋅v B⋅q
 2⋅ E  2⋅E 2 2 ⋅ Ek
⇒ r=
m
⋅v ⇒  v = k  ⇒ r= m ⋅ k ⇒ r= 1 ⋅ m ⋅ ⇒
B⋅q  m 

B⋅q m B⋅q m

1 2 2 ⋅ Ek 1
⇒ r= ⋅ m ⋅ ⇒ r= ⋅ 2⋅m⋅ E =
B⋅q m B⋅q k

1 − 31 − 17
= ⋅ 2 ⋅ 9.11 ⋅ 10 kg ⋅ 4.8 ⋅10 J = 0.0292 m = 2.92 cm.
−3 − 19
2 ⋅ 10 T ⋅ 1.6 ⋅10 C
Vježba 210
Elektron energije 0.3 keV uleti okomito u magnetno polje indukcije 2 mT. Koliki je polumjer
kružne staze ovog elektrona? (naboj elektrona e = 1.6 · 10-19 C, masa elektrona m = 9.11 · 10-31 kg,
1 elektronvolt … 1 eV = 1.6 · 10-19 C)
Rezultat: 2.92 cm.

Zadatak 211 (Tri sirene ☺, gimnazija)

Proton se giba po kružnici polumjera 2 mm brzinom 5 · 106 m / s. Ravnina gibanja protona
okomita je na silnice magnetnog polja. Kolika je indukcija magnetnog polja? Koliko vremena treba
protonu da napravi jedan puni krug? (naboj protona e = 1.6 · 10-19 C, masa protona
m = 1.6726 · 10-27 kg)
Rješenje 211
r = 2 mm = 2 · 10-3 m, v = 5 · 106 m / s, α = 90º, q = e = 1.6 · 10-19 C,
-27
m = 1.6726 · 10 kg, B = ?, t=?
Da bi se tijelo gibalo po kružnici, potrebno je da na nj djeluje centripetalna sila koja ima smjer prema
središtu kružnice
2
v
Fcp = m ⋅ .
r
Lorentzova sila
Ako se u magnetnom polju giba čestica naboja Q brzinom v, onda polje djeluje na nju silom

9
 F = B ⋅ Q ⋅ v ⋅ sin α ,
gdje je α kut između smjera magnetnog polja i smjera gibanja čestice. Ako su smjerovi magnetnog
polja i gibanja čestice međusobno okomiti, tada je:
F = B ⋅ Q ⋅ v.
Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje pri kojem vrijedi izraz
s
s = v ⋅t ⇒ t = ,
v
gdje je v stalna, konstantna brzina kojom se tijelo giba, t vrijeme gibanja.
Opseg kružnice polumjera r iznosi:
O = 2 ⋅ r ⋅π.
Budući da Lorentzova sila FL daje protonu centripetalnu akceleraciju i prisiljava ga da se giba po
kružnici polumjera r, slijedi:
2 2
v v 1 m⋅v
FL = Fcp ⇒ B ⋅ q ⋅ v = m ⋅ ⇒ B⋅q⋅v = m⋅ /⋅ ⇒ B= =
r r q ⋅v r ⋅q
− 27 6 m
1.6726 ⋅10 kg ⋅ 5 ⋅ 10
= s = 26.13 T .
−3 − 19
2 ⋅ 10 m ⋅1.6 ⋅10 C
Kada proton napravi jedan puni krug prijeđeni put jednak je opsegu kružnice polumjera r:
s = 2 ⋅ r ⋅π  −3
 2 ⋅ r ⋅ π 2 ⋅ 2 ⋅10 m ⋅π −9
s  ⇒ t = = = 2.51 ⋅ 10 s = 2.51 ns.
t=  v 6 m
v 5 ⋅ 10
s
Vježba 211
Proton se giba po kružnici polumjera 0.2 cm brzinom 5 · 103 km / s. Ravnina gibanja protona
okomita je na silnice magnetnog polja. Kolika je indukcija magnetnog polja? Koliko vremena treba
protonu da napravi jedan puni krug? (naboj protona e = 1.6 · 10-19 C, masa protona
m = 1.6726 · 10-27 kg)
Rezultat: 26.13 T, 2.51 ns.

Zadatak 212 (Tri sirene ☺, gimnazija)

Jednostruko ionizirani atomi dušika masa 21.596 · 10-27 kg i 23.25 · 10-27 kg energije 2.5 keV
okomito ulijeću na magnetno polje indukcije 0.4 T i izlijeću iz njega opisujući polukružnice. Koliki su
polumjeri staza? Koliki će biti razmak snopova pri izlasku iz magnetnog polja? (naboj elektrona
e = 1.6 · 10-19 C)
Rješenje 212
q = e = 1.6 · 10-19 C jednostruko ionizirani atom, m1 = 21.596 · 10-27 kg,
-27
m2 = 23.25 · 10 kg, Ek = 2.5 keV = 2500 eV = [ 2500 · 1.6 · 10-19 J ] = 4 · 10-16 J, α = 90º,
B = 0.4 T, r1= ?, r2 = ?, d=?
Da bi se tijelo gibalo po kružnici, potrebno je da na nj djeluje centripetalna sila koja ima smjer prema
središtu kružnice
2
v
Fcp = m ⋅ .
r
Lorentzova sila
Ako se u magnetnom polju giba čestica naboja Q brzinom v, onda polje djeluje na nju silom
F = B ⋅ Q ⋅ v ⋅ sin α ,
gdje je α kut između smjera magnetnog polja i smjera gibanja čestice. Ako su smjerovi magnetnog
polja i gibanja čestice međusobno okomiti, tada je:

10
 F = B ⋅ Q ⋅ v.
Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju:
1 2
E = ⋅m⋅v .
k 2
Budući da je zadana kinetička energija atoma, može se izračunati njegova brzina.
Kako Lorentzova sila koja djeluje na ionizirane atome dušika u magnetnom polju, ima ulogu
centripetalne sile, polumjere kružnih staza možemo naći iz odnosa:
1 2  1 2 2 
⋅ m1 ⋅ v1 = Ek ⋅ m1 ⋅ v1 = Ek / ⋅ 
1 2 2  2 m1
Ek = ⋅ m1 ⋅ v1   
• 2  ⇒ v1
2  ⇒ 2  ⇒
FL = Fcp   v1 r1 
 B ⋅ q ⋅ v1 = m1 ⋅
 B ⋅ q ⋅ v1 = m ⋅
1 r / ⋅ 
r1  v1
1 

2 2 ⋅ Ek  2 ⋅ Ek 
2 2 ⋅ Ek  v1 = /  v1 = 
v1 =  m1  m1 
⇒ m1  ⇒  ⇒  ⇒
B ⋅ q ⋅ r1 = m1 ⋅ v1 
1  m ⋅v 
 B ⋅ q ⋅ r1 = m1 ⋅ v1 / ⋅  r1 = 1 1 
B⋅q  B⋅q 
m 2⋅ E 2 2 ⋅ Ek 2 2 ⋅ Ek
⇒ r1 = 1 ⋅ k ⇒ r = 1 ⋅ m1 ⋅ ⇒ r1 =
1
⋅ m1 ⋅ ⇒
B⋅q m1 1 B⋅q m1 B⋅q m1

1 1 − 27 − 16
⇒ r1 = ⋅ 2 ⋅ m1 ⋅ E = ⋅ 2 ⋅ 21.596 ⋅10 kg ⋅ 4 ⋅ 10 J =
B⋅q k − 19
0.4 T ⋅1.6 ⋅10 C
= 0.0649 m = 6.49 cm.
1 2  1 2 2 
⋅ m2 ⋅ v2 = Ek ⋅ m2 ⋅ v2 = Ek / ⋅ 
1 2 2  2 m2
Ek = ⋅ m2 ⋅ v2   
• 2  ⇒ v2
2  ⇒ 2  ⇒
FL = Fcp   v2 r2 
 B ⋅ q ⋅ v2 = m2 ⋅
 B ⋅ q ⋅ v2 = m ⋅
2 r / ⋅ 
r2  v2
2 

2 2⋅ E  2 ⋅ Ek 
2 2 ⋅ Ek  v2 = k /
 v2 = 
v2 =  m2  m2 
⇒ m2  ⇒  ⇒  ⇒
 1  m ⋅v 
B ⋅ q ⋅ r2 = m2 ⋅ v2  B ⋅ q ⋅ r2 = m2 ⋅ v2 / ⋅  r2 = 2 2 
B⋅q  B⋅q 
m 2⋅ E 2 2 ⋅ Ek 2 2 ⋅ Ek
⇒ r2 = 2 ⋅ k ⇒ r = 1 ⋅ m2 ⋅ ⇒ r2 =
1
⋅ m2 ⋅ ⇒
B⋅q m2 2 B⋅q m2 B⋅q m2

1 1 − 27 − 16
⇒ r2 = ⋅ 2 ⋅ m2 ⋅ E = ⋅ 2 ⋅ 23.25 ⋅ 10 kg ⋅ 4 ⋅ 10 J =
B⋅q k − 19
0.4 T ⋅ 1.6 ⋅10 C
= 0.0674 m = 6.74 cm.
Razmak snopova bit će jednak razlici promjera kružnih staza.

( )
d = 2 ⋅ r2 − 2 ⋅ r1 ⇒ d = 2 ⋅ r2 − r1 = 2 ⋅ ( 6.74 cm − 6.49 cm ) = 0.5 cm.

11
 v

2 ⋅ r1

2 ⋅ r2

Vježba 212
Jednostruko ionizirani atomi dušika masa 21.596 · 10-24 g i 23.25 · 10-24 g energije 2.5 keV
okomito ulijeću na magnetno polje indukcije 400 mT i izlijeću iz njega opisujući polukružnice. Koliki
su polumjeri staza? Koliki će biti razmak snopova pri izlasku iz magnetnog polja? (naboj elektrona
e = 1.6 · 10-19 C)
Rezultat: r1 = 6.49 cm, r2 = 6.74 cm, d = 0.5 cm.

Zadatak 213 (Nix, gimnazija)

Struja koja prolazi kroz zavojnicu induktiviteta 0.1 H dana je izrazom
 π
i = 5 A ⋅ sin  628 ⋅ t −  . Uz zanemarivi omski otpor zavojnice napišite izraz za napon na krajevima
 4
zavojnice.
Rješenje 213
 π
L = 0.1 H, i = 5 A ⋅ sin  628 ⋅ t − , u=?
 4
Zbog samoindukcije zavojnica se u krugu izmjenične struje ponaša kao otpor
RL = ω ⋅ L,
gdje je ω kružna frekvencija, L induktivitet zavojnice.
Ukupan otpor (impedancija) u krugu izmjenične struje dobije se po formuli
2
2
Z=
+ RL − RC ,
R ( )
gdje je R radni otpor, RL induktivni otpor i RC kapacitivni otpor. Ako je R = RC = 0, tada je Z = RL.
Ohmov zakon za izmjeničnu struju glasi:
U
I= ⇒ U = I ⋅ Z.
Z
Trenutačna vrijednost struje i, napona u, u nekom određenom trenutku t dana je izrazima:
(
i = I 0 ⋅ sin ω ⋅ t + ϕ1 ) , ( )
u = U 0 ⋅ sin ω ⋅ t + ϕ2 ,
gdje je I0 maksimalna vrijednost struje, U0 maksimalna vrijednost napona, ω kružna frekvencija, φ1 i
φ2 pomaci u fazi.
Kada je zavojnica zanemarivog omskog otpora R = 0, koeficijenta samoindukcije L priključena na
izvor izmjeničnog napona kroz nju prolazi struja koja se mijenja tijekom vremena po smjeru i iznosu.

12
U zavojnici se zbog toga inducira elektromotorni napon koji se protivi uzroku indukcije. Struja kroz
zavojnicu ima jednaku frekvenciju kao i priključeni napon, ali je u odnosu na njega pomaknuta u fazi
π
za 90º, odnosno rad.
2
I0 = 5 A 
(
i = I 0 ⋅ sin ω ⋅ t + ϕ1 ) (
i = I 0 ⋅ sin ω ⋅ t + ϕ1  ) 
  −1 
 π  ⇒  π   ⇒ ω = 628 s .
i = 5 A ⋅ sin  628 ⋅ t −   i = 5 A ⋅ sin  628 ⋅ t −   
 4  4 π
ϕ1 = − 
4 
Računamo induktivni otpor RL.
−1
RL = ω ⋅ L = 628 s ⋅ 0.1 H = 62.8 Ω.
Tada je maksimalni napon U0 jednak
U = I ⋅ RL = 5 A ⋅ 62.8 Ω = 314 V .
0 0
Izraz za napon na krajevima zavojnice glasi:

U 0 = 314 V 
 
ω = 628 s − 1 
 
( )
u = U 0 ⋅ sin ω ⋅ t + ϕ2 ⇒  π
ϕ =ϕ + = − + =
π π π  ⇒
 2 1 2 4 2 4 
 
 jer napon prethodi struji za 90 0 , odnosno π rad 
 2 
 π
⇒ u = 314 V ⋅ sin  628 ⋅ t + .
 4
Vježba 213
Struja koja prolazi kroz zavojnicu induktiviteta 100 mH dana je izrazom
 π
i = 5 A ⋅ sin  628 ⋅ t −  . Uz zanemarivi omski otpor zavojnice napišite izraz za napon na krajevima
 4
zavojnice.
 π
Rezultat: u = 314 V ⋅ sin  628 ⋅ t + .
 4

Zadatak 214 (Frenky, gimnazija)

Na izvor sinusnog napona U = 8 V, frekvencije ν = 50 Hz uključen je otpor od 250 Ω.
Napišite jednadžbu za jakost struje i napon.
Rješenje 214
U = 8 V, ν = 50 Hz, R = 250 Ω, u = ?, i=?
Efektivna vrijednost napona izmjenične struje odgovara onom naponu istosmjerne struje koji bi na
promatranom otporu razvijao istu toplinsku snagu kao ta izmjenična struja. Za izmjenične struje
efektivni napon U iznosi:
U
U = 0 ⇒ U0 = U ⋅ 2,
2
gdje je U0 maksimalna vrijednost napona.
Ako je otpor vodiča uz stalnu temperaturu stalan, kažemo da za vodič vrijedi Ohmov zakon

13
 U
. I=
R
Sinusoidalna izmjenična struja jest ona kojoj se jakost s vremenom mijenja prema zakonu
i = I ⋅ sin ( ω ⋅ t ) ,
0
gdje je I0 najveća vrijednost struje, tj. amplituda, ω kružna frekvencija.
Ovisnost izmjeničnog napona o vremenu je
u = U ⋅ sin (ω ⋅ t ) ,
0
gdje je U0 najveća vrijednost napona.
Kružna frekvencija računa se po formuli
ω = 2 ⋅ π ⋅ν ,
gdje je ν frekvencija struje.
Maksimalni napon je
U0 = U ⋅ 2 =8V ⋅ 2 = 11.31 V .
Kružna frekvencija iznosi
−1 −1
ω = 2 ⋅ π ⋅ν = 2 ⋅ π ⋅ 50 s = 100 ⋅ π s .
Trenutačna vrijednost napona dana je jednadžbom
U 0 = 11.31 V 
u = U 0 ⋅ sin ( ω ⋅ t ) ⇒ 
−
ω = 100 ⋅ π s 

1

(
 ⇒ u = 11.31 V ⋅ sin 100 ⋅ π s −1 ⋅ t . )
Maksimalna struja ima vrijednost:
U0 U⋅ 2 8V⋅ 2
I0 = ⇒ I0 = = = 0.0453 A.
R R 250 Ω
Trenutačna vrijednost struje dana je jednadžbom
 I0 = 0.0453 A 
i = I 0 ⋅ sin ( ω ⋅ t ) ⇒ 
−
ω = 100 ⋅ π s 

1

(
 ⇒ i = 0.0453 A ⋅ sin 100 ⋅ π s −1 ⋅ t . )
Vježba 214
Na izvor sinusnog napona U = 8 V, frekvencije ν = 100 Hz uključen je otpor od 250 Ω.
Napišite jednadžbu za jakost struje i napon.

Rezultat: (
u = 11.31 V ⋅ sin 200 ⋅ π s
−1
) (
⋅ t , i = 0.0453 A ⋅ sin 200 ⋅ π s
−1
)
⋅t .

Zadatak 215 (Ivan, medicinska škola)

Odredi periodu gibanja protona po kružnici u homogenom magnetnom polju indukcije
0.006 T. (masa protona m = 1.67 · 10-27 kg, naboj protona e = 1.602 · 10-19 C)
Rješenje 215
B = 0.006 T, m = 1.67 · 10-27 kg, Q = e = 1.602 · 10-19 C, T=?
Da bi se tijelo mase m gibalo po kružnici polumjera r obodnom brzinom v, potrebno je da na nj djeluje
centripetalna sila koja ima smjer prema središtu kružnice
2
v
Fcp = m ⋅ .
r
Lorentzova sila
Ako se u magnetnom polju giba čestica naboja Q brzinom v, onda polje djeluje na nju silom
F = B ⋅ Q ⋅ v ⋅ sin α ,
gdje je α kut između smjera magnetnog polja i smjera gibanja čestice. Ako su smjerovi magnetnog

14
polja i gibanja čestice međusobno okomiti, tada je:
F = B ⋅ Q ⋅ v.
Tijelo rotira kada se njegove čestice gibaju po kružnicama čija središta leže u istoj točki ili na istom
pravcu. Obodna (linearna) brzina v na udaljenosti r od središta vrtnje brzina je u smjeru staze.
Perioda gibanja dana je formulom
2 ⋅ r ⋅π
T= .
v
Kako Lorentzova sila, koja djeluje na proton u magnetnom polju, ima ulogu centripetalne sile, vrijedi:
2 2
v v r B⋅Q⋅r
Fcp = FL ⇒ m ⋅ = B⋅Q⋅v ⇒ m⋅ = B⋅Q⋅v /⋅ ⇒ v= ⇒
r r m⋅v m
B ⋅e⋅r
⇒ v= .
m
Perioda gibanja protona po kružnici iznosi:
2 ⋅ r ⋅π 2 ⋅ r ⋅π
2 ⋅ r ⋅π  B ⋅e⋅r  2 ⋅ r ⋅π
T= ⇒ v = ⇒ T= ⇒ T= 1 ⇒ T= 1 ⇒
v  m  B⋅e⋅r B⋅e⋅r B⋅e⋅r
m m m
2 ⋅π
− 27
1 2 ⋅π ⋅ m 2 ⋅ π ⋅ 1.67 ⋅ 10 kg −5
⇒ T= ⇒ T= = = 1.09 ⋅ 10 s.
B ⋅e B⋅e − 19
0.006 T ⋅ 1.602 ⋅ 10 C
m
Vježba 215
Odredi periodu gibanja protona po kružnici u homogenom magnetnom polju indukcije 6 mT.
(masa protona m = 1.67 · 10-27 kg, naboj protona e = 1.602 · 10-19 C)
−5
Rezultat: 1.09 ⋅10 s.

Zadatak 216 (Marta, srednja škola)

Pomoću ampermetra je izmjerena struja u primarnoj zavojnici transformatora I1 = 0.1 A, a u
sekundarnoj I2 = 1 A.
a) Snižava li se ili povećava napon ovim transformatorom?
b) Koliki je omjer broja zavoja primarne i sekundarne zavojnice ovog transformatora?
Rješenje 216
U1 N1
I1 = 0.1 A, I2 = 1 A, = ?, =?
U2 N2
Za transformatore bez gubitaka vrijedi
U1 I 2 N1
= = ,
U 2 I1 N 2
gdje su U1, I1, N1 i U2, I2, N2 napon, jakost struje i broj zavoja u primarnoj odnosno sekundarnoj
zavojnici.
a)
I1 = 0.1 A  I1 0.1 A I I 1 I 10
 ⇒ = ⇒ 1 = 0.1 ⇒ 1 = ⇒ 2 = .
I2 = 1 A   I2 1A I2 I 2 10 I1 1
Omjer napona iznosi:

15
 I2 10 
= 
I1 1  U1 10
 ⇒ = .
U1 I2  U2 1
=
U 2 I1 
Napon se snižava.
b)
Omjer broja zavoja je:
I2 10 
= 
I1 1  N1 10
 ⇒ = .
N1 I
= 2  N 2 1
N 2 I1 

Vježba 216
Pomoću ampermetra je izmjerena struja u primarnoj zavojnici transformatora I1 = 0.01 A, a u
sekundarnoj I2 = 1 A. Koliki je omjer broja zavoja primarne i sekundarne zavojnice ovog
transformatora?
Rezultat: 100 : 1.

Zadatak 217 (Marta, srednja škola)

Omjer broja zavoja primarne i sekundarne zavojnice iznosi 100. Koliki je:
a) omjer napona primarne i sekundarne zavojnice
b) omjer struja primarne i sekundarne zavojnice?
Rješenje 217
N1 U1 I1
= 100, = ?, =?
N2 U2 I2
Za transformatore bez gubitaka vrijedi
U1 I 2 N1
= = ,
U 2 I1 N 2
gdje su U1, I1, N1 i U2, I2, N2 napon, jakost struje i broj zavoja u primarnoj odnosno sekundarnoj
zavojnici.
a) Omjer napona iznosi:
N1 
= 100 
N2  U1 U 100
 ⇒ = 100 ⇒ 1 = .
U1 N1  U2 U2 1
=
U2 N2  
b)
Omjer struja je:
N1 
= 100 
N2  I2 I 100 I 1
 ⇒ = 100 ⇒ 2 = ⇒ 1 = .
I 2 N1  I1 I1 1 I 2 100
=
I1 N 2  

16
Vježba 217
Omjer broja zavoja primarne i sekundarne zavojnice iznosi 10. Koliki je omjer napona
primarne i sekundarne zavojnice?
Rezultat: 10 : 1.

Zadatak 218 (Antun, srednja škola)

U zavojnici malog transformatora sa 1200 zavoja prekidom struje inducira se napon 60 V.
Izračunaj brzinu promjene magnetnog toka.
Rješenje 218
∆Φ
N = 1200, U = 60 V, =?
∆t
Napon koji se inducira u zavojnici s N zavoja razmjeran je brzini promjene magnetnog toka:
∆Φ
Ui = − N ⋅ .
∆t
Znak minus označava da inducirani napon daje induciranu struju takva smjera da njezino magnetno
polje nastoji poništiti promjenu magnetnog toka koja ju je proizvela.
Iz formule za inducirani napon izračunat ćemo brzinu promjene magnetnog toka. Znak minus u tom
izrazu možemo izostaviti jer nas zanima samo veličina napona, a ne njegov smjer.
∆Φ ∆Φ ∆Φ 1 ∆Φ U ∆Φ 60 V Wb
U =N⋅ ⇒ N⋅ =U ⇒ N ⋅ =U / ⋅ ⇒ = ⇒ = = 0.05 .
∆t ∆t ∆t N ∆t N ∆t 1200 s
Vježba 218
U zavojnici malog transformatora sa 600 zavoja prekidom struje inducira se napon 30 V.
Izračunaj brzinu promjene magnetnog toka.
Rezultat: 0.05 Wb / s.

Zadatak 219 (Amira, gimnazija)

Kroz električni uređaj čiji je otpor 0.5 kΩ prolazi struja jakosti i = 6 A ⋅ sin 376.8 s ( −1
⋅t .)
Odredite efektivnu vrijednost napona.
Rješenje 219
R = 0.5 kΩ = 500 Ω, (
i = 6 A ⋅ sin 376.8 s
−1
)
⋅ t ⇒ I 0 = 6 A, Uef = ?
Ako je otpor vodiča uz stalnu temperaturu stalan, kažemo da za vodič vrijedi Ohmov zakon
U
I= ⇒ U = I ⋅ R,
R
gdje je I jakost struje, U napon na krajevima vodiča, R električni otpor vodiča.
Sinusoidalna izmjenična struja jest ona kojoj se jakost s vremenom mijenja prema zakonu
i = I 0 ⋅ sin (ω ⋅ t ) ,
gdje je I0 najveća vrijednost struje, tj. amplituda, a ω kružna frekvencija.
Efektivna vrijednost izmjeničnog napona je
U
U ef = 0 ,
2
gdje je U0 najveća vrijednost napona.

17
 U 0 = I0 ⋅ R 
 I ⋅ R 6 A ⋅ 500 Ω
U 0  ⇒ U ef = 0 = = 2121.32 V .
U ef =  2 2
2 
Vježba 219
Kroz električni uređaj čiji je otpor 0.5 kΩ prolazi struja jakosti i = 6 A ⋅ sin 128.4 s ( −1
)
⋅t .
Odredite efektivnu vrijednost napona.
Rezultat: 2121.32 V.

Zadatak 220 (Iris, gimnazija)

Vodič duljine 40 cm giba se okomito na magnetsko polje brzinom 3 m / s. Električni je krug
zatvoren preko otpora 5 Ω, a snaga potrebna za to gibanje je 200 mW. Kolika je indukcija magnetskog
polja?
Rješenje 220
l = 40 cm = 0.4 m, α = 90°, v = 3 m / s, R = 5 Ω, P = 200 mW = 0.2 W,
B=?
Sila (Amperova sila) kojom magnetno polje djeluje na vodič duljine l strujom jakosti I može se
odrediti iz izraza
F = B ⋅ I ⋅ l ⋅ sin α ,
gdje je α kut između smjera magnetnog polja i smjera struje, a B magnetna indukcija. Ako su smjerovi
magnetnog polja i struje međusobno okomiti, tada je:
F = B ⋅ I ⋅ l.
Brzinu rada izražavamo snagom. Može se izračunati izrazom
P = F ⋅ v,
gdje je F sila u smjeru gibanja tijela, a v brzina tijela.
Snaga kojom se u trošilu električna energija pretvara u druge oblike energije je
2
P = I ⋅ R,
gdje je I struja i R otpor trošila.
Izračunamo I2 na dva načina:
F = B ⋅ I ⋅l  1
•  ⇒ P = B ⋅ I ⋅l ⋅v ⇒ B ⋅ I ⋅l ⋅v = P ⇒ B ⋅ I ⋅l ⋅v = P /⋅ ⇒
P = F ⋅v  B⋅l ⋅v
2 2
P P 2  P  2 P
⇒ I= ⇒ I= /2 ⇒ I =  ⇒ I =
2
B ⋅l ⋅v B ⋅l ⋅v  B⋅l ⋅v  ( B ⋅l ⋅ v)
2 2 2 1 2 P
• P=I ⋅R ⇒ I ⋅R = P ⇒ I ⋅R = P /⋅ ⇒ I = .
R R
Iz sustava jednadžbi dobije se B.
2 P 
I = 
R 2 2 2
 P P P P R ⋅ ( B ⋅ l ⋅ v)
2  ⇒ = ⇒ = /⋅ ⇒
2 P
 R ( B ⋅ l ⋅ v )2 R ( B ⋅ l ⋅ v )2 P
I =
2
( B ⋅ l ⋅ v ) 
2 2
⇒ ( B ⋅ l ⋅ v) = P⋅R ⇒ ( B ⋅ l ⋅ v) = P⋅R / ⇒ B ⋅l ⋅v = P⋅R ⇒

18
 1 P⋅R 0.2 W ⋅ 5 Ω
⇒ B ⋅l ⋅v = P⋅R /⋅ ⇒ B= = = 0.83 T .
l ⋅v l ⋅v m
0.4 m ⋅ 3
s
Vježba 220
Vodič duljine 40 cm giba se okomito na magnetsko polje brzinom 6 m / s. Električni je krug
zatvoren preko otpora 10 Ω, a snaga potrebna za to gibanje je 200 mW. Kolika je indukcija
magnetskog polja?
Rezultat: 0.83 T.

19