HRVATSKI JEZIK – PODRŠKA ZA

MATURANTE I NJIHOVE NASTAVNIKE (I.

DIO)
Ponavljamo i uvježbavamo što smo (na)učili u prethodne četiri godine
srednjoškolskoga obrazovanja krećući se kronološki kroz književnopovijesna
razdoblja.

Razdoblja obuhvaćena I. dijelom podrške su: hebrejska književnost, antička

književnost, srednjovjekovna književnost te književnost humanizma i
predrenesanse.

VRIJEME OBJAVE MATERIJALA: od 22. listopada 2020.

VRIJEME IZRADE ZADATAKA: prema dogovoru s nastavnikom ili prema vlastitom odabiru; ovi se
zadatci ne vrednuju sumativno, već služe kao priprema za polaganje ispita iz Hrvatskoga jezika na
državnoj maturi

PREDMETNO PODRUČJE: književnost

RAZDOBLJA: hebrejska književnost, antička književnost, srednjovjekovna književnost te književnost

humanizma i renesanse

NASTAVNA JEDINICA: usustavljivanje (lenta vremena) i rješavanje zadataka (razumijevanje

književnoga teksta te književnoteorijska i književnopovijesna znanja)

UPUTA UČENIKU: Počinjemo s usustavljivanjem književnoga gradiva svih četiriju razreda srednje
škole, ali i gradiva osnovne škole. Puno ste toga naučili i sada to znanje treba prizvati i osvježiti.
Nadamo se da ćemo vam svojim materijalima u tom pomoći.

Smatramo, a i dokazano je, da se bolje uči na vizualnim predlošcima. Zato smo za vas pripremili
grafičke organizatore (lente i tablice) u kojima su podatci pregledni i sustavno organizirani.

Lenta služi tomu da razvijete vještinu snalaženja u vremenu.

U tablicama ćemo predočiti ispitna djela tako što ćemo oprimjeriti po kojim svojim obilježjima
pojedino djelo pripada određenoj književnoj vrsti, a po kojima određenom književnopovijesnom
razdoblju. Na taj ćete način ponoviti i utvrditi svoja književnoteorijska i književnopovijesna znanja i
vještine.

Nudimo zadatke razumijevanja književnoga teksta te zadatke za provjeru književnopovijesnih i

književnoteorijskih znanja kakvi će biti na ispitu iz Hrvatskoga jezika na državnoj maturi. Zadatci su
preuzeti iz prošlogodišnjih ispita iz Hrvatskoga jezika na državnoj maturi te su ovdje organizirani

S t r a n i c a 1 | 21
prema književnopovijesnim razdobljima koja se ponavljaju u ovom prvom tjednu podrške
maturantima.

Ishodi: - razumjeti književnoteorijska obilježja književnih tekstova, - razumjeti književnopovijesna

obilježja književnih tekstova, - razlikovati lirske, epske i dramske tekstove, - razumjeti
književnopovijesna razdoblja hrvatske književnosti (vremenske odrednice, predstavnike i poetike) u
kronološkome slijedu, - razumjeti književnopovijesna razdoblja svjetske književnosti (vremenske
odrednice, predstavnike i poetike) u kronološkome slijedu (preuzeto iz ovogodišnjega ispitnoga kataloga)

Opis lente: lenta sadrži vremenski okvir pojedinoga književnopovijesnog razdoblja, najvažnije
pisce i njihova djela te osnovna obilježja književnopovijesnoga razdoblja; u pojedinim se opisima
književnopovijesnoga razdoblja nalaze poveznice na korisne stranice, primjerice, na stranice Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje u opisu hrvatske srednjovjekovne književnosti ili poveznice na digitalni
plakat o pjesničkom stvaralaštvu Silvija Strahimira Kranjčevića, primjerice, klikom na znak plusa uz
realizam u hrvatskoj književnosti.

Poveznica na lentu: https://view.genial.ly/5ea2ed87d407580db9f8dcb4

Prvi zadatak: Na prvoj stranici lente u gornjem desnom uglu zapažaš oznaku Wordwall igra. Igra se
sastoji u tom da književnopovijesna razdoblja iz lente kronološki poredaš tako da pojedino razdoblje
povučeš i ispustiš na odgovarajuće mjesto. Na ovaj ćeš način uvježbati svoju vještinu snalaženja u
književnopovijesnom vremenu. Ishod: snalaženje u vremenu.

Drugi zadatak: Na zadnjoj stranici lente u donjem desnom uglu zapažaš oznaku H5P igra. Igra se
sastoji u tom da naslove književnih djela povučeš i ispustiš u knjigu određenoga razdoblja. Na ovaj ćeš
način učvrstiti svoja znanja u vezi s pojedinim književnopovijesnim razdobljem i djelima koja su
nastala u okviru njegove poetike. Ishod: poznavanje činjenica.

Tablica: U tablici prikazujemo tragediju Antigona grčkoga dramatičara Sofokla iz 5. st. pr. Kr. U
ovakvoj ćemo tablici prikazivati ispitna djela iz ovogodišnjega kataloga. S pomoću ove tablice
prisjećaš se svih najvažnijih podataka u vezi s pročitanim lektirnim djelom. Pokušaj na temelju tablice
usmeno izložiti svoje poznavanje i razumijevanje književnoga djela.

PRIMJER ISPUNJENOG GRAFIČKOG ORGANIZATORA ZA ODREĐIVANJE OBILJEŽJA KNJIŽEVNOG

TEKSTA S OBZIROM NA TEMU, KNJIŽEVNU VRSTU I KNJIŽEVNOPOVIJESNI KONTEKST
SINTEZA/USUSTAVLJIVANJE/VREDNOVANJE ZA UČENJE (B.2. I B.3. ISHODI ZA SVA ČETIRI RAZREDA)

AUTOR I DJELO Sofoklo, Antigona

TEMA sukob pojedinca i zakona/vlasti
sukob Antigone i Kreonta

S t r a n i c a 2 | 21
 KNJIŽEVNA VRSTA grčka tragedija

PRIMJERI OBILJEŽJA KNJIŽEVNE dramski sukob: sukob Antigone i Kreonta

VRSTE U ZADANOM DJELU
dramska napetost: što će Antigona učiniti, što će Kreont
odlučiti

dijalozi: Antigona-Izmena; Antigona-Kreont (sukob različitih

stavova); monolozi: Antigona, Kreont

tragični junak: Antigona

tragični završetak: Antigonina smrt

KNJIŽEVNOPOVIJESNO antička književnost – starogrčka književnost; 5. st. pr. Kr.

RAZDOBLJE U KOJEM JE DJELO
NASTALO
PRIMJERI OBILJEŽJA grčka tragedija s temom iz grčkog mita – mit o Edipu
KNJIŽEVNOPOVIJESNOGA
tragična krivnja – Antigoni je Edip i otac i brat
RAZDOBLJA U ZADANOM
DJELU uzvišeni likovi – Antigona

tragični junak – Antigonin tragični kraj

katarza – Antigonin uzvišeni čin i tragični kraj uzrokuju

katarzu (strah i sažaljenje)

protagonist – Antigona (brani božanske, nepisane zakone);

antagonist – Kreont (brani ljudske, pisane zakone)

uloga zbora – komentira zbivanja na sceni

jedinstvo mjesta, vremena i radnje (Teba, odvijanje dramske

radnje u neprekinutom slijedu, jedna radnja)

Napomene uz tablicu: Zapažate da se neka obilježja iz retka Primjeri obilježja književne vrste u
zadanom djelu ponavljaju u retku Primjeri obilježja književnopovijesnoga razdoblja u zadanom djelu.
To je zato što je ova tragedija, kao i sva druga književna djela koja ste čitali i koja ćete čitati, cjelovito
djelo u kojem su poetskim umijećem integrirana obilježja književne vrste s obilježjima
književnopovijesnoga razdoblja u kojem je djelo nastalo. Dakle, cilj je ove tablice integracija, a ne
razdvajanje, iako vam pomaže da osvijestite koja se obilježja primarno vežu uz pojam književne vrste,
a koja uz pojam književnopovijesnoga razdoblja.

S pomoću ovakve tablice možeš ponoviti i svoja znanja o drugim reprezentativnim djelima iz lente.
Ova ti tablica pomaže da se fokusiraš/usredotočiš na najbitnije.

Nudimo ti primjer prazne tablice koju možeš sam ispunjavati i tako ponavljati.

S t r a n i c a 3 | 21
 GRAFIČKI ORGANIZATOR ZA ODREĐIVANJE OBILJEŽJA KNJIŽEVNOG TEKSTA S OBZIROM NA
TEMU, KNJIŽEVNU VRSTU I KNJIŽEVNOPOVIJESNI KONTEKST

ZADATAK:
Odredi obilježja zadanog književnog teksta s obzirom na temu, književnu vrstu i
književnopovijesni kontekst. Usmeno izloži svoj uradak.
autor i djelo

tema
književna vrsta

primjeri obilježja književne

vrste u zadanom djelu
književnopovijesno razdoblje
u kojem je djelo nastalo

primjeri obilježja
književnopovijesnoga
razdoblja u zadanom djelu

Zadatci za provjeru razumijevanja književnoga teksta: Najprije ćete

rješavati zadatke za provjeru razumijevanja književnoga teksta, a potom zadatke za provjeru
književnopovijesnih i književnoteorijskih znanja. Zadatci su, dakle, preuzeti iz prethodnih ispita iz
Hrvatskoga jezika na državnoj maturi. Iako smo zadatke grupirali po tomu jesu li se nalazili na višoj ili
osnovnoj razini, nema razloga da ne rješavate i jedne i druge.

RAZUMIJEVANJE KNJIŽEVNOGA TEKSTA (zadatci s polaznim tekstom) – viša

razina

U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. Zaokružite slovo ispred
točnoga odgovora. Ovi se zadatci odnose na polazne tekstove.

Prvi tekst: Homer, Ilijada

Tad se ohrabri vrač nezazorni ì reknê ovo:

„Našoj ne zamjera bog hekatòmbi1 ni zavjetu našem,

Već on zadade jade Argejcima ì zadat još će

Poradi svećenika, što njega kralj Agamèmnon

Pogrdi, ne da mu kćeri na otkup, ne primi dare.

S t r a n i c a 4 | 21
Neće od Danajaca odvratiti sramotnu propast,

Dokle milome ocu bez novca, bez otkupa kćerku

Očiju krasnih ne dâmo, u Hrizu dok hekatòmbu

Ne povedemo svetu; umirit, ublažit će tad se.”

Tako im rekavši, sjedne, a med njima onda se digne

Junak, Atrejev sin Agamemnon, silan daleko,

Zlovoljan, njegovo srce veòma se napuni gnjeva

Mračno, a oči ognju žarkovitu budu mu slične.

Najprije pogleda ljuto na Kalhanta ovo mu veleć:

„Nikada, zloslutni vraču, ti nisi mi rekao dobra.

Uvijek tebi je milo proricati nevolje same,

A nešto čestito nikad učinio ni reko nisi!

I sad odluke božje med Dànajcima ti javljaš,

Da im daljnometni strjeljač Apolon nevolje sprema,

(…).

1. Komu se obraća Agamemnon?

A. bogu

B. Atreju

C. svećeniku

D. Kalhantu

2. Zašto je Agamemnon ljutit?

A. Argejci nude svećeniku novac u zamjenu za mir.

B. Svećenik ga je uvrijedio donesenim darovima.

C. Argejci ne cijene dovoljno njegovo junaštvo.

D. Nije zadovoljan vračevim proricanjem.

3. S čim su uspoređene Agamemnonove oči?

A. sa strijelom

B. s mrakom

C. s vatrom

D. sa silom

S t r a n i c a 5 | 21
Drugi tekst: Homer, Odiseja
Kada se òperê sasvim i namaže obilno uljem,

Odjeću ogrne, djeva što neudana mu dade.

Tada ga Zeusova kćerka Atena učini većim,

Krupnijim k tome na pogled, a s glave kosu mu gustu

Spusti, koja je bila perunici cvijetu slična.

Kao kad čovjek vješt oko srebra obl’jeva zlato,

Kog je naučio Hefest i Palada s njime Atena

Svakojakom um’jeću, te radi dražesna djela,

Tako Odiseja obli Atena milotom po glavi

I po plećima; potom daleko na obali sjedne

Sjajuć ljepotom on i milotom; gledala njega

Djeva te služavkama ljepokosim prozbori ona:

„Čujte me, služavke moje bjeloruke, nešto da kažem.

Jamačno s voljom sviju sa Olimpa bogova vječnih

Čovjek je došao taj u bogoliki feački narod; (...)”

A tad je stradalac divni Odisej pio i jeo

Željno, jer davno već nije kušao nikakve hrane.

Tada se Nausìkaja djeva bjeloruka domisli ovom:

(...)

„Diži se, tùđinče, sada i pođimo u grad da tebe

U kuću mudroga oca dovedem, a u njoj ti velim

Da ćeš upoznati od svih Feačana knezove prve. (...)”

4. Što je tema polaznoga teksta?

A. Odisejev boravak među Feačanima

B. Odisejeva zaljubljenost u djevojku

C. Odisejevo stradanje na moru

D. Odisejev susret s Hefestom

5. Tko je uljepšavao Odiseja?

S t r a n i c a 6 | 21
A. Feačani

B. Hefest

C. Nausikaja

D. Palada

6. S kim je uspoređen feački narod?

A. s bogovima

B. s junacima

C. s robovima

D. s tuđincima

7. Što je bilo slično perunici cvijetu?

A. odjeća

B. kosa

C. pleća

D. ruke

8. Koja je od sljedećih stilskih figura upotrijebljena u podcrtanome primjeru?

Čujte me, služavke moje bjeloruke, nešto da kažem.

A. elipsa

B. inverzija

C. oksimoron

D. personifikacija

Treći tekst: Vergilije, Eneida

Dok on zboraše tako, Akvìlōn siktavi grunu,

jedra ȍbasū morem i valovlje diže do zvijezda.

Vesla se slomiše tada, a kljun se ȍkrēnū bočno,

i gromada od vode ko brdina svali se neka.

Ljudi na krestama lebde, il između silnih se válā

nà dnu nalaze morskom, na kome se vrtloži pijesak.

Triju se dȍkopā lađa Not i na hrîdi ih baci,

S t r a n i c a 7 | 21
hridi sad prekrite vodom, a inače to su sred mora

visoki grebeni koje Italci Oltarima zovu.

Tri pak sa pučine lađe na plićak Euro povuče,

tamo ih zadre u pijesak, o jadnog li prizora oku!

Brod pak likijski kojim uprávljaše odani Oront,

zahvati voda odozgo i nȁ oči samom Eneji

lupi u krmu odákle krmìlār naglàvcē odlètī,

dok mu se, nošena strujom, do triput lađa zavr̀tī

ȕokrūg nà mjestu istom i nesta u valova viru;

rijetki se vide plivači u vodenom vrtlogu strašnom,

more oružja valja i daske i trojansko blago.

Brod Iliònejev čvrsti i lađu hrabrog Aháta,

Àbantov brod i lađu Aléta dugòvjekōg starca

nepogoda već svlada: gdje zglobovi vežu se njima,

sada je napuklo sve i dušmanska prodire voda.

9. Što je iskazano o djelovanju vjetra Eura?

A. Brodovi su se nasukali.

B. Brodovi su se razbili o hridi.

C. Slomila su se brodska vesla.

D. Vjetar je odvukao brodove na pučinu.

10. Što znači sljedeći primjer?

Ljudi na krestama lebde,

A. Ljudi su bili visoko na valovima.

B. Ljudi su se popeli na jarbole.

C. Ljudi su bačeni na hridi.

D. Ljude je povukao vir.

11. Na što se odnosi podcrtana riječ u sljedećemu primjeru?

nepogoda već svlada: gdje zglobovi vežu se njima,

A. na lađe

B. na neprijatelje

S t r a n i c a 8 | 21
C. na valove

D. na zapovjednike

Četvrti tekst: Miguel de Cervantes, Don Quijote

Dokoni čitatelju!

(...) premda me stajalo nešto truda dok sam napisao ovu knjigu, ipak sam se najviše namučio pišući predgovor
što ga evo čitaš. Mnogo sam se puta laćao pera da ga napišem, i opet ostavljao pero, jer nisam znao što bih
napisao. Tako ja jednom sjedim neodlučan, papir položio preda se, pero zadjenuo za uho, podlaktio se o stol,
podnimio rukom lice i premišljam što bih rekao, a uto bane k meni prijatelj, domišljan i bistra glava, pa kad
spazi kako sam se zamislio, zapita me za uzrok. (...) „Ta kako bi da me ne zbunjuje što li će reći onaj stari
zakonodavac kojega krste svjetinom, kad razabere da ja, nakon tolikih godina što sam ih prespavao u tišini
zaborava, izlazim sada, gdje su mi tolike godine na grbači, s pričom suhom kao síta1, slabe domišljatosti, mršava
stila, siromašnih misli, bez ikakve učenosti i pouke, bez bilježaka na rubu i bez napomena na kraju knjige, a
vidim da druga djela, premda izmišljena i profana, vrve rečenicama Aristotelovim, Platonovim i cijelog roja
filozofa, pa se čitatelji dive i smatraju pisce načitanima, učenima i rječitima? (...)”

____________________

1 síta – trska

12. U kojemu je primjeru iskazana pripovjedačeva samokritičnost?

A. premda me stajalo nešto truda dok sam napisao ovu knjigu,

B. Mnogo sam se puta laćao pera da ga napišem,

C. s pričom suhom kao síta, slabe domišljatosti,

D. izmišljena i profana, vrve rečenicama Aristotelovim,

13. Za koja djela pripovjedač kaže da su omiljena među čitateljima?

A. za djela u kojima se navode filozofske misli

B. za djela u kojima je izostavljena pouka

C. za djela koja imaju vjersku tematiku

D. za djela koja objašnjavaju zakone

14. Na koga se odnosi podcrtani izraz u sljedećemu primjeru?

što li će reći onaj stari zakonodavac kojega krste svjetinom,

A. na čitatelje

B. na filozofe

C. na pisce

S t r a n i c a 9 | 21
D. na prijatelje

RAZUMIJEVANJE KNJIŽEVNOGA TEKSTA (zadatci s polaznim tekstom) –

osnovna razina

U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. Zaokružite slovo ispred
točnoga odgovora. Ovi se zadatci odnose na polazne tekstove.

Prvi tekst: Biblija, Judita

Sutradan zapovjedi Holoferno svoj vojsci svojoj, i svim narodima koji mu se bijahu pridružili u savezništvo, da
krenu na Betuliju, da zaposjednu putove što vode u brda i da zametnu rat protiv sinova Izraelovih. Toga istog
dana krenuše svi njihovi ratnici. Vojska se tih bojovnika sastojala od stotinu i sedamdeset tisuća pješaka i
dvanaest tisuća konjanika, ne brojeći opremu i golemo mnoštvo ljudi koji su išli pješke među njima. Utaboriše
se u dolini nadomak Betuliji, uz izvor; zauzeše prostor u širinu od Dotaina do Belbaima, a u dužinu od Betulije
do Kimona, koji se nalazi sučelice Ezdrelonu. Kada sinovi Izraelovi vidješe sve to mnoštvo, u strahu počeše
govoriti među sobom: „Ovi će potamaniti sve na zemlji! Ni najviše planine, ni klanci, ni bregovi neće izdržati pod
njihovom težinom.” Svaki pograbi oružje; upalivši luči na svojim kulama, ostadoše na straži svu onu noć. Ujutro
izvede Holoferno sve konjaništvo pred oči sinova Izraelovih koji su se nalazili u Betuliji; podvrže budnu nadzoru
sve uspone koji su vodili do grada njihova, pretraži sve izvore vode i zauze ih, i tu postavi vojničke straže pa se
onda vrati k vojsci svojoj. Dođoše k njemu svi poglavari sinova Ezavovih, sve vođe naroda moapskoga i
vojskovođe obalnih krajeva te rekoše: „Neka posluša naš gospodar nekoliko naših riječi da ne bi pretrpio poraz
vojske svoje. Taj se narod sinova Izraelovih nije nikada uzdavao u svoja koplja, nego u planinske uzvisine po
kojima živi, jer nije se lako popeti na vrhove njihovih brda. Zato se nemoj, gospodaru, boriti s njima kako se bori
u otvorenoj bitki, pa neće poginuti nijedan čovjek koji pripada tvome narodu. Ostani u svome taboru čuvajući
brižno svakoga svog vojnika. A dotle neka se tvoje sluge domognu vrela koje izvire na obronku. Iz njega doista
uzimaju vodu svi stanovnici Betulije. Žeđa će ih skončati, i oni će predati grad. (...)”

1. Tko su stanovnici Betulije?

A. Holofernova vojska

B. narod moapski

C. sinovi Ezavovi

D. sinovi Izraelovi

2. Što su od sljedećega vojskovođe savjetovali Holofernu?

A. da napadne Betuljane s planinskih uzvisina

B. da izbjegne oružanu bitku protiv Betuljana

C. da napadne Betuljane kopljima

S t r a n i c a 10 | 21
D. da otruje Betuljanima vodu

3. Što su od sljedećega Betuljani učinili kad su ugledali Holofernovu vojsku?

A. Pobjegli su u planine.

B. Osvijetlili su kule.

C. Otišli su po vodu.

D. Bacili su koplja.

Drugi tekst: Homer, Odiseja

Tako zboreći sve drugòvima potanko kažem.

Dobro građena lađa međùtim brzo nam dođe

Povoljnim gonjena vjetrom do otoka dviju Sirena.

Odmah utihnu vjetar i na moru bude tišina,

Vale je neki uspavao bog; drugari mi tada

Ustanu ì slože jedra pa metnu u prostranu lađu,

Onda k veslima sjednu i bijelom zapjene pjenom

Vodu jelova glatka u rukama držeći vesla,

A ja oštrim mačem na sićušne rezah komáde

Veliki voštani kotur1 i žilavim rukama stiskah.

Vosak se grijao brzo, jer velika stiskaše snaga,

Žegom pritisne još Hiperìon Helije gospod.

Zatim drugòvima svima po redu oblijepim uši,

À noge ì ruke meni za tèmeljnicu2 drugari

Katarke3 u lađi svežu i pričvrste užad okò nje;

Veslima, sjedeć po redu, pljuskahu pjenasto more,

A kad odmakosmo malo, kolìko se može doviknut,

Brodeći brzo, Sirene hitròplovku lađu mi tada

Spaze izbliza gdje ide i pjevati započnu zvonko:

„(...).”

Tako nam reknu, a glasom oglasiv se lijepim i moje

Srce požèli ih čuti i obrvama tad stanem

Druzima namigivat, a oni tad veslati nagnu;

S t r a n i c a 11 | 21
Onda mi ustanu druzi Perìmed i s njim Eurìloh

Pa me s užeta više još svežu i pritisnu jače.

_________________
1 kotur – valjak

2 tèmeljnica – komad drveta za koji je bio pričvršćen donji kraj jarbola

3 katarka – jarbol

4. Zašto je Odisej topio vosak?

A. da pokaže snagu svojih ruku

B. da mornarima začepi uši

C. da pomogne Hiperìonu

D. da oblijepi lađu

5. Tko je Hiperìon Helije?

A. bog mora

B. bog pjesništva

C. bog sunca

D. bog vjetra

6. Što su radili mornari dok je Odisej rezao vosak?

A. Čekali su povoljnije uvjete plovidbe.

B. Dovikivali su se sa sirenama.

C. Kupali su se u moru.

D. Veslali su.

Treći tekst: Eshil, Okovani Prometej

Prometej

(...)

Kad prvi put se bogovi razljutiše A što me pitate iz kojeg razloga

i svađu jedni zametnuše s drugima, ‒ on zlostavlja me, to ću sad pojasniti.

jer jedni željeli su Krona zbaciti Čim zasjeo je Zeus na prijesto očinski,

S t r a n i c a 12 | 21
da Zeus im vlada, drugi opet upeli tad bozima je stao časti dijeliti i

da vrhovništvo nikad Zeus ne dobije, ‒ i svakom odmjeravat moći vlastite;

tad ja im dadoh ponajbolje savjete, no nimalo se on na bijedne smrtnike

al` Titane ne mogah nagovoriti, obazro nije, već je rod taj čitavi

tu djecu Urana i Geje, prezrevši istrijebit htio, drugi novi stvoriti.

vještinu mudru, u obijesti oholoj I tome sam se samo ja opirao.

zavladat silom, a bez muke, mišljahu. Odvažih se; i smrtnike sam spasio

Ne jednom samo meni mati Temida – da satrti u Hadov dom ne dospiju.

il` Geja, jedan lik sa mnogo iména – (…)

proreče kako će budućnost ispasti:

lukavština će pobjedu odlučiti Zbor(ovođa)

a neće gruba sila niti nasilje.

No kad sam im to riječima razlagao, Od kamena i gvožđa srce onom je,

ni pogleda me nisu udostojili. Promèteju, tko s tobom ne suòsjeća.

U takvim mi se prilikama činilo

da najbolje je Zeusu s majkom zajedno

ko dobrodošli pristaša pomagati.

I baš zahvaljujući mome savjetu

sad Krona krije crni bezdan Tartara

i saveznike mu. Za takvu uslugu

gospodar bogova mi je naplatio

tim sramotnim i ružnim svojim uzdarjem.

Ta to je neka bolest vlasti tiranske

da ni u prijatelje se ne uzdaje.

7. Što je presudilo da je Prometej postao Zeusov saveznik?

A. Prometej je mislio da će se tako lakše približiti ljudima.

B. Titani su se oglušili na Prometejeve savjete.

C. Prometej se prestrašio Gejina proročanstva.

D. Zeus je Prometeju obećao protuuslugu.

8. Koga je Prometej nazvao gospodarom bogova?

S t r a n i c a 13 | 21
A. Hada

B. Krona

C. Urana

D. Zeusa

9. Na što se odnosi izraz sramotno i ružno uzdarje?

A. na Prometejevu kaznu jer se žrtvovao za smrtnike

B. na lukavstvo kojim Kron želi zadržati vlast

C. na silu kojom Zeus želi dobiti saveznike

D. na Gejino proročanstvo

Četvrti tekst: Dante Alighieri, Božanstvena komedija, Pakao

Tako se spustih iz prvoga kruga,

u drugi, manji prostorom, al’ koji

tim više ječi od plača i tuga.

Tu Minos strašan, zubma režeć stoji,

na pragu ondje grijehe ispitiva,

sudi i šalje, repom pravdu kroji.

To jest, kad duša, na nesreću živa,

tu stigne, sva se ispovijeda tada,

a ovaj znalac svakog djela kriva

dâ joj u paklu mjesto što joj spada:

toliko puta svije rep na tijelu

koliko treba stepena da pada.

Pred sobom ima uvijek hrpu cijelu;

po redu idu da mu sud saznadu:

kažu i čuju, i već su u ždrijelu.

S t r a n i c a 14 | 21
„O, ti, što ideš k ovom bolnom gradu”,

zaviknu Minos kad me okom srete,

u službenom se prekinuvši radu,

„pazi kud ideš i na čije svjete;

ne gledaj što su tu široki puti!”

„Što vičeš tako?” moj se vođ uplete;

„ti njegva puta usudnog ne muti,

jer tako hoće ondje gdje se može

što god se hoće; zato odsad šuti!”

10. Što Minos radi s pristiglim dušama?

A. Raspoređuje duše prema težini grijeha.

B. Savjetuje dušama da odaberu pravi put.

C. Proždire pristigle duše.

D. Tuče duše repom.

11. Na koga se odnosi podcrtana riječ u sljedećemu stihu?

ti njegva puta usudnog ne muti,

A. na Boga

B. na Minosa

C. na pripovjedača

D. na vođu

12. Koji je od sljedećih izraza metafora pakla?

A. prvi krug

B. bolni grad

C. široki put

D. put usudni

S t r a n i c a 15 | 21
 Zadatci bez polaznoga teksta – viša razina (A)

U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. Zaokružite slovo ispred
točnoga odgovora.

1. Koji tradicionalni lirski oblik karakteriziraju duhovitost, sažeti izraz i često neočekivani zaključak
koji iznenađuje čitatelja?

A. ditiramb

B. epigram

C. elegija

D. oda

2. Koja je od podcrtanih riječi u sljedećim stihovima personificirana?

Iza mokrih njiva magle skrivaju

Kućice i toranj; sunce u ranama

Mre i motri, kako mrke bivaju

Vrbe, crneći se crnim vranama.

A. njiva

B. kućice

C. sunce

D. vranama

3. Koja se od sljedećih tvrdnja odnosi na novelu?

A. To je jednostavna književna vrsta u kojoj se prikazuje život nekoga čovjeka čiji su životni stav i
ponašanje uzor za zajednicu.

B. To je jednostavna književna vrsta u kojoj je ispripovijedana priča o nastanku svijeta ili pojedinih
pojava.

C. To je složeni prozni oblik u kojemu je prikazan uglavnom jedan događaj u kojemu sudjeluje manji
broj likova.

D. To je složeni prozni oblik razgranate fabule u kojemu je prikazano više događaja i likova.

S t r a n i c a 16 | 21
4. Koja se od sljedećih rečenica odnosi na epski postupak retardacije?

A. Radnja se usporava opisima, ponavljanjima i epizodama.

B. Pripovjedač se koristi arhaičnim rječnikom.

C. Radnja počinje uvijek u središtu zbivanja.

D. Na početku djela zazivaju se više sile.

5. Koji antički junak izgovara sljedeće riječi?

Bez znanja, djeco, i bez svoje namjere

Od one što me rodi postah otac vaš.

A. Ahilej

B. Edip

C. Kreont

D. Prometej

6. Koji je od sljedećih primjera invokacija?

A. Tako zar Ùliksa znate? Zacijelo u dȑvetu tome

skriti su tajno Ahejci, il naprava čitava ova

zator zidóvā je tih il osmatrač domova naših,

B. Nasilno probitim putem povŕvē do dvora Danajci,

pokolju stražu i brzo zapòsjednū dvorište cijelo,

C. Pjevaj mi, Muzo, zbog čega i kojeg uvrijedivši boga,

pravedan junak i dičan tolìkē je patnje i jade

trpjeti morao gonjen od kraljice bogova ljute,

D. S protivne strane je spilja što uzvite tvore je hridi,

ù njōj je izvorska voda i klupe od kamena živca;

7. Koja se od sljedećih rečenica odnosi na Vergilija?

A. Napisao je ep o trojanskome junaku koji nakon propasti Troje traži novu domovinu.

B. Autor je epa u kojemu se glavni junak obračunava s proscima svoje supruge.

C. U središtu je njegove tragedije junak koji se oženio vlastitom majkom.

D. Junak njegove tragedije unatoč zabrani pomaže ljudskomu rodu

S t r a n i c a 17 | 21
8. Koji lik iz Plautove komedije Škrtac izgovara sljedeće rečenice?

(...) Taj dom već godinama čuvam ocu, djedu čak, tog čovjeka što sada u njoj prebiva. (...) On ima
kćer, jedinicu, što svaki dan iskazuje mi počast vinom, tamjanom i cvjetnim prahom. Njoj za ljubav
dao sam da otac njen, Euklion, nađe blago to,

A. kućni bog

B. Likonid

C. Megador

D. sluga Strobil

9. Koje je od sljedećih djela inkunabula?

A. Ljetopis popa Dukljanina

B. Misal po zakonu rimskoga dvora

C. Red i zakon zadarskih dominikanki

D. Zapis popa Martinca

10. Koja je od sljedećih tvrdnja o Bašćanskoj ploči točna?

A. U tekstu Bašćanske ploče spominje se gradnja crkve u vrijeme kneza Kosmata.

B. U tekstu Bašćanske ploče uređuju se odnosi vinodolskih općina.

C. U tekstu Bašćanske ploče pojavljuje se ime kneza Držislava.

D. U tekstu Bašćanske ploče navodi se Zapis popa Martinca.

11. Koje je od sljedećih djela srednjovjekovni ep?

A. Gilgameš

B. Osman

C. Pjesan o Cidu

D. Bijesni Orlando

S t r a n i c a 18 | 21
12. Koji je od sljedećih književnika pisao u 14. stoljeću?

A. Giovanni Boccaccio

B. Miguel de Cervantes

C. Torquato Tasso

D. William Shakespeare

Zadatci bez polaznoga teksta – osnovna razina (B)

U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. Zaokružite slovo ispred
točnoga odgovora.

1. Koja je stilska figura upotrijebljena u podcrtanoj riječi u sljedećemu stihu?

Ljerko, srce moje, ti si lutka mala,

A. alegorija

B. epitet

C. metafora

D. personifikacija

2. Koja je od sljedećih stilskih figura upotrijebljena u sljedećim stihovima?

Plačnijem srcem grozne sprave gleda,

Plačnijem srcem, al je suho oko.

A. anadiploza
B. anafora
C. epifora
D. simploka

3. Kako se naziva epski postupak kojim se čitatelja uvodi u središte radnje?

A. ab ovo

B. deus ex machina

C. in medias res

D. quid pro quo

S t r a n i c a 19 | 21
4. Što je katarza?

A. moralno pročišćenje gledatelja izazvano tragikom likova

B. načelo oponašanja prirode i stvarnoga života u drami

C. postupak kojim se razrješava dramski sukob

D. dramsko jedinstvo mjesta, vremena i radnje

5. Tko je glavni junak Ilijade?

A. Agamemnon

B. Ahilej

C. Menelaj

D Patrokl

6. Koji je od sljedećih likova nositelj dramskoga sukoba u Sofoklovoj tragediji Antigona?

A. Edip

B. Hefest

C. Kreont

D. Prometej

7. Koji književni lik izgovara sljedeću rečenicu?

(...) ja kradom iskru ugrabih Te vatre, ljudma, štono učiteljicom Vještine svake svanu – pomoć velika.
Za takve grijehe moram kazan trpjet sad Pod vedrim nebom okovima prikovan!

A. Edip

B. Hektor

C. Odisej

D. Prometej

8. Koji od sljedećih književnika pripada rimskoj antičkoj književnosti?

A. Anakreont

B. Eshil

C. Plaut

D. Sofoklo

S t r a n i c a 20 | 21
9. Koje je od sljedećih djela srednjovjekovni roman?

A. Zapis popa Martinca

B. Rumanac Trojski

C. Šibenska molitva

D. Lucidar

10. U kojemu stoljeću nastaju inkunabule?

A. u 13. stoljeću

B. u 14. stoljeću

C. u 15. stoljeću

D. u 16. stoljeću

11. Koliko je katrena u Petrarcinu sonetu?

A. jedan

B. dva

C. tri

D. četiri

12. Što znači naslov Boccacciova djela Decameron?

A. knjiga deset pripovjedača

B. knjiga deset dana

C. knjiga sto likova

D. knjiga sto priča

Ako si riješio/riješila sve ili većinu ovih zadataka, čestitamo!

Rok ćete za rješavanje zadataka dogovoriti sa svojim nastavnikom/nastavnicom. Nastavnik/nastavnica poslat će

vam povratnu informaciju u vezi s točnošću vaših odgovora. Svi ovi zadatci služe vrednovanju za učenje, tj. da
vam daju povratnu informaciju o tom što znate u dovoljnoj mjeri, a koja znanja i vještine još trebate usvajati.

S t r a n i c a 21 | 21