Elektromagnetski

valovi
i svjetlost

• elektromagetski spektar
• valovi svjetlosti i boje
Dajana Jelčić Dubček
• ionizirajuća zračenja
Svjetlost nije mehanički val!!! Ali i dalje vrijede svi zaključci…

Svjetlost je elektromagnetski val

koji može putovati i kroz prazan prostor… i
doći do nas čak od Sunca.

I to za samo 8 minuta 

𝒎
brzina em valova u vakuumu 𝒄 = 𝟑⋅ 𝟏𝟎𝟖
𝒔

𝒄
brzina em valova u sredstvu 𝒗=
𝒏
Indeksa loma 𝑛
 Što vidimo?

Zašto vidimo različite boje?

Po čemu se razlikuju boje?

Valne duljine (u zraku) i frekvencije vidljive svjetlosti

𝒗 = 𝝀⋅ 𝒇

𝑚
𝑐 = 3 ⋅ 108 brzina svjetlosti u vakuumu (i približno u zraku)
𝑠
𝑐
𝑣= brzina svjetlosti (i valna duljina) ovise o sredstvu kroz koje svjetlost širi
𝑛

Što su boje? Što vidimo?

 elektromagnetski spektar

𝑓 ∼ 400 − 750 𝑇𝐻𝑧

vidljiva
Vidljiva 𝜆 ∼ 400 − 750 𝑛𝑚 svjetlost
svjetlost

Vidljiva svjetlost
je samo mali dio
elektromagnetskog spektra,
takvih frekvencija
na koje reagira naše oko
 vidljiva svjetlost

Boja frekvencija elektromagnetskog vala

velike valne duljine male valne duljine

niske frekvencije 𝒗= 𝝀𝒇 visoke frekvencije
 pigmenti

Pigmenti na tržnici u Indiji (Goa)

Pigmenti reflektiraju samo jedan dio Sunčeve svjetlosti (samo neke frekvencije i njih vidimo)
Preostali (veći) dio apsorbiraju i pretvaraju ga u druge oblike energije. Koje???
 Apsorpcijski spektar klorofila

λ 𝑛𝑚
FOTOSINTETSKI
PIGMENTI

6𝐶𝑂2 + 6𝐻2𝑂 → 𝐶6𝐻12 𝑂6 + 6𝑂2

ZOE: apsorbirana elektromagnetska energija pretvara se u kemijsku energiju!

.
elektromagnetski valovi

• transverzalno titranje električnog i

magnetskog polja

• ne trebaju medij za propagaciju,

mogu se širiti i kroz vakuum

𝝀⋅𝒇= 𝒗

𝒎
𝒄 = 𝟑⋅ 𝟏𝟎𝟖 brzina elektromagnetskih valova u vakuumu (i približno u zraku)
𝒔

𝒄
𝒗= brzina elektromagnetskih valova u sredstvu 𝑖𝑛𝑑𝑒𝑘𝑠𝑎 𝑙𝑜𝑚𝑎 𝑛 ( 𝑣 ≤ 𝑐 )
𝒏
Svjetlosni signal prijeđe udaljenost od 1.5 m u nekom sredstvu za 7.5 ns.
a) Odredite brzinu svjetlosti u tom sredstvu!
b) Koliki je indeks loma tog sredstva?

𝒎
𝟖
𝒄
𝒄 = 𝟑 ⋅ 𝟏𝟎 𝒗= 𝒏 = indeks loma sredstva
𝒔 𝒏

𝑠 1.5 𝑚
𝑣= = = 200 000 000 𝑚/𝑠
𝑡 7.5 ⋅ 10−9 𝑠 𝑛 𝑧𝑟𝑎𝑘 ≈ 1

𝑛 𝑣𝑜𝑑𝑎 ≈ 1.33
𝑐 3 ⋅ 108
𝑛= = = 1.5 (staklo)
𝑛 𝑠𝑡𝑎𝑘𝑙𝑜 ≈ 1.5
𝑣 2 ⋅ 108
Frekvencija zelene svjetlosti je 600 THz. Odredite valnu duljinu zelene svjetlosti u zraku!

𝑘𝑚 𝑚 𝑚
𝑣 ≈ 𝑐 = 300 000 = 300 000 000 = 3 ⋅ 108
𝑠 𝑠 𝑠

… brzina elektromagnetskih valova u vakuumu (vrijedi vrlo približno i u zraku)

𝑚
𝑣 3 ⋅ 108 𝑠
𝜆⋅𝑓 =𝑣 𝜆= = = 5 ⋅ 10−7𝑚 = 500 ⋅ 10−9 𝑚
12
𝑓 600 ⋅ 10 𝐻𝑧

𝜆 = 500 𝑛𝑚
Svjetlosni signal prijeđe udaljenost od 1.5 m u nekom sredstvu za 7.5 ns.
a) Odredite brzinu svjetlosti u tom sredstvu!
b) Koliki je indeks loma tog sredstva?

𝒎
𝟖
𝒄
𝒄 = 𝟑 ⋅ 𝟏𝟎 𝒗= 𝒏 = indeks loma sredstva
𝒔 𝒏

𝑠 1.5 𝑚
𝑣= = = 200 000 000 𝑚/𝑠
𝑡 7.5 ⋅ 10−9 𝑠 𝑛 𝑧𝑟𝑎𝑘 ≈ 1

𝑛 𝑣𝑜𝑑𝑎 ≈ 1.33
𝑐 3 ⋅ 108
𝑛= = = 1.5 (staklo)
𝑛 𝑠𝑡𝑎𝑘𝑙𝑜 ≈ 1.5
𝑣 2 ⋅ 108

Zašto se zove indeks loma?

Valna duljina narančaste svjetlosti u zraku iznosi 600 nm! Svjetlost ulazi u staklo u kojem
je brzina širenja svjetlosnog vala 200 000 𝑘𝑚/𝑠. Kolika je valna duljina vala narančaste
svjetlosti u staklu?
 a) Odredite frekvenciju narančaste svjetlosti čija je valna duljina u zraku 600 nm!
b) Svjetlost ulazi u staklo u kojem je brzina širenja svjetlosnog vala 200 000 𝑘𝑚/𝑠.
Kolika je valna duljina vala narančaste svjetlosti u staklu?

𝑣𝑣𝑎𝑘 3 ⋅ 108 𝑚/𝑠 14 𝐻𝑧 = 500 𝑇𝐻𝑧

𝑓= = = 5 ⋅ 10
𝜆𝑣𝑎𝑘 600 ⋅ 10−9 𝑚

𝑣𝑠𝑡 2 ⋅ 108 𝑚/𝑠 −7

𝜆𝑠𝑡 = = = 4 ⋅ 10 𝑚 = 400 𝑛𝑚
𝑓 5 ⋅ 1014 𝐻𝑧

𝑣𝑠𝑡
𝜆𝑠𝑡 𝑓 𝑣𝑠𝑡 2 2
𝑖𝑙𝑖 … = 𝑣𝑣𝑎𝑘 = = → 𝜆𝑠𝑡 = 𝜆𝑣𝑎𝑘 = 400 𝑛𝑚
𝜆𝑣𝑎𝑘 𝑣𝑣𝑎𝑘 3 3
𝑓

Frekvencija vala je svojstvo izvora i ne ovisi o sredstvu kroz koje se valovi šire!
Brzina vala je određena sredstvom kroz koje se val širi.
Promjena u brzini vala odražava se u promjeni valne duljine vala.
 Lom (refrakcija) svjetlosti
na granici optičkih medija
(posljedica promjene brzine, sin 𝜃2 𝜆2 𝑣2 𝑛1
tj. promjene valne duljine) = = =
sin 𝜃1 𝜆1 𝑣1 𝑛2

… brzina svjetlosti
𝑐 = 3 ⋅ 108 𝑚/𝑠 u vakuumu (zraku)

𝑐 𝑛2 > 𝑛1 ⇒ 𝑣2 < 𝑣1 → 𝜆2 < 𝜆1

𝑣= … brzina svjetlosti u sredstvu
𝑛 ⤑ lom (refrakcija) svjetlosti je
posljedica promjene valne duljine
na granici medija
𝑛 = 𝒊𝒏𝒅𝒆𝒌𝒔 𝒍𝒐𝒎𝒂 𝑠𝑟𝑒𝑑𝑠𝑡𝑣𝑎
⤑ lom „prema okomici” pri
prijelazu u optički gušći (sporiji) medij

𝑛1 sin 𝜃1 = 𝑛2 𝑠𝑖𝑛𝜃2
Totalna refleksija pri prijelazu u „brži” medij (optički „rjeđe” sredstvo manjeg indeksa loma)

Glass

𝑛1 sin 𝜃1 = 𝑛2 𝑠𝑖𝑛𝜃2
Za granicu stakla sa zrakom

⟶ totalna refleksija za 𝜃 > 𝜃2 = 90° 1

sin 𝜃𝑐 =
𝑛
𝑛1 𝑠𝑖𝑛𝜃𝑐 = 𝑛2 sin 90°
𝑛 = 1.5 → 𝜃𝑐 ≈ 42°

𝑛
sin 𝜃𝑐 = 𝑛2 ⟶ svjetlovodi (optički kablovi)
1
* Zraka svjetlosti upada iz sredstva indeksa loma 1.2 na površinu sredstva indeksa loma
1.8 pod kutom od 50°.
a) Odredite kut pod kojim se lomi zraka svjetlosti pri prijelazu iz bržeg u sporiji medij
(medij većeg indeksa loma)!
b) Što bi se dogodilo da zraka svjetlosti upada pod istim kutom od 50°na graničnu
površinu, ali iz sredstva većeg u sredstvo manjeg indeksa loma?

𝜃1
𝜃2
a) prijelaz u sredstvo 𝜃1 b) prijelaz u sredstvo
𝜃2 većeg indeksa loma manjeg indeksa loma
(u „sporiji” medij) (u „brži” medij)

𝑛1 sin 𝜃1 = 𝑛2 𝑠𝑖𝑛𝜃2 1.8 ⋅ sin 50° = 1.2 ⋅ 𝑠𝑖𝑛𝜃2

1.8
𝜃1 = 50° sin 𝜃2 = sin 50° = 1.149 > 1
1.2
(nemoguće)
1.2 ⋅ sin 50° = 1.8 ⋅ 𝑠𝑖𝑛𝜃2
⟶ totalna refleksija za 𝜽𝟏 > 𝜽𝒄
1.2
sin 𝜃2 = sin 50° = 0.5107
1.8 1.2
𝑛 sin 𝜃𝑐 = = 0.6667
sin 𝜃𝑐 = 𝑛2 1.8
𝜃2 = 30.71° = 30°42′ 1

𝜃𝑐 = 41.8°
Totalna refleksija na granici „sporijeg” sa „bržim” medijem ⟶ svjetlovodi (optički kablovi)
(iz medija većeg indeksa loma u medij manjeg indeksa loma)

zrake svjetlosti koje dolaze pod

kutom većim od graničnog, totalno
se reflektiraju natrag u sporiji medij
The original double slit experiment :4.30
(interferencija valova na vodi)
Interferencija valova na vodi
Ponovimo…

Dvije male loptice titraju uronjene u vodu i pri tom stvaraju koherentne valove jednake
frekvencije 4 Hz i jednakih amplituda 5 cm. Valovi se šire površinom vode brzinom od
1.6 m/s i pri tom interferiraju.
a) Odredite valnu duljinu valova koji se šire od loptica!
b) „Smiley“ koji se ljulja na valovima udaljen je x1 = 23 cm od prve loptice i x2 = 83 cm
od druge loptice. Dolaze li valovi koje stvaraju dvije loptice do „smileya“ u fazi ili u
protufazi?
c) Ljulja li se „smiley“ na valovima i, ako da, kojom amplitudom? Obrazložite!

𝑣 = 1.6 𝑚 𝑣
𝜆= = 0.4 𝑚 = 40 𝑐𝑚
𝑓 = 4 𝐻𝑧 𝑓

𝑥1 = 23 𝑐𝑚 Δ𝑥 60 𝑐𝑚
Δ𝑥 = 60 𝑐𝑚 ⇒ = = 1.5
𝑥2 = 83 𝑐𝑚 𝜆 40 𝑐𝑚

Δ𝑥 = 1.5 𝜆 ⇨ valovi dolaze u protufazi (destruktivna interferencija)

𝐴1 = 𝐴2 = 5 𝑐𝑚 → 𝐴 = 𝐴1 − 𝐴2 = 0 𝑐𝑚
 Interferencija svjetlosnih valova – analogna pojava, ali za 𝝀𝒗𝒊𝒅 ∼ 𝟓𝟎𝟎 𝒏𝒎 ∼ 𝟓 ⋅ 𝟏𝟎−𝟕 𝒎

2 koherentna zastor
uzvora Interferentne pruge (svjetle i tamne)

Konstruktivna interferencija (svjetlo) za Δ𝑥 ∼ 𝑛 𝜆

1
Destruktivna interferencija (tama) za Δ𝑥 ∼ (𝑛 + ) 𝜆 Po čemu se
2 razlikuju boje?
 Interferencija valova na vodi koji
dolaze od dva koherentna izvora

Interferencija valova na vodi 4:30

Δ𝑥 ∼ 𝜆

Interferencija svjetlosti

 slojevi moraju biti jako, jako tanki 𝜆𝑣𝑖𝑑 ∼ 500 𝑛𝑚 ∼ 5 ⋅ 10−7𝑚

Interferencija valova svjetlosti reflektiranih na različitim slojevima

𝑅𝑎𝑧𝑙𝑖𝑘𝑎 𝑜𝑝𝑡𝑖č𝑘𝑖ℎ 𝑝𝑢𝑡𝑒𝑣𝑎 ≈ 2 𝑑 2

razlika puteva zraka d

reflektiranih na 1. i 2. granici medija

uvjet konstruktivne interferencije 2 𝑑 = 𝑘 𝜆, 𝑘 ∈ Z

za različite valne duljine (boje)  slojevi moraju biti jako, jako tanki
konstruktivna se interferencija 𝜆𝑣𝑖𝑑 ∼ 500 𝑛𝑚 ∼ 5 ⋅ 10−7𝑚
ostvaruje na različitim mjestima i pod
različitim kutevima!
 Antireflektirajući slojevi
(naočale, avioni)

- destruktivna interferencija
svjetlosnih zraka reflektiranih
na dvije optičke granice

𝜆𝑣𝑖𝑑 ∼ 500 𝑛𝑚 ∼ 5 ⋅ 10−7𝑚

posljedica interferencije svjetlosnih valova
strukturne boje

posljedica konstruktivne
interferencije svjetlosti
reflektirane na jako tankim Sunset moth
slojevima (nisu pigmenti)
Mikrovalna interferencija

izvor 1 izvor 2
2 koherentna izvora

𝑥1 𝑥2

prijemnik

https://www.youtube.com/watch?v=kO2yFC7_k2s
Elektromagnetski valovi

ionizirajuća zračenja (𝑥, 𝛾)

ultraljubičasta (UV) … 𝑓 > 𝑓𝑣𝑖𝑑𝑙𝑗

vidljiva svjetlost 𝑓 ∼ 400 𝑇𝐻𝑧 − 750 𝑇𝐻𝑧

infracrvena (IR) … 𝑓 < 𝑓𝑣𝑖𝑑𝑙𝑗

mikrovalovi

radio valovi
 Mikrovalovi = elektromagnetski valovi frekvencije od 1 and 100 GHz

Mikrovalna pećnica koristi elektromagnetske valove frekvencije 2.45 GHz. Odredite

valnu duljinu mikrovalova!

𝑐 3 ⋅ 108
𝜆= = = 0.122 𝑚 = 122 000𝜇𝑚 ≈ 12 𝑐𝑚
𝑓 2.45 ⋅ 109

(valne duljine 30 cm do 3 mm - „mikro” u odnosu na radiovalove)

- mikrovalna pećnica: apsorpcija (u vidu topline) u tkivima koja sadrže polarne molekule vode

- apsorpcija u atmosferi: ograničen domet signala – lokalni prijenos signala

- RADAR 2.7 – 2.9 GHz, Internet 3.5 – 4 GHz, IEEE 2 – 11 GHz,
- sateliti za mob, LAN, Bluetooth… 2.4 GHz
Ionizirajuća zračenja (x – zračenje, 𝜸 − 𝐳𝐫𝐚č𝐞𝐧𝐣𝐞)

elektromagnetsko zračenje dovoljne energije da može ionizirati atome

(izbaciti elektrone iz elektronskih orbitala)

𝜆 [𝑛𝑚] 𝑓 [𝐻𝑧]

http://www.physicscentral.com/explore/action/radiationandhumans.cfm
Radioaktivno zračenje (𝜶, 𝜷, 𝜸)
- raspad atomskih jezgara ⟶ valna (𝜸) i čestična (𝜶, 𝜷) ionizirajuća zračenja

/en.wikipedia.org/wiki/Banana_equivalent_dose
Radioaktivnost

𝑨 𝒕 = 𝑨𝟎 𝟐−𝒕/𝑻

radioaktivnost [𝑩𝒒 = 𝒔−𝟏 ]

𝑇 = 𝐯𝐫𝐢𝐣𝐞𝐦𝐞 𝐩𝐨𝐥𝐮ž𝐢𝐯𝐨𝐭𝐚

𝑇𝑐 43 𝑇 = 0.5 𝑠
Ra (radij)
𝐾 43 𝑇 = 22 h
𝑇 = 1600 𝑔𝑜𝑑
𝑈235 𝑇 = 7 ⋅ 108 𝑔𝑜𝑑
1 g → 1010 𝐵𝑞
𝑈238 𝑇 = 4.5 ⋅ 109 𝑔𝑜𝑑
Ovo nitko ne zna, pa ne moraju niti studenti 
 Osnovni zadatci: valovi

• Valna duljina vala na slici iznosi ……………….

• Amplituda vala na slici iznosi …………………..

• Val se širi kroz sredstvo brzinom od 1.2 km/s. Valna duljina vala u sredstvu je 60 m. Frekvencija vala iznosi
…………
• Objasnite što je to interferencija valova, te u kojem je slučaju ona konstruktivna, a u kojem destruktivna!
………………………………………………………………………………………………………………

• Svjetlost je ………………………………….. val, koji se u zraku širi brzinom od približno ………………………. Različite
boje svjetlosti karakterizirane su različitim ………………………………………… koje su za vidljivu svjetlost u rasponu od
…………………………… do ………………………………………

• Valna duljina ultraljubičaste svjetlosti frekvencije 9 ⋅ 1014 𝐻𝑧 u vakuumu iznosi __________________ nm.

• Poredajte elektromagnetske valove po frekvenciji (od najmanje do najveće): rendgensko x- zračenje, vidljiva
svjetlost, radio valovi, infracrveno zračenje, radioaktivno gama zračenje, UV zračenje
7.1. Svjetlost frekvencije 600 THz širi se kroz neko sredstvo. Valna duljina svjetlosti u sredstvu iznosi 400 nm.
a) Kolika je brzina svjetlost u sredstvu?
b) Bi li se svjetlost kroz zrak širila brže ili sporije? Što bi se u tom slučaju dogodilo sa valnom duljinom svjetlosti?
Obrazložite!

(2.4 ⋅ 108 𝑚/𝑠 )

7.2. Zvuk frekvencije 4 kHz reflektira se od prepreke udaljene 250 m, te se kao jeka vrati do izvora nakon 1.5
sekunde.
a) Odredite brzinu zvučnih valova!
b) Kolika je valna duljina zvučnih valova?

(333 m/s, 83 cm)

7.3. Loptica uronjena u vodu titra frekvencijom 4 Hz. Oko loptice se stvaraju kružni valovi koji se šire morskom
površinom brzinom od 1.2 m/s.
a) Odredite valnu duljinu vala koji se širi površinom!
b) Dvije slamčice ljuljaju se na valu. Koja bi trebala biti najmanja udaljenost između slamčica (u smjeru širenja
vala), da bi se na valu ljuljale u protufazi? Obrazložite!

(0.3 𝑚, Δ𝑥 = 𝜆/2 = 15 𝑐𝑚)

7.4. Dvije male loptice koherentno titraju uronjene u vodu i pri tom stvarajuvalove frekvencije 4 Hz, amplituda 3
cm i 5 cm. Valovi se šire površinom vode brzinom od 2 m/s i pri tom interferiraju.
a) Odredite valnu duljinu valova koji se šire od loptica!
b) „Smiley“ koji se ljulja na valovima udaljen je x1 = 23 cm od prve loptice i x2 = 148 cm od druge loptice. Dolaze
li valovi koje stvaraju dvije loptice do „smileya“ u fazi ili u protufazi?
c) Kolikom se amplitudom „smiley“ ljulja na valovima? Obrazložite!

(50 𝑐𝑚, Δ𝑥 = 125 𝑐𝑚 = 2.5 𝜆 → 𝑢 𝑝𝑟𝑜𝑡𝑢𝑓𝑎𝑧𝑖, 𝑑𝑒𝑠𝑡𝑟𝑢𝑘𝑡𝑖𝑣𝑛𝑎 𝑖𝑛𝑡𝑒𝑟𝑓𝑒𝑟𝑒𝑛𝑐𝑖𝑗𝑎, 𝐴 = 𝐴1 − 𝐴2 = 2 𝑐𝑚)

7.5. Elongacija vala opisana je funkcijom y(x,t) = 0.80 sin [π t – 2π x/3]. Sve veličine dane su u SI sustavu.
a) Odredite amplitudu, kutnu frekvenciju i valnu duljinu vala.
b) Kolika je brzina širenja vala?
c) Titraju li dvije čestice koje se nalaze na udaljenostima 3.2 m i 10.7 m od izvora u fazi ili u protufazi?
Obrazložite!

(𝐴 = 0.8 𝑚, 𝜔 = 𝜋 𝑟𝑎𝑑/𝑠, 𝜆 = 3𝑚, 𝑣 = 1.5𝑚/𝑠, ∆𝑥 = 7.5 𝑚 = 1.5 𝜆 𝑝𝑟𝑜𝑡𝑢𝑓𝑎𝑧𝑎)