Zadatak 221 (Mario, gimnazija)

Cezijevu pločicu obasjamo elektromagnetskim zračenjem valne duljine 450 nm. Kolika je
razlika potencijala potrebna za zaustavljanje emisije elektrona iz pločice? Izlazni rad za cezij iznosi
2 eV. (Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s, naboj
elektrona e = 1.602 · 10-19 C)
Rješenje 221
λ = 450 nm = 4.5 · 10-7 m, Wi = 2 eV = [ 2 · 1.602 · 10-19 ] = 3.204 · 10-19 J,
-34 8
h = 6.626 · 10 J · s, c = 3 · 10 m / s, e = 1.602 · 10-19 C, U=?
Fotoelektrični učinak pojava je izbijanja elektrona pomoću svjetlosti (elektromagnetskog zračenja) iz
kovina. Kad fotoni energije
c
E = h⋅
f λ
padnu na neku kovinu, oni uz određene uvjete izbijaju elektrone iz kovine. To je fotoelektrični efekt.
Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje elektrona iz kovine, a dijelom ta energija prelazi u
kinetičku energiju elektrona pa vrijedi:
E =W + E ,
f k , max
gdje je Ek, max kinetička energija izbijenog elektrona, a W izlazni rad. Formula se može i ovako
napisati:
c
h ⋅ν = E + W , h ⋅ = E + W ,
k λ k
gdje je h Planckova konstanta, ν frekvencija, Ek kinetička energija izbijenog elektrona, W izlazni rad, c
brzina svjetlosti, λ valna duljina.
Rad električnog polja računa se po formuli
W = Q ⋅U ,
gdje je Q naboj, U napon.
Razlika potencijala potrebna za zaustavljanje emisije elektrona iz pločice mora biti takva da rad sile
električnog polja bude jednak kinetičkoj energiji elektrona.
E = e ⋅U .
k
Ek = e ⋅ U 
 c c c
c  ⇒ h ⋅ = e ⋅ U + Wi ⇒ e ⋅ U + Wi = h ⋅ ⇒ e ⋅ U = h ⋅ − Wi ⇒
h ⋅ = Ek + Wi  λ λ λ
λ 
c
h⋅ − Wi
c 1 λ
⇒ e ⋅U = h ⋅ − Wi / ⋅ ⇒ U= =
λ e e
8 m
3 ⋅ 10
− 34 s − 19
6.626 ⋅10 J ⋅s⋅ − 3.204 ⋅ 10 J
−7
4.5 ⋅10 m
= = 0.757 V ≈ 0.76 V .
− 19
1.602 ⋅10 C
Vježba 221
Cezijevu pločicu obasjamo elektromagnetskim zračenjem valne duljine 0.45 pm. Kolika je
razlika potencijala potrebna za zaustavljanje emisije elektrona iz pločice? Izlazni rad za cezij iznosi
2 eV. (Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s, naboj
elektrona e = 1.602 · 10-19 C)
Rezultat: 0.76 V.

1
Zadatak 222 (Franka, gimnazija)
Pri povećanju energije elektrona za 200 eV njegova valna duljina promijeni se dva puta.
Kolika je bila prvobitna valna duljina elektrona? (masa elektrona u mirovanju m = 9.11 · 10-31 kg,
Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s)
Rješenje 222
1
∆Ek = 200 eV = [ 200 · 1.6 · 10-19 ] = 3.2 · 10-17 J, λ1 = λ, λ2 = ⋅ λ pri povećanju
2
energije valna duljina smanjuje se, m = 9.11 · 10-31 kg, h = 6.626 · 10-34 J · s, λ=?
Elektronvolt (eV) je jedinica za energiju. Energiju 1 eV dobije čestica nabijena istim električnim
nabojem kao što ga ima elektron (1.6 · 10-19 C) kad prođe električnim poljem razlike potencijala 1 V:
− 19 − 19
eV = 1.6 ⋅ 10 C ⋅ 1 V = 1.6 ⋅10 J.
gdje je h Planckova konstanta.
De Broglie je teorijski došao do zaključka da svaka čestica koja se giba mora imati valna svojstva.
U klasičnoj nerelativističkoj fizici kad su brzine male prema brzini svjetlosti, kinetička energija čestice
Ek koja ima valnu duljinu λ i masu m jednaka je:
2
h
Ek = ,
2
2⋅m⋅λ
gdje je h Planckova konstanta.
Računamo valnu duljinu.
2 2 2 2
h h h h
∆E = E − E ⇒ ∆E = − ⇒ ∆E = − ⇒
k k2 k1 k 2 2 k 2 2
2 ⋅ m ⋅ λ2 2 ⋅ m ⋅ λ1 1  2⋅m⋅λ
2⋅ m⋅ ⋅λ 
2 
2 2 2 2
h h h h
⇒ ∆E = − ⇒ ∆E = ⇒ −
k 1 2 2⋅m⋅λ 2 k
1 2 2⋅m⋅λ 2
2⋅m⋅ ⋅λ 2⋅m⋅ ⋅λ
4 4
2 2 2 2 2 2
h h 2⋅h h 4⋅h −h
⇒ ∆E = − ⇒ ∆E = − ⇒ ∆E = ⇒
k 1 2 2⋅m⋅λ 2 k 2 2 k 2
m⋅ ⋅λ m⋅λ 2⋅m⋅λ 2⋅m⋅λ
2
2 2 2 2 2
3⋅ h 3⋅ h λ 2 3⋅ h 2 3⋅ h
⇒ ∆E = ⇒ ∆E = /⋅ ⇒ λ = ⇒ λ = / ⇒
k 2 k 2 ∆E 2 ⋅ m ⋅ ∆E 2 ⋅ m ⋅ ∆E
2⋅m⋅λ 2⋅m⋅λ k k k
2
3⋅ h 3
⇒ λ= ⇒ λ = h⋅ =
2 ⋅ m ⋅ ∆E 2 ⋅ m ⋅ ∆E
k k
− 34 3 −10
= 6.626 ⋅ 10 J ⋅s⋅ = 1.5 ⋅ 10 m.
− 31 −17
2 ⋅ 9.11 ⋅ 10 kg ⋅ 3.2 ⋅10 J
Vježba 222
Pri povećanju energije elektrona za 0.2 keV njegova valna duljina promijeni se dva puta.
Kolika je bila prvobitna valna duljina elektrona? (masa elektrona u mirovanju m = 9.11 · 10-31 kg,
Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s)
Rezultat: 0.76 V.

2
Zadatak 223 (Atomix, gimnazija)
Na kojoj bi temperaturi srednja energija termičkog gibanja atoma bila jednaka energiji fotona
valne duljine 0.15 nm? (Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u praznini
c = 3 · 108 m / s, Boltzmanova konstanta k = 1.38 · 10-23 J / K)
Rješenje 223
λ = 0.15 nm = 1.5 · 10-10 m, h = 6.626 · 10-34 J · s, c = 3 · 108 m / s,
-23
k = 1.38 · 10 J / K, T=?
Srednja kinetička energija čestice razmjerna je apsolutnoj temperaturi T:
3
E= ⋅ k ⋅T ,
2
gdje je k Boltzmanova konstanta.
Svjetlost valne duljine λ može se emitirati ili apsorbirati samo u određenim količinama energije,
takozvanim kvantima energije. Svaki kvant ili foton ima energiju (M. Planck)
c
E = h⋅ ,
λ
gdje je h Planckova konstanta, c je brzina svjetlosti.
3 
E= ⋅ k ⋅T 
2   uvjet  3 c 3 c 2 2⋅h⋅c
 ⇒   ⇒ ⋅ k ⋅T = h ⋅ ⇒ ⋅ k ⋅T = h ⋅ / ⋅ ⇒ T= =
c  E=E 2 λ 2 λ 3⋅ k 3⋅ λ ⋅ k
E = h⋅
λ 
− 34 8 m
2 ⋅ 6.626 ⋅10 J ⋅ s ⋅ 3 ⋅ 10
= s = 6.402 ⋅ 10 7 K .
− 10 − 23 J
3 ⋅1.5 ⋅10 m ⋅1.38 ⋅10
K
Vježba 223
Na kojoj bi temperaturi srednja energija termičkog gibanja atoma bila jednaka energiji fotona
valne duljine 0.25 nm? (Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u praznini
c = 3 · 108 m / s, Boltzmanova konstanta k = 1.38 · 10-23 J / K)
Rezultat: 3.841 · 107 K.

Zadatak 224 (Atomix, gimnazija)

Koliku valnu duljinu mora imati foton da ionizira vodikov atom koji se nalazi u osnovnom
stanju i da pritom izbačeni elektron ima kinetičku energiju 10 eV? (Planckova konstanta
h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s)
Rješenje 224
E1 = 13.6 eV = [ 13.6 · 1.602 · 10-19 ] = 2.18 · 10-18 J energija ionizacije vodikova atoma koji se
nalazi u osnovnom stanju, Ek = 10 eV = [ 10 · 1.602 · 10-19 ] = 1.602 · 10-18 J,
-34
h = 6.626 · 10 J · s, c = 3 · 108 m / s, λ=?
Elektronvolt (eV) je jedinica za energiju. Energiju 1 eV dobije čestica nabijena istim električnim
nabojem kao što ga ima elektron (1.6 · 10-19 C) kad prođe električnim poljem razlike potencijala 1 V:
− 19 − 19
eV = 1.6 ⋅ 10 C ⋅ 1 V = 1.6 ⋅10 J.
gdje je h Planckova konstanta.
Svjetlost valne duljine λ može se emitirati ili apsorbirati samo u određenim količinama energije,
takozvanim kvantima energije. Svaki kvant ili foton ima energiju (M. Planck)
c
E = h⋅ ,
λ

3
gdje je h Planckova konstanta, c je brzina svjetlosti.
Rad koji moramo predati elektronu da poveća svoju kinetičku energiju i napusti metal nazivamo
izlaznim radom Wi. On je jednak energiji vezanja elektrona. Energija fotona jednim dijelom troši se na
oslobađanje elektrona iz metala (izlazni rad Wi, energija vezanja En), a drugim dijelom pretvara u
kinetičku energiju izbačenog elektrona Ek.
c
h ⋅ = Wi + Ek .
λ
U zadatku je riječ o vodikovu atomu koji se nalazi u osnovnom stanju pa vrijedi:
c c c λ
h ⋅ = E1 + E ⇒ E1 + E = h ⋅ ⇒ E1 + E = h ⋅ / ⋅ ⇒
λ k k λ k λ E1 + E
k
− 34 8 m
6.626 ⋅10 J ⋅ s ⋅ 3 ⋅ 10
h⋅c s = 5.2559 ⋅10 − 8 m = 52.559 nm.
⇒ λ= =
E1 + E − 18 − 18
k 2.18 ⋅10 J + 1.602 ⋅ 10 J
Vježba 224
Koliku valnu duljinu mora imati foton da ionizira vodikov atom koji se nalazi u osnovnom
stanju i da pritom izbačeni elektron ima kinetičku energiju 0.01 keV? (Planckova konstanta
h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s)
Rezultat: 52.559 nm.

Zadatak 225 (Nata, gimnazija)

Ploča od cinka obasjana je fotonima valne duljine 220 nm. Ako je izlazni rad za cink 4 eV,
kolika je maksimalna brzina fotoelektrona? (Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, masa elektrona
m = 9.11 · 10-31 kg, brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s)
5 m 5 m 5 m 5 m
A. 7.6 ⋅ 10 B. 5.7 ⋅10 C . 4.2 ⋅ 10 D. 2.7 ⋅10
s s s s
Rješenje 225
λ = 220 nm = 2.2 · 10-7 m, Wi = 4 eV = [ 4 · 1.602 · 10-19 ] = 6.408 · 10-18 J,
-34
h = 6.626 · 10 J · s, m = 9.11 · 10-31 kg, c = 3 · 108 m / s, v=?
Elektronvolt (eV) je jedinica za energiju. Energiju 1 eV dobije čestica nabijena istim električnim
nabojem kao što ga ima elektron (1.6 · 10-19 C) kad prođe električnim poljem razlike potencijala 1 V:
− 19 − 19
eV = 1.602 ⋅10 C ⋅1 V = 1.602 ⋅10 J.
Fotoelektrični učinak pojava je izbijanja elektrona pomoću svjetlosti (elektromagnetskog zračenja) iz
kovina. Kad fotoni energije
c
E = h⋅
f λ
padnu na neku kovinu, oni uz određene uvjete izbijaju elektrone iz kovine. To je fotoelektrični učinak.
Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje elektrona iz kovine, a dijelom ta energija prelazi u
kinetičku energiju elektrona pa vrijedi:
c 1 2
h ⋅ = Wi + ⋅ m ⋅ v ,
λ 2
gdje je h Planckova konstanta, c brzina svjetlosti, λ valna duljina fotona, Wi izlazni rad, m masa
izbijenog elektrona, v maksimalna brzina izbijenog elektrona.
c 1 2 1 2 c 1 2 c
h⋅ = Wi + ⋅ m ⋅ v ⇒ Wi + ⋅ m ⋅ v = h ⋅ ⇒ ⋅ m ⋅ v = h ⋅ −Wi ⇒
λ 2 2 λ 2 λ
c c
h⋅ −Wi h⋅ −Wi
1 2 c 2 2 λ 2 λ
⇒ ⋅ m ⋅ v = h ⋅ −Wi / ⋅ ⇒ v = 2⋅ ⇒ v = 2⋅ / ⇒
2 λ m m m

4
 8 m
3 ⋅ 10
c − 34 s −19
6.626 ⋅10 J ⋅s⋅ − 6.408 ⋅10 J
h⋅ − Wi −7
λ 2.2 ⋅10 m 5 m
⇒ v= 2⋅ = 2⋅ = 7.6 ⋅ 10 .
m − 31 s
9.11 ⋅ 10 kg
Odgovor je pod A.
Vježba 225
Ploča od cinka obasjana je fotonima valne duljine 0.22 µm. Ako je izlazni rad za cink 4 eV,
kolika je maksimalna brzina fotoelektrona? (Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, masa elektrona
m = 9.11 · 10-31 kg, brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s)
5 m 5 m 5 m 5 m
A. 7.6 ⋅ 10 B. 5.7 ⋅10 C . 4.2 ⋅ 10 D. 2.7 ⋅10
s s s s
Rezultat: A.

Zadatak 226 (Nata, gimnazija)

Koliko fotona emitira svake sekunde radio – odašiljač snage 10 kW koji radi na valnoj duljini
200 m? (Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s)
31 29 27 33
A. 1 ⋅ 10 B. 3 ⋅10 C. 2 ⋅ 10 D. 3 ⋅ 10
Rješenje 226
t = 1 s, P = 10 kW = 104 W, λ = 200 m, h = 6.626 · 10-34 J · s, c = 3 · 108 m / s,
N=?
Svjetlost valne duljine λ može se emitirati ili apsorbirati samo u određenim količinama energije,
takozvanim kvantima energije. Svaki kvant ili foton ima energiju (M. Planck)
c
E = h⋅ ,
λ
gdje je h Planckova konstanta, c je brzina svjetlosti, λ valna duljina fotona.
Brzinu rada izražavamo snagom. Snaga P jednaka je omjeru rada W i vremena t za koje je rad
obavljen, tj.
W
P= .
t
Snaga izvora jednaka je emitiranoj energiji u jedinici vremena, tj.
E
. P=
t
Budući da se emitira N fotona, za energiju i snagu vrijedi:
c c
E = N ⋅h⋅  N ⋅h⋅
λ  ⇒ P= λ ⇒ P = N ⋅ h ⋅c ⇒ N ⋅ h ⋅c = P ⇒ N ⋅ h ⋅c = P /⋅ λ ⋅t ⇒

E  t λ ⋅t λ ⋅t λ ⋅t h⋅c
P=
t 

4
P ⋅λ ⋅t 10 W ⋅ 200 m ⋅1 s 31
⇒ N= = = 1 ⋅10 .
h⋅c − 34 8 m
6.626 ⋅10 J ⋅ s ⋅ 3 ⋅10
s
Odgovor je pod A.
Vježba 226
Koliko fotona emitira svake sekunde radio – odašiljač snage 10 kW koji radi na valnoj duljini
0.2 km? (Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s)
31 29 27 33
A. 1 ⋅ 10 B. 3 ⋅10 C . 2 ⋅ 10 D. 3 ⋅ 10

5
Rezultat: A.

Zadatak 227 (Marijana, maturantica)

Deuterij se proizvodi u nuklearnom reaktoru tako da se bombardira vodik brzim neutronima.
Pritom se oslobađa γ – foton. Izračunajte energiju oslobođenog γ – fotona. (mp = 1.007276 · u,
md = mj = 2.013553 · u = [ 2.013553 · 1.66 · 10-27 ] = 3.34249798 · 10-27 kg, c = 3 · 108 m / s,
Ev = ?
A. 2.22 MeV B. 223 eV C . 222 MeV D. 1.6 GeV E. 18 GeV
Rješenje 227
mp = 1.007276 · u = [ 1.007276 · 1.66 · 10-27 ] = 1.67207816 · 10-27 kg,
mn = 1.008665 · u = [ 1.008665 · 1.66 · 10-27 ] = 1.6743839 · 10-27 kg,
md = mj = 2.013553 · u = [ 2.013553 · 1.66 · 10-27 ] = 3.34249798 · 10-27 kg, u = 1.66 · 10-27 kg,
8
c = 3 · 10 m / s, Ev = ?
Elektronvolt (eV) je jedinica za energiju. Energiju 1 eV dobije čestica nabijena istim električnim
nabojem kao što ga ima elektron (1.6 · 10-19 C) kad prođe električnim poljem razlike potencijala 1 V:
− 19 − 19
eV = 1.602 ⋅10 C ⋅1 V = 1.602 ⋅10 J.
Defekt mase je razlika masa protona mp i neutrona mn i mase jezgre mj, a za jezgru nekog elementa
može se napisati relacijom
∆m = Z ⋅ m p + N ⋅ mn − m j ,
gdje je Z broj protona u jezgri, N broj neutrona u jezgri.
Energija vezanja Ev atomske jezgre jednaka je
2
( 2
Ev = ∆m ⋅ c ⇒ Ev = Z ⋅ m p + N ⋅ mn − m j ⋅ c , )
gdje je c brzina svjetlosti u praznini.
Ako su mase u prethodnoj relaciji izražene atomskim jedinicama mase u, onda se energija vezanja
dobije u MeV uporabom relacije
MeV
(
Ev = Z ⋅ m p + N ⋅ mn − m j ⋅ 931.5
u
) .

Deuterij je teški vodik čija je jezgra građena od jednog protona (Z = 1) i jednog neutrona (N = 1), a nju
okružuje jedan elektron.

1.inačica
 Z =1 
( )
Ev = Z ⋅ m p + N ⋅ mn − m j ⋅ c
2
⇒ 
 N =1
 ( 2
⇒ Ev = m p + mn − m j ⋅ c = )
2
 8 m
(
= 1.67207816 ⋅ 10
− 27
kg + 1.6743839 ⋅ 10
− 27
kg − 3.34249798 ⋅ 10
− 27
)
kg ⋅  3 ⋅10

 =
s
J =  3.567672 ⋅10
− 13 − 13 − 19  6
= 3.567672 ⋅ 10 : 1.602 ⋅10 = 2.23 ⋅ 10 eV ≈ 2.22 MeV .
 
Odgovor je pod A.
2.inačica
MeV  Z =1  MeV
( )
Ev = Z ⋅ m p + N ⋅ mn − m j ⋅ 931.5
u
⇒ 
 N =1
 (
⇒ Ev = m p + mn − m j ⋅ 931.5
u
= )
MeV
= (1.007276 ⋅ u + 1.008665 ⋅ u − 2.013553 ⋅ u ) ⋅ 931.5 =
u

6
 MeV
= (1.007276 + 1.008665 − 2.013553) ⋅ u ⋅ 931.5 =
u
MeV
= (1.007276 + 1.008665 − 2.013553) ⋅ u ⋅ 931.5 = (1.007276 + 1.008665 − 2.013553) ⋅ 931.5 MeV =
u
= 2.22 MeV .
Odgovor je pod A.
Vježba 227
Nema zadatka!
Rezultat: …

Zadatak 228 (Ante, srednja škola)

Jedna banana prosječno sadržava 400 mg kalija od čega je 0.0117% radioaktivni izotop 4019 K .
16
Vrijeme poluraspada toga izotopa je 4.027 · 10 s, a molarna masa 39.96 g / mol. Kolika je aktivnost
u bekerelima radioaktivnoga uzorka iz jedne banane? (Avogadrova konstanta NA = 6.022 · 1023 mol-1)
Rješenje 228
m = 400 mg = 4 · 10-4 kg, p = 0.0117% = 0.000117, T1/2 = 4.027 · 1016 s,
23 -1
M = 39.96 g / mol = 0.03996 kg / mol, NA = 6.022 · 10 mol , A=?
Aktivnost je broj atoma koji se raspadne u jednoj sekundi:
ln 2
A= ⋅N ,
T
1/2
gdje je T1/2 vrijeme poluraspada, N0 broj prisutnih, neraspadnutih atoma.
Ako je N0 broj čestica u masi m tvari tada je
N m
= ,
NA M
gdje je NA Avogadrova konstanta, M molarna masa.
Stoti dio nekog broja naziva se postotak. Piše se kao razlomak s nazivnikom 100. Postotak p je broj
jedinica koji se uzima od 100 jedinica neke veličine.
Na primjer,
9 81 4.5 547 p
9%= , 81 % = , 4.5 % = , 547 % = , p%= .
100 100 100 100 100
Kako se računa ''... p% od x...''?
p
⋅ x.
100
N m  N m  m 
= 1  = 1 /⋅ NA  N = 1 ⋅ NA 
NA M  NA M  M  ln 2 m1
 ⇒  ⇒ ln 2  ⇒ A= ⋅ ⋅ NA ⇒
ln 2  ln 2   T M
A= ⋅N A= ⋅N A = ⋅ N 1/2
T1/2  T1/2  T 
  1/2
ln 2 p ⋅ m
⇒  m1 = p ⋅ m  ⇒ A = ⋅ ⋅ NA =
T M
1/2
−4
ln 2 0.000117 ⋅ 4 ⋅10 kg 23 1
= ⋅ ⋅ 6.022 ⋅10 = 12.14 Bq.
16 kg mol
4.027 ⋅10 s 0.03996
mol

7
Vježba 228
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 229 (Viktor, srednja škola)

Kolika je energija E0 mirovanja elektrona?
A. 0.0017 eV B. 0.512 eV C . 0.0017 MeV D. 0.512 MeV
-31 8
(masa elektrona m = 9.11 · 10 kg, brzina svjetlosti u vakuumu c = 3 · 10 m / s)
Rješenje 229
m = 9.11 · 10-31 kg, c = 3 · 108 m / s, E0 = ?
Elektronvolt (eV) je jedinica za energiju. Energiju 1 eV dobije čestica nabijena istim električnim
nabojem kao što ga ima elektron (1.6 · 10-19 C) kad prođe električnim poljem razlike potencijala 1 V:
− 19 − 19
eV = 1.602 ⋅10 C ⋅1 V = 1.602 ⋅10 J.
Svezu između energije i mase daje jednadžba (A. Einstein)
2
E = m⋅c ,
gdje je c brzina svjetlosti.
Prema Einsteinovoj relaciji dobivamo:
2
2 − 31  8 m − 14
E = m⋅c = 9.11 ⋅10 kg ⋅  3 ⋅ 10  = 8.199 ⋅10 J.
 s
Ta se energija obično izražava u elektronvoltima.

− 14  8.199 ⋅10 − 14  5 6
E = 8.199 ⋅10 J =  = 5.12 ⋅10 eV = 0.512 ⋅ 10 eV = 0.512 MeV .
 1.602 ⋅ 10 − 19 
Odgovor je pod D.
Vježba 229
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 230 (Lucija, gimnazija)

Starost arheoloških uzoraka organskoga podrijetla određuje se uz pomoć izotopa ugljika 146 C
čije je vrijeme poluraspada 5730 godina. Koliki se postotak atoma raspao u radioaktivnome uzorku
ugljika mase 1 mg čija je starost 3000 godina? Molarna masa ugljika je 14 g / mol.
Rješenje 230
T1/2 = 5730 god., m = 1 mg = 1 · 10-6 kg, t = 3000 god., M = 14 g / mol =
-2
= 1.4 · 10 kg / mol, p=?
Za idealne plinove pri standardnim uvjetima (normirani tlak p0 = 101325 Pa, temperatura t = 0 ºC)
vrijedi relacija:
m N
= ,
M NA
gdje je m masa plina, M molarna masa plina, N0 broj atoma u vrijeme t = 0, NA = 6.022 · 1023 mol-1
Avogadrova konstanta.
Jezgra ili nukleus nekog elementa može se promijeniti spontano (radioaktivan raspad) ili umjetnim

8
putem (nuklearna reakcija). Prirodna je radioaktivnost pojava raspada jezgara nekih elemenata zbog
nestabilnosti jezgara atoma tih elemenata.
Zakon radioaktivnog raspada glasi:
− t
T
N = N ⋅ 2 1/2 ,
gdje je N0 broj atoma u vrijeme t = 0, N broj atoma koji se nakon vremena t nisu raspali, T1/2 vrijeme
poluraspada, tj. vremenski interval u kojem se raspadne polovica prvobitnog broja atoma.
Stoti dio nekog broja naziva se postotak. Piše se kao razlomak s nazivnikom 100. Postotak p je broj
jedinica koji se uzima od 100 jedinica neke veličine.
Na primjer,
9 81 4.5 547 p
9%= , 81 % = , 4.5 % = , 547 % = , p%= .
100 100 100 100 100
Kako se računa ''... p% od x...''?
p
⋅ x.
100
Kako u postotku izraziti smanjenje broja a za broj b?
a −b
p= ⋅ 100 %.
a
1.inačica
Izračunamo broj atoma plina N0 u vrijeme t = 0.
m N N m N m m
= ⇒ = ⇒ = /⋅ NA ⇒ N = ⋅ NA =
M NA NA M NA M M
−6
1 ⋅10
kg 23 1 19
= ⋅ 6.022 ⋅10 = 4.301 ⋅ 10 .
− 2 kg mol
1.4 ⋅10
mol
Broj atoma N koji se nakon vremena t nisu raspali iznosi:
− t − 3000
T 19 5730 19
N = N ⋅2 1/2 = 4.301 ⋅10 ⋅ 2 = 2.992 ⋅ 10 .
Računamo postotak raspadnutih atoma.
19 19
N −N 4.301 ⋅ 10 − 2.992 ⋅10
p= ⋅100 % = ⋅100 % = 30.43 %.
N 19
4.301 ⋅ 10
2.inačica
 − t 
T
− t N ⋅  1 − 2 1/2 
T  
N − N ⋅ 2 1/2  
p=
N −N
⋅100 % ⇒ p = ⋅ 100 % ⇒ p =   ⋅100 % ⇒
N N N

 − t 
 T 
N ⋅ 1 − 2 1/2
   − t 
 
⇒ p=   ⋅100 % ⇒ p =  1 − 2 T1/2  ⋅100 % =
N  
 
 

9
  − 3000 

= 1− 2
5 730 
⋅ 100 % = 30.43%.
 
 
 

Vježba 230
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 231 (Patrik, tehnička škola)

Koliko je puta energija fotona valne duljine 486.1 nm veća od kinetičke energije translacije
molekule vodika pri temperaturi 20 ºC? (Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u
praznini c = 3 · 108 m / s, Boltzmannova konstanta k = 1.38 · 10-23 J / K)
Rješenje 231
λ = 486.1 nm = 4.861 · 10-7 m, t = 20 ºC => T = 273.15 + t = (273.15 + 20) K = 293.15 K,
Ef
h = 6.626 · 10-34 J · s, c = 3 · 108 m / s, k = 1.38 · 10-23 J / K, =?
Em
Svjetlost valne duljine λ može se emitirati ili apsorbirati samo u određenim količinama energije,
takozvanim kvantima energije. Svaki kvant ili foton ima energiju (M. Planck)
c
E = h⋅ ,
λ
gdje je h Planckova konstanta koja ima vrijednost h = 6.626 · 10-34 J · s, c je brzina svjetlosti.
Srednja vrijednost kinetičke energije molekule dana je izrazom
3
Ek =
⋅ k ⋅T ,
2
gdje je k Boltzmannova konstanta. Izraz pokazuje da je pri određenoj temperaturi srednja kinetička
energija molekule svih plinova jednaka. Ona ovisi samo o temperaturi T plina.
c c
Ef = h⋅ h⋅
λ    podijelimo  Ef E
λ ⇒ f = 2⋅h⋅c ⇒
 ⇒   ⇒ =
3  jednadžbe  Em 3 Em 3 ⋅ λ ⋅ k ⋅ T
Em = ⋅ k ⋅ T  ⋅ k ⋅T
2 
 2
− 34 8 m
Ef 2 ⋅ 6.626 ⋅10 J ⋅ s ⋅ 3 ⋅ 10 Ef Ef
⇒ = s ⇒ = 67.39 ⇒ ≈ 68.
Em −7 − 23 J Em Em
3 ⋅ 4.861 ⋅ 10 m ⋅1.38 ⋅10 ⋅ 293.15 K
K
Vježba 231
Koliko je puta energija fotona valne duljine 486.1 nm veća od kinetičke energije translacije
molekule vodika pri temperaturi 30 ºC? (Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u
praznini c = 3 · 108 m / s, Boltzmannova konstanta k = 1.38 · 10-23 J / K)
Rezultat: ≈ 66.

10
Zadatak 232 (Patrik, tehnička škola)
Na kojoj će temperaturi kinetička energija translacije molekule vodika biti jednaka energiji
fotona valne duljine 486.1 nm? (Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u
praznini c = 3 · 108 m / s, Boltzmannova konstanta k = 1.38 · 10-23 J / K)
Rješenje 232
λ = 486.1 nm = 4.861 · 10-7 m, h = 6.626 · 10-34 J · s, c = 3 · 108 m / s,
-23
k = 1.38 · 10 J / K, T=?
Svjetlost valne duljine λ može se emitirati ili apsorbirati samo u određenim količinama energije,
takozvanim kvantima energije. Svaki kvant ili foton ima energiju (M. Planck)
c
E = h⋅ ,
λ
gdje je h Planckova konstanta koja ima vrijednost h = 6.626 · 10-34 J · s, c je brzina svjetlosti.
Srednja vrijednost kinetičke energije molekule dana je izrazom
3
Ek =
⋅ k ⋅T ,
2
gdje je k Boltzmannova konstanta. Izraz pokazuje da je pri određenoj temperaturi srednja kinetička
energija molekule svih plinova jednaka. Ona ovisi samo o temperaturi T plina.
3 c 3 c 2 2⋅h⋅c
Em = E f ⇒ ⋅ k ⋅T = h ⋅ ⇒ ⋅ k ⋅T = h ⋅ /⋅ ⇒ T= =
2 λ 2 λ 3⋅ k 3⋅ k ⋅ λ
− 34 8 m
2 ⋅ 6.626 ⋅ 10 J ⋅ s ⋅ 3 ⋅10
= s = 19 755 K .
−7 − 23 J
3 ⋅ 4.861 ⋅ 10 m ⋅1.38 ⋅10
K
Vježba 232
Na kojoj će temperaturi kinetička energija translacije molekule vodika biti jednaka energiji
fotona valne duljine 444 nm? (Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u
praznini c = 3 · 108 m / s, Boltzmannova konstanta k = 1.38 · 10-23 J / K)
Rezultat: 21628 K.

Zadatak 233 (Asterix, gimnazija)

Kada elektromagnetsko zračenje valne duljine 350 nm obasjava površinu natrija, emitirani
fotoelektroni imaju maksimalnu kinetičku energiju 1.31 eV. Koliki je izlazni rad za natrij? (Planckova
konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s)
Rješenje 233
λ = 350 nm = 3.50 · 10-7 m, Ekmax = 1.31 eV = [ 1.31 · 1.602 · 10-19 ] = 2.10 · 10-19 J,
-34 8
h = 6.626 · 10 J · s, c = 3 · 10 m / s, W=?
Elektronvolt (eV) je jedinica za energiju. Energiju 1 eV dobije čestica nabijena istim električnim
nabojem kao što ga ima elektron (1.6 · 10-19 C) kad prođe električnim poljem razlike potencijala 1 V:
− 19 − 19
eV = 1.602 ⋅10 C ⋅1 V = 1.602 ⋅10 J.
Fotoelektrični učinak pojava je izbijanja elektrona pomoću svjetlosti (elektromagnetskog zračenja) iz
kovina. Kad fotoni energije
c
E = h⋅
f λ
padnu na neku kovinu, oni uz određene uvjete izbijaju elektrone iz kovine. To je fotoelektrični efekt.
Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje elektrona iz kovine, a dijelom ta energija prelazi u
kinetičku energiju elektrona pa vrijedi:
E =W + E ,
f k , max

11
gdje je Ek, max kinetička energija izbijenog elektrona, a W izlazni rad. Formula se može i ovako
napisati:
c
h ⋅ν = E + W , h ⋅ = E + W ,
k λ k
gdje je h Planckova konstanta, ν frekvencija, Ek kinetička energija izbijenog elektrona, W izlazni rad, c
brzina svjetlosti, λ valna duljina.
Računamo izlazni rad W.
c c c
h⋅ = E +W ⇒ E +W = h ⋅ ⇒ W = h ⋅ − E =
λ k k λ λ k
8 m
3 ⋅ 10
− 34 s − 2.10 ⋅ 10 −19 J = 3.58 ⋅10 −19 J =
= 6.626 ⋅ 10 J ⋅s⋅
−7
3.50 ⋅10 m

=  3.58 ⋅10
−19 −19 
: 1.602 ⋅ 10 = 2.23 eV .
 
Vježba 233
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 234 (Ivan, gimnazija)

Pločica od kalija obasjana je svjetlošću valne duljine 350 nm. Izlazni rad za kalij je
3.52 · 10-19 J. Koliki je napon potreban da zaustavi izbijene elektrone s maksimalnom kinetičkom
energijom? (Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s,
naboj elektrona e = 1.602 · 10-19 C)
Rješenje 234
λ = 350 nm = 3.50 · 10-7 m, W = 3.52 · 10-19 J, h = 6.626 · 10-34 J · s,
8 -19
c = 3 · 10 m / s, e = 1.602 · 10 C, U=?
Fotoelektrični učinak pojava je izbijanja elektrona pomoću svjetlosti (elektromagnetskog zračenja) iz
kovina. Kad fotoni energije
c
E = h⋅
f λ
padnu na neku kovinu, oni uz određene uvjete izbijaju elektrone iz kovine. To je fotoelektrični efekt.
Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje elektrona iz kovine, a dijelom ta energija prelazi u
kinetičku energiju elektrona pa vrijedi:
E =W + E ,
f k , max
gdje je Ek, max kinetička energija izbijenog elektrona, a W izlazni rad. Formula se može i ovako
napisati:
c
h ⋅ = E +W,
λ k
gdje je h Planckova konstanta, Ek kinetička energija izbijenog elektrona, W izlazni rad, c brzina
svjetlosti, λ valna duljina.
Rad električnog polja pri pomicanju naboja Q jednak je
W = Q ⋅U ,
gdje je U napon.
Napon zaustavljanje U mora biti takav da rad sile električnog polja e · U bude jednak kinetičkoj
energiji najbržih elektrona oslobođenih fotoelektričnim učinkom. Dakle:
E = e ⋅U .
k

12
 E = e ⋅U
k 
 c c c
c  ⇒ h ⋅ = e ⋅ U + W ⇒ e ⋅ U + W = h ⋅ ⇒ e ⋅ U = h ⋅ −W ⇒
h ⋅ = E +W  λ λ λ
λ k 
c
h ⋅ −W
c 1 λ
⇒ e ⋅ U = h ⋅ −W / ⋅ ⇒ U = =
λ e e
8 m
3 ⋅10
− 34 s − 3.52 ⋅10 −19 J
6.626 ⋅ 10 J ⋅s⋅
−7
3.50 ⋅ 10 m
= = 1.35 V .
−19
1.602 ⋅ 10 C
Vježba 234
Pločica od kalija obasjana je svjetlošću valne duljine 0.35 µm. Izlazni rad za kalij je
3.52 · 10-19 J. Koliki je napon potreban da zaustavi izbijene elektrone s maksimalnom kinetičkom
energijom? (Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s,
naboj elektrona e = 1.602 · 10-19 C)
Rezultat: 1.35 V.

Zadatak 235 (Antonija, srednja škola)

Kinetička energija elektrona iznosi 1.8 keV. Za koliko se treba povećati kinetička energija
elektrona da bi mu se valna duljina smanjila na 60 % početne vrijednosti?
Rješenje 235
Ek = 1.8 keV = 1800 eV, p = 60 % = 0.6, ∆Ek = ?
Kako se računa p % od x?
p
⋅ x.
100
U klasičnoj nerelativističkoj fizici kad su brzine v male prema brzini svjetlosti c valna duljina čestice
koja ima kinetičku energiju Ek i masu m jednaka je
h
λ= .
2⋅m⋅ E
k
Budući da je kinetička energija elektrona 2 keV što je mnogo manje od energije mirovanja elektrona
510 keV, možemo rabiti formulu
h
λ= .
2⋅m⋅ E
k
h 
λ1 =
2 ⋅ m ⋅ E  h h
k1
 ⇒  λ1 = 0.6 ⋅ λ  ⇒ = 0.6 ⋅ ⇒
h  2⋅m⋅ E 2⋅m⋅E
λ= k1 k
2⋅m⋅E 
k 
2 2
h h h h
⇒ = 0.6 ⋅ /2 ⇒ = 0.36 ⋅ ⇒
2⋅m⋅ E 2⋅m⋅ E 2⋅m⋅ E 2⋅m⋅ E
k1 k k1 k
2 2 2⋅m⋅ E ⋅ E
h h k1 k ⇒ E = 0.36 ⋅ E ⇒ 0.36 ⋅ E = E ⇒
⇒ = 0.36 ⋅ /⋅
2⋅m⋅E 2⋅m⋅ E 2 k k1 k1 k
k1 k h

13
 1 E
⇒ 0.36 ⋅ E = E / ⋅ ⇒ E = k .
k1 k 0.36 k1 0.36
Povećanje kinetičke energije iznosi:
E  1   1 
∆E = E − E ⇒ ∆E = k − E ⇒ ∆E = E ⋅  −1 = 1800 eV ⋅  − 1 =
k k1 k k 0.36 k k k  0.36   0.36 

= = 3200 eV = 3.2 keV.

Vježba 235
Kinetička energija elektrona iznosi 2.7 keV. Za koliko se treba povećati kinetička energija
elektrona da bi mu se valna duljina smanjila na 60 % početne vrijednosti?
Rezultat: 4.8 keV.

Zadatak 236 (Maturant, tehnička škola)

Element jod ima vrijeme poluraspada 8 dana. Kolika je aktivnost joda mase 8 · 10-7 g? Molna
masa joda iznosi 131 g / mol. (Avogadrova konstanta NA = 6.022 · 1023 mol-1)
Rješenje 236
T1/2 = 8 dana = [ 8 · 24 · 3600 ] = 6.912 · 105 s, m = 8 · 10-7 g = 8 · 10-10 kg,
M = 131 g / mol = 0.131 kg / mol, NA = 6.022 · 10 mol-1,
23
A=?
Vrijeme poluraspada T1/2 je vrijeme u kojem se raspadne polovina prisutnih atoma. Ono je povezano s
konstantom raspada λ:
ln 2
λ= .
T
1/ 2
Mol je količina tvari koja sadrži toliko čestica koliko ih ima u 12 g ugljika 12 6 C , a to je
23 1
N A = 6.022 ⋅10 .
mol
Broj čestica N u masi m dan je izrazom:
m
N= ⋅ N A,
M
gdje je M molna masa.
Aktivnost je broj atoma koji se raspadne u jednoj sekundi.
A = λ ⋅ N.
ln 2 
λ= 
T
1/2  ln 2 m
 ⇒ [ A=λ⋅N ] ⇒ A= ⋅ ⋅ NA =
m  T M
N= ⋅N  1/2
M A
−10
ln 2 8 ⋅ 10 kg 23 1 9
= ⋅ ⋅ 6.022 ⋅10 = 3.69 ⋅ 10 Bq.
5 kg mol
6.912 ⋅ 10 s 0.131
mol
Vježba 236
Element jod ima vrijeme poluraspada 8 dana. Kolika je aktivnost joda mase 8 · 10-8 dag?
Molna masa joda iznosi 131 g / mol. (Avogadrova konstanta NA = 6.022 · 1023 mol-1)
Rezultat: 3.69 · 109 Bq.

14
Zadatak 237 (Ivek, tehnička škola)
Natrijevu pločicu obasjamo elektromagnetskim zračenjem frekvencije 7.5 · 1014 Hz. Najveća
valna duljina koja izaziva fotoelektrični učinak kod natrija jest 530 nm. Kolika je de Broglieva valna
duljina emitiranih elektrona pri napuštanju natrija? (brzina svjetlosti u praznini c = 3 · 108 m / s,
Planckova konstanta h = 6.626 · 10-34 J · s, masa elektrona m = 9.11 · 10-31 kg)
Rješenje 237
f = 7.5 · 1014 Hz, λg = 530 nm = 5.3 · 10-7 m, c = 3 · 108 m / s, h = 6.626 · 10-34 J · s,
-31
m = 9.11 · 10 kg, λ=?
Fotoelektrični učinak pojava je izbijanja elektrona pomoću svjetlosti (elektromagnetskog zračenja) iz
kovina. Kad fotoni energije
c
E = h⋅ f , E = h⋅ ,
λ
padnu na neku kovinu, oni uz određene uvjete izbijaju elektrone iz kovine. To je fotoelektrični učinak.
Pritom se energija fotona utroši dijelom na izbijanje elektrona iz kovine, a dijelom ta energija prelazi u
kinetičku energiju elektrona pa vrijedi:
h ⋅ f = Wi + E .
k
gdje je h Planckova konstanta, f frekvencija fotona, Wi izlazni rad, kinetička energija.
Da bi došlo do fotoučinka frekvencija upadne svjetlosti mora biti barem tolika da pomnožena
Planckovom konstantom bude jednaka izlaznom radu.
c
h ⋅ f > Wi = h ⋅ .
λg
Atomske čestice mogu se u određenim okolnostima ponašati kao valovi duljine
h
λ= ,
p
gdje je h Planckova konstanta, p količina gibanja.
Tijelo mase m i brzine v ima kinetičku energiju
2
p
E = ,
k 2⋅m
gdje je p količina gibanja
p = m ⋅ v.
2 2 2
c p c p p c
h ⋅ f = Wi + E ⇒ h ⋅ f = h ⋅ + ⇒ h⋅ + = h⋅ f ⇒ = h ⋅ f −h ⋅ ⇒
k λg 2 ⋅ m λg 2 ⋅ m 2⋅m λg
2  2
p c  p  c  2  c 
⇒ = h ⋅ f −  ⇒ = h⋅ f −  /⋅ 2⋅ m ⇒ p = 2⋅ m ⋅ h ⋅ f −  ⇒
2⋅m  λ  2 ⋅ m  λ   λ 
 g   g   g 

2  c   c 
⇒ p = 2⋅ m⋅ h ⋅ f − / ⇒ p= 2⋅ m⋅ h ⋅ f − .
 λg   λg 
   
De Broglieva valna duljina emitiranih elektrona iznosi:
h h
λ= ⇒ λ= =
p  
c
2⋅ m ⋅ h⋅ f − 
 λ 
 g 

15
 − 34
6.626 ⋅10 J ⋅s −9
= = 1.41 ⋅ 10 m = 1.41 nm.
 8 m 
 3 ⋅10
− 31 − 34
J ⋅ s ⋅  7.5 ⋅ 10
14 1 s 
2 ⋅ 9.11 ⋅10 kg ⋅ 6.626 ⋅ 10 −
− 7 
 s 5.3 ⋅ 10 m
 
Vježba 237
Odmor!
Rezultat: …

Zadatak 238 (Petra, medicinska škola)

Dva radioaktivna uzorka B i C imaju jednaku početnu aktivnost. Vrijeme poluraspada uzorka
B iznosi šest sati, a uzorka C jedan dan. Koliki je omjer aktivnosti Ab : Ac tih dvaju uzoraka nakon dva
dana?
A. A : Ac = 1 : 64 B. A : Ac = 64 : 1 C. A : Ac = 1 : 16 D. A : Ac = 16 : 1
b b b b
Rješenje 238
A0, Tb = 6 h, Tc = 1 dan = 24 h, t = 2 dana = 48 h, Ab : Ac = ?
Aktivnost radioaktivne tvari je
− t
T
A = A ⋅ 2 1/2 ,
gdje je A0 aktivnost u vremenu t = 0, t vrijeme, T1/2 vrijeme poluraspada radioaktivnog izotopa.
− t − t − t
T T T
A b A A ⋅2 b A 2 b  1 n
b = A ⋅2 ⇒ b = ⇒ b = ⇒  −n = a  ⇒
Ac − t Ac − t Ac − t a 
T T T
A ⋅2 c A ⋅2 c 2 c

− t t
A T Tc A − 48 48 A − 48 48 A −8 2
⇒ b =2 b ⋅2 ⇒ b =2 6 ⋅2 24 ⇒ b = 2 6 ⋅ 2 24 ⇒ b = 2 ⋅2 ⇒
Ac Ac Ac Ac

n m n+m  A −8 + 2 A −6  −n 1  A 1
⇒  a ⋅a = a ⇒ b =2 ⇒ b =2 ⇒ a = n  ⇒ b = ⇒
  Ac Ac  a  Ac 2 6
A 1
⇒ b = ⇒ A : Ac = 1 : 64.
Ac 64 b
Odgovor je pod A.
Vježba 238
Dva radioaktivna uzorka B i C imaju jednaku početnu aktivnost. Vrijeme poluraspada uzorka
B iznosi osam sati, a uzorka C jedan dan. Koliki je omjer aktivnosti Ab : Ac tih dvaju uzoraka nakon
dva dana?
A. A : Ac = 1 : 64 B. A : Ac = 64 : 1 C. A : Ac = 1 : 16 D. A : Ac = 16 : 1
b b b b
Rezultat: C.

16