NASTAWI PROGRAMI ZA GilI,INAZI]E

HRVATSKI JEZIK

HRVATSKIJEZIK za gtmn&zue
LryOD
I.
je llrvatskijezik. predmeta Nazivnastavnog
! i I

djelo - prim.atelj Spoznaic.o knjiZevnim.djeli(recipijent). ce KnJlzevnoteoretsKe ma omogucrt l KnJrzevnopovuesne srnteze. c) Nastavno izraiavanje: podrudje Jezidno jczidnoga a povezu izraZavani Progra m nastave ie f unkcioproriamaki'iizcvnosti i"nrvarskoda nalneeiemente iezikate p"rc<lmeta. Predvidaju <lrugihnastavnih se razfidiii oblici U nastaw iezidnoga usmenogal plsmenogizraiavania. jet nidki kni iZevn oLmi et nidki i neuin izr aiavaiia uil i udui u s-e zakoniiosti njihova stvaranja, tekstovi riakojimaseuodav-aju tumadenja i prihvadanja (rezumijevanja). Obliciiezidnosa izralavania uskladuiu ses programom po t reknjiZevnos't i i komuirikacij3t<ini hrvatskogl jezika", bama.

predmet tri nastavna Ilvatski jezikobuhvaia Nastavni knjiievpodruCja: a) I{rvatskijezik,b) llrvatsku i svjetsku izraiavanje. nosti c) Jezidno podrudia cieline su samostalne koieser)vrsto Nastavna povezuiu predmetpremairadelima u n'astavnf unutarnie poclrudia istidusesadrZdi, Nazivom n'astavnosa koretaiiie. kojimase ta svrha i zdi ndaeeudenja te rJjelat"noiti svrha dadepostiZu podrudja i izborni. SadrZaji nastavnih su obvezatni

ry.
il.
jezikaza gimnazije sadrZajno se, Programhrvatskogn povezuie hrvatmetodoloSki i koncepciiski s Programom jezika zaosnovrnu'Skofu skoga i s njiin dinizijednidkisustav i kniiZevnosa Ostvaruie se odgoiai naobrazbe. iczidnoga i,i5omieorets(omrazl unu iezidn im i kniiZevnom"u"nrist nim saclrZajima te novim, stoZ6nijim organizacijskim oblidjelainosti." cima odgojho-naobrazbene

IZBORNI

PROGRAM

Izborniprogramnamieniuie se darovitiiimudenicima te udenicimh s posebnim i kniiZevnim interesima. ieziCriim (rrrofcsoi) Udeniki uc'itelj biraiuponirdene saclrZaie. Mogu izabratii ncriavedene sadr/aidu skladusa zavieainim poirebama - ili najnovija iadelom, komunikacijskim knjiZevna i znanstvcna"cljela.' jezika pro5iruje a) Izborni program iz hrvatskoga nove sadrZaje obvczalnoga programa, uvodinovesadrZaje, pr$tupe r spoznaJne raztne.

III. OBVEZATNI P R OGR A M

knjiievnosti b) Izborni programiz hrvatskei svjetske i antolosiiskih sadrZi dodatni izbor reDrez.entativnih kniiZevnih cliclai tema,posebice kniiTdvnih suvrcmenih a) Nastavno podrudje Ilrvatski jezik: te diela uniietnosti clidla scenskc, film'ske i radiotelcviziiske problemi u kniiZevnim i kalali3nim hrvatskoca Programnastave iezikazagimnaziiepolazj kbiimaseaktualiziraiu razlnenastave tsko'pa'iczika djdlimastarijihrazdoblja. od dostisnule orogramske h-rva viSu teoretsku u osnovioiSt6tiiirspostavlia razinri u.*enia. jezidnoga izraiavanja_proSiruje teorctskoga i praktidnos seobveze Poveiavaiir bavlienia ie.c) Izborni program programa, l nove saorzaleoDvezatnoga uvo0lnovesaorzale jezit<dm sposobndsti zikom..stjedu i za sluy'enje l.e.z!.alje pristupe pismenom"iziaZa-vanju'(stvaranju) te govdrniStvu. u svrmKomunlKacusKlm srtuacrJama. Analitidko-sintetidki pristup je.i. interdisciptjl,Srnl je metodoloSki osnovni prisfupprbgiazidnimpojavama mrranJu. hrvatskoga suodnos Nastava s nastaiezikauspostavlia i svietsle"kniiZevnbsti te hastavom vom hrvatske iezidnog komunikacil izralavanit,baveiiseiezikbmkaosredstvom je i umjethidkoga izraZavanja. podrudje knjiievnost: b) Nastavno Ilrvatska i svjetska kniiZevnosti se na osnovProgramnastave nadovezuie progra.mske" saclrZaje, Na osnovi dostignutih noSkols-ke zianja i sposobnostf spoznaja, u osnovnojSkoli uipostapoiavaieoretskiprisrupikniiZevnim vliaiu se razviibniji re m"a,toii su Se potwrtili u 2nanoiti o'kniiZevnosti, proudavanje hrvatske knjiZevnosti. povijesno i svjetske je o kniiZevnom spozna stvaNaivaT.niie dielu,niegovu la5dlambi, timadeniu(inteipielaciii), reraniu."ustroibi, - udenici sriedind reprezentaiivnim ceptiii i proudavanju dielifta iz hrvatskei antolosiiikimdieliina iz svierske Uspostavlja sekdrirunikacijski model:pisackhjiZevnosti. 151

v.
SVRHA
jezika (nastavnog predmehrvatskoga . Svrhaje nl.stave ta) u glmnazur: jeziusvijestitipotrebu stalnogudenjahrvatskoga ka: yamijgti i udvr3divati brigu i ljubav za hrvatskijezik i kniiZevnost: steii spoznai" o t *otstome ieziku kao sreclstvu priopdivan nidkoca ii.ralavan ia"i umiet ia te iednoi nacionaln6 bc otnovnih(birnih)znadiikihrvatske (nacioiralnogii samobitnosti iclentiteta); kulturu i sposobnosti steii iezidno znanie, iezidnu za porabu hrvatskosa iezika u svim iekstovnim vrsthma,funkcionalhini stilovima i priopCajnim sredstvima;

PROSV]ETEI SPORTA GLASNIK TVTINISTARSTVA jednadenje stcii kniiZevno kulturui sposobAlternacijefonemai lonemskihskupina: znanje, kniiZcvnu po zvudnosti i po mjestutvoibe. nosti k-rko bi ucehici mosli samostalnoditati (asinilacija) tljela,.razumijcvati knjiZevna ih., tumaditi i proi/ili poicdnostavljivanje suglaCublieniesuglasnika t r (procjenJ lvatl,ocjcnj rval l); * sudrva jotacija. skupina, palatalizacija isibilarizacijd, snidkih jezidnu, knjiZevnu, kazaliSnu i mcdijskukulstedi potvrduie turu koiom se pbiedinac kao samosvoiAlternacijeijeljeleli / te alternacije l/o. no biie'sposobrio zaZivot u sno3liivostii s drugirira Segmentna(odsjedna)i suprasegmentna (nadoddru3tvo. Stoih pruZadem<5kratsko raztiditostima obiljeZja.' sjedna) ZADACE (akcent) i duZina (kvantiteta). Naglasni suNaglasak jezika. standardnog (nastavnog Swhasenastave predme- stavhlilatskoga hrvatskoga iezika sljddetihzada1a: ta) postiZe osrvarivanjem NaglaSene i nena[la5ene riiedi.Enklitike i proklitike. na(int6nativna)bbilieZia narazini redenice: Supras?gment upoznatisustav standardnoq hrvatskoga iezikana tempo,intenzitet, redenidn-i naglasak, redenidna'melodiia, gramat in takiekoj" s fcinol.oSkoj, (morfoloSko;j,' .jezlka)."' (vrediotegovorenog stanka stilistidkoj,pravogovornoj i t idkoj),. leksikolo5koj, pravop$noJ raanr; Grafiiska realzaclia intonativnih sredstava:todka, irsklidnik te u-pitnik u kombinaciii. Ostaliinter- upoznatipovijest hrvatskoga jezikaradi . po.zn?- upitnik, Hijerarhijarazgodaka. znakovi(ralgoci). povllcsnln vanlal razumllevanla oKolnostl u t(oll- pirnkcijski ma!e razvijao hrvat-ski-jezik i njegova narjedja; Fonostilistika. Stilska obilieZnost fonoloSkih iedinica. - upoznatireprezentativna i ekspresivna fonema,naglasaka i antolo- Impresivna svojstva i indiela hrvatske gijskadjela 3vjetske knjiZevhosti iz svih knjiZevnih toriaciie. Grafostilistika. razdoblial organski i neorganski ictiomi. Stanrazviti ditateljskukulturu kao osnovuop6enao- o^rl;ii#,,l1ioma. i stalne brazbe samonaobrazbe; Ncrrmai kodifikacija.Standardnijezik s povijesnoga - upoznatihrvatsku svekoliku kulturnubaStinu radi stajaliSta. izgradivania nacionalnog identitcta o prii sviiesti pa-c| nost i europskomdu[ovnom i ulj urlb"enom ]irujezik i narjedja. Standardni gu; Glavne osobitosti fonemskogi naglasnog sustava i rabiti znanstvena postignuca u jezirazumijevati dakavskr-rg i kaikavskog narjedja uspordclUi f s firvatskim koslovlju, o knjiZevnosti i rliugrm znanosti znanostandardiim iezikom. stlma; Jezikilismo hrvatskih pisanih spomenika od podetaka - poticati zanimalje za jezi(no,knjiZevno, scensko i do kraja XV. stoljeda. lilmskostvaranie. -

O BV E Z AT NI

P R OGR A M

2.KNJIZE\TNOST
PRISTUP KNJIZNVNOSTI (KniiZevnost:. poiam nazivi o - rodovii vrste- znanost kniiZevnosti - kniiZevna i krilika - odnoskniiZevnosti jezika - tekst - kniiZevnost i i druStvo- kriiiZevnost proudavanja rlruge umietnosti -'svrha i udenia kniiZevnosti- hrvatska i svietskd kniiZevnost - konlparaiivno (poredbeno) proudavanie kriiiZevnosti - epdhei razdoblia- stiloviismjerovi imodefna kniiZev- kldsidna nost- - usmena i- pisana kniiZevnost- raSdl-amba (analiz.a)., tumadenje(interpri:tacija) i weclnovanje knjiZevriih djela)

Prvi razred 1. HRVATSKI JEZIK

(komunikaciia). Jeziki priopdivanie Jezikkao sustav znakova.Narav iezidnb riai. Suns tancisd znaka. lzrai i'sarl ja i forma.Jezidha ekqn"omija i zalihostlreOuirctantija;. Fonem. Razlikovna(distinktivna) obilieZiafonema. Fonem,alofon(fonemska inadica) i fon (glas).-

(akustidkai artikulaciiska) Fonetska te fonoloSka LIRIKA (funkcionalna)svojstva fonema. a. Fonetika i fonologij (lgt * - razvoj -.vrste,oblici i znadajke lirike, stil i (vokali)i suclasnici Razdiobafonema.Samoglasnici stilska ritam: - usmenai nisanalirika - tesredstva. -po (konsonanti). Samoglasnici miesiui nidinuivorbe; podielal matska domo'liubna, sociialna, duhovno-rcli-mis-aona, preilnjii striZnii te vYsoki, sre'tlnji i'niski. giozna, liubavna,pelsaZna...; tradicionalni oda,'clegija, rtitiiamt, balada, SOtici:'himna, epigram, po Sonantni(zvonki)i Sumnisuglasnici. Suglasnici epitaf,.sonet... - pjesniitio na standarclu i na UilaTektu mjestu tvorbe (rlvou3neni, zubnoisneni, zubi'i, rlcsnjaci - prlmJen) (alveolarn i), tvrdonepda ni, mekonepdani). Antun Mihanovii, Horvatskadomovina(himna) po nadinutvorbe(zatvorni. poluzatvorni Suslasnici i tjesnaEni). Zvidni.i bezvudni sugiasnici. Sicigotvorni i nePetarPreradovi6, Rodu o jeziku (oda) slogowornr Ioneml. Albiie Tibul, Deliji (I., 3) (elegiia) - FranioCiraki, - Florentinske Pismo.Grafem(slovo)i fonem.Oblikovanie hrvatskoblegijd (I.--1I:) ga latinidnoga grafijskogSustava. Govornii piiani jezik. (ditiramb) VladimirNazor,Cvrdak ' (naroclna Hasanaginica balada) _ Pravopis (ortografija) i pravogovor (ortoepija). FoneMarciial.Siroma5ni - I. Cesmidki. oiesnik Prosneru -I. mi c, di, d I os prlvofisnog i pravogovornog'sthlatiSta. Crijevii,'EpigramikijiZnici - S. Vraz, Naitriknjistvo A. G. Mato5,Djed unuku - Po Sv.Pismu,Ad homiFonemkao sastavni dio morfema. Morfo(fo)nem kao alternanta fonema.Morfo(fo)nologija. nem (epigrami) 152

NASTAWI PROGRAMI ZA G]MNAZ]]E DISKURZIVNI

HRVATSKIJEZIK

Dizdar,Zapis Ste6ci;Mak o zemlji(epitafi) u ljubav(ljubavna) JosipPupadi1,Zaljubljen mrtvogpjesnika, VagonaSi Dobri5aCesarid, Pjesma (misaona - socijalna) SilvijeS. iftanjdevid,Moj dom (domoljubna) Ivo AnclriirNemiri, I, 4 lBogizbijakao svjetlo.../, Nikola Sop,Isusdita novine(duhovno-religiozna) Vladimir Vidri6, Jutro (pejsaina) i A. G. Mato5, vede(sonet) Jesenje M. KrleZa:Notturno A. G. MatoS;T.Ujevi6; (primjeriusporednih motiva) Zdravica Anakreont,Pijuckajmo- FrancePre5eren, (anakreontska) Fran MaZuranii,Svemir(misaona) I. Andrii, Ex Ponto,I, 5 /Poimam i shvaiam.../, u prozi) (pjesma D. Gervais, Tri nonice - D. Domjanii, Ciklame, krvaveciklame(dijalektalna) - Zakljudak(sinteza) EPIKA (Pojam- raz-toj - vrstc, novela- pripovijest - roman; - lik; ep i. ma.nje epske pripovjedat. - pripovijedanje pnpovlletka; lorme:epllll,splev, stlhovana lednoslavponi oblici:mit, fecenda. baika. saga. 'nioerifiid '-vii, zaconetka. slovica; memoa"riauto"biografiid primjeri:ep, roman - klasjdni'imoderni,pripovilest, hovela, bajka, basna) pievanje Homer(8.st.pr. K.),Iliiada, I., Vl., XVI., XVlll., XXIV. (ep)" Ezoo - I. A. Krilov ili J. de la Fontaine: Basne (po izboru) H. C. Andersen,Kraljevo novo ruho - L Brli6MaZuranid, Kakoje PotjehtraZioistinu(bajka) AugustSenoa,Zlatarovozlato (povijesni roman) J. D. Salinger,.Lovac u Zitu (moderni roman) Vjenceslav Novak,U glib i/i Mile Budak,Opancidida Vidurine(pripovijest) Altun G. Mato5,Cvijetsa raskrS6a Kaleb, - Vjekoslav Gost (novela) PavaoPavlidi6, Dobri duhZagreba:(pri& - po izboru) -Zakljudak (sinteza) DR AMA (Poiam- razvoj- vrste; strukturai kompoziciia; sukob - likovi - monologi diialog- dramai kAzaliSt-e - primjeri: tragedija, kohedija.diama) Sofoklo,Antigona (tragedija) Marin DriiC,Skup(komedija) I. Vojnovii, Ekvinocijo (drama) - Zakljudak(sinteza)

KNJT2EVNI

OBLICI

(Pojap - {az.voj -. putop.is,.studija, .: vrs1q.iznadajke esej,dlanak; kritika,feljlon, polemika- piimjeri: putoprs, cseJ) (Porodputnemisli, Antun Nemdid, Putositnice Zagreb,Grobnidkopolj e, Pad ov-a...) (putopis) M. de Montaigne, O odgoiu(ulomci:O cilju odgoja, jEzft<a) (esej; O udenjutltasienin RainerMaria Rilke,Pisma mladompiesniku II. 1903.) (l.,Pariz,17. (esej) - Zakljudak(sinteza) POVIJEST KNJIZNVNOSTI K L A S I C T'I.q X I,I I I Z E V N O S T (Temelina civilizacijska diela:Biblija,TalkniiZevna mud,Kur'an,GilgameS, djela Mahabharaia - klasidna civilizaciie civilizacile zapadne i klasilnadielaistodne grdkai rimskaknjileVknjiZevhost Zapada: - klasidna nost,"klasidnb" kaovrijednosna-oznaka). Kniiga Izlaska, Judita, Bibliia:KniigaPostanka, nal pjesmama, po Ivanu Pj"csma Psalrii,Evancleijc Homer, Odiseja(pjevanje I., XlX., XXI.) Alkej,l-adi Sapfa, strast Pjesnik Ljubavna o ratu - Pindar, Eshil, OkovaniPrometej Sofoklo, KraljEdip Euripid,Elektra Plaut,Tvrdica Katul,JadniKatule Vergilije,Eneida,pjevanjeII. i iV. Ovidije,Metamorfoze (PiramiTizba,IV. kxj.) Horacije,Lidiji; Poslanica Pizonima - Zakljudak(sinteza) S RE D NJOVJ E KOVNA KNJ IZ EVN O ST (EnsleskiBeowulf.niemadki minnesanq i minnesangeriltrubad urskalirik'a- naista rij i h rvat spoiki pisani ilrenici- Cirilometodska rrailiciia" bibliiskii lirureiiski tekstovi- povijesni i,pravnitekstovi-"crkvcna i"sirjelovnaproza- drama, pnkazanja) (franc. Piesan o Rolandu ep) - Pjesan o Cidu - (Spanj. ep) - Kalevala('linskicp) (niem. cp) - Roman Pjesan o Nibelunzima o Tristanu - i lzoldi (vite5ki romin) Sv.Augustin,Ispovijesti (1. i 9.) (autobiografija) - Ba5danska ploda drnorizacHrabar,O pismenima Vinodolskizakon- Lucidar ZapispopaMartinca- Ljetopispopa Dukljanina zvonrmrra) (smrtKrarJa Rumanactrojski - Aleksandrida PismoNikole Modru5koga - HrvojevMisal - Misal po rimskosa zakonu dvora Svit sekonda Sibenska molitva- Va sevrime godi5da Muka Svete Margarite -Zakljudak (sinteza)

153

ETE I SPORTA GLASI,II K M I NI STARSruA PROSVJ slovo). stranihvlastitih imena,povelikopodetno Pisanie ghvit<-r'osobnih i zemljopisnih.

3. JEZIENO IZRAZAVANJE
prvomese U skladus nastavom iezikai knjiZevnosti.u j u razlieiti obIici'jeziCn og iziaiavaniai uvjeZbava r ar edu. stvaranJa.

zamienica. i lice. Funkciie Zamienice. Rod,broi,padeZ riieCi. kao imenidke, 7-amienice frridicvskcili priloZnepokazpbvratnc, prisvojnc, po znadcnju: lidrfc, Zamje.nice odnosne I ncodreoene, kao jezidnadjelatnost. ne,upltne, Pisanoi govornoizraZavanje pisania dielatnosti. Pisanie kao iezidne Glavne znadaike i kategorija Pridievi Rod,broi,padeZ, stupani. Pridicvi. stvai kaoumietnidko kao priopiivahie lkornirnikacija) i-neoodredenih oilredciosti/neotlrcdcnbsti. Sklonidba i grafo'stilistika. praVopis ranjd. PiSanje, (komparaciia). pri<lieva. Podiela Stupnievanie dreclenih ni [nf, posvoj i, iJi ferencija u; tva [irat iv"n dielatnosl. Govorenie i pravoqo- pridjevapb zn'adenj kaoiezidna Govorenie prrolevr. 'stilski o0nosnr r govoreriie.'Ulos; i o'oilieZeno vor. Neutra"lno i cij:i, i ntenzitet, vaZn osI vrednota govornogaj ezika(in-tona padeZ. Glavnii redni Broievi. Rod,broi i (dielomidno) geste).Govorenje, stanka,redenidni"tempo,"niimika'i pridjbvske rijedi. i priloZne Brojevikao imdnidke, brojevi. slu5anje i Sutnja. nesvrSenost, Glagoli.Vrijeme,nadin,vid (svrJenost, teksta.Vrste teksta:opis, rlvovidriost). Tekst,Nadini oblikovania lict!. tumrdenje (interpretacija), samogo(analiza), ra5dlamba dvogovor (dijalog) i unutarnjimonolog. vor (monolog), (ne)prijelaznost i povrat(aktiv,pasivi meclij), Stanje bblici.nost. Litni'i bezlicqni slasolskf i jezidne logic'ke Opiskao vrstateksta.Glavnezna(ajke i opis:iezidne opisa.Umietnidki i znanstveni orsanizaciie gfugolrti oblici: infinitiv, prezent,aorist, Jeclnostavni Usmenii pisaniopid.Dinamidni imperfekt, stilske razlikei slidnosti. glagolski pridjevii pfilozi. impeiativ, i unuthrnjeg siileta. i statidni opis.Opisvanjskog glagolski fuoblici:perlekt,pluskvamperfe!1, SloZeni (in(crpre(acija, eksplikacija). Logidka i jeglagolski i izgobblici.Pisanje Pasivni ruri i kondiliofiali. . - TumaCenje usmeno l plsano tumacenle. vor sloZenih zlcna organrzaclla lumacenla. glagolskih oblika. umjetnickbg iCkotumidenje. Tumatenje AnalitidT<o i sint6t djela. vrsterijedi:prilozi i prijedlozi. Nepromjenljive (analiza). i iezidnouslroiavanie l-oc,ic'ko veznici, i destice. RaSilamba uzvici PoNepromienliive vrste'riiedi: polunav6- vcziva Navodi, i pisana rISCtamUl. raSdlambc. Usmbna i ntdksa. njc rijedi :"morfos (paiafraza) tudihmiSljenja u ia5dlambi. di i prepridavanje odnosno homonimija. sinonimija Morfolo5ka Vodcnie diialoqa. Diialoc.Vrste diialoqa.Uspostava nadina parleZnih oblika, vremena, (ctraStilskaobiljcZenost i d umietnidkom"e Oielu diialo"ea. Diiatocu ra"zsoVoru te ostalih oblika. Imu). JeziCn obI i kovani e diialomi, televizi ko ra m fi o i"s icl i "ekonomija vredriote jezika. ga:jezidna govorcnog i Glavne zna(aike oblikotvornoqustroistvadakavu usforeclbi s hrvatskifistandhrclnim skognaricdia iezii Monologi unrrtarnjimonolog, Monologu razgovoru glagolskih oblika i drirgih sustav susiav, u umjetnidkbme pripovje- tori' (partcZni djelu. Unutarnjimonolog-kao rijedi). " " oblikd'promjenljivih dadkipostupak. je tjednojedandoma6i uradak (zada&). Obvezatan uratka(zada&) . Udenicipi5utijekomgodinetri Skolska s rspravclma. Glavne znadaikeoblikowomos uslroistvakaikavskos u uspored6i shrvatskim stantlartlnim naricdia iezixom tpadeZnT glagolskih sustav oblikai <Irugih oblikapromjenljivih suslavl rijedi). Hrvatskijezik od XVL do kraja XVIII. stoljeda.

. Drugi razred 1. HRVATSKI JEZIK

2. KNJIZEVNOST

i leksidki. PREDREN ESANSA I H UMAN I ZAM Morfem.Morfemi po znadeniu: sramatidki pr-efiksalni i sufiksatni. Morfemi po poloZaiu:'koriienski (Poiam, kao kulturni i traianie, znadaike - humanizam i (deriva-cij ski) i oblikolvorni (relacijski)morRj edotvofn p6t<r"erlatinizam- knjiZevniZivot- knjiZevtinliZ.eviri femi. ni bnticii 2nadajke - glavnipiscii djela) inadica). Izraz i Morfem, morf i alomorf (morfemska gramatidkih i leksidkih Morfemska anasadrZai morfema. I.-V.) komedija(Pakao, DanteAlighieri, BoZanska u pisanjui govorenju. liza.Mo*rfemi (1., III., V., XIII., Petrarca, Kanconijer Francesco Osnovai koriien. Morfem i oblik. Morfem i osnova. LXI., CVI., CCCLX.,CCCLXIV. ) SuStrukturaosnove. Alterniranostosnove(aloosnove). GiovanniBoccaccio, Dccameron(Uvod; 1.dan pletivnioblici. 2. dan3.novela;10-dan 5. ili 6. novela) 1.. novela; katesoriie. Tipovisramatidkih katePoiamsramatidke stih 1-11 i (1. pjevanje: Marko Marulii, Davidijada goriiaikat6gorije vrsterijeEi,khtcgorijc o."blika rijedi,kate140-160) forije poloZalaiileeii kiregirrijer"ijedi. Ivan iesmidki, U smrt maike Barbare- Nekom riiedi. Kriteriii razdiobe riiedinavrste. Kategoriievrste vjerovniku viste riiedi.lmenice. GraPromien-iiive i neproinienliive Sibenskog polja Juraj SiZgorid, Elegijao pustoSenju prerlmeinost. (deklinaciia) Skloiridba matiekai tetsiCtca rod, bioj paddi.' obiljeZja imenica: i Gramatidka imenica. Putovanje iz Budimau Drinopolje Antun Vrandid, (kolektivna) (sinsulativna) - Zakljudak(sinteza) i zbirna Poiedinadna (maloi Vlastite imeni6e. Pisanje imehica ) op"ie mnoZina. 154

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZIJE

HRVATSKITEZIK IvanBunii Vudi6, Nemoi,nemoj,ma Iiubice - Tvrda ie vil moia- Prsiima od ledavil mojagiz<Java Slatka duSo momZivotu; Vrhu smrti JunijePalmotii,Pavlimir(dinienje trede, skazanje detrnaesto i skazanje pdtna"estb; Isniat Eurdevii,Slicisvoioiu ruci [ospode - Raklici -kbia ie sumniila bit liu6liena - Liubovnikrasrdeni Vili nenarntji - Suze Maiunkove pri stoluNapoinice Fr4n Krsto F.onkopun, Clovidstvo zovesepravalifota - -Cvitja razmi5lenje i Zalosno prituZenje pisci: Kajkavskii slavonski zbornik, In hocannicirculo Pavlinski Ana KatarinaFrankopan Zrinska,Vsakomu onomu, ki StalbudeoveknjiZice JurajHabdcli6, PerviocanaSega Adamagreh (bizdostZehska ili Cizdosimladeh Ij;di) Antun KaniZli6, Sveta RoZalija (podetak) (sinteza) - Zakljudak KLASICI ZAM I PROSVJ ETIT ELJSTVO (Klasicizam kao europskipokret - racionalizam: R. Voltaire - klasicistidki Descartes- Prosvietit'elistvb: u Slavoniji- kniiZevni latinizam- kniiZeVnost oblici i piscii djela) znadajke - glaVni Pierre Corneille,Cid JeanRacine,Fbdra JeanBaptiste Poquelin Molidre,Skrtac Voltaire, Candide(I., II., VI.) Carlo Goldoni,Krdmarica Mirandolina plotlovi Matij"a PetarKatandid, Jesenii (Seva dolini) u zelcnbj'Molbice - Vinobera (Kazuie MatiiaAntun Relikovid, Satiriliti diviidovik lipotu lcZaia Slavonije, stih I - 29.- PordScnieSlavonijc krozdestc iatc i bojcve, slih 131-152.) Razsovor uqodninaroda Andriia Kadii MioSi6. (SlirlioisriaRado=vana slovinskoca i Mielovana Tomislav,"krhlj - Pismaod Railoslava) sloi/inski grabancijaS Matiia5 dijak Titu5 Brezovadki, (Predgovor diavcu, k dobiovoljnom DogodI., dpelan"je L i spelanje II)

RENESANSA (Europska renesansa - renesansa kao kulturni i pokret.-o.dn.gg knjiZevni prqmg odprirodi i _-dovjeku - glavni nob premaantici - kniiZevni obficii znadaike jencsansa piscii diela;hrvatska i n[czina sfediSta-: Du- odnosprematabrovnik,Split,Hvar,Sibcnik, Za<ltir lijanskojr6nesansi -knjiZevnioblicii znadajlie - glavni pisci i djela) LodovicoAriosto, Bijesni Orlando(1.;2. pjevanje) Gargantua i Pantagruel (L,23;II.,l7) FranEois Rabelais, Miguel de Cervantes, Don Quijote(ulomci) William Shakespeare, Hamlet- Sanivaniske nodiSoneti(XVllI., CXVI., CXXX.) Marko Marulii, Judita- Molitvasuprotiva Turkom DZoreDrlit,Dralaje od zlata- Gremsi, grem dasi hip Si5koMendetid, Prvi pogled- BlaZeni Ranlininzbornik,l-eute moi mili - OdiliamseDjevojkahodi po zeleni-travi HanibalLuciC, Jur nijedna na svit vila - Otkad se zamota druqo, stih685-755. - Iz Robinie:Skazanie (Robinjai Derentin) Mavro Vetranovid, Piesanca upomoi poetam - Moia plavca(stih I -26., 197-222.) --PosvetiliSteAbramovo(skazanje prvo,stih' 83-184.) Brne Karnarutii, VazetjeSigetagrada (treti dil, srih597-638.) Petar7nrani6,Planine(Otkudaburaishodii zad se zoveili Zat,segriid Nin zovei gtlo ga najpri sazicla i v njemiilc) - Perivojod Slave prigovaranie PetarHektorovid, Ribaniei riharsko (Parvidan,srih 1 - ZU.,49'7 - 508.;Drugi dan, Treti dan,stih 1510-1532) Stih595-685.; (Proslov, Mikia Pelegrigovii, Jedupka Drugoj gospodi, gosp6di Sestoj -'odlomci u kojidra se ubljen ik) [ierinit bditujdliao'zalj Skup(predgovor Marin DrZiC, i ulomako zlatu)od Stanca DundoMaroiti'-No"veta - Zakljuhk(sinteza) BAROK

(Poiam, traianie, znadaike naprama baro- manirizam - Zakljudak(sinteza) (prbtureformabhrok- kdtolidka obnova ku : hrvatski 'l ciia) - knjiZevni oblici i znadaike dubrovadko PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAM -dalmatinski,kaikavski, slavonski barok i barok kruga'- bosahskifranjevci- glavni pisci i ozaljskoga (Europski predromantizam - zanimanjeza starinu, djela) europskiromantizam usodaie: folkloi i "sfoblianske" talijani pieds thvnici fra"ncusk<ig, nje'madkog, -. glavn Nad srobomvoivotkinie Luis de Gongora. od Lermeu romanlrzma l romantlzma skoq. ruskog,Dollskoq odinene - PjeSdani'sat Udise,cVijeib, - Sarna I engleski piesnici: W. norliistim iemtiarna lczerski zvoniku - Scottov Wordssworth,S:T. Coleridge,R. Southely povijesni roman) Marino, Pjevad ili Ljudski Zivot Gianbattista W. Coethe, mladogWerthera Johann Patnje - Faust de la Barca,Zivot je san PedroCalcleron FriedrichSchiller,Razbojnici Oslobodeni Jcruzalem TorquatoTasso, prijevodM. Tomasovifa, (I. i II. pjevanje; 1990.) GeorgcG. Byron,Putovanje Childea Harolda (ulomak) Ivan Gundulii, Suzesina razmetnosa - Dubravka36.; IY .,345- 432.;YlL,269-308.; Vi II., Osman (I.-1-de I,amartine, Jezero- W. Wordsworth, AJphonse IX,32l - 408.;X I.,1- 184. 569- 592.; Sunovratl 6.)' -37 ; XX.,289 155

GLASNIK MINISTARSTVAPROSVJETE I SPORTA po sastavu. Redcnice Sklapanie redenica: nizaniem i povezivanjem. NezavisnosloZehe iedenice.Tipovi oclnbsa medudijelovimasastavnih, suprotnihi rastavhih redenica. je uvrStavaniem. Sklapan ZavisnosloZene redenice: subjektne, preilikatne i objektne. Atributne i apozitivne redenice. PriloZne (adverbne) redenice: mjesne, vremenske, nadinske. PriloZne(adverbne) redenice: poredbene, uzrodne, posliedidne. PriloZne(adverbne) pogodbene redenice: namjerne, i donusne. Sklana nie redenica bezveznlka.NezavisnosloZene asindetsker'eCehice. ZavisnosloZcne asindetske redenice. Redenica i tekst.Povezivanie redenica u tekstu. Tekstni prilozi suprotnosti, obja5njenja, zakljudivanja itd. Tipovi teksta.

EdgarAllan Poe,Gavran - Crni madak Aleksandar S. PuSkin, EvgenijOnjegin Mihail J. Ljermontov, JunaknaSeg doba France Pre5eren, Sonetnivijenac - Zakljudak (sinteza)

3. JEZIENO IZRAZAVANJE
Zivotopis(biografija)kao vrstateksta.Vlastiti Zivotopis(autobiografija) poznate (knjiZevnika, i Zivotopis osobe jezidha irmj'et nika,[j Spo rrada). a).Logic'ka Logi c'\1i jezidha b rganiza brganiza""g!i, ciia ZivotopiSa. Ulosd dinien'ica nica u-oblikovaniu u"obli ko"va tooisa. niu Zivotopisa. Zivo po vaZnosti. prema dinjenTca pd vaZnos Riazli Razlikovanie kova nj e dinienica t i. Zivotopis Zivotop"is pre ma'st stilil skim znadajkamd: znadaikamd: su subjdklivni (literarnii literhrizirani) i objektivni(poslovni,-sluZbeni). Enciklopedijski prikaz ZiVotopisa: Hrvatskibiografski lcksiko n.

Prikaz kao vrsta teksta.Obiasnidbeno-obaviiesna naIntonaciia redenice: redenidni naclasak, stanke, rav prikaza. Usrneni i pismeni'prikaz: slidnostiirazlike. redcn idnanielod iia. inlenzi tet.temDo. ReEenidni znakovi i prikaz.TePrikazi meclii: novinski, radiisk'i i televiziiski todka, ez, zar dvoio(je, tro todj e, uskl idnik,upitnik. predmatskaraznolikostprikaza:prikazkniise,kaza'liSne stave, filma,stripa, televizijs ke emis ijd,-kdnc erla,izloZbe i Red rijedi u redenici (osnovnii aktualizirani). dr. Osnovne sintaktidke osobitosti dakavskos i kaikavskos Saietak kao vrsta teksta i kao izraz potrebe za narjedj a premahrvatskome stanilarclnom i eiitu. znadeniskim zguSniavaniem teksta.SaZimanle kao rajezik u XIX. stoljeiu. Hrvatski standardni zludivahje bitnbg od manje vaZnogu tektd. Osnovne jezidnog,slilskog i obaviiesnog znadajke ustrojavanja saZetlia. SdZetak dlanka i saZetak knjige. (instrukciia) Upufivanje kaovrsrareksta koiim seplanirabilo kakvoponaSanie u buduCnosti: upravnd, tehnieke, p.oslo.vng, metoilidke i ctiuge upute- g.lagoli iglagolski oblipottcanla, cl zantllevanla, zapouleoanla, upozoravanla (ins't kao nositelj i upudiv'adkih rulit ivnih)"r6denica. Linearni odnosretenica u upuCivadkome teksiu. je tjednojedandoma6iuradak(zadala). Obvezatan uratka(zada&) . Udenicipi5utijekomgodinetri Skolska s lspravclma.

2. KNJIZEVNOST
(Hrvatski romantizam- hrvatski narodni preporod. ilirski pokret,ili;izam - ulogakniiZevnosti u Uudenid nacionhlne sviicsti - budnice i davoriie- temelinitekslovi: Mihanoviieva "Reddomovinio hasnovitosti nisania vu domorodnom ieziku", DraSkoviCelva iliti razsovor, daiovan cospodipoklisa"Di-sertaciia rom...",Ghjcva "Kraika oinova horvltsRo-slaienskog -. Novine i Danica ilirska - Kolo, prvT pravopislrgja" KnJlzcvnl casopls) Ljudevit Gaj, Horvatovslogai zjedinjenje (budnica) Dimitrija Demeter, Grobnidkopolje (Pjesma Hrvata) (davorija) PavaoStoos,Kip domovine vu podetkuleta 1831, StankoVraz,Dulabiie;I.,23, II.,39., 113.;III., 111., IY.,l 19.- Gazelal Zdral putujek toplomjugu Olkurl modreodi? puca- Putnik - LiudskosrcePetar Preradovi1,Zora Mrtva ljubavI Pjesnit Ivan MaZuranii,Smrt Smail-age iengiCa Matlja MqZuranid, u Pogled Bosnu (Predgovor,I., Put u Bosnui natrdg /opisSarajeia/) - Zakljudak(sinteza)

. Tred razred

1. HRVATSKI JEZIK
(kao gramatidke Poiamsintakse discipline u koioi se proudavaiu odnosirireduiedinicama u nizu).Jedinic'e iiniakse: rijed(oblik),skupfijedi(sintagma) i iedenica. Riiediu redenici. Spoievi riiedi. Tipoviodnosa medusastavniira maspojevarifedi :. srodnost(kongruencij a), upravuanJe l pnoruzrvanJe. (reKcrJa) Pojam redenice. ilanjivost. Ciljna usmjerenost: izjavne,upitnei usklidne redehice.

.. Modalnost i predikativnost redenice.Obavijesna dlanjivost: datoi novo(tcmai rema). P R O T O R E A L r ZA M gENOTNO DOBA) ilanovi redenidnog ustrojstva. Preclikat. Glagolski i ne(M. BogoviC,L.Botii, A.V.Tkaldevi6,F.Markovid, glagolski preclikat. Gl"agolski obliciu predikatu. publicistika J.g.tomTe- V.JagiC, A. Stardevida, pudkd clrama i J. FreudefirdiLn) Subjekt. dopuna)i prilo Lnaoznaka Objekt (glagolska (predikat" nidoclatakJ." Atribut iapozicija. 156

o"iHj:o"-"33ri3Ji$;HjPropastVenecije-Prija
- Zakljudak(sinteza)

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZI]E

HRVATSKI JEZIK Dragutin Domjani6, BeleroZe- Otmjenadosada VladimirVidrid,DvapeizaZa - Dvalevita- Adieu; Antun Barac, Umjeinbst i bol (esej) Vladimir Nazor,Zvonimirovalada- Sehdu5dan Milan Begovii,Pustolov predvratimaili Beztredega Milutin Nehajev, Bijeg IvanKozarac, Duka Begovii ili JankoPolii Kamov, Pjesma nadpjesmama - Bracla Bitanga (sinteza) - Zakljudak

REALIZAM (Euronskirealizam - H. i sciientizam - nozitivizam Taine'- glavni pretlstarlnici lrancuskoga', ruskogi engleskog rlalizm'a-E.Zola i naturaliza"m) OtacGoriot Honor6de Balzac. Flaubert,MadameBovary Gustave IvanS. Turgenjev,Lovdevi zapisi (Suma i stepa; Naclstoinili) Nikolaj V. Gogolj,Kabanica ZIodin ikazna Fjodor M. Dostojevski, Lav N. Tolstoj, Ana Karenjina Emile Zola, Germinalili Thrdse Raquin Guy de Maupassant, Na vodi - Zakljudak(sinteza) (Hrvatski realizam- odrazfrancuskoga realizmai naturalizma: E. Kumidii i niegovdlanak"O romanu"IpravaStvo polemika kritik'e i knjiZevnost i stvaranje reglonalzam) EugenKumidii, Urota zrinsko-frankopanska Ksaver Sanclor Gjalski, Illustrissimus Battorychili Perillustris acgenerosus Cintek- U noii Ante Kovadii, U registraturi JosipKozarac, Tena Vjenceslav Novak,Posljednji Stipandiii i Tko je to? SilvijeS. KranjdeviC, Mojsije - Eli! Eli! lamaazavtani Kastoru - Gospodskom - Zakljudak(sinteza) MO DERNIZAM (Parnasovstvo - dekadenciia - simbolizam - individualizam- esteticizam - secesija - 6edkamoderna) (L. de Lisle,Slonovi;T. Gautier,Pastel) Parnasovci Bauclelaire, Charles Suglasja - Albatros - Stranac Jesenja pjesma PaulVerlaine, Arthur Rimbaud,Samoglasnici - Alkemijaslova Henrik Ibsen,Lutkina kuia (Nora) Anton P. iehov. Tri sestre MODERNA pokret i moderna- sukob "starih"i (Modernistidki - bedkai pra5ka skupinamladih - secesiia 'imladih" dasopisi - krilike i polemike'-Hrvatska'mlada lirika, 1.914.\ Misao na vjednost JankoLeskovar, trilogija Ivo Vojnovi6,Dubrovadka MatoS, Utjehakose Antun Gustav vede - Jesenie - 1909. pjesma - Camao-Umjetnost i ndrcionalizam - Stara Muljika Dinko Simunovi6, ChildeHarold - Crn-Bel ili Jesenski Fran GaloviC, veter

3. JEZIENO IZRAZAVANJE
(arsumentaciia). Dokazivanie Sto ie clokaz? Vrstedokaza.Y aLnost"dd<aZa u rasprdvfj adkiri t ekst ovima. poRecenzija kaovrstaraspravliadkog teksta. VaZnost daraka i arfumenata u recbnziji. Iftirjka i vrijednosni iurl u recenziji.'R ecerzrja strudnog i umjetnidkog teksta. predavanie. Usmeno Glavne faze oblikovania usmenog predavania:obradbateme, skuplianjegrade o temil gracle, (prtldloSfta) sreclivanje izrada nacr[a Poi're<lavanja. naz,ivd. rabapodatZka i strudnih podloga Priprema Javnigovor. iavnoga [ovora.Pisana za iavnicovor(bilietke, navorli,iodaci). Ncutralair i em6cionalno-obiljeieri govor. UvaZhiranje Vreclnola govorenog jezikai pozniva nje-govorn i cYki h fi gil ra. Jezidne.i stilske zradajke .Priopdenje(saopdc.nje). u.smeno l p$a.no-pnopcc.!J9. rnopcenJe.namlPrropcenJa. JCrlJeno .medulma: nounsko, radusko I televlzusko pnopcenJe. je tjednojedandomaii uradak(zada1a). Obvezatan piSu uratka(zada&) tri Skolska . Tijekomgodineudenici s rspravclma.

eeturti razred 1. HRVATSKI JEZIK

Znak i sustavznakova. Jezi(ni sustavi iezidni znak. Struklura oznadehik znaka. Oznaditeli, i izvanieiezidnoea ziha zbilja.RijeCi leksem. i semantika. Leksikolbgija Izrazi sadrZal leksema. Jednoznadnost i viSeznadnost. Vrstemetafora. sastoiMetaforai metoriimiia. Znadeniske Denotativnbi konotanice.Osnovno i izveileno znadenie. tivno znadenje. PorlruStvljeno i ihdividualnoznadenje. i bliskoznadnice. Sinonimiiai sinonimi.Istoznadnice sinonimi.OpdeStandardnoibzidni i nestanclardnoiczidni sivriiednoSt i individualni sinonimi. Funkcionalna iezidni honima. Antonimiiai antonimi. Pravii tvorbeniantonimi.BivrijedFunkcionalna narni,stupnjeviti i obratniantonimi. nostantoiririra. Oksimoron. hoHomonimiiai homonimi.Morfolo5kai leksidka monimija. Homografi i homofoni. Nadini nastankahomonlma.

r57

GLASNIK MINISTARSTVAPROSVJETE I SPORTA Vremenska rasloienost leksik. leksika. Aktivni i pasivni Vrsteoasivnih lekseina. Arhaizam i zastarielica. Pomodnice i norvotvi-rrenice. Podrudna rasloienost leksika. Lokalizmi,regionalizmi rtiVrst"e dijalcktizama. i clijalektizmi. Stilska o6itjdZenost ialdktizama. rasloienostleksika. Stil i stilistika. Funkcionalna tskocastandard noq iezika. GlavFunkcionalni stilovihrva publiciznadaike kniiZ6vnoumietnidkbea, ne Ieksidke stile.Kolokvijalizmi i1a rgbnizmi. stidkogi razgovornoga Vulsa;izmi. posutlivanie. lileduiezidni dodiri i leksidko Razlozilekpbsud ivani a. Vrste leksidko sidkoca r:anosidiva ni a: izravVrste posuEciica. no, p*osr'eclno i krirZno. Prevddenice i posudcnice. znadenjske Vrste nrilaeodbe: Prilacodbaposudenica. srafiiska. pravopiina, fonbloSka, morfoloSka i'zna&njska. Tudice.'

realizam;trivijalna knjiZevnost: liSte - socijalistidki pojami oblici) e2e.) I. RAZDOBAE Q 914.-1 izgubljena vremena Marccl Proust,U traZenju (Combray) Sestlica trali autora Luigi Pirantlello, SergcjJescniin, Pismo maici; P. Neruda,No6asbih stihove... mcigao napisati najtuZnije GarciaLorca,Oproltaj- Konjikova pjesma Federico ili Th. S. Eliot,Pusta zbmlja - PreobraZaj Franz Kafka,Proces ErnestHemingway, Starac i more ili Kome zvono zvonl

- Zakljudak(sinteza) prema norma ostalim normama Leksidka hwatskoga purizami iezidna standardnog kultuii. iezika.'Jezidni EKSPRESIONIZAM jezidnoga Osnovna pravila Jezidhi savjetnik. puiizma. (Poiami likovnaumietnost - odnospremaimpresioOpie imenice i imena. Onomastika. Vrsteimena: osobpcikret- krik, vizinizriru- sreclnioeuropski kniiZevni (antroponimi) (toponimi). i imena miesta Vrste, na im-ena ja, sinesteziia" aktivizam nihili'zam- niemidt<ii i podriietlo'i slavneznadaike osobnih' hrv-atskih imena. hrvatskiekspresionizam Kokot, - kniiZevnidasopi5i: Vrste" toponiffra. Hrvatski"egzonimi. StilskaobiljeZenost Vijavica, Juri5,Plamen) lmena. Antun B. Simii, Piesnici- Moia preobraZenfa Tvorbeno Tvorbariiedi. motivirane i tvorbeno nemotiHercegovina - Pbvratak - Smri i fa - Smrt- Rudak viraneriiedi.Tvorbenaveza i tvorbeniSav. Tvorbeninadini: siromfha- ODomena prefiksalna. pre[iksalno-sufiksalna sufiksalna, i sloZenoSufiksalna tvorbate slagdnje i srastanje. Preobrazba. MiroslavKrleZa,Snijeg- Kraljevo- BarakaPet Be Tvorbapridjeva. Tvorbapriloga. TvorTvorbaimenica. ba glagola. Frazeologiia i frazem. Uvieti poslanka Frafrazcma. zemska vi5einadnost i ieclnozhaddost. Frazemska sinonimija i antonimija. JeziCni purizam i frazemi. Vrste frazema. Frazemisintarme i frazemireCenice. Frazemipo srecli5nioi imenidki. nunoznadn-ici: slacolski. pridjevni'i priloZni." Frizemske sraslice. PodrijeTlo"frazci nacionalni frazemi. ma: posudeni Leksikografiia. Glosarii aneksni riednici. Riednik. Enciklopedi fiia.Vrste ricdn i ka. Lekleksikogra iskai fezidna " sikosiafski tl-anak. Natukn-ica i odrec(nica.Vrste odret nica.Vrste lsksikogra fskih poreda ka natuknica. Hrvatska leksikoerafiia. Naistariii hrvatskiriednici. (Vrandi6ev, VaZniiihrvatski riednici rlo kraiaXlX. stolie6a ikalj in, Habdeliiev, Belostendev, rbSidev, StuIIijev, Jamb $4 Sulekovi, Pardi6evi).' Periodizaciia. Glavne Hrvatski iezik u XX. stoliedu. svako.qa razdoblia. i polititki poloZri znadaike DruStveni rdnos i6ztka. ili uni ta: h rvat 5koca sIan-da Nasto iania iezidn anket[i novosarlski'saitahak. rista: Sk6rlideva Borbaza Odnosizravnopravnost hrvatskoga iezika.Deklaraciia. hrvarskos i srpskoIie2iya.Pravopisna medu droblematika. fska O-"j'ela. VaZnija leksikdgra Ivo Andrii, "Hrvatska mlada lirika",l9l4: Jadninemir - Ex Ponto:Epilog (sinteza) - ZakljuCak rr. RAZDOBUE (t e29.-1 9s2.) MiroslavKrleZa,Khevenhiller - PovratakFilipa Latinovicza - Gospoda Glembajevi- Predgovor Podravskim motivimaKrsteHegeduSiia Ivo Andrid,Prokletaavlijaili Travnidkakronika jadikovka Tin Ujcvii, OproStaj - NaSe vile - Svakida5nja gospo nepoznata - BlaienaZeno, - Visokijablani- Pobratimswo licau svemiru Mate Balota,Koza - Dvi daske DobriSa Cesarid, iz predgrada Oblak- Povratak - Balada DragutinTadijanovid, Dugou noC, u zimsku bijelu nod - Vedernadgradom- Prsten Ivan GoranKovaeii,Jama- Moj grob - Zakljudak(sinteza) William Faulkner, Krik i bijes Bertolt Brecht,Majka Hrabrosti njezinadjeca Jean PaulSartrc,Mudnina Stranac Albcrt Camus, EugdneIonesco, eelavapjevadica i Stolice Samuel Beckett, U odekivanju Godota MeSaSclimovi6, DerviS i smrt - Zakljudak(sinteza)

2. KNJIZEVNOST
AVANGARDA, MODERNISTIEKI POKRETI I SOCUALNA KNJIZEVNOST (Stilskipluralizam da- avangarda - ekpresionizam, imlZinizam.f<ubizam. daizam.' fuiurinadrealizam. konstruktivizam zam, Simultanizam,' -'sociialni kritika - egzistencijalizam realizam- "lijeva"i "desna" apsurcE kritika - kazaliSte - epskbkaza- imanentna 158

NASTAWI PROGRAMI ZA GIMNAZITE

HRVATSKIJEZIK uratka(zada(e) tijekomgodine piSu tri Skolska . Udenici s lspravclma.

DRUGA MODERNA (1952.-1968.) (Kritika socrealizma - utiecaian- "Krugovi" 1952. pisaca gloameridkih - "Razlog'' 1q6. i Spanjolskih pisaca [tiecai francuskih i iriemadkjh - mod'ernistidka poezijA,uljecaj filozofije egzisfencijalizma - "Umjcti znanbst o knjiZevhosti) irostiiledi", 1957. Crni smije5ak PetarScgedin, Proljcia IvanaGaleba VladanDesnica, Ranko Marinkovii, Ruke - Kiklop Slobodan Novak,Mirisi, ziatoi tamjan JureKaStelan, Tifusariili (Tvrdrvakojasene predaie (amcnaJ - iliJadikovka - Konjicbel konjika VesnaParun,Mati dovjekova nevinijeruke - Ti kojaimaS JosipPupadii, More - Tri moja brata ili Moj kriZ gon sveJeono SUVREMENA KNTIZEVNOST

IZBORNI

PROGRAM

Pmi razred 1. HRVATSKI JEZIK

analize dakavski; starijihi novijihtekstova pisanih analize starijihi novijihtekstova pisanih kajkavski; pianalizerepre.zentativnih hrvatskihspomenika i latinicom; sanih glagoljicom glagoljaSa djelatnost hrvatskih i latinista; govora(razlizavidajnoga proudavanje. (mjesnoga)
KOVnaSlovntca ).

(Prozau trapericama, novi historizam fantastiCari, 2. KNJTZEVNOST, KAZALISTE r pjesn t encijaI izma,ludizam,obnovazatv orei$tvo egZis - kniiZevnost ne forme - drama- kritika i znanost u diMEDIJSKAKULTURA "intertekstualjaspori- glavnitasopisi- postmoderna: nost- lntermeollalnost ) KNTIZEVNADJELA Stepskivuk HermannHesse, Antun Soljan, Kratki izlet IvanSlamnig, Barbara - Ubili su ga ciglama Slavko ugasi olujc - Majstore, Mihalid,PribliZavanje svijedu Zrinjcvcem, dotide'me more - Prolazim Vitomir Lukid,Sanovnici ili Nasmijane duSe Ivo Bre5an, Predstava Hamletau seluMrdu5a Donja IvanAralica,Psi u trgoviStu ili Put bezsna NedjeljkoFabrio,VjeZbanje Zivolaili SmrtVronskoga PavaoPavlidid, Koraljnavrata - Zakljudak(sinteza) Skitnje(Baranja) Matko Pei6, Klupko PeroBudak, Vlatko Pavletid, Kako ditatipoeziju (pristupvelikim.klasidnim pjesnidkim djelima) VjekoslavMajer, Zivot pula SlavkoKolar, Breza- Svoga tela gospodar Charles Dickens, David Copperfield ili Mark Twain, DoZivljajiFluckleberryja Finna ulice Marija Juri(Zagorka,Kreginja iz Petrinjske Aldous Huxley,Kontrapunktili Vrli novi svijet NenadBrixy,Mrtvacimaulazzabranjen KAZALISTE: pojam; kazaliSni prostor; antidkokazali$te; (osobitohrvalsko srcdnioviekovno kazali5te srednjovjdkovno kaza liS te); pudkokazaliSte; suvremenokazali5te utemeuenona pudkom izrazu.

3. JEZICN O IZRAL,AVANJE
(cl Rasprava iikusiia). Struktu rnatrocliielnost rasprave: teza,ailiteza i sintezd ifi postavlianietez, clokazivairie teje ili odbacivanie, ze i prihvadan bdriosno moclificiranie teze.Strudno ndzivlje Usmena i profesidnalizmi u raspravi. i pNmenarasprava.

Esei (ocled).Znanstvene. oublicistidke i umietnidke bsEja. Otvorenost vrste.'subjck- ANIMIRANI FILM znadaj[e estilikaotekstne tivni iobjektivnielementi u eseju. Uloganavoda. - znahjkeizraza; vrste; Komunikacijskitekstovi: vijest,obavijest, oglas, reklapozivnica, - kratka povijestanimiranogfilma u svijetui Hrvatma, zahvalnica, saZalnica... Privatnii iavni kosKoJ. munikaciiski lekstovi. Razlike u oblikovaniu tekstova medi komunikaciiskih namiienienih iima:novinh(novinskf vijest- radijska vijest- te- FILMOW: ma, radijui-televiziji vlJest). levlzlJSKa Z. Bourek,Madka, Beiarac; Referatkao vrsta teksta.Glavnefazeoblikovania(picvijcca, B. Dovnikovii, Putnik drugog Ljubitelji izbor teme.izbor Drimarne sania)referata: i sekuridaine razreda; Iiteiaiure. proudavaniesiadiva.'vodenie bilieZakao V. Vukotii, Igra,Surogat, Piccolo; prodi tanome, izrada ndcrti refera ta... Nadfni navbden ia ligramatidke pravoZ. Grgi1,Muzikalnoprase; ierature i vodenia bilieZaka. UvaZavanie jezikau pisne.istilistidk"e noime hrvatskoga siai'dardnog A ZaninoviC,Zid. p$an]u relerata. RADIODRAMA (po izboru) je tjednojedandomaii uradak(zarJa&). Obvezatan 159

GLASNIK MINISTARSTVAPRISVJETE I SpoNTI

3. JEZIENOIZRAZAVANJE

FILMOW: VrijemeSutnje; R. Sremac, Zelenaljubav,Stranac, K. Papid, Mala seoska priredba; O. GluSdevii, Ljudi s Ncretve,Pod zimskimsuncem; P. Krelja, MariSkaBend,Povratak

stvaranje lirske pjesme; knjiZcvne stvaranje crticc; jednostavnih pisanje pripovjednih oblika; krasno.slov(ditanje, recitiranie,.deklamiranje) RADIOWJEST "tekstova (tonski zapisis boji5nica o obrani Hrvatske) proznihi poelskih (u st"ihu i prozi); govorne vrednote u krasnoslovu; 3. JEZIdNO IZRAZAVANJE kako su stvaraliknjiZevnici; stvaranje pride; govorenje; stvaraladko pisanje; stvaraladko pripovijetke; dramatizacija voditeljstvo (avnih priredaba i sl.); povijestgovorniStva; hljlga snimanjapo pripovijetki, ulomku romana rlr 0rame: kakosu govorilinajpoznatiji govornici; knjiZevnost i govor; dokazivanje tvrdnjeu govoru. kultura i govor; retoridke wste (pregled); retoridkefigure; Drugi razred (novinski,radijski,televizijski); razgovor 1. HRVATSKI JEZIK izvjeJCe; obavijest; komentar; ga izla nje; nj e. ob razlaga upoznavanje Potanie s odabranim dielima koiailustrih rvatika knjiZevnojezitna rajudctiriglavna ti padb sredine XVIII. stolieia: a) dakavskikniiievno)ezidnitip, npr. posveta "Judite" Tre1i raz.red ' MarkaMardtica (1521.); b) knjiZevnojcziCni lip (naprimjerujezikaBar' Stokavski rulaKaSiea ri "Rituilu rimskbrir", 1040.); c) knfiZevnoiezidni tip, npr. pismo Juria Zrin' hibri<Jni sko.qa Petni Baliiardiiu(i ilrugi tekstovi pripadnika ozaljskoga kruga)i d) kaikavski knjiZevnojezidni tip (odlomci iz djclaAntunii Vramca, Jurja Habdeliia ili JurjaMuliha).

1. HRVATSKI JEZIK
Obradhaglavnih lekstovaza upoznavanie standardnoiezftnih koncepciia detiriiu hrvatsliih filoloSkih u.XlX. st6ljiiu; Skola a) zagrebadke(Adolfo Veber Tkaldevid,Zagreba(ka Skola); b) rijedke(FranKuri:lac, Kako da sklanjamo imena?);

2. KNJIZEVNOST, KAZALTSTE r MEDIJSKAKULTURA

KNJTZEWA DJELA Ilija Crijevii, KrjiZnici - Oda Dubrovniku- Elegije Flaviji (1. ili 2.) IvanBunidVudii, Plandovanja Ignjat Durdevi6,UzdasiMandaljene pokornice: prvo,U spoznanju Uzdisanje Fran Krsto Frankopan, Gartlic za daskratiti Cvit razgovora Filip Grabovac, - SlavaDalmacije Matija Divkovid, Beside (odlomak) BartulKaSiC, Ritual rimski(Predgovor) Juraj KriZanii, Politika (Predgovor) Kajkavskii slavonski pisci (izbor) KAZZLISTE: glumaci kazali5na publika; renesansno kazali5te (posebno u Dubrovniku); baroknokazaliSte (posebno u Dubrovniku); isusovadko kazaliSte; klasicistidko kazaliSte; kazali5te u XVIII. st.; ljetne igre i Splitske Dubrovadke ljetne igre. DOKUMENTARNI FILM vrste;kratkapoviiest znadaike izraza; dokumentarnogfiimau svijetui Hrvatskoj.

c) zadarskoga kruga(Ante Kuzmanii, Poslanica Dalmatincima) i d) vukovaca (Tomo Maretid,Predgovor i "Gramatici jezika"). stilisticihrvatskoga ili srpskoga knjiZevnog

2. KNJIZE\NOST, KAZALISTE I MEDIJSKA KULTURA KNJIZEWADJEI-4

WalterScott, Ivanhoe KsaverSandorGjalski,JankoBorislavii JosipKozarac, Mrtvi kapitali ili Medu svjetlomi tminom Au gustHa rambaSid, Izbor iz poezije Adolfo VeberTkaldevid, NadalaBakarka JosipEugenTomii, Zmaj od Bosne Milan Begovii,Dunja u kovdegu Vuci Milutin Nehajev, KAZ,q.LISTE: dramskiteksti kazaliSna predstava; redatelj i dramaturg; kazaliSte u prvoj poloviciXIX. st.; kazali5teu drugoj polovici XIX. st. i na podetku XX. st.; nastanak institucionalnog kazali5ta u Hrvatskoj.

160

.l

&l

-1.I

NASTAI,/I{ I PROG RAI\4 I ZA GI T(NAZ I TE

HRVATSKI TEZIK

IGRANI FILM - znadaike vrste;povijest igranog izraza; filma u sviietu iHrvatstoj. FILMOW: Breza, Pravda, Mirisi,zlatoi tamjan; A Babaja, I( Golik, Tko pjeva,zlo ne misli; Z.BerkoviQ Ljubavnapismas predumi5ljajem TELEWZIJSKI FILM (u nastavcima) K. Golik, Gruntovdani

Viktor Vida, Ex voto - Zavidaj Mirko BoZi6, Pravednik ili M. Matkovid,Heraklo Danijel Dragojevid, Poeaja (izbor) Robert Musil, Covjekbezsvojstava Mihail Bulgakov, Majstori Margarita JorgeLuis Borges, Poezija(izbor) lakoia postojanja ili Milan Kundera,NepodnoSljiva Sala KAZALISTE: dramska osoba i glumac; dramaturgija i teat rologija; kritidki i knjiZevno-teoretski pristupi kazaliSnoj predstavi i dramskom djelu; iclrugeumjetnosti kazaliSte u XX. st.; suvremeno hrvatsko kazali5te; institucionalnai iiryaninstitucionalna kazaliStau Hrvatskoj.

3. JEZIEN O IZRAZAVANJE
-

pisanjepripovijetke; teksta; dramskog pisanje govorneporuke; pripremagovora;organizacija improviziranii pisanigovor; govora;bilje3ke. slu3anje I KNJIZEYNOST.FTLM I TELEWZIJA. FILM I programa; FILM radijskogi televizijskog najavljivanje RADIO - FILM I KAZALISTE. FILM I STRIP ... rasprave intervju; okruglistol;vodenje FILMOW:

eeturti razred 1. HRVATSKI JEZIK

-

A. Vrdoljak,Gospoda Glembajevi; F. HanZekovid, Svoga telagospodar; A. Babaja,Izgubljeni zavid:j : TELEWZIJSKI FILM (u nastavcima)

D. Maru3i6; U registraturi hrvatskoAa leksika koii nisu FILM I RADIO: Obradba onih diielova cliielom ili se u obuhvaieniobveza(nim nrosrama spominju(eufemizmi, hiponimi, hipenjemu.samo K. Papid, glas Nek'sedujei naS roruml). - Temeliitiie upoznavanie s naivaZniiim dostupnim RADIODRAMA (pretishuiim)'starijim"hrvatikim iiecnlcimd 1R. Z.Bajsif, Ad libitum VrandiCa, J. Stullija). I. Belostenca, - Potanieupoznavanie dogadaiima s vaZnim iz povi- RADI OWJE ST,RADIO KOM ENTAR jesti hrvat'skoga jezikau XX. stoljedu. stahdarclnog S. GlavaSevii, Pismaiz Vukovara - Upoznavanie s vaZnijom literaluromo korijenima osobitolckidkih, izmedu-hrvati vrstamarazltka, jezlka. skogai srpskoga 3. JEZIdN O IZRAZAVANJE - Upoznavanie sa suvremenim riednicimahrvatsko- pisanje eseja; gd jezikai, fiosebno, s razlikovdim rjednicima. - kfitika (krjiZevnakazaliSna, glazbcna, filmska, likovna, iotelbrri2ijska); racl 2. KNJIZEVNOST, KAZALISTE I - pisanjerasprava; MEDIJSKA KULTURA usmena rasprava; DJEL,A KNTILE''I,TA - predavanje; Tonkinajedina ljubav, - govor (visoki,srednjii jednostavni stil); August Cesarec, Sin domovine - voditeljstvo(avnih priredbi, radijskih i televizijMor Duro Sudeta, skih emisija).Samdovjek Ivo Kozardanin, Autori: Dr. VinkoBreii6, Iva Bubalo,Dr. Dunja Faliievac, Vesna OlgaJambrcc, Muhoberac,Dr. Wado Pandi,ii, (voditelj), Di. Ivo Pranjkovii, Dr. Marko SamardZija Dr. StjepkoTeiak

161