Elementi Radijacione biofizike

Elekromagnetsko zraenje
Interesantni dijelovi spektra
zraenja
elektromagnetskog
Infracrveno zraenje
(IC)
750nm<<1.0mm
Vidljiva svjetlost
400 nm<<750 nm
Ultravioletno zraenje (UV)

100nm<<400nm
Roentgensko (X)
zraenje
10nm<<10-5 nm
124 eV<E< 124 MeV
Energija elektromagnetskog zaraenja je kvantizirana.
Energija kvanta EM zraenja:
E h f h

c
,

h 6.625 10 34 Js , c 3 10 8 m / s

1eV 1.6 10 19 J

Manja valna duljina,

vea energija

Roentgensko- X zraenje
Podjela po valnim duljinama ( energijama)
Valne duljine
10 nm 0.1nm
meko x- zraenje

( 124 eV E 12.4 10 3 eV )

Valne duljine
0.1nm 0.01nm
Dijagnostike svrhe i laka terapija
Valne duljine
0.01 nm 0.001 nm
Dubinska terapija

( 12.4 KeV E 124 10 3 KeV )

( 124 KeV E 1.244 MeV )

Podjela po vrsti
Linijsko (karakteristino). Nastaje pri prijelazu elektrona iz viih ljuski
u nie K, L, M ljuske u teim elementima. Imaju strogo definirane
valne duljine i karakteristine su za svaki element. Za razliku od
optikog spektra, atomi zadravaju karakteristine x-zrake i onda
kada se nalaze u nekom kemijskom spoju.
Zakono zraenje ( Bremsstrahlung).
Nastaje koenjem elektrona ( nabijenih estica openito) i dobija se
kontinuirani spektar X- zraka.

Kontinuirani spektar X- zraka

Bremsstrahlung
Intenzitet X-zraenja
I keZ i V 2

eV h

min

min

min

hc
eV

Linijski spektar X- zraka

Elektroni sa katode se ubrzavaju u elektrinom

min

Linijski spektar X-zraka

Za anodu iz molibdena
K :

L K

K :

MK

polju unutar katodne cijevi (potrebni visoki naponi)

Naglo se zaustavljaju udarom o anodu
Zbog koenja dolazi do pojave roentgenskih zraka.
Za tano odreene vrijednosti energije X-zraka
dolazi do pobuivanja ( ekscitiranja) elektrona iz niih
elektronskih ljuski i oni prelaze u via energetska
stanja
Vraanjem elektrona u nia stanja dolazi do emitiranja
X zraka koje imaju valne duljine karakteristine za
metal iz kojeg je nainjena anoda.
Linijski spektar odreenog elementa ostaje isti ak i ako
se element nalazi u nekom kemijskom jedinjenju.

Apsorpcija X- zraenja
Mikroskopski:
Apsorpcija X-zraenja je proces u kojem X- zrake gube energiju
Interakcijom sa atomima sredine
Makroskopski:
Apsorpcija je prijelaz energije X-zraenja u toplinu
U biolokom pogledu, posljedica apsorpcije je oteenje tkiva.
Mehanizmi apsorpcije:
- Fotoelektrini efekt
- Comptonovo rasprenje
- Stvaranje parova
- Koherentno rasprenje

Fotoelektrini efekt

h f ( Ek )max W

Einstein:

W Izlazni rad za zadanu sredinu

c
( Ek )max W

Izbaeni elektron visoke energije izaziva jonizaciju

atoma sredine

Comptonov efekt

Produkcija para
Kvant x-zraenja dovoljne energije
E 2 mc 2
U blizini jezgre tvori par elektron-pozitron

e e

h
( 1 cos )
mc

Kvant x-zraenja
gubi dio energije
na jonizaciju atoma.
Kao rezultat rasprenja
Ima veu valnu duljinu
( manju energiju)

Apsorpcija X- zraenja
I I I0 I0 x

gustina tvari

Fotoelektr.
efekt

I0
I

Koherentno i
nekoherento
rasprenje

m2

maseni koeficijent apsorpcije

kg
x debljina sloja sredine

I
1

I0 x

Linearni koeficijent.
apsorpcije

lin

x
Razliite sredine imaju razliite vrijednosti
masenog koeficijenta apsorpcije, to
omoguava upotrebu x-zraka u medicini.
Vrijednosti su tabelirane za sve sredine
od interesa za primjenu.
Maseni koeficijent apsorpije, za zadanu
Sredinu ovisi o valnoj duljini X-zraenja.

Za vrlo male debljine sredine

imamo:
d I I0 d x

Odakle se dobije

I I0 e

Zavisnost linearnog koeficijenta o energiji- valnoj duljini

Linearni koeficijent apsorpcije ovisi o
valnoj duljini ( energiji) zraenja i o
rednom broju asorbirajue sredine.
Koeficijent linearne apsorpcije je vii kod
elemenata vieg rednog broja.
Uporedite vrijednosti za Sn, Al i C na slici
za istu energiju x-zraenja

Iz snopa x-zraka razliite valne duljine, mogue je

izdvojiti tzv tvru komponentu.
X-zraenje malih energija
(velikih valnih duljina) brzo se absorbira
(koeficijent linearne apsorpcije visok- slika)ostaje x- zraenje viih energija.

Roentgenska dijagnostika
Roentgenska dijagnostika se
temelji na zakonu apsorpcije
RZ jer razliita tkiva imaju razliite
gustine a pojedine anatomske
strukture su graene od
elemenata razliitog rednog broja.

Roentgenska slika se dobije

fluorescencijom nekih supstanci ili
djelovanjem RZ na emulzije sa AgBr.
Danas se primjenjuju kompjuterizirane
metode pri emu se umjesto
fotografske emulzije koriste osjetljivi
detektori zraenja. Razliiti intenziteti
zraenja se kompjuterski obrauju
i grafiki predstavljaju.

Kompjuterizirana tomografija - CT

Jonizirajue zraenje

Jonizirajue zraenje je svako zraenje koje u toku interakcije s

materijom kroz koju prolazi posrednim ili neposrednim putem izaziva
jonizaciju njenih atoma ili molekula.
Vrste jonizirajueg zraenja:
Fotonsko zraenje (X-zraenje, gama zraenje)
direktno jonizirajue zraenje
Nabijene ( naelektrizirane estice) elektroni, pozitroni, alfa estice
i tei joni- direktno jonizirajue zraenje
Neutralne estice (najee neutroni) izazivaju promjene u jezgrama
pri emu dolazi do emitiranja bilo X zraka bilo gama zraka ili
nabijenih estica koje vre jonizaciju sredine ( indirektna jonizacija)

Struktura jezgri, nuklearne sile i dimenzije jezgre

Defekt mase i energija veze
Nestabilne jezgre i radioaktivnost
Vrste zraenja
Alfa zraenje-jezgre Helija
A
A 4
4
Z X Z 2Y 2 He (

226
222
4
88 Ra 86 Rn 2 He

Beta zraenje
n p e ~

Gama zraenje
A *
A
Z X Z X

A
A
Z X Z 1Y

raspad

e ~

p n e
A
A
Z X Z 1Y

~
I 131
54 Xe e

raspad

p e n

131
53

12
12
7 N 6C

K zahvat

Specifina jonizacija
Specifina jonizacija je broj jonskih parova proizvedenih po jedinici
duine puta u nekoj sredini ( np u zraku)
: do 4 104
: 40 - 7600 ( u ovisnosti o energiji)
: 2 ( E 2.6 MeV)

!!!
Ukupan broj jonskih parova du ukupnog puta priblino je isti za
sve vrste zraenja
!!!

Zakon radioaktivnog raspadanja

N
dN
N
N
t
dt
N N0 e t

Jednadba preivjelih

konstanta raspada

Aktivnost radioaktivnog elementa

A N A A0 e t

A 1Bq( becquerel ) 1raspad / s

1Ci (Curie) 3.7 1010 Bq

Vrijeme poluraspada
N

N0
ln 2 0.693
t T1 2

Bioloko vrijeme poluraspada

eff b
1
1
1

Teff T1 2 Tb

Dozimetrija jonizirajueg zraenja

Dozimetrija jonizirajueg zraenja je postupak mjerenja energije koje
jonizirajue zraenje preda ozraenom tijelu
Djelovanje jonizirajueg zraenja na organizam ovisi prvenstveno o
apsorbiranoj energiji i vrsti zraenja.
Apsorbirana energija i djelovanje zraenja na organizam opisuje se
dozama radioaktivnog zraenja.

Ekspoziciona doza ( doza izlaganja)

X

Q
m

C
kg

1R 2.58 10 4

C
kg

Q ukupan naboj jona istog znaka nastalih jonizacijom zraka

pri standardnim uvjetima

masa zraka

Apsorbirana doza
E
D Gy( Gray ) J
m
kg
E apsorbirana energija
m masa tijela
D

Relativna bioloka efektivnost zraenja

Relative Biological effectiveness RBE
RBE= (Doza X- zraenja od 200 KeV) koja izaziva odreeno bioloko oteenje)
Doza koja izaziva isto zraenje
RBE:
Proton =10

10-20

Ekvivalentna doza doza ( Bioloki ekvivalentna doza)

H Apsorbirana doza x RBE
H D RBE
H Rem (Roentgen equivalent man)