Professional Documents
Culture Documents
1
F = m⋅a e⋅E
⇒ m⋅a = e⋅E ⇒ a = .
F = e⋅ E m
Elektron se jednoliko ubrzava jer na njega djeluje stalna sila pa mu se brzina povećava po zakonu:
v = a ⋅ t.
Traženo vrijeme iznosi:
c e⋅E c
c e⋅E v= , a=
v= , a= 20 m 20 m⋅c
20 m ⇒ ⇒ t = e⋅ E ⇒ t = =
v 20 ⋅e⋅ E
v = a⋅t t=
m
a
− 31 8 m
9.11 ⋅10 kg ⋅ 3 ⋅10
= s = 1.42 ⋅ 10 − 6 s = 1.42 µ s.
− 19 V
20 ⋅ 1.602 ⋅10 C ⋅ 60
m
Vježba 063
Elektron se nalazi u homogenom električnom polju jakosti 50 V/m. Za koje će vrijeme
elektron postići brzinu v = c/20? (e = 1.602 · 10-19 C, m = 9.11 · 10-31 kg, c = 3 · 108 m/s)
Rezultat: 1.71 µs.
Vježba 064
Razmak izmeñu ploča pločastog kondenzatora u zraku iznosi 2 mm. Napon na njegovim
priključcima je 800 V. Kada se kondenzator unese u parafin, napon na njegovim priključcima iznosi
200 V. Kolika je relativna permitivnost parafina?
Rezultat: εr = 4.
2
Rješenje 065
U1 = 300 V, U2 = 100 V, U = 250 V, C1 : C2 = ?
Kapacitet pločastog kondenzatora upravno je razmjeran površini S jedne ploče, a obrnuto razmjeran
udaljenosti d izmeñ u ploča:
Q S
C= , C = ε0 ⋅ ε r ⋅ ,
U d
gdje je U napon izmeñu ploča.
Spojimo li dva kondenzatora u paralelu, ukupni će kapacitet biti
C = C1 + C2 .
Naboj prvog kondenzatora iznosi:
Q1 = C1 ⋅ U1.
Naboj drugog kondenzatora iznosi:
Q2 = C2 ⋅ U 2 .
Naboj paralelno spojenih kondenzatora iznosi:
(
Q = C ⋅ U ⇒ Q = C1 + C2 ⋅ U . )
Budući da su kondenzatori vezani paralelno, za ukupni naboj Q na pločama vrijedi:
( )
Q = Q1 + Q2 ⇒ C1 + C2 ⋅ U = C1 ⋅ U1 + C2 ⋅ U 2 ⇒ C1 ⋅ U + C2 ⋅ U = C1 ⋅ U1 + C2 ⋅ U 2 ⇒
C1 U 2 − U
( ) (
⇒ C1 ⋅ U − C1 ⋅ U1 = C2 ⋅ U 2 − C2 ⋅ U ⇒ C1 ⋅ U − U1 = C2 ⋅ U 2 − U )⇒ =
C2 U − U1
⇒
C1 U − U 2 C 250 V − 100 V C
⇒ = ⇒ 1 = ⇒ 1 = 3.
C2 U1 − U C2 300 V − 250 V C2
Vježba 065
Razlika potencijala izmeñ u ploča kondenzatora kapciteta C1 jednaka je 600 V, a razlika
potencijala izmeñu ploča kondenzatora kapaciteta C2 jednaka je 200 V. Koliki je omjer njihovih
kapaciteta C1 : C2, ako je nakon njihovog paralelnog spajanja razlika potencijala 500 V?
Rezultat: 3.
3
( )
Q = Q1 + Q2 ⇒ C1 ⋅ U1 = C1 ⋅ U + C2 ⋅ U ⇒ C1 ⋅ U1 − C1 ⋅U = C2 ⋅ U ⇒ C1 ⋅ U1 − U = C2 ⋅ U ⇒
1 C ⋅ U 1.5 ⋅ 10 − 9 F ⋅160 V −9
( )
⇒ C1 ⋅ U1 − U = C2 ⋅ U / ⋅ ⇒ C1 = 2 = = 4 ⋅10 F = 4 nF .
U1 − U U1 − U 220 V − 160 V
Naboj na kondenzatoru C1 u paralelnom spoju iznosi:
−9 −7
Q1 = C1 ⋅ U = 4 ⋅ 10 F ⋅ 160 V = 6.4 ⋅ 10 C.
Vježba 066
Neki kondenzator C1 spojen je na napon 220 V. Kondenzator C1 se zatim odspoji sa izvora i
tome se kondenzatoru doda paralelno kondenzator kapaciteta 3 nF. Nakon spajanja napon na oba
kondenzatora iznosi 160 V. Koliki je kapacitet C1?
Rezultat: 8 nF.
Q Q
r1 > r2 ⇒ ϕ2 > ϕ1
r1 r2
pretpostavka
⇒ ϕ1 ⋅ r1 = ϕ2 ⋅ r2 ⇒ ⇒ ϕ2 > ϕ1.
r >
1 2 r
Ako je množina naboja stalna, kugla većeg polumjera ima manji potencijal (ili kugla manjeg
polumjera ima veći potencijal), tj. potencijal i polumjer kugle obrnuto su razmjerne veličine.
Vježba 067
Dvije metalne kugle jednakih polumjera imaju jednake množine naboja. Što možemo reći o
njihovim potencijalima?
Rezultat: Jednaki su.
4
Zadatak 068 (Frendice, gimnazija)
Dvije jednake metalne kugle imaju različite množine naboja. Što možemo reći o potencijalima
tih kugala?
Rješenje 068
ϕ1
r1 = r2 = r, Q1, Q2, =?
ϕ2
Potencijal točaka na površini nabijene kugle polumjera r jednak je:
Q
ϕ =k⋅ .
r
Pretpostavimo da je množina naboja prve kugle veća od množine naboja druge kugle:
Q1 > Q2.
Q1 > Q2 ⇒ ϕ1 > ϕ2
Q1 Q2
Računamo omjer potencijala obje kugle:
Q
k⋅ 1 Q1 Q1
ϕ1 r1 ϕ1 k ⋅ r ϕ1 k ⋅ r ϕ Q1
= ⇒ = ⇒ = ⇒ 1 = .
ϕ2 Q ϕ2 Q ϕ2 Q ϕ2 Q2
k⋅ 2 k⋅ 2 k⋅ 2
r2 r r
pretpostavka
⇒ ϕ1 ⋅ Q2 = ϕ2 ⋅ Q1 ⇒ ⇒ ϕ1 > ϕ2 .
Q1 > Q2
Ako su polumjeri kugala jednaki, veći potencijal ima kugla s većom množinom naboja, tj. množina
naboja i potencijal razmjerne su veličine.
Vježba 068
Dvije jednake metalne kugle imaju jednake množine naboja. Što možemo reći o potencijalima
tih kugala?
Rezultat: Jednaki su.
5
Vježba 069
Metalna izolirana kugla polumjera 10 cm ima potencijal 400 V. Koliki je naboj na kugli?
(konstanta k za vakuum ima vrijednost k = 9 · 109 (N · m2/C2))
Rezultat: 4.44 nC.
6
Q Q Q Q r1 Q r
ϕ1 = ϕ2 ⇒ k ⋅ 1 = k ⋅ 2 ⇒ k ⋅ 1 = k ⋅ 2 / ⋅ ⇒ 1 = 1.
r1 r2 r1 r2 k ⋅ Q2 Q2 r2
Računamo omjer obujmova:
4 3 4 3 3 3 3
V1 3 ⋅ r1 ⋅ π V1 3 ⋅ r1 ⋅ π V1 r1 V1 r1 V Q
= ⇒ = ⇒ = ⇒ = ⇒ 1 = 1 ⇒
V2 4 3 V2 4 3 V2 r 3 V2 r2 V2 Q2
⋅ r2 ⋅ π ⋅ r2 ⋅ π 2
3 3
3
V1 400 nC V1 3 V1
⇒ = ⇒ =2 ⇒ = 8 ⇒ V = 8 ⋅V .
V2 200 nC V2 V2 1 2
7
Q
ϕ =k⋅ .
r
Naboj Q koji prima kugla iznosi:
Q Q r ϕ ⋅r 4 V ⋅ 0.06 m −11
ϕ =k⋅ ⇒ ϕ = k ⋅ /⋅ ⇒ Q = = = 2.67 ⋅10 C ≈ 0.03 nC .
r r k k 2
9 N ⋅m
9 ⋅ 10
2
C
Vježba 072
Metalna kugla polumjera 3 cm dotiče se jednog pola akumulatora napona 8 V, dok mu je drugi
pol uzemljen. Koliki naboj Q prima kugla?
(konstanta k za vakuum ima vrijednost k = 9 · 109 (N · m2/C2))
Rezultat: 2.67 · 10-11 C.
8
Rješenje 074
C1 = 1 µF = 1 · 10-6 F, C 2 = 4 µF = 4 · 10-6 F, U = 450 V, C = ?, U1 = ?, U2 = ?
Ukupni kapacitet od n serijski spojenih kondenzatora možemo naći iz izraza
1 1 1 1 1
= + + + ... + .
C C C C Cn
1 2 3
Kapacitet pločastog kondenzatora:
Q
C= ⇒ Q = C ⋅U ,
U
gdje je U napon izmeñu ploča.
Pri serijskom spajanju vodiča ukupni napon jednak je zbroju padova napona na pojedinim vodičima:
U = U + U + U + ... + U n .
1 2 3
a) Kapacitet serijski spojenih kondenzatora iznosi:
−6 −6
1 1 1 1 C2 + C1 1 C1 + C2 C ⋅C 1 ⋅10 F ⋅ 4 ⋅ 10 F
= + ⇒ = ⇒ = ⇒ C= 1 2 = =
C C C C C ⋅C C C ⋅C C +C −6 −6
1 2 1 2 1 2 1 2 1⋅ 10 F + 4 ⋅10 F
−7 −6
= 8 ⋅10 F = 0.8 ⋅ 10 F = 0.8 µ F .
b) Naboj na svakoj ploči kondenzatora je
Q = C ⋅U .
U1 U2
C1
C2
U
Napon na priključcima svakog kondenzatora iznosi:
−6
Q C ⋅ U 0.8 ⋅10 F ⋅ 450 V
U1 = ⇒ U1 = = = 360 V ,
C1 C1 −6
1 ⋅10 F
−6
Q C ⋅ U 0.8 ⋅10 F ⋅ 450 V
U2 = ⇒ U2 = = = 90 V ,
C2 C2 − 6
4 ⋅10 F
ili
U = U1 + U 2 ⇒ U 2 = U − U1 = 450 V − 360 V = 90 V .
Vježba 074
Kondenzatore kapaciteta 2 µF i 3 µF spojimo u seriju. Koliki je kapacitet tako spojenih
kondenzatora?
Rezultat: 1.2 µF.
9
Kapacitet pločastog kondenzatora:
Q
C= ⇒ Q = C ⋅U ,
U
gdje je U napon izmeñu ploča.
Pri serijskom spajanju vodiča ukupni napon jednak je zbroju padova napona na pojedinim vodičima:
U = U + U + U + ... + U n .
1 2 3
U1 U2
Q Q
C1 C2
U
Odredimo pad napona U2 na drugoj lajdenskoj boci (kondenzatoru):
Q2 Q
C2 = ⇒ U2 = 2 .
U2 C2
Budući da su lajdenske boce spojene serijski, pad napona prve boce iznosi:
U = U1 + U 2 U1 = U − U 2
Q2
Q ⇒ Q ⇒ U1 = U − .
U2 = 2 U2 = 2 C2
C2 C2
Kapacitet C1 prve lajdenske boce ima vrijednost:
Q
C1 = 1
U1 Q1 Q1 Q1 ⋅ C2
⇒ C1 = Q2
⇒ C1 =
U ⋅ C2 − Q2
⇒ C1 = =
Q U ⋅ C2 − Q2
U1 = U − 2 U−
C2 C2 C2
−6 − 10
4.5 ⋅10 C ⋅ 6.5 ⋅10 F − 10
= = 5.57 ⋅10 F.
− 10 −6
15 000 V ⋅ 6.5 ⋅10 F − 4.5 ⋅10 C
Vježba 075
Dvije lajdenske boce spojene su serijski na napon 10000 V. Odredi kapacitet prve boce ako je
kapacitet druge 6.5 · 10-10 F, a naboj na svakoj boci 4.5 · 10-6 C.
Rezultat: 1.463 · 10-9 F
10
Energija nabijenog kondenzatora jednaka je
1 2
W = ⋅ C ⋅U .
2
Izbijanjem kondenzatora oslobodi se energija:
S
C = ε0 ⋅ ε r ⋅ 2 −3 2
d 1 S 2 1 − 12 C 6 ⋅10 m 2
⇒ W = ⋅ ε 0 ⋅ ε r ⋅ ⋅U = ⋅ 8.854 ⋅10
2
⋅4⋅ ⋅ ( 500 V ) =
1 2 2 d 2 N ⋅m 0.003 m
W = ⋅ C ⋅U
2
−6
= 8.854 ⋅10 J.
Vježba 076
Kondenzator je sastavljen od dviju paralelnih ploča površine 120 cm2 koje su jedna od druge
udaljene 3 mm. Meñu njima je bakelit, kojega je relativna permitivnost 4. Kondenzator ima napon 500
V. Kolika se energija oslobodi izbijanjem tog kondenzatora? (električna permitivnost vakuuma
ε0 = 8.854 · 10-12 C2/(N · m2), εr – relativna permitivnost sredstva)
Rezultat: 1.77 · 10-5 J.
11
−6 −6 −6
C = C1 + C2 = 4 · 10 F + 5 · 10 F = 9 ⋅ 10 F = 9 µ F.
C1 C1 C2
U1 U
Q
Q
C1 C1 C2
U1 U
Q
Q
12
C = C1 + C2 .
Naboj na pločama kondenzatora kapaciteta C1 nakon nabijanja iznosi:
Q
C1 = ⇒ Q = C1 ⋅ U1.
U1
Budući da drugi kondenzator kapaciteta C2 prije spajanja u paralelu s prvim kondenzatorom kapaciteta
C1 nije bio nabijen količina naboja Q ostala je ista pa napon U baterije iznosi:
Q Q C1 ⋅ U1
U= ⇒ U= ⇒ U= .
C C1 + C2 C1 + C2
Energija baterije je:
2 2
1 2 1 C ⋅U
⇒ W2 = ⋅ C1 + C2 ⋅ 1 1
1 (C ⋅U )
⇒ W2 = ⋅ ( C1 + C2 ) ⋅ 1 1
W2 = ⋅ C ⋅ U
2 2
( )
C +C 2 2
⇒
1 2 ( C1 + C2 )
2 2
1
⇒ W2 = ⋅ ( C1 + C2 ) ⋅
( C1 ⋅ U1 ) 1 ( C1 ⋅ U1 )
⇒ W2 = ⋅ .
2 2 2 C1 + C2
( 1 2)
C + C
Energija iskre koja preskoči pri spajanju kondenzatora iznosi:
2 2 2
1
W = W − W ⇒ W = ⋅ C ⋅U − ⋅
2 1 C1 (
⋅ U1 ) 1 2 1 C1 ⋅ U1
⇒ W = ⋅ C ⋅U − ⋅ ⇒
1 2 2 1 1 2 C1 + C2 2 1 1 2 C1 + C2
2 2
1
2
⇒ W = ⋅ U1 ⋅ C1 −
C1 1 2
⇒ W = ⋅U ⋅
(
C1 ⋅ C1 + C2 − C1
⇒
)
2 C +C 2 1 C +C
1 2 1 2
2 2 2 2
1 2 C1 + C1 ⋅ C2 − C1 1 2 C1 + C1 ⋅ C2 − C1 1 2 C ⋅C
⇒ W = ⋅ U1 ⋅ ⇒ W = ⋅ U1 ⋅ ⇒ W = ⋅ U1 ⋅ 1 2 =
2 C1 + C2 2 C1 + C2 2 C1 + C2
−7 −7
1 2 5 ⋅ 10 F ⋅ 4 ⋅ 10 F −3
= ⋅ (100 V ) ⋅ = 1.11 ⋅ 10 J.
2 − 7 − 7
5 ⋅ 10 F + 4 ⋅ 10 F
Vježba 079
Kondenzator kapaciteta 0.5 µ F nabijemo do napona 200 V i zatim ga isključimo s izvora
napona. Usporedno kondenzatoru priključimo drugi kondenzator kapaciteta 0.4 µF. Odredi energiju
iskre koja preskoči pri spajanju kondenzatora.
Rezultat: 4.44 · 10-3 J.
13
−6
Q 1 ⋅ 10 C −8
C= = = 5 ⋅10 F.
U 20 V
Vježba 080
Jedan je oblog kondenzatora uzemljen, a na drugi dovedemo naboj 2 µ C. Napon meñu
pločama iznosi 40 V. Koliki je kapacitet kondenzatora?
Rezultat: 5 · 10-8 F.
14