Student: Anita Stoji

Nastavni predmet: Metodologija istraivanja, 1. parcijalni ispit

Akademska godina: 2013./2014.

NAUKA I ISTRAIVANjE
NAUKA ili ZNANOST: zajedniko, koherentno, organizirano i ustanovljeno znanje ljudskog roda
-znanost je poznavanje pravilnosti u prirodi, a pri tome je dijelom predmet skeptine suzdranosti
-znanstvena objanjenja temelje se na racionalnim objanjenjima uzoraka
KRITINO MILjENjE:
Spremnost za provjeru svake pretpostavke
Sposobnost prepoznavanja potrebe za provjerom
Sposobnost ralanjivanja i vrednovanja
Nauka ima etiri temeljne vrijednosti:
1) Ona je izvor stvarnog znanja za ovjeanstvo
2) Ona je sastavni dio obrazovnog sustava
3) Dio je kulture nokog naroda ili sredine
4) Pridonosi opoj dobrobiti i sigurnosti u svakodnevnom ivotu
Nauka kao izvor spoznaje:
Stvarno znanje stjee se nauno-istraivakim radom
stvarno zanje jeste znanje steeno naunim postupkom i kao takvo viestruko provjereno i
usaglaeno na razini meunarodne nauke
Obrazovna uloga nauke:
U tjeku obrazovanja, budui naunik stie znanje u odreenom podruju prouavanja
Univerzitetski nastavnik mora biti i naunik
Struka u akademskoj sredini proeta je naunom/znanstvenom metodom
Kulturna uloga nauke:
Naunik prilae svoje znanje i iskustvo u riznici cjelokupnog duhovnog bogatstva ovjeanstva
Koristi se znanjem drugih naunika
Temeljna istraivanja
Razvojna istraivanja
Novi proizvod
Nauka kao izvor blagostanja i sigurnosti:
Sva nauna otkria, prije ili poslije, ulaze u konkretnu upotrebu u svakodnevnom ivotu
Predmet istraivanja
Teorijska konstrukcija
Hipoteza testiranje
Izbor i upotreba empirijskih metoda
a) Eksperiment laboratorijski, prirodni
b) Opaanje naturalizirano, kontrolirano, participirano
c) Upitnici i ankete
d) Prouavanje sluajeva
e) REZULTATI
1

Student: Anita Stoji

Nastavni predmet: Metodologija istraivanja, 1. parcijalni ispit
Akademska godina: 2013./2014.

Tri su temeljna svojstva nauke:

1) Ona daje privremene zakljuke
2) Naune hipoteze i teorije samo objanjavaju prirodu i prirodne pojave
3) Nauni zakljuci su provjerljivi
Osnovni principi znanstvenog rada:
1) Provjerljivost
2) Objektivnost
3) Preciznost
Tri su temeljna svojstva prirode:
1) Priroda je objektivna
2) Prirodne pojave se mogu mjeriti
3) Prirodne pojave se mogu oponaati u eksperimentu
Medicina je nauka
Medicina je racionalna ljudska aktivnost, sa jasnim dostignuima, zakonima i mogunostima
Medicinar mora primjenjivati naune metode, jednostavno zato to one daju najbolje
dokazane i kritino promiljene odgovore
Naini rada u medicini
Nauni je nain miljenja i rada bitan u radu
U svakodnevnom radu medicinara primjenjuje se nauni nain razmiljanja

Student: Anita Stoji

Nastavni predmet: Metodologija istraivanja, 1. parcijalni ispit
Akademska godina: 2013./2014.

ISTRAIVANjA U MEDICINI
Medicinar mora:
1) Dobro poznavati literaturu
2) Skladno osuvremenjivati i usavravati svoj rad u suradnji sa laboratorijima, fakultetom
3) Na veinu svog rada primjenjivati standardne suvremene naune metode koje mu stoje na
raspolaganju
4) Redovito objavljivati rezultate svog rada jer to utjee na kvalitetu lijeenja, a drutvu prua
mogunost vrednovanja njegovog rada
Paramedicinske zablude:
1) Tradicionalni narodni lijekovi
2) Novi lijekovi
3) Posebne vrste prehrane
4) Bioenergija i parapsihologija
Nauni/znanstveni naini miljenja
Stupnjevi spoznaje:
Prepoznavanje problema
Razumijevanje problema
Sposobnost predstavljanja problema
OSNOVNA STRATEGIJA NAUKE/ZNANOSTI jeste da se na temelju nalaza u uzorku zakljuuje na stanje
u populaciji

Student: Anita Stoji

Nastavni predmet: Metodologija istraivanja, 1. parcijalni ispit
Akademska godina: 2013./2014.

KAKO I ZATO ISTRAIVATI U MEDICINI

MOTIVACIJA ZA ISTRAIVANjE:
Napredovanje u vlastitoj struci odnosno elja za vlastitom karijerom
Korist struci u cjelini, odnosno pacijentu kod klinikih istraivanja
Zadovoljavanje vlastitih radoznalosti
Profesionalno istraivanje u cilju direktne materijlne nagrade
VRIJEME ZA ISTRAIVANJE:
-istraivati se moe u svakom ivotnom dobu nauka je batina svakog medicinkog radnika
-stimulacija mladih ljudi
PREDMET ISTRAIVANjA:
-predmet istraivanja se realizira po ideji, kojom se tono definira to e se istraivati i u kojoj mjeri
-ta ideja odmah razvrstava konkretno istraivanje da li ono spada u fundamentalno ili u kliniko
istraivanje, a kliniko istraivanje da li je manipulativno ili deskriptivno, da li e se samo ispitivati
distribucija pojave o populaciji ili e se nekom manipulacijom (lijek, operacija...) utjecati na objekat
PROJEKT ISTRAIVANjA:
-ima za cilj tono opisati:
Ideju
Definira problem
Odreuje vrstu, formu, naine istraivanja
-tono definira eksperimente, kontrolne grupe; odreivanje njihove veliine, relativnih faktora koji
mogu utjecati na predmet istraivanja
-definira statistike metode

Student: Anita Stoji

Nastavni predmet: Metodologija istraivanja, 1. parcijalni ispit
Akademska godina: 2013./2014.

BIOMEDICINSKA ISTRAIVANjA
Biomedicinska istraivanja imaju 2 cilja:
1) Dokazivanje statistike i vjerodostojne povezanosti uzronog faktora i bolesti koju
pretpostavljamo da taj uzronik izaziva
2) Procjena vjerodostojnosti uzrone povezanosti
Biomedicinska istraivanja moemo podjeliti:
1) Prema svrsi
a) Temeljna (bazina) istraivanja
b) Primjenjena istraivanja
2) Prema naelu raspodjele ispitanika
a) Opaajna (opservacijska) istraivanja
-prosjeno istraivanje
-kohortno istraivanje
-istraivanje parova
ISTRAIVA NE ODLUUJE TKO E BITI IZLOEN NEKOM UTJECAJU, NEGO PRIKUPLjA
PODATKE O POSTOJEEM STANJU !!
b) Pokusna (eksperimentalna) istraivanja
ISTRAIVA ODLUUJE TKO E BITI IZLOEN ISTRAIVANOM UTJECAJU !!
3) Prema tome je li istraiva samo opisao nalaze u uzorku ili ih je pokuao ralaniti i objesniti
a) Opisna (descriptive study) istraivanja
b) Analitika (analytic study) istraivanja

Student: Anita Stoji

Nastavni predmet: Metodologija istraivanja, 1. parcijalni ispit
Akademska godina: 2013./2014.

etiri su temeljna ustrojstva istraivanja:

1) Prosjeno (cross-sectional study): analizira trenutno stanje u populaciji
-najjednostavniji oblik istraivanja
-iz populacije uzimamo uzorak te prikupljamo podatke koje nas zanimaju
-fotografsko istraivanje; jer snima stanje u jednom trenutku
-kontrolnu skupinu ine ispitanici koji nisu izloeni rizinom faktoru
-prosjeno istraivanje je jeftino, moe se brzo objaviti
-pogodno je za otkrivanje prevalencije (zastupljenosti) bolesti (prevalence study)
-prosjenim istraivanjem moemo posumnjati i na razliite povezanosti
-u prosjenom istraivanju moe postojati kontrolna skupina
2) Kohortno (cohort study): poinje od skupine zdravih ispitanika i usporeuje ishod u
podskupini koja je ili nije bila izloena ispitivanom uzorku
-Na temelju izloenosti faktorima (rizika) za koje sumnjamo da bi mogli biti povezani sa
ishodom, razlikujemo dvije skupine ispitanika:
a) Izloeni
b) Neizloeni ine kontrolnu skupinu
-nakon toga pratimo uzorak-kohortu tjekom vremena, kako bismo utvrdili ishod, odnosno
trenutak nastupa bolesti
-ne odluujemo tko e biti izloen, a tko ne, ve pratimo posljedice prirodne, spontane
izloenosti
-Prednosti: -uzronik koji ispitujemo moemo tono mjeriti
-saznajemo incidencu i relativni rizik
-moemo utjecati na zbunjujue faktore
-Nedostaci: -trai mnogo vremena i novca
-nije prikladno za rijetke bolesti
-podlono je nekim iskrivljenjima
3) Istraivanje parova (case-control study): usporeuje skupinu zdravih i skupinu oboljelih i
analizira njihovu prethodnu povezanost sa ispitivanim uzorkom
-poinjemo u sadanjosti, sa skupinom oboljelih ljudi
-pridruujemo im ljude koji su im po svemu slini, ali ne boluju od bolesti koju istraujemo
(kontrolni ispitanici)
-Prednosti: - brzo je i nije slupo
-prikladno za istraivanje rijetkih bolesti
-dobar je temelj za stvaranje hipoteza

Student: Anita Stoji

Nastavni predmet: Metodologija istraivanja, 1. parcijalni ispit
Akademska godina: 2013./2014.

4) Randomizirani kontrolirani pokus (randomised controlled trial): istraiva donosi odluku o

tome tko e biti izloen nekom utjecaju
-ispitanici su svrstani u skupine istraivanja randomizirano
-Prednosti: -strogo mjerenje i procjena samo jedne varijable (npr. uinak lijeka, odnosno
placeba) u tono definiranoj skupini bolesnika (npr. ene u menopauzi izmeu
40 i 50 godina starosti)
-prospektivni ustroj (podaci nastaju nakon odluke da se provede istraivanje)
-hipotetiko-deduktivni nain razmiljanja (cilj randomiziranog kontrolnog pokusa
jeste odbaciti a ne potvrditi hipotezu)
-najmanji stupanj iskrivljenja (minimum bias) jer se usporeuju dvije skupine
ispitanika koje se ne razlikuju ni po emu osim po ispitivanoj intervenciji
-omoguuju provoenje meta analize
-Ogranienja: -dugotranjost: zbog toga se u praksi mnogi pokusi nikad ne provedu, ili se
provedu na premalenom broju ispitanika, ili prekratko traju
-visoka cijena: veinu takvih istraivanja novano podupiru istraivake
ustanove ili farmaceutska industrija, koji onda odreuju ciljeve istraivanja,
esto koriste zamjenske ishode (surrogate endopointis) umjesto klinikih mjera
ishoda
-skriveno istraivanje (hidden bias):
nepravilno provedena randomizacija
ne randomiziraju se svi podobni ispitanici
istraivai doznaju kojoj skupini ispitanici pripadaju
nedosljedna primjena kriterija iskljuenja
novaenje ispitanika koji nisu reprezentativni za populaciju sa
poremeajem
analiza unaprijed definiranih objektivnih ishoda
objavljuju se samo istraivanja sa pozitivnim rezultatima
-podvrsta kohortnog istraivanja
-pojam randomizacije je strogo odreen; tablice sluajnih brojeva
-vano je da bolesnici ne znaju u kojoj su skupini pokusnoj ili kontrolnoj !
Ostali oblici istraivanja:
1) Meta analiza
2) Case report
3) Prognostika istraivanja
4) Ostale vrste istraivanja
Osobitosti klinikih istraivanja:
Ispitivanje novih lijekova
Ispitivanje novih naina lijeenja
Nova primjena do tad nepoznatog naina lijeenja
Tijek istraivanja:
od promiljanja hipoteze do objave rezultata
od planiranja pokusa do objavljivanja izvjetaja u znanstvanom asopisu

Student: Anita Stoji

Nastavni predmet: Metodologija istraivanja, 1. parcijalni ispit
Akademska godina: 2013./2014.

UZORAK
MEDICINSKA ETIKA: zbir vrijednosti i vodilja koji determiniraju nae odluke pri medicinskim
istraivanjima
HELSINKA DEKLARACIJA: prva verzija ustanovljena 1964. godine; zadnja i jedina vaea, prihvaena u
listopadu 2008. godine na skuptini UN-a
Kliniko istraivanje mora biti usuglaeno sa etikim i naunim principima koji opravdavaju
istraivanje
Trebaju se bazirati na laboratorijskim i eksperimentima na ivotinjama
Klinika istraivanja trebaju biti vrena od strane znanstveno kvalificirane osobe, i pod
supervizijom kvalificirane medicinske osobe
Sva istraivanja, bez razlike, moraju biti cijenjena u odnosu na dobrobit koju donose
pacijentima
Vanost istraivanja mora biti tono odvagnuta prema opasnostima koje mogu nastati
Potrebna je posebna panja u klinikim istraivanjima gdje osobnost pacijenta moe biti
promjenjena lijekovima ili procedurama eksperimenta
Istraivai moraju biti svjesni etikih, sudskih i regulatornih zahtjeva drutva, koji iskrsavaju
na svakom koraku, pri ispitivanju na ljudima
Zadatak svakog istraivaa je da zatiti ivot, zdravlje, privatnost i dostojanstvo svakog
povjerenog ovjeka
Dva su glavna puta razmiljanja kojima se slui ispitiva:
1) Postavljanje i izvoenje eksperimenata
2) Tumaenje rezultata koje je dobio u eksperimentu
HIPOTEZA: dedukcija iz neke ope teorije o podruju kojim se istraiva bavi
STATISTIKA HIPOTEZA: elementarna, jednoznana i eksplicitna tvrdnja o nekom obiljeju populacije
-oblikuje se iz znanstvene hipoteze istraivanja
Statistiku hipotezu ine:
1) Nulta hipoteza: pretpostvalja da razlike nema
2) Alternativna hipoteza: pretpostavlja da razlika postoji
-testiranjem uvjek jednu hipotezu prihvaamo, a drugu opovrgavamo
POPULACIJA: sve jedinke sustava kojeg prouavamo obuhvaene u odreeno vrijeme, na odreenom
mjestu
Varijabilnost u populaciji:
1) Bioloka varijabilnost
2) Vremenska varijabilnost
3) Varijabilnost mjerenja
-promatraka
-instrumentalna

Student: Anita Stoji

Nastavni predmet: Metodologija istraivanja, 1. parcijalni ispit
Akademska godina: 2013./2014.

UZORAK: dio populacije pomno odabran da bi je predstavljao

-istraujemo uzorak jer je populacija teko dohvatljiva, a uzorak je dio populacije
-pogreke u oblikovanju uzorka dovode do pogrenih zakljuaka
etiri razloga zato istraujemo uzorak, a ne cijelu populaciju:
1) Brzina dobivanja rezultata
2) Cijena istraivanja
3) Dostupnost uzoraka i jedinki
4) Stvarna nemogunost
Temeljni zahtjevi u pravlinom oblikovanju uzorka:
Reprezentativnost
Veliina
Usmjerenost cilju istraivanja
Ostvarivost
Ekonominost
Vrste uzorka:
Jednostavni, sluajni uzorak
Sistematski sluajni uzorak
Stratificirani sluajni uzorak
Skupovni (cluster) sluajni uzorak
Kvotni uzorak
Prigodni uzorak
Veliina uzorka:
1) Mali uzorak: uzorak sa manje od 30 jedinki
2) Veliki uzorak: onaj koji broji vie od 30, 50, po nekim autorima vie od 100 jedinki
Plan postavljanja problema:
Pretraivanje literature
Definiranje problema
Odreivanje strategije
Oblikovanje hipoteze
Rjeavanje praktinih pitanja
Plan provedbe istraivanja:
Izbor vrste istraivanja
Odabir uzorka
Planiranje postupaka (mjerenja)
Odabir statistikog testa

Student: Anita Stoji

Nastavni predmet: Metodologija istraivanja, 1. parcijalni ispit
Akademska godina: 2013./2014.

ANALIZA PODATAKA
Istraivanje traje od promiljanja hipoteze do objavljivanja izvjezaja u znanstvanom asopisu
STATISTIKA OBRADA PODATAKA: saimanje velikog broja podataka u manji broj
-obrada podataka bez postavljene poetne hipoteze besmislena je i neplodna
LELKTRONSKA OBRADA PODATAKA:
Pohrana podataka
Pronalaenje podataka
Ureivanje podataka
Raunanje s podacima i primjena podataka
Prikaz podataka
Obrada podataka
Elektronska raunala:
Osobna raunala (PC)
Notebook, palm
Windows
Linux
Windows:
MS Word
MS Access
MS Excel
PowerPoint
Statistiki programi
Statistica (StatsSoft, Tulsa, SAD)
SPSS (Statistical package for software Solutions)
MedCalc (MedCalc software)
OBRADA PODATAKA
Istraiva sam nakon postavljanja hipoteze pronalazi logian slijed niza postupaka kojima e doi do
rjeenja zadanog problema.
Podatke obrauje istraiva
-istraiva sam ili u zajednikom radu s osobom kojoj povjerava obradu podataka odluuje to se
obrauje)
-statistiar ne moe postavljati statistike hipoteze iz znanstvene hipoteze, ako to nije njegovo
istraivanje (ako ga on sam nije planirao, oblikovao, i proveo)
-nakon poetne obrade istraiva moe procjeniti to je zanimljivo za dalju, iscrpniju analizu, a to
nije
-ne smije se preutiti ni jedan vaan podatak

10

Student: Anita Stoji

Nastavni predmet: Metodologija istraivanja, 1. parcijalni ispit
Akademska godina: 2013./2014.

SAIMANJE PODATAKA
Statistika obrada (saimanje) podrazumjeva izraunavanje prosjenih vrijednosti i statistika
odstupanja u skupinama
Raspodjela podataka:
-najmanja, najvea vrijednost
-aritmetika sredina
-standardna devijacija
Biranje testa
KATEGORIZACIJA PODATAKA: vrsta obrade podataka kojom se podaci mjereni sloenijom mjernom
ljestvicom preraunavaju u kategorije normalne ili ordinalne mjerne ljestvice
-obavlja se za potrebe dalje statstike obrade ili prikaza podataka
PRIKAZ PODATAKA
-podaci se moraju jednostavno, razumljivo prikazati tekstom, tablicama i slikom
-prikaz se mora prilagoditi karakteristikama podataka, ali i nainu prikaza (usmeno izlaganje,
znanstveni rad)
TUMAENjE REZULTATA
-prvi je korak u tumaenju podataka, njihovo zbirno prikazivanje s pomou mjera srednje vrijednosti,
te analiza distribucije podataka
-povezanost treba razlikovati od uzronosti !

11