Professional Documents
Culture Documents
vanjsko
vrednovanje obrazovanja
Hrvatski jezik
LJETNI ROK 2010.
TEKSTOVI
Ispitna knjižica 1
I. tekst
Hrvatski jezik
Vladimir Nazor
II. tekst
III. tekst
III. čin
(…)
HELMER (teturajući natraške): Je li to istina? Zar je istina što tu piše? Užasno! Ne, ne, nije
moguće da je to istina.
NORA: Istina je! Voljela sam te više od bilo čega na ovome svijetu.
HELMER: Molim, samo bez glupavih isprika.
NORA (zakorači prema njemu): Torvalde…!
HELMER: O, ti nesretnice, pa što si to učinila…?
(…)
SLUŠKINJA (upola razodjevena na vratima predsoblja): Pismo za gospođu.
HELMER: Daj mi ga! (Zgrabi pismo i zatvara vrata.) Da, od njega je. Nećeš ga dobiti u ruke. Ja ću ga
sam pročitati.
(…)
HELMER: Nora! Ali ne, moram to još jednom pročitati. Ma jest! Točno. To je! Spašen sam! Nora, ja
sam spašen!
NORA: A ja?
HELMER: Pa i ti, naravno! Oboje smo spašeni.
(…)
HELMER (pokraj otvorenih vrata): Da, skini ga. A onda se pokušaj smiriti i ponovno sabrati, mala moja
uplašena ptičice. Dobro se odmori i osjeti sigurnom. Imam dovoljno široka krila da te zakrilim njima.
(Hodajući, obilazi oko vrata.) O, kako nam je naš dom smiren i lijep, moja Nora! On ti je zaklonište. Čuvat
ću te u njem kao progonjenu golubicu koju sam neranjenu uspio spasiti iz jastrebovih pandža. Umirit ću ti
ja i tvoje ustreptalo srce. Ići će to malo pomalo, moja Nora, vjeruj mi, ali će ići. Već će ti se sutra sve to
učiniti posve drugačijim, a uskoro će sve biti kao i prije. Neću ti više morati ponavljati kako
sam ti sve oprostio, jer ćeš i sama zasigurno osjetiti da sam to odista i učinio. Kako bi ti uopće moglo pasti
na pamet da bih te htio otjerati od sebe ili da ti uopće nešto zamjeram? O, ne poznaješ ti pravo
muškarčevo srce, Nora. Muškarcu je neopisivo ugodno i pruža mu zadovoljstvo kad zna da je oprostio
svojoj ženi, da joj je oprostio iskreno i od svega srca. Tako ona u dvostrukom smislu postaje njegovom
svojinom. Kao da ju je ponovno vratio u svijet, i ona je sada u neku ruku postala i njegovom ženom i
njegovim djetetom. Takva ćeš i ti postati za mene, ti moje malo, zbunjeno i bespomoćno stvorenje. Ne
plaši se ni zbog čega, Nora, samo mi budi iskrena pa ću ti tako postati i tvoja volja i tvoja savjest.
(…)
NORA (gleda na svoj sat): Pa i nije tako kasno. Sjedi, Torvalde! Nas dvoje imamo o mnogočemu
popričati. (…) Sjedni. Potrajat će to. Moram ti mnogo toga reći.
IV. tekst
Kada se ušeprtljiše Zagrepčani radi onijeh grbova na zgradi državne financije, zovne usplahirena
vlast u pomoć vojsku.
Bijaše to treći dan bune.
Jutro toplo, sunčano. Nebom se nepomično pružio samo jedan, crn i duguljast oblačak, mniš e
je kroz pukotinu modrog plašta nebeskog prokuljao dim. – Vojska ide, ide vojska!
I za tili časak prsne šarena gužva. Odvulala se kao pred kakom grozovitom istragom, a na pustom
Trgu Jelačićevu ostadoše samo piljarički stolovi i stočići.
Za tren oka zabravilo vrata kućna i dućanska.
Tišina kao pred groznom bitkom!
Malo, a iz Bakačeve ulice kao da šušnu lišće, kao da pljusnu kiša – i diže se bahat kopita.
– Soldati ideju, bežimo!
– Nedem, makar fratri padali!
– Ali, Pepica, draga, lublena Pepica...
– Nedem, Joškec, nedem! Kaj mi moreju oni grintavci? Ja nis niš kriva!
To govori tik do spomenika usamljen par: guravi piljar Pogačić i pretila gospa Pogačićka, koja
se ujezerila na svom tronošku kao u staro mirno doba. (...)
Hrvatski jezik
osnovna razina
KNJIŽEVNOST I JEZIK
Ispitna knjižica 2
U sljedećim zadatcima između triju ili četiriju ponuđenih trebate odabrati jedan odgovor.
Odgovore obilježite znakom X i obvezno ih prepišite na list za odgovore.
A.
K. Kako se naziva oblik u kojem je napisana pjesma?
B.
gazela
glosa C.
sonet D.
balada
A.
L. Kakva je rima u pjesmi?
B.
abab cdcd eff egg
abab cdcd efe ege C.
abba abba cdc eed D.
abba abba cdd dee
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
A. pejzažna A.
B. socijalna
C. misaona B.
D. domoljubna C.
D.
A. iz Slavonije A.
B. iz Like
C. iz Dalmacije B.
D. iz Zagorja C.
D.
01
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
A.
11. Zašto je pjesnik želio biti dobar pjesnik?
B.
A. Zato da dobro zvuči poput glazbala.
B. Da pokaže kako ima bogat rječnik. C.
C. Da pjeva o temama od rođenja do smrti. D.
D. Da u svojim stihovima živi zauvijek.
12. Koji Cesarićev stih iz Pjesme mrtvog pjesnika smislom odgovara sadržaju A.
posljednje strofe u prvome tekstu? B.
A. Pred smrću ja se skrih (koliko mogoh) / u stihove… C.
B. Moj prijatelju mene više nema.
D.
C. Još koji časak htio bih da živim / u grudima ti…
D. Sav život moj u tvojoj sad je ruci.
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
a. voljeni A.
b. davni
c. jedinstveni B.
d. izražajni C.
D.
A.
16. Kojoj književnoj vrsti pripada drugi tekst?
B.
A. romanu
B. pjesmi C.
C. eseju
D.
D. poemi
17. Koju su kulturu zatekli Hrvati nakon dolaska na „sunčane obale Sredozemlja”? A.
B.
A. grčku
B. rimsku C.
C. talijansku
D.
D. tursku
A.
21. Kada je „prvo pisano svjedočanstvo jezika (...) uklesano u jedan dragocjeni kamen”?
B.
A. sredinom 9. stoljeća
B. potkraj 11. stoljeća C.
C. sredinom 15. stoljeća
D.
D. početkom 16. stoljeća
24. Što se saznaje o razvoju hrvatskoga jezika iz rečenice „... ali i o prirodnom rastu
hrvatskoga jezika koji bi se, u uvjetima trajnije domaće vlasti, upravo zahvaljujući
toj službenoj uporabi, mnogo brže i sustavnije konstruirao u književni izraz”?
A. Ilijada i Odiseja C.
B. Gilgameš i Mahabharata
D.
C. Bijesni Orlando i Oslobođeni Jeruzalem
D. Beowulf i Pjesma o Rolandu
A.
26. Kako se zove prva hrvatska tiskana knjiga?
B.
A. Misal po zakonu rimskoga dvora
B. Šibenska molitva C.
C. Lucidar D.
D. Biblija
A.
28. Tko se krije iza naslova djela Kuća lutaka?
B.
A. lica koja su prave lutke
B. lica koja simboliziraju lutke C.
C. lica koja se igraju lutkama D.
D. lica koja bi željela biti lutke
A.
30. Tko je autor djela Kuća lutaka?
B.
A. Miroslav Krleža
B. A. Pavlovič Čehov C.
C. Marcel Proust
D.
D. Henrik Ibsen
A.
33. Kako se u svojoj najdužoj replici priloženih odlomaka Helmer obraća Nori?
B.
A. pokroviteljski
B. ironično C.
C. komično
D.
D. zaneseno
A. poredbom C.
B. personifikacijom D.
C. ironijom
D. metaforom
37. Koja rečenica iz priloženih odlomaka izriče problem kojim se bavi djelo Kuća lutaka? A.
B.
A. Čuvat ću te u njem kao progonjenu golubicu koju sam neranjenu uspio spasiti iz
jastrebovih pandža. C.
B. Neću ti više morati ponavljati kako sam ti sve oprostio…
C. Tako ona u dvostrukom smislu postaje njegovom svojinom. D.
D. Ne plaši se ni zbog čega, Nora, samo mi budi iskrena pa ću ti tako postati i
tvoja volja i tvoja savjest.
A.
38. Kojemu književnopovijesnomu razdoblju pripada djelo Kuća lutaka?
B.
A. romantizmu
B. realizmu C.
C. modernizmu
D.
D. suvremenoj književnosti
40. Koje je djelo obilježilo početak razdoblja u kojem je napisana Kuća lutaka? A.
B.
A. Cvjetovi zla
B. Otac Goriot C.
C. Preobražaj
D.
D. Combray
41. Koji niz djela pripada istomu književnomu rodu kao i Kuća lutaka? A.
B.
A. Antigona, Zločin i kazna
B. Dubravka, Otac Goriot C.
C. Gospoda Glembajevi, Hamlet
D.
D. Posljednji Stipančići, U agoniji
A. nabrajanja C.
B. vokativnosti D.
C. inverzije
D. nizanja
A.
47. Kakav je opis pejzaža u trećoj i četvrtoj rečenici?
B.
A. ironičan
B. realističan C.
C. liričan
D.
D. naturalističan
48. Zašto je riječ buna u drugoj rečenici teksta napisana kosim slovima? A.
B.
A. Iz pijeteta prema žrtvama pobune.
B. To je bilo pravo ime pobune. C.
C. Nije bilo prave pobune.
D.
D. Želi se istaknuti važnost pobune.
A. na Bakačevu ulicu B.
B. na sunčano nebo C.
C. na Jelačićev kip
D. na supruga Jožicu D.
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
A. veoma brzo A.
B. veoma sporo
C. malo prije B.
D. prije svega
C.
D.
A. mnijeti A.
B. mniti
C. mnijevati B.
D. mnijuti C.
D.
1. M. Proust
2. J. W. Goethe
3. H. de Balzac
4. L. N. Tolstoj
Hrvatski jezik
osnovna razina
ŠKOLSKI ESEJ
HRV B IK-1 D-S001
12
Hrvatski jezik
Pred Vama je ulomak iz eseja O romanima i knjigama Mire Gavrana. Pozorno ga pročitajte, a zatim
i smjernice za pisanje školskoga eseja na sljedećoj stranici. Redoslijed ponuđenih smjernica ne
obvezuje Vas u Vašem oblikovanju školskoga eseja.
Svoj školski esej oblikujte kao zaokruženu cjelinu (uvod, razradba, zaključak). Prvo
pišite na priloženome listu za koncept, a na kraju uredno prepišite na list za čistopis.
Školski esej možete ispravljati na konceptu, ali ne i na čistopisu. Pazite da Vaš školski
esej bude pravopisno i gramatički točan. Školski esej treba imati od 350 do 500 riječi.
Sa šesnaest godina sam u nekim novinama pročitao tekst o SMRTI ROMANA. Neki
sveučilišni profesor govorio je o tome da će roman uskoro umrijeti, da je kraj toga
književnog oblika i da pisci u romanima više nikada ništa novo i originalno neće napisati. Taj
nesretni članak pročitao sam prije trideset i jednu godinu. U međuvremenu, roman nije
umro. Usudim se reći da je življi nego ikada.
Ali ona izjava da će roman uskoro umrijeti, još i sada mi s vremena na vrijeme zazvoni
u ušima.
Pitam se što je bilo u glavi toga sveučilišnog profesora kada je izrekao tu misao? Kako se
usudio prognozirati budućnost, prognozirati ljudsku kreativnost, odnosno izostanak
ljudske kreativnosti i promjenu sklonosti čitalačke publike?
Dijalektički gledano, sve što je rođeno, prije ili kasnije mora umrijeti. Stoljećima je u brojnim
narodima poezija bila kraljica književnosti pa je, u jednom trenutku, roman zasjeo na taj
tron. I nije isključeno da će jednoga dana roman izgubiti svoju privlačnost.
Ali da bi se to dogodilo, čini mi se da bi na ovome svijetu morali živjeti neki drugi ljudi. Ljudi
koji osjećaju drugačije nego mi današnji. I ma koliko se svijet izmijenio u protekla tri
desetljeća i u tehnološkom i u društvenom smislu, vidim da i današnji desetogodišnjaci
gutaju romane, kao da se ništa nije promijenilo.
Prije petnaestak godina pročitao sam da će se u bliskoj budućnosti prestati tiskati knjige.
Prije desetak godina ta je tvrdnja bila potkrijepljena brojnim pokušajima plasiranja na tržište
tzv. e-knjige ili elektroničke knjige. Neki popularni pisci počeli su svoje romane plasirati prvo
na internetu, i činilo se da otpočinje nova era, činilo se da će uskoro i KNJIGA UMRIJETI.
Srećom, sve te prognoze od prije deset godina izjalovile su se. Nisam upoznao nijednog
čovjeka koji bi mi rekao da je pročitao roman na internetu, a knjige se iz godine u godinu
tiskaju u sve većem broju. Internet je uspio oduzeti čitatelje novinama i gledatelje televiziji i
filmu. Ali nisam primijetio da je knjiga izgubila bitku s tim novim medijem. Kao što ni
kazalište nije nestalo s pojavom radija, filma i televizije. Nego je njihovom pojavom kazalište
postalo još više svoje, posebno i nezamjenjivo.
Stoga vjerujem da ni tiskana knjiga neće izgubiti bitku s internetom, niti s bilo kojim
drugim medijem.
Postavimo sami sebi drugačije pitanje.
Zašto je nama današnjima roman tako važan, zašto tako često posežemo za njim?
Pitanje nije nevažno. Odgovor može biti glup, banalan, pogrešan..., ali pitanje i potraga
za odgovorom čine mi se važnim.
Katkad kod nekih romana, kod nekih pisaca, prvo poglavlje nalikuje stvaranju svijeta. Autor
nas svjesno ili podsvjesno postupno uvlači u svijet koji je nastanjen unutar prednjih i stražnjih
korica.
Za razliku od kratke pjesme, kratke priče, ili drame fokusirane na samo jedan izdvojeni
događaj, roman sugerira putovanje kroz specifični sveobuhvatni život, roman je simulacija
specifičnog svijeta. Roman je pod potpunom kontrolom autora samo dok nastaje. Kada se
otisne, roman živi svojim životom, tako da nijedan autor ne može biti odgovoran za
čitateljeve asocijacije, na koje ponajčešće nije ni pomišljao u procesu pisanja. Roman je
život. Roman je svijet.
Smjernice za pisanje
Navedite kojoj književnoj vrsti pripada tekst priloženoga ulomka i u nekoliko rečenica predstavite
temu i autorove stavove.
Obrazložite svoj stav prema autorovim tvrdnjama. Napišite u kojem je stoljeću roman zasjeo na
književni tron. Na dvama primjerima romana iz toga vremena objasnite što su oni tada značili
čitateljskoj publici, a što danas znače nama.
Što autor misli o odnosu knjige i novih medija? Slažete li se s njegovim stavom? Obrazložite i
potkrijepite svoje mišljenje vlastitim primjerima. Kako tumačite da neki ljudi vole čitati, a neki ne vole?
Objasnite autorovu misao da „... roman sugerira putovanje kroz specifičan sveobuhvatni život”.
Navedite jedan primjer romana koji je Vas oplemenio ili proširio Vaše vidike i pomogao Vam da bolje
razumijete sebe i svijet.
Pred Vama je ulomak iz romana Zločin i kazna F. M. Dostojevskoga. Pozorno ga pročitajte, a zatim
i smjernice za pisanje školskoga eseja na sljedećoj stranici. Redoslijed ponuđenih smjernica ne
obvezuje Vas u Vašem oblikovanju školskoga eseja.
Svoj školski esej oblikujte kao zaokruženu cjelinu (uvod, razradba, zaključak). Prvo
pišite na priloženome listu za koncept, a na kraju uredno prepišite na list za čistopis.
Školski esej možete ispravljati na konceptu, ali ne i na čistopisu. Pazite da Vaš školski
esej bude pravopisno i gramatički točan. Školski esej treba imati od 350 do 500 riječi.
(...)
To se tisuću puta već napisalo i pročitalo. Što se pak tiče moje razdiobe ljudi na obične i
neobične, priznajem, da je ta razdioba nešto samovoljna, ali ja to i ne nastojim dokazati točnim
ciframa. Ja jedino vjerujem u svoju glavnu misao. A ta je misao da se ljudi po prirodnom
zakonu dijele uopće na dvije vrste: na nižu (običnu), to jest, da tako reknem, na materijal, koji
služi jedino za rađanje sličnih stvorenja, i na ljude odista, to jest, na one u kojima ima dara ili
talenta, da u svojoj sredini reknu novu riječ. Podvrste su tu dabome nebrojene, ali one se dvije
vrste razlikuju prilično oštro po svojim crtama: prva vrsta, to jest materijal, to su uopće ljudi, po
svojoj prirodi konzervativni, pristojni, žive u poslušnosti i vole da budu poslušni. Oni po mom
sudu i moraju da budu poslušni, jer je to njihovo određenje i nikako ih ne ponizuje. Druga vrsta:
svi krše zakon, rušioci su ili bar skloni tome, sudeći po sposobnostima. Zločini su tih ljudi,
razumije se, relativni i raznoliki: ponajviše oni iziskuju, u jako različitim izjavama, da se u ime
boljega razruši današnje. No ako je kome potrebno poradi ideje koraknuti i preko leša i preko
krvi, to on može zaista u sebi, po mom sudu, dopustiti sam sebi, da korakne preko krvi što
uostalom zavisi o ideji i njezinoj veličini, to zapamtite! Jedino u tom smislu govorim ja u svom
članku o njihovom pravu na zločin. (...)
Prva je vrsta svagda gospodar sadašnjosti, druga vrsta gospodar budućnosti. Oni prvi čuvaju
svijet i množe ga brojem, ovi drugi okreću svijet i vode ga k cilju. I ovi i oni imaju sasvim
jednako pravo, da postoje.
Smjernice za pisanje
99
Hrvatski jezik
99
Hrvatski jezik
Nacionalni centar za
vanjsko
vrednovanje obrazovanja
Hrvatski jezik
JESENSKI ROK 2010.
TEKSTOVI
Ispitna knjižica 1
N. tekst
Oblak
U predvečerje, iznenada,
Ni od kog iz dubine
gledan, Pojavio se ponad
grada Oblak jedan.
Dobriša Cesarić
II. tekst
ZBOROVOĐA:
Božanskog li čuda! Neodlučan stojim,
zatajit ne mogu, jer dobro je znam.
Antigonu vode, kraljevsku kćer.
O nesretno dijete
Edipa nesretnog oca!
Ta valjda te nisu zatekli tamo,
da činiš onaj nepromišljen čin
i kršiš nalog vladara svog?
STRAŽAR:
Dovedoh vam zločinca. Uz mrtvačev leš
zatečenog na činu. Nego gdje je kralj?
ZBOROVOĐA:
U pravi tren iz dvora vraća nam se baš.
KREONT:
A što je? Zašto veliš da je pravi tren?
STRAŽAR:
O, kralju! Smrtnik ne sm’je ni na što se klet
jer u laž će ga stjerat neki slučaj nov.
Ja rekoh, da ti više nikad neću doć,
kad odagna me ono tvojih prijetnja huk.
A sad u sreći silnoj, sreći nenadnoj,
ja dođoh, premda kršim zakletve si riječ,
i vodim djevu ovu zatečenu baš
kad kitila je grob. Ja ne čekah na ždrijeb,
otkriće krivca, tog je pothvat samo moj.
I evo ti je, kralju, pa sad kako znaš,
donesi sud, a meni dopuštenje daj,
da iz te bijede odem čist i slobodan.
KREONT:
A gdje i kako zločin otkrio si njen?
Antigona
III. tekst
10. No sad se dogodi nešta skroz neiščekivano česa zapravo skupljeno društvo u prvi čas ni shvatilo
nije. Prije nego je itko šta neugodno i slutiti a kamoli zapriječiti mogao, našao se pred Valpurgom
pijani natporučnik Winter i, zavirivši joj drzovito u oči, kleknuo preda nju i stao joj svojim pijanim,
jedva razumljivim jezikom govoriti i prisizati ljubav. Gosti nijesu prvi čas znali kako bi primili tu
nenadanu improvizaciju, no majorica Steinbachova smijala se glasno časnikovoj dosjeci, dočim je
Valpurga blijeda s neočekivane drzovitosti gledala zbunjeno oko sebe. Iza prvog časa kao da je
istom pravo shvatila što se to zbiva; lice joj se zažarilo rumenilom, a taj čas uzme je pod ruku
gospođa Dragančićka koja se u općoj zabuni prva snašla i poletjela svojoj mladoj prijateljici u pomoć.
Opća je zabuna porasla kad se ispod šatora žurnim korakom a s golim mačem u ruci zaletio na
Wintera Stipančić. Winterovo lice se cerilo tupim smijehom na Stipančića kojega su uzalud nastojali
suzdržati Vukasović uz Dragančića i Domazetovića; Stipančićevo je lice bilo sivozeleno kao da
se osulo tankom naslagom pepela. Netko htjede da u posljednjem trenutku zakrili Wintera, ali to je
već rt Stipančićevoga mača dohvatio Winterovo čelo i rasporio mu ravno nad očima kožu. Krv mu
oblije lice, a kad je Valpurga zagledala svoga muža i krvlju oblitoga časnika, krikne i padne na
Dragančićkine ruke. Stade krika i vapaj za pomoć u nejasnoj pogibli koja je zahvatila stravom ženski
svijet. Stipančić je među rukama Domazetovićevim i Dragančićevim drhtao i vikao udušak
hroptljivim glasom: – Zadovoljštinu hoću!
11.
Tolike priprave, toliki novac, toliko očekivana slava – pa svršena ovolikom porugom! Tko mu
može podati zadovoljštinu? Pijani Winter? Bi li mogao i u njegovoj krvi utopiti lava koji se u njemu
razbjesnio na događaj što mu se pred očima prikazivo u prvom času daleko krupniji nego što je
uistinu bio? (…)
IV. tekst
16. U duge prosinačke večeri, kada ulice opuste, kad je magla i bljuzgavica, mladići sjede po
krčmama i po slastičarnicama i sjećaju se ljeta, pričaju anegdote i kuju planove za iduću sezonu.
Sve im tada izgleda lako izvodljivo: imat će novaca, kupit će čamac, šator, uskladit će slobodne
dane, i sve će biti u redu. Prošlo ljeto bilo je lijepo, a iduće će biti još ljepše. Kad im se to prestane
činiti, kad im počnu padati na pamet tehničke pojedinosti, oni će se rastati. A kasnije, dok svaki od
njih korača sam prema svojoj ulici, dok nabada ispod golih grana drvoreda, koje se pod uličnom
rasvjetom presijavaju od vlage, pa zato liče na kulise, svaki se od njih sjeća kako su se ljetos
dozivali preko vode.
Najljepše je dozivati se u suton, onda kada plaže opuste, kad još ostane samo pokoji čovjek sa
psom, pokoji osamljeni kupač što se zabuljio u knjigu pa i ne opaža da je sunce palo, i parovi što su
napokon došli u priliku da se ljube do mile volje. Tada se događaju najneobičnije stvari. U to se doba
mladići odlučuju da preplivaju Dunav, jer nema opasnosti da ih tkogod od starijih vidi i prepozna,
nema obično ni brodova ni čamaca. Preplivava se tako da se pliva ravno preko matice, s tim što
treba računati da će voda odnijeti plivača najmanje kilometar nizvodno. Prijatelji ponekad prate
plivača u čamcu ali ga još češće puštaju da pliva sam. Pitanje je zrelosti preplivati Dunav; ipak, ima i
ljudi koji ga i u starijim godinama preplivavaju. Možete vidjeti ozbiljna pedesetogodišnjaka u kupaćoj
kapi, za koga mislite da će u vodu ući samo do vrata, kako pliva ravno na maticu i biva sve manji u
daljini. Takvi ljudi su sami, bez društva, i nitko ne zna zašto to rade. Mladići su začuđeni da to netko
može činiti i od vlastite volje, a ne zato da se dokaže pred drugima. (…)
Dunav
Hrvatski jezik
osnovna razina
KNJIŽEVNOST I JEZIK
Ispitna knjižica 2
U sljedećim zadatcima između triju ili četiriju ponuđenih trebate odabrati jedan odgovor.
Odgovore obilježite znakom X i obvezno ih prepišite na list za odgovore.
A.
P. Kakva je rima u tekstu?
B.
abab cdcd efef ghgh
abba cddc effe ghhg C.
abab cded fghg ijkj D.
abab cdec fgfh ijki
A.
Q. Koji stih prepoznajete u četvrtoj strofi?
B.
osmerac
deveterac C.
deseterac
D.
jedanaesterac
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
A. pejzažna A.
B. socijalna
C. misaona B.
D. domoljubna C.
D.
A. neshvaćeni umjetnik A.
B. olujno nebo
B.
C. slučajni prolaznik
D. izgubljene iluzije C.
D.
A. hiperbolu A.
B. simbol
B.
C. metaforu
D. kontrast C.
D.
01
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
10. Koji pjesnici stvaraju 30-ih godina 20. st. kada se javlja i Cesarić? A.
B.
a. Preradović, Mažuranić i Vidrić
b. Ujević, Tadijanović i Krleža C.
c. Matoš, Šimić i Kranjčević
D.
d. Slamnig, Mihalić i Šoljan
11. Od koje jezične norme odstupa Cesarić u trećem stihu posljednje strofe? A.
B.
a. od morfološke
b. od leksičke C.
c. od pravopisne
D.
d. od sintaktičke
14. Koji bi se rečenični znak mogao uporabiti umjesto crtica u sljedećim stihovima? A.
A on – krvareći ljepotu – B.
Svojim nebom.
C.
A. točka D.
B. zarez
C. dvotočje
D. točka zarez
A.
17. Tko je autor djela iz kojega je ulomak drugoga teksta?
B.
A. Eshil
B. Sofoklo C.
C. Plaut
D.
D. Homer
A.
26. Tko je Antigona?
B.
A. pjesnikinja s Lezba
B. tebanska kraljevna C.
C. pitijska proročica D.
D. olimpska boginja
A.
27. Zašto Zborovođa govori o Edipu kao „nesretnomu ocu”?
B.
A. Njegov je rod proklet.
B. Bio je nepravedan vladar. C.
C. Predugo je lutao morem. D.
D. Izazvao je Trojanski rat.
A. čuđenje
B. nevjericu
C. suosjećanje
D. ljutnju
A.
B.
C.
D.
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
32. Što otkriva Stražar o sebi nakon što kralju predaje Antigonu?
A. Pokopala je brata. A.
B. Izdala je rodni grad.
C. Riješila je Sfinginu zagonetku. B.
D. Pomogla je sestri u bijegu.
C.
D.
STRAŽAR:
Dovedoh vam zločinca. Uz mrtvačev leš
Zatečenog na činu. Nego gdje je kralj?
ZBOROVOĐA:
U pravi tren iz dvora vraća nam se baš.
KREONT:
A što je? Zašto veliš da je pravi tren?
A.
A. dijalog B.
B. monolog
C. pripovijedanje C.
D. opisivanje D.
01
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
Pozorno pročitajte treći tekst i odgovorite na sljedeća pitanja.
A. realizmu
B. romantizmu
C. protorealizmu
A.
D. moderni
B.
C.
A. pustolovnoj
B. društvenoj
C. povijesnoj
A.
D. filozofskoj
B.
C.
01
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
1. noveli A.
2. romanu
3. pripovijetki B.
4. životopisu C.
D.
1. komentiranjem A.
2. pripovijedanjem
3. dijalogom B.
4. monologom C.
D.
1. Jurjevo krštenje A.
2. Stipančićevo vjenčanje
3. Lucijin prvi ples B.
4. sinovljev odlazak na školovanje C.
D.
1. ravnodušno A.
2. podrugljivo
B.
3. samilosno
4. zbunjeno C.
D.
01
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
45. Kojim sinonimnim izrazom možemo zamijeniti riječ dočim u sljedećoj rečenici? A.
... no majstorica Steinbachova smijala se glasno časnikovoj dosjeci, dočim je B.
Valpurga blijeda s neočekivane drzovitosti gledala zbunjeno oko sebe. C.
A. poslije čega D.
B. iako
C. makar
D. dok
A.
46. Kako glasi oblik imenice pepela kad je uz nju infinitiv glagola naslagati?
B.
A. pepeo
B. pepel C.
C. pepela
D.
D. pepelu
51. Koji grad u djelu iz kojega je tekst čini s Dunavom i pripovjedačem nerazdvojivu A.
cjelinu? B.
A. Vukovar C.
B. Osijek
C. Vinkovci D.
D. nepoznati grad
A.
54. Što čine mladići po krčmama i slastičarnicama?
B.
A. ogovaraju
B. tješe se C.
C. sanjare D.
D. tuguju
55. Kakav pogled mladića na svijet autor izražava u prvome dijelu teksta? A.
B.
A. pesimističan
B. destruktivan C.
C. vizionarski
D.
D. optimističan
kuju planove B.
C.
kleti
kovati D.
kuljati
klati
biti C.
htjeti D.
imati
bivati
01
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
0. A. djela B. dijela
A. B. C. D. E. F. G. H.
68. A. firentinskoga B. Firentinskoga
75.
69. A. Vasarija B. Vasaria
76.
70. A. francuskome B. Francuskome
77.
71. A. Leonardovoj B. leonardovoj
72. A. orginala B. originala
73. A. Louvreu B. Louvre-u
74. A. 20. st B. 20. st.
75. A. naj ljepša B. najljepša
76. A. smješi B. smiješi
77. A. Posljednje večere B. posljednje večere
Hrvatski jezik
osnovna razina
ŠKOLSKI ESEJ
Pred Vama je ulomak iz knjige Povijest čitanja Alberta Manguela. Pozorno ga pročitajte, a
zatim i smjernice za pisanje školskoga eseja na sljedećoj stranici. Redoslijed ponuđenih
smjernica ne obvezuje Vas u Vašem oblikovanju školskoga eseja.
Svoj školski esej oblikujte kao zaokruženu cjelinu (uvod, razradba, zaključak). Prvo pišite na
priloženome listu za koncept, a na kraju uredno prepišite na list papira za čistopis. Školski esej
možete ispravljati na konceptu, ali ne i na čistopisu. Pazite da Vaš školski esej bude pravopisno
i gramatički točan. Školski esej treba imati od 350 do 500 riječi.
Iako su knjige postojale u Ateni u značajnom broju, razgovor je bio način na koji su ljudi
učili i prenosili znanje, a Sokrat pripada nizu usmenih majstora među kojima su Mojsije,
Buda i Isus Krist, koji je samo jednom, kažu, napisao nekoliko riječi na pijesku, a onda ih
izbrisao. Za mislioca Sokrata, knjige su bile od pomoći pamćenju i znanju, ali pravi
naučenjaci trebali su proći bez njih. Nekoliko godina kasnije, njegovi učenici, Platon i
Ksenofon, zabilježili su njegovo podcjenjivačko mišljenje o knjigama, u jednoj knjizi, a
njihovo pamćenje njegova pamćenja tako je sačuvano za nas, njegove buduće čitatelje.
(...) Jednom davno, pričao je Sokrat svom učeniku, egipatski bog Thoth, izumitelj kocke, šaha,
brojeva, geometrije, astronomije i pisanja, posjetio je egipatskoga kralja i ponudio mu te izume
da ih prenese na svoj narod. Kralj je raspravljao o prednostima i manama svakoga od tih božjih
darova, dok Thoth nije došao do umijeća pisanja. “To je”, rekao je Thoth, “grana znanja koja će
poboljšati njihovo pamćenje; moje otkriće daje recept i za pamćenje i za mudrost.” Ali kralj nije
bio impresioniran. “Ako to ljudi nauče”, rekao je bogu, “ono će utisnuti zaborav u njihove duše;
prestat će vježbati pamćenje jer će se oslanjati na ono što je napisano, prisjećajući se ne više iz
samih sebe, već pomoću vanjskih oznaka. Ono što
si ti otkrio nije recept za pamćenje već za podsjećanje. I ti svojim učenicima ne nudiš pravu
mudrost, već samo njezin privid, jer govoreći im o mnogim stvarima a da ih ništa ne naučiš, ti
ćeš im uliti privid da mnogo znaju, dok većina od njih neće znati ništa. A kao ljudi ispunjeni ne
mudrošću već umišljenom mudrošću, bit će teret svojim sunarodnjacima.” (...) Sokrat je
nastavio: „Znaš, čudno je s pisanjem, kao i sa slikarstvom. Pred nama stoji slikarov rad i čini se
kao da su slike žive, ali ako im postaviš pitanje, one zadržavaju veličanstvenu tišinu. Isto je s
pisanim riječima; čini se da razgovaraju s tobom kao da su pametne, ali ako ih pitaš bilo što o
onome što govore, iz želje da bi doznao više, one ti stalno govore isto.”
Smjernice za pisanje
Predstavite temu o kojoj govori priloženi ulomak i u nekoliko rečenica opišite suprotne teze o temi.
Obrazložite svoj stav prema tezama u uvodnome dijelu priloženoga ulomka. Napišite kako je Sokrat
učeniku obrazložio svoje mišljenje o knjigama. Slažete li se s njegovim mišljenjem? Obrazložite
svoj stav.
Zašto je kralj bio sumnjičav prema pismu? Čega se bojao? Slažete li se s njegovim mišljenjem?
Potkrijepite tvrdnje vlastitim primjerima. Objasnite kraljevu misao da pismo ne nudi „pravu mudrost,
već samo njezin privid”. Komentirajte rečenicu: A kao ljudi ispunjeni ne mudrošću već umišljenom
mudrošću, bit će teret svojim sunarodnjacima.
Komentirajte izreku Verba volant, scripta manent (Riječi lete, zapisano ostaje) u
kontekstu priloženoga ulomka.
Kakav je položaj pisane riječu u današnjem informatičkome svijetu? Ima li ona smisao i
budućnost? Potkrijepite svoje stavove primjerima iz vlastitoga čitateljskoga iskustva.
Pred Vama je ulomak iz romana U registraturi Ante Kovačića. Pozorno ga pročitajte, a zatim i
smjernice za pisanje školskoga eseja na sljedećoj stranici. Redoslijed ponuđenih smjernica
ne obvezuje Vas u Vašem oblikovanju školskoga eseja.
Svoj školski esej oblikujte kao zaokruženu cjelinu (uvod, razradba, zaključak). Prvo pišite na
priloženome listu za koncept, a na kraju uredno prepišite na list papira za čistopis. Školski esej
možete ispravljati na konceptu, ali ne i na čistopisu. Pazite da Vaš školski esej bude pravopisno
i gramatički točan. Školski esej treba imati od 350 do 500 riječi.
(...)
– Ti si, Jožice, tražio u mene svjedočanstvo o Ivičinom ponašanju i naucima da ga možeš
dati u grad učiti za gospodskoga slugu. Ali, vidiš, sve je to Bog ljepše dao. Ivicu ćemo
poslati u veliki grad u školu. Od njega se ne traži drugo nego da bude dobar i da marljivo uči
kako je i u našoj seoskoj školi učio... Pa tada neće biti on gospodski sluga, kako si mu ti
namijenio, nego će on biti, ako Bog dade, gospodin! Evo pisma su nam već vraćena, a
illustrissimus odgovara da je voljan Ivicu uzeti za svoga pitomca i da će ga dati dalje školati.
– A za što da se škola? – priupita moj otac vrteći glavom kano da ne shvaća.
– Za što? – ustane župnik sa stolca i stade šetati po sobi... – Za koga!? Hm, to je vrlo teško
i vrlo lako pitanje, moj Jožica. On se može iškolati i za bana, i za biskupa, i za fiškala i za
liječnika, i za suca, i za plebanuša, bude li valjan i dobar. Bude li zao i nemaran: za fakina i
nitkova.
– Evo, susjed naš ima pravo... – progunđa otac.
– Šta susjed? Koji susjed? – uleti župnik.
– Naš mali, s dopuštenjem govoreći, Kanonik.
– Ah, on! Pa što je taj mudrac s vaših brda opet nadrobio? – smrknu se župnik.
– Eh, tako nekako... da će se školati za velikoga gospodina a iškolati za nitkova. Pa da mi
seljaci časno ostanemo pri motici i plugu.
(...)
Stadoh polaziti škole, ali nisam bio svjestan jesam li dobar učenik ili ne. Učitelji bijahu prema
meni hladni i nekako surovi, dok su gradske moje drugove tetošili i gladili. Kumordinar, jedini
moj uzgojitelj, niti je pazio, niti je pitao da li ja učim i što učim... Valjalo mi sve kućne poslove
obavljati ili mjesto njega ili mu pomagati. (...) Često sam zanemario poći u školu, a mnogo
puta i zakasnih. Zaman se potužih rođaku Juriću. – Šta! Lari-fari! Učenih ljudi i velike
gospode je dosta, ali valjanih i poštenih slugu je malo! – odvraćaše on.
Smjernice za pisanje
Kako je okarakteriziran lik Ivice Kičmanovića? Kakav je čovjek postao Ivica Kičmanović? Navedite
što su uzroci Ivičina tragičnoga završetka i likove koji su odredili njegovu sudbinu. Svoje tvrdnje
potkrijepite argumentima iz sadržaja romana.
Kako se u liku Ivice Kičmanovića prelama jedan od temeljnih problema u romanu: odnos selo – grad?
Hrvatski jezik
ZIMSKI ROK 2010.
TEKSTOVI
Ispitna knjižica 1
I. tekst
Notturno
S mrkog tornja
bat Broji pospan
sat,
Blaga svjetlost sipi sa visina;
II. tekst
(...)
Mladići isprva pomisle da one s njima šale zbijaju, no kad vidješe da ozbiljno misle, odgovore veselo
da su spremni, te ni časa ne časeći odrede sve što bješe potrebito uraditi prije puta. Sutradan ujutro,
to jest u srijedu, pošto su sav prtljag unaprijed poslali tamo kamo su nakanili otići, u osvit dana
gospe s nekoliko svojih sluškinja i tri mladića sa svojim slugama iziđoše iz grada i dadu se na put.
No ne udaljiše se ni dobre dvije milje, kadli stigoše na mjesto koje su unaprijed odredili.
Spomenuto je mjesto ležalo na brežuljku, udaljeno od cesta, okruženo raznolikim, bujno olistalim
grmljem i drvećem, da je bila milina pogledati. Navrh brežuljka bijaše dvorac s lijepim i prostranim
dvorištem, lođama, dvoranama i odajama, sve jedna ljepša od druge i sve urešene krasnim i vedrim
slikama. Okolo dvorca prostirahu se tratine i divni vrtovi sa studencima hlađane vode, a bilo je i podruma
punih izvrsna vina (to bi bilo prikladnije za žedne ispičuture nego za trijezne i čestite gospe). Na svoje ne
malo veselje družba nađe sve pometeno i uređeno, u sobama postelje pripremljene, i sve okićeno
cvijećem koje se u ono godišnje doba moglo naći, a podovi zastrti rogožinom.
Tek što dođoše, posjedaše, i Dioneo, najpristaliji i veoma duhovit mladić, prozbori:
– Moje gospe, ovamo nas je doveo više vaš razbor nego naša domišljatost. Ne znam što ste
namislile uraditi sa svojim brigama, ja sam svoje ostavio s onu stranu gradskih vrata, u času kada
sam kroz njih s vama izišao. Rad toga se odlučite zajedno sa mnom smijati se, šaliti i pjevati (toliko,
velim, koliko se dolikuje našem dostojanstvu) ili me otpustite da se vratim svojim brigama i ostanem
u onom nevoljnom gradu.
(...)
Obrativ se potom Panfilu, koji je sjedio njoj zdesna, ljubezno da umoli da započne. Na to Panfilo,
na njenu zapovijest, dok su ga svi slušali, ovako poče: ...
III. tekst
(...)
POMET: Ma se trijeba s brjemenom akomodavat; trijeba je bit vjertuozu tko hoće renjat na svijetu.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat. Nije ga imat dinar, er vidim mnoge s dinarmi potištene;
nije ga bit doktur, er vidim mnoge te brigate fantastike; nije ga bit junak s mačem u ruci; er su ti
većekrat ali ubijeni ali su ih pune tamnice, nije ga bit poeta ni kmedije umjet činit, er tizijem svak ore i
svaki ga pijerhoće operat, kao bastaha, a umjesto zahvaljenja da mu reku: „Ne valja ništa, iždeni!”, i
da mu neprijatelji ostanu; nije ga bit mužik, er tizijeh druzi čine pjet kad veću volju plakat imaju.
Trijeba je bit pacijent i ugodit zlu brjemenu da se pak dobro brijeme uživa. Svakijem kami! Maro mi
prijeti, a ja mu se s baretom u ruci klanjam; Tudešak me, moj idol, dviže s trpze, s delicija! Srcem
mučno idem – čijerom volentijero. I tko k meni dođe: „Pomete, opravi mi”, – opravljam! „Pođ za
mene”, – idem; konselj mi pita, – umijem mu ga dat; psuje me, – podnosim; ruga se mnom, – za
dobro uzimljem. Ovaki ljudi renjaju! Merita moj profumani trbuh da mu vjerno služim. Sve sam ove
galanterije za njega naučio, er me nigda ne izdava na dobru obroku; vazda je bio pripravljen, dispos
ponijet.
(...)
Marin Držić, Dundo Maroje
IV. tekst
(...)
LEONE: Da, samo to! Eto, onog kriminalnog noćašnjeg ja sam se godinama bojao. Kao jaguar s
podvinutim repom, tako sam obilazio ovu svoju tajnu. Ja jedanaest godina nisam dolazio u ovu kuću od
straha pred zločinom, a kad sam se ipak jednog dana pojavio ovdje, namirisao sam odmah krv.
U ovoj magli, među ovim mrtvacima, ja sam se instinktivno nečeg bojao, a opet sam u sebi
perverzno uživao da će se ipak dati zgodna prilika. I kada se onda prilika doista vrlo zgodno stvorila,
mjesto da se maknem od ponora, ja sam upravo majmunski neinteligentno skakao oko njega dok se
onda sve skupa nije strovalilo! Još u posljednjoj sekundi meni je bilo jasno da će se dogoditi zlo, ali
je strast bila jača od pameti! Glembajevski imperativ, taj me je svladao, i ja sam se zaprljao u svojoj
vlastitoj krvi. Sve je to kaos, draga moja Beatrice! Sve je to tako strašno! Bez suza i bez jecanja, taj
njegov grč je grč čovjeka koji okrutno i beznadno misli o sebi.
ANGELIKA miluje ga toplo i samilosno kao bolesno dijete: Ne, Leone, sve to nije tako crno. Vidjeti i
znati da nemaš sposobnosti da protiv svega toga nešto učiniš, to bi bilo grozno i beznadno. Ali sve
tako jasno i razumno gledati nije ni najmanje strašno. To znači imati snage, unutarnje, više snage,
da se čovjek odupre svojim tamnim nagonima: to znači osjećati mogućnost spasa. A konačno ti,
kraj svog velikog svijetlog talenta, kraj svoje superiorne inteligencije, Leone, ti nemaš nikakva
razloga... (...)
U taj tren ulazi barunica Castelli. Njen je ulazak u tolikoj mjeri furiozan da Leone ostaje klečeći pred
Angelikom, izgubivši svaku orijentaciju. Barunica je sva deranžirana: njena je frizura raščupana,
njene su kretnje abnormalne, ona je u tolikoj mjeri izvan sebe da u prvi moment čini dojam
luđakinje. Ona cvili od očaja i od srdžbe.
(...)
Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi (treći čin)
Hrvatski jezik
osnovna razina
KNJIŽEVNOST I JEZIK
Ispitna knjižica 2
U sljedećim zadatcima između triju ili četiriju ponuđenih trebate odabrati jedan odgovor.
Odgovore obilježite znakom X i obvezno ih prepišite na list za odgovore.
A.
T. Kako se naziva pjesnički oblik kojemu pripada tekst?
B.
elegija
sonet C.
oda D.
poema
A.
U. Kakva je rima u tekstu?
B.
abab cdcd efe fef
abba cddc efg efg C.
abba abba cde cde
D.
abab abab ccd eed
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
A. sjetno raspoloženje A.
B. pjesma o smrti
C. noćni prizor B.
D. tiha jadikovka
C.
D.
A. osjećaj tjeskobe A.
B. trajna ravnodušnost
C. osjećaj zadovoljstva B.
D. nestrpljivo iščekivanje C.
D.
A. u olfaktivni A.
B. u auditivni
C. u gustativni B.
D. u vizualni C.
D.
01
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
gašenje života A.
odlazak na put
rastanak s voljenom B.
buđenje novoga dana
C.
D.
golub A.
šišmiš
leptir B.
sova C.
D.
kasnoga ćuka A.
kasnijega ćuka
kasan ćuka B.
kasna ćuka C.
D.
01
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
1. ljubavni kanconijer A.
2. zbirka bajki
3. roman u nastavcima B.
4. zbirka novela C.
D.
1. sretan završetak A.
2. knjiga deset dana
3. sto zgoda i nezgoda B.
4. ispovijest duše C.
D.
75. Koju ulogu ima uvodni dio Dekamerona iz kojega je drugi tekst?
1. okvira A.
2. razrade
3. invokacije B.
4. in medias res C.
D.
1. Izbio je rat. A.
2. Bio je potres.
3. Vladala je kuga. B.
4. Protjerani su. C.
D.
01
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
svi su dvorjani A.
pripovjedači su
putujući su glumci B.
učitelji su plesa C.
D.
pjesmu A.
priču
ples B.
natjecanje C.
D.
monologom A.
opisivanjem
retardacijom B.
retrospekcijom C.
D.
tmuran A.
mističan
fantastičan B.
idiličan
C.
D.
01
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
A.
27. Kojim je jezikom napisan Dekameron?
B.
A. latinskim
B. staroslavenskim C.
C. talijanskim
D.
D. grčkim
32. Kakav treba biti čovjek, prema Pometovim riječima, da bi uspio u životu? A.
B.
A. istinoljubiv i činiti samo ono što želi
B. bogat i obdaren viteškim vrlinama C.
C. strpljiv i mudro djelovati u pravome času
D.
D. ponizan i pokorno trpjeti životne nedaće
A.
80. Kakvu ulogu ima Pomet u djelu Dundo Maroje?
B.
A. Upravlja radnjom i sudbinama lica.
B. Publici tumači sva zbivanja na sceni. C.
C. Pojavljuje se kao deus ex machina. D.
D. Njegov lik nosi predstavu u predstavi.
A.
82. U kojem se gradu događa radnja Dunda Maroja?
B.
A. u Dubrovniku
B. u Veneciji C.
C. u Rimu
D.
D. u Splitu
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
dijalog A.
monolog
kulminaciju B.
didaskaliju
C.
D.
metaforično izražavanje A.
pripovijedanje
razvijanje sukoba među licima B.
iskazivanje osobnih misli i osjećaja C.
D.
01
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
A. Petrunjela 3.
B. Bokčilo 4. 5.
C. Pomet
D. Popiva
A. Pera
B. Maro
C. Maroje
D. Tudešak
E. Laura
U sljedećim zadatcima između triju ili četiriju ponuđenih trebate odabrati jedan odgovor.
Odgovore obilježite znakom X i obvezno ih prepišite na list za odgovore.
A.
47. Tko je Leone?
B.
A. svećenik, ispovjednik baruničina sina
B. slikar, sin Ignjata Glembaya C.
C. pravni savjetnik obitelji Glembay
D.
D. obiteljski liječnik i prijatelj
A. inspirativno B.
B. sa strahom C.
C. tješiteljski
D. s divljenjem D.
59. S kojim dvama djelima Gospoda Glembajevi čine tzv. Glembajevski ciklus? A.
B.
A. Povratak Filipa Latinovicza i Vučjak
B. U agoniji i Leda C.
C. Na rubu pameti i Balade Petrice Kerempuha
D.
D. Kristofor Kolumbo i Zastave
A. Božanstvena komedija
B. Don Quijote
C. Kip domovine na početku leta 188*
D. Horvatov sloga i zjedinjenje
E. Novela od Stanca
Hrvatski jezik
osnovna razina
TEKSTOVI
Ispitna knjižica 1
I. tekst
Notturno
S mrkog tornja
bat Broji pospan
sat,
Blaga svjetlost sipi sa visina;
II. tekst
(...)
Mladići isprva pomisle da one s njima šale zbijaju, no kad vidješe da ozbiljno misle, odgovore veselo
da su spremni, te ni časa ne časeći odrede sve što bješe potrebito uraditi prije puta. Sutradan ujutro,
to jest u srijedu, pošto su sav prtljag unaprijed poslali tamo kamo su nakanili otići, u osvit dana
gospe s nekoliko svojih sluškinja i tri mladića sa svojim slugama iziđoše iz grada i dadu se na put.
No ne udaljiše se ni dobre dvije milje, kadli stigoše na mjesto koje su unaprijed odredili.
Spomenuto je mjesto ležalo na brežuljku, udaljeno od cesta, okruženo raznolikim, bujno olistalim
grmljem i drvećem, da je bila milina pogledati. Navrh brežuljka bijaše dvorac s lijepim i prostranim
dvorištem, lođama, dvoranama i odajama, sve jedna ljepša od druge i sve urešene krasnim i vedrim
slikama. Okolo dvorca prostirahu se tratine i divni vrtovi sa studencima hlađane vode, a bilo je i podruma
punih izvrsna vina (to bi bilo prikladnije za žedne ispičuture nego za trijezne i čestite gospe). Na svoje ne
malo veselje družba nađe sve pometeno i uređeno, u sobama postelje pripremljene, i sve okićeno
cvijećem koje se u ono godišnje doba moglo naći, a podovi zastrti rogožinom.
Tek što dođoše, posjedaše, i Dioneo, najpristaliji i veoma duhovit mladić, prozbori:
– Moje gospe, ovamo nas je doveo više vaš razbor nego naša domišljatost. Ne znam što ste
namislile uraditi sa svojim brigama, ja sam svoje ostavio s onu stranu gradskih vrata, u času kada
sam kroz njih s vama izišao. Rad toga se odlučite zajedno sa mnom smijati se, šaliti i pjevati (toliko,
velim, koliko se dolikuje našem dostojanstvu) ili me otpustite da se vratim svojim brigama i ostanem
u onom nevoljnom gradu.
(...)
Obrativ se potom Panfilu, koji je sjedio njoj zdesna, ljubezno da umoli da započne. Na to Panfilo,
na njenu zapovijest, dok su ga svi slušali, ovako poče: ...
III. tekst
(...)
POMET: Ma se trijeba s brjemenom akomodavat; trijeba je bit vjertuozu tko hoće renjat na svijetu.
Kralj je čovjek od ljudi kad se umije vladat. Nije ga imat dinar, er vidim mnoge s dinarmi potištene;
nije ga bit doktur, er vidim mnoge te brigate fantastike; nije ga bit junak s mačem u ruci; er su ti
većekrat ali ubijeni ali su ih pune tamnice, nije ga bit poeta ni kmedije umjet činit, er tizijem svak ore i
svaki ga pijerhoće operat, kao bastaha, a umjesto zahvaljenja da mu reku: „Ne valja ništa, iždeni!”, i
da mu neprijatelji ostanu; nije ga bit mužik, er tizijeh druzi čine pjet kad veću volju plakat imaju.
Trijeba je bit pacijent i ugodit zlu brjemenu da se pak dobro brijeme uživa. Svakijem kami! Maro mi
prijeti, a ja mu se s baretom u ruci klanjam; Tudešak me, moj idol, dviže s trpze, s delicija! Srcem
mučno idem – čijerom volentijero. I tko k meni dođe: „Pomete, opravi mi”, – opravljam! „Pođ za
mene”, – idem; konselj mi pita, – umijem mu ga dat; psuje me, – podnosim; ruga se mnom, – za
dobro uzimljem. Ovaki ljudi renjaju! Merita moj profumani trbuh da mu vjerno služim. Sve sam ove
galanterije za njega naučio, er me nigda ne izdava na dobru obroku; vazda je bio pripravljen, dispos
ponijet.
(...)
Marin Držić, Dundo Maroje
IV. tekst
(...)
LEONE: Da, samo to! Eto, onog kriminalnog noćašnjeg ja sam se godinama bojao. Kao jaguar s
podvinutim repom, tako sam obilazio ovu svoju tajnu. Ja jedanaest godina nisam dolazio u ovu kuću od
straha pred zločinom, a kad sam se ipak jednog dana pojavio ovdje, namirisao sam odmah krv.
U ovoj magli, među ovim mrtvacima, ja sam se instinktivno nečeg bojao, a opet sam u sebi
perverzno uživao da će se ipak dati zgodna prilika. I kada se onda prilika doista vrlo zgodno stvorila,
mjesto da se maknem od ponora, ja sam upravo majmunski neinteligentno skakao oko njega dok se
onda sve skupa nije strovalilo! Još u posljednjoj sekundi meni je bilo jasno da će se dogoditi zlo, ali
je strast bila jača od pameti! Glembajevski imperativ, taj me je svladao, i ja sam se zaprljao u svojoj
vlastitoj krvi. Sve je to kaos, draga moja Beatrice! Sve je to tako strašno! Bez suza i bez jecanja, taj
njegov grč je grč čovjeka koji okrutno i beznadno misli o sebi.
ANGELIKA miluje ga toplo i samilosno kao bolesno dijete: Ne, Leone, sve to nije tako crno. Vidjeti i
znati da nemaš sposobnosti da protiv svega toga nešto učiniš, to bi bilo grozno i beznadno. Ali sve
tako jasno i razumno gledati nije ni najmanje strašno. To znači imati snage, unutarnje, više snage,
da se čovjek odupre svojim tamnim nagonima: to znači osjećati mogućnost spasa. A konačno ti,
kraj svog velikog svijetlog talenta, kraj svoje superiorne inteligencije, Leone, ti nemaš nikakva
razloga... (...)
U taj tren ulazi barunica Castelli. Njen je ulazak u tolikoj mjeri furiozan da Leone ostaje klečeći pred
Angelikom, izgubivši svaku orijentaciju. Barunica je sva deranžirana: njena je frizura raščupana,
njene su kretnje abnormalne, ona je u tolikoj mjeri izvan sebe da u prvi moment čini dojam
luđakinje. Ona cvili od očaja i od srdžbe.
(...)
Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi (treći čin)
S prvim tekstom povezana je skupina od 1. do 15. zadatka iz ispitne knjižice koji se nalaze
na stranicama od 4. do 7.
Prvi tekst
Slap
Dobriša Cesarić
S drugim tekstom povezana je skupina od 16. do 29. zadatka iz ispitne knjižice koji se nalaze
na stranicama od 8. do 11.
Drugi tekst
S trećim tekstom povezana je skupina od 30. do 43. zadatka iz ispitne knjižice koji se nalaze
na stranicama od 12. do 15.
Treći tekst
(...)
Čudan svat taj Grga Čokolin! Suhonjast trčuljak. Glava mu debela, obla kao glava od kupusa,
obrve guste, nad nosom svedene, oči male, crne, bodljive kad ih nije vinska magla zastirala; nos
tup, širok, uzvinut, a crven da se bojiš primaći mu puščana praha, lice olizano, nebradato, reći
bi, živ cimer Grgine meštrije. (...)
– Je l’ moguće? – zapenta kramarica.
– Zar cifrasta Dora? – zapita zajedljivo Freyovka.
– Da, Dora, Dora, Krupićeva Dora. Mene i moju bokčariju odbila. Premlada je, reče. Dakako,
gospodstva joj se hoće. Ogrebla bi finu kožicu kao majstorica. Sad? – Sad je dobro, sad se
dobavlja gospoštine, sad se bojim da će skoro i prestara biti. Ja bogac, kako sam pošten i svaki
božji stvor poštenim cijenim, rekoh kad mi je ono pred nosom vrata zatvorila bila: Šta ćeš,
Grgice, nije ti suđena, valjda se valja iza brda kakav majstorski sin. K tomu je i boležljiva bila od
onoga smrtnoga straha na Kaptolu, pa nije kad misliti na svatove. Tako mišljah ja dobričina. Ali
da! Samo treba vidjeti, a ja sam vidio na svoje oči, bog mi je svjedok.
– Što to? – uzjari se Barbara.
(...)
august Šenoa, Zlatarovo zlato
S četvrtim tekstom povezana je skupina od 44. do 65. zadatka iz ispitne knjižice koji se nalaze
na stranicama od 16. do 20.
Četvrtim tekst
(...)
Grmljavina polagano nestaje. Munje se odražavaju u fosfornome osvjetljenju sobe, a
detonacije zaostaju polagano. Vjetar i šum kiše. Leone raste u nemiru i vidljivo se
jedva svladava.
GLEMBAY: Ti bi dakle želio da ja odem? To znači: du komplimentierst mich hinaus !
LEONE: Ich komplimentiere dich nicht hinaus, ich bitte dich nur! Ja mislim da bi najbolje bilo da
se rastanemo u miru. Ja nisam pravnik, ja ne mislim juridički, ja nisam ni burzovni senzal! Što
bismo dakle nas dvojica mogli da izmešetarimo?
GLEMBAY: Biti arogantan spram svoga oca, to je naročito otmjeno! To je grandezza! Da! To je
daniellijevski grčki način: gledati u oči i misliti svoje! Da! Ali ti si lansirao jednu nevjerojatno
mutnu verziju, ti si zaprljao moju familijarnu čistoću! Ti si tu noćas moje obiteljsko stanje
ponizio do neke vrste promiskuiteta, kao da se kod Glembaja živi na boemski način!
Ali trebalo bi da uvažiš da mi Glembajevi nismo boemi! Mi smo solidni konzervativni građani i za
svaku svoju riječ nosimo punu formalnu i džentlmensku odgovornost! Što je tebi
dalo pravo da se na onaj – ne ću da kažem kakav – način izraziš pred Silberbrandtom i
pred Fabriczyjem o mojoj supruzi?
(...)
Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi
Pred Vama su ispitni materijali drugoga dijela ispita iz Hrvatskoga jezika kojim se
ispituje književnost i jezik.
Za rješavanje ispita predviđeno je 80 minuta bez prekida.
Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih.
U svim zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor točan.
Odredite točan odgovor i obilježite ga znakom X s desne strane u ispitnoj knjižici.
Odgovore obvezno prepišite na list za odgovore.
Pozorno pročitajte prvi tekst koji se nalazi na 4. stranici u knjižici tekstova i riješite
skupinu zadataka od 1. do 15.
A.
22. Kakva je rima u polaznome tekstu?
B.
A. aa bb cc
B. ab cb db C.
C. ab ab ab D.
D. aa aa aa
A.
23. Kojoj tematici pripada polazni tekst?
B.
A. misaonoj
B. pejzažnoj C.
C. ljubavnoj
D.
D. domoljubnoj
7. Koji par riječi svojim odnosom značenja odgovara odnosu značenja slap – kap? A.
B.
A. more – val
B. svemir – čovjek C.
C. zajednica – pojedinac
D.
D. nesebičnost – sebičnost
A. nabrajanja C.
B. inverzije D.
C. suprotnosti
D. vokativnosti
A.
11. Koliko ima surečenica u trećoj strofi polaznoga teksta?
Taj san u slapu da bi mogo sjati, B.
I moja kaplja pomaže ga tkati. C.
A. jedna D.
B. dvije
C. tri
D. četiri
a. Svakidašnja jadikovka B.
b. Dugo u noć, u zimsku bijelu noć
C.
c. Utjeha kose
d. Vagonaši D.
01
Pozorno pročitajte drugi tekst koji se nalazi na 5. stranici u knjižici tekstova i riješite
skupinu zadataka od 16. do 29.
A.
30. Tko se, uobičajeno, smatra autorom llijade?
B.
A. Homer
B. Vergilije C.
C. Ovidije D.
D. Hesiod
A.
32. Kojim je jezikom napisana Ilijada?
B.
A. latinskim
B. grčkim C.
C. hebrejskim
D.
D. sumerskim
A.
21. Zašto je Prijam došao Ahileju?
B.
A. otkupiti mrtva sina
B. osvetiti se Ahileju C.
C. uhoditi neprijatelje
D.
D. sklopiti mir s Ahejcima
A.
27. Koja od navedenih sintagmi sadržava stalni epitet?
B.
A. ahejske lađe
B. divni Ahilej C.
C. strahoviti plač
D.
D. čitav šator
10
11
A.
30. Tko je Grga Čokolin u romanu Zlatarovo zlato?
B.
A. ljubomorni i osvetoljubivi Pavlov brat
B. spletkar koji zlim djelima pokreće radnju C.
C. svećenik koji tek na kraju romana shvaća svoje pogrješke
D.
D. povijesni lik važan u opisanim povijesnim zbivanjima
31. Kojim je epskim postupkom okarakteriziran lik Grge Čokolina u polaznome tekstu? A.
B.
A. pripovijedanjem
B. opisivanjem C.
C. unutarnjim monologom
D.
D. dijalogom
12
HRV B IK-3 D-S008.indd 12 22.11.2011 10:22:52
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
A.
35. Što o Dori misli Grga Čokolin u sljedećoj rečenici?
B.
Ogrebla bi finu kožicu kao majstorica.
C.
A. da je nespretna i razmažena
D.
B. da želi biti financijski neovisna
C. da se želi dobro i bogato udati
D. da je lijena i ne želi raditi
36. Koja se značajka Grgine osobnosti otkriva u rečenicama kojima se obraća Freyovki? A.
B.
A. skromnost
B. moralnost C.
C. pokvarenost
D.
D. razmetljivost
13
P. žaljenje
Q. suosjećanje
R. zluradost
S. ogorčenost
A.
B.
C.
D.
A.
84. Na koga ili na što se odnosi naslovna sintagma zlatarovo zlato?
B.
A. na Zagreb
B. na slobodu C.
C. na bana D.
D. na Doru
14
15
A.
81. Kakav se odnos oca i sina iščitava u polaznome tekstu?
B.
A. prijateljski odnos
B. poslovni odnos C.
C. odnos nerazumijevanja
D.
D. suparnički odnos
16
A. homonimijskim D.
B. antonimijskim
C. sinonimijskim
51. Što je Leone izjavio pred Silberbrnadtom i pred Fabriczyjem o očevoj supruzi? A.
B.
A. da je kriva za propast banke
B. da je odgovorna za smrt Leonove majke C.
C. da je upletena u nečasne novčane poslove
D.
D. da ima ljubavnika
17
A.
H. Koji naslovi s Gospodom Glembajevima čine trilogiju?
B.
Vučjak i Golgota
Kraljevo i Legende C.
U agoniji i Leda
D.
Aretej i Michelangelo Buonarroti
01
18
A. tamna verzija
D.
B. svijetla verzija
C. bistra verzija
D. nejasna verzija
A. kondicional prvi
B. kondicional drugi D.
C. futur prvi
D. futur drugi
19
A. palatalizacija B.
B. sibilarizacija C.
C. jotacija
D. nepostojano a D.
A.
64. Kojim bi se sinonimom mogla zamijeniti podcrtana riječ u sljedećoj sintagmi?
B.
familijarnu čistoću
C.
A. očinsku
D.
B. prijateljsku
C. društvenu
D. obiteljsku
Što je tebi dalo pravo da se na onaj – ne ću da kažem kakav – način izraziš pred
Silberbrandtom i pred Fabriczyjem o mojoj supruzi?
A. u genitivu
B. u dativu
C. u akuzativu
D. u instrumentalu
A.
B.
C.
D.
20
U sljedećem zadatku trebate povezati sadržaj dvaju stupaca. Lijevi je stupac označen
rednim brojevima zadatka (od 1. do 5.), a desni je stupac označen slovima (od A do F).
Svaki redni broj iz lijevoga stupca povežite s odgovarajućim slovom iz desnoga stupca tako da
u tablici uz redni broj zadatka znakom X obilježite slovo točnoga odgovora.
Svaki se redni broj iz lijevoga stupca može povezati sa samo jednim slovom iz desnoga stupca.
Jedno se slovo iz desnoga stupca ne može povezati ni s jednim brojem iz lijevoga stupca.
1. antika A. Planine
2. renesansa B. Smrt Smail-age Čengića
3. romantizam C. Antigona
4. realizam D. Cvjetovi zla
5. modernizam E. Dunav
F. Posljednji Stipančići
A. B. C. D. E. F. G. H.
1.
2.
3.
4.
5.
21
U sljedećem zadatku praznine u tekstu označene su rednim brojem zadatka (od 67. do 76.), a
ponuđeni odgovori s rednim brojem zadatka navedeni su u tablici. Vaš je zadatak odrediti točan
odgovor od dvaju ponuđenih odgovora za svaku prazninu u tekstu.
Praznini u tekstu označenoj brojem pridružite točno napisanu riječ ili skupinu riječi označenu slovom.
Odgovor koji se odnosi na prazninu označenu nulom (0) naveden je kao primjer.
Odgovor obilježite znakom X uz redni broj zadatka s desne strane u ispitnoj knjižici i obvezno
ga prepišite na list za odgovore.
Hum je (0) _________ grad na svijetu. Smješten je u (67.) _________ općini 14 kilometara udaljen
od Buzeta. Iz Rijeke se do njega dolazi tunelom Učka do Roča i onda (68.) _________ uskom
cestom i eto vas ubrzo u Humu. Roč i Hum kao središta (69.) _________ i hrvatske (70.) _________
pismenosti, vuku (71.) _________ iz 9. stoljeća. Godine 863. bizantski car šalje braću Ćirila i Metoda
da šire bogoslužje među (72.) _________ Slavenima. Prevodeći (73.)_________Ćiril je sastavio
glagoljicu. Aleja glagoljaša predstavlja (74.) _________ dugačko sedam kilometara.
(75.) _________ s dva metra visokim spomenikom Stup Čakavskoga sabora u obliku slova S.
S obzirom na sve navedeno, nije čudo da se Hum našao u
Guinnesseovoj knjizi (76.) _________ rekorda. A. B. C. D. E. F. G. H.
0. x
67.
0. A. najmanji B. naj manji
68.
67. A. buzetskoj B. Buzetskoj 69.
68. A. ljevo B. lijevo
22
23
Način pisanja
Školski esej pišite na listu za školski esej.
Obvezno pišite pisanim slovima, uredno i čitko.
Obvezno pišite crnom ili plavom kemijskom olovkom ili nalivperom.
List za koncept predviđen je kao pomoćni list i on se ne će bodovati.
Rabite ga kao pomoć u oblikovanju i pisanju školskoga eseja tako da na njemu
osmislite školski esej, a zatim ga čitko napišite na list za školski esej.
Bodovanje
Školski esej treba imati od 350 do 500 riječi.
Školski esej koji ima manje riječi od propisanoga ne će se bodovati.
Školski esej pisan velikim tiskanim slovima i neuredno ili nečitko napisan ne će
se vrjednovati ni bodovati. Ne će se vrjednovati ni bodovati školski esej čiji je
sadržaj neprimjeren i odudara od pravila za posebne slučajeve vrjednovanja
propisane Ispitnim katalogom za državnu maturu iz Hrvatskoga jezika.
1. ZADATAK
Već je odavno bolovao; ali nisu njega skršile strahote robijaškog života, ni rad, ni
hrana, ni obrijana glava, ni dronjci što ih je nosio. Ih, što su njemu bile sve te patnje i muke!
Naprotiv, čak je i volio posao – kad bi se tjelesno izmučio, bar bi stekao nekoliko sati mirna
sna. I baš ga je bila briga za hranu – onaj posni šči , sa žoharima? Nekoć, dok je studirao,
nije često ni toga imao. Odjeća mu je bila topla i prilagođena načinu života. Okove nije
ni osjećao na sebi. Zar da se stidi svoje dopola obrijane glave i bluze od dvije pole
raznobojna sukna? Ali pred kim? Pred Sonjom? Sonja se njega bojala, pa zar da se pred
njom stidi?
(...)
Kad bi mu bar sudba poslala kajanje – ono skrušeno kajanje što kida srce, odgoni
san, kajanje od čijih užasnih muka čovjek priželjkuje omču ili vir! O, kako bi mu se
obradovao! Muke i suze – pa i to je život. Ali, nije se kajao zbog svoga zločina.
UPUTE
Smjernice za pisanje
2. ZADATAK
Pred Vama se (u okviru ispod) nalazi pjesma Opomena Antuna Branka Šimića.
Pozorno ju pročitajte.
Opomena
Čovječe pazi
da ne ideš malen
ispod zvijezda!
Pusti
da cijelog tebe prođe
blaga svjetlost zvijezda!
Da ni za čim ne žališ
kad se budeš zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!
Na svom koncu
mjesto u prah
pređi sav u zvijezde!
UPUTE
Smjernice za pisanje
S prvim tekstom povezana je skupina od 1. do 18. zadatka iz ispitne knjižice koji se nalaze
na stranicama od 4. do 7.
Prvi tekst
Balada iz predgrađa
... I lije na uglu petrolejska lampa
Svjetlost crvenkastožutu
Na debelo blato kraj staroga plota
I dvije, tri cigle na putu.
Dobriša Cesarić
S drugim tekstom povezana je skupina od 19. do 32. zadatka iz ispitne knjižice koji se nalaze na
stranicama od 8. do 11.
Drugi tekst
S trećim tekstom povezana je skupina od 33. do 47. zadatka iz ispitne knjižice koji se nalaze na
stranicama od 12. do 15.
Treći tekst
(...) Hm, nijeste vi mene slušali... Kada su nam onoga adrapovca školnika , golišava prtena
bijelonju, svraku u kaputu, naslali ovamo i objesili o vrat, rekao sam ja: „Potjerajmo ga vilama i
motikama, pa se neće lje ni jednome više račiti u naše brdine nositi Antikrstovo evanđelje: čitanje
i pisanje! Čitaj i piši ti vragu i njegovoj materi a ne mi seljaci! Zar ne imamo dosta gospode za
te čarolije? Pa šta ćemo s gospodom kad budemo mi svi znali čitati i pisati? Ako bi tikve same
rasle i rodile, zar bismo mi trebali orati, kopati i gnojiti! He? A gospode treba da bude: tako bar
prodikuje naš župnik.” A čim si me ti počastio? Bolje da si zadudao u svoj oguljeni bajs. „Ti si
stara zvekasta kvrga-glava – moj kanoniče! Hoće nam se baš tamnice i vucarenja po sudovima!
Poslao ga zakon, a zakon je od Boga!” – mudrovao si ti i uza te ostali. Na, sad ga imaš! Upisali
moja dva i tvoga Ivicu! Sada pripni na svoj stari bajs kravicu plavku neka je na pašu po
međašima on vuče mjesto Ivice. A Ivica će biti gospodin. Samo se žuri da mu kupiš tursku lulu da
se u njoj izvali, a kroz kamiš noge pruži! He! – uščavrljao se susjed Kanonik, pušući u zrak, dok
su mu rumene nosnice zlobno titrale na mene kano da će opet: „Ej, Zgubidane”...
S četvrtim tekstom povezana je skupina od 48. do 65. zadatka iz ispitne knjižice koji se
nalaze na stranicama od 16. do 19.
Četvrti tekst
(...)
Putovali su u grad dugo u hladnom, nezagrijanom vagonu, a u gradu ostavila je mati Filipa u
jednoj kavani pod staklenim lukom izloga, kod mramornog stola; naručila je za njega čokoladu i
rekla kelneru neka pripazi na maloga, da će se ona skoro vratiti. Već u kavani Filip je bio u
vrućici: sve okomite crte nestajale su pod njegovim pogledom u beskrajnim vertikalama, a
vodoravni potezi kružili su oko njega vijugavo, kao neprekidno i uznemireno talasanje linija. Mati
se vratila tek poslijepodne. Oči su joj bile mutne, umorne, natečene od suza, krvave. Obrve
izlizane, lice upalo. Tu je Filip prvi put ustanovio da mu je mati naprahana brašnom kao klaun, a
pod tom bijelom brašnjavom obrazinom da ima drugo, žalosno, sivo, izmučeno lice. Mahao je
nogama, jeo već treću čokoladu sa slatkim vrhnjem, a mati ga je u kavani ponovo pogladila i rekla
mu tiho, kroz suze, da sada idu u posjete jednoj gospođi i da ondje mora biti vrlo učtiv.
– Ti si moj mali Zygmusik, zar ne?
„On je dobri i maleni Zygmusik, i to još njen? O, kako je sve to bilo neobično i svečano!”
Tada je primijetio da je stavila na sebe svoj starinski zlatni nakit i starinske okovane naušnice,
što ih je čuvala u svilenoj pojastučenoj kutiji, a Filip se nije sjećao, da bi ih bio ikada vidio na
svojoj majci. U teškoj crnoj svili, sa starinskim nakitom, njegova mati izgledala je vrlo otmjeno.
(...)
Pred Vama su ispitni materijali drugoga dijela ispita iz Hrvatskoga jezika kojim se
ispituje književnost i jezik.
Za rješavanje ispita predviđeno je 80 minuta bez prekida.
Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih.
U svim zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor točan.
Odredite točan odgovor i obilježite ga znakom X s desne strane u ispitnoj knjižici.
Odgovore obvezno prepišite na list za odgovore.
Pozorno pročitajte prvi tekst koji se nalazi na 4. stranici u knjižici tekstova i riješite
skupinu zadataka od 1. do 18.
A.
26. Kakva je rima u prvim dvjema strofama polaznoga teksta?
B.
A. abcb defe
B. abab cdcd C.
C. abba cddc D.
D. abcb efgf
A.
27. Kojoj tematici pripada polazni tekst?
B.
A. pejzažnoj
B. misaonoj C.
C. socijalnoj
D.
D. ljubavnoj
b. I lampa gori,
I gori u
magli,
I već je noć.
a. petrolejska lampa
b. debelo blato
c. stari plot
d. brižno lice
E. nema ga više...
E. personifikacija
F. eufemizam
G. poredba
H. ironija
asonanca i aliteracija
metafora i simbol
anafora i polisindeton
epifora i asindeton
A.
B.
A.
C.
B.
D.
C.
D.
A.
01
B.
C.
D.
4.4.2011 10:30:10
Hrvatski jezik
Književnost i jezik 89. Koja
je
riječ
73. Koja je uloga ponavljanja glagola u sljedećim stihovima? točn
o
A. njega nema, i nema, i nema, rast
1. nema ga više... avlje
blagozvučnost na
pojačavanje dojma na
promjena značenja slog
ove
kontrastiranje
?
A.
HRV B IK-3 D-S006 B.
C.
D.
A.
B.
C.
D.
A.
B.
C.
D.
A.
B.
C.
D.
01
4.4.2011 10:30:10
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
dvije B.
tri C.
četiri
pet D.
ožujak B.
travanj C.
svibanj
lipanj D.
Mojsije B.
Zvonimirova lađa
C.
Zaljubljen u ljubav
Vagonaši D.
01
Pozorno pročitajte drugi tekst koji se nalazi na 5. stranici u knjižici tekstova i riješite
skupinu zadataka od 19. do 32.
A.
50. Kojoj književnoj vrsti pripada Božanstvena komedija?
B.
A. viteškomu romanu
B. epu C.
C. crkvenomu prikazanju D.
D. mitu
A. na osvijetljeno
B. na hladno
C. na užareno
D. na mračno
A.
B.
C.
D.
A.
G. Kako su mučene duše u polaznome tekstu?
B.
stalnom vrućinom
ubodima stršljena C.
neprestanim vjetrom D.
neizdržljivom žeđi
A.
H. S čime su uspoređene duše prikazane u polaznome tekstu?
B.
sa zimskim nebom
s jatom ptica C.
s jakim vjetrom D.
s užarenim grotlom
A.
I. Kakva je sudbina duša prikazanih u polaznome tekstu?
B.
Zauvijek će biti kažnjavane.
Ipak će počinuti u miru. C.
Njihova će se bijeda smanjiti. D.
Nada za izbavljenje postoji.
A.
J. Zašto je prevoditelj uporabio oblik kril’ma umjesto krilima?
B.
zbog poetičnosti riječi
zbog broja slogova u stihu C.
zbog kratkoće izraza
D.
zbog pjesničke slobode
A. tri B.
B. devet C.
C. trideset tri
D. sto D.
A. latinskim B.
B. staroslavenskim C.
C. talijanskim
D. grčkim D.
A. distihom B.
B. tercinom C.
C. katrenom
D. stancom D.
A. Beatrice B.
B. Ovidije C.
C. sv. Augustin
D. Vergilije D.
01
10
01
11
A.
33. Kojom je epskom tehnikom napisan polazni tekst?
B.
A. komentiranjem
B. opisivanjem C.
C. dijalogom D.
D. monologom
A.
35. Zašto se Zgubidan zamjerio Kanoniku?
B.
A. Prijetio mu je sudom i zatvorom.
B. Nije se složio s njegovim idejama. C.
C. Rekao mu je da je smiješan. D.
D. Ne želi više svirati bajs.
01
12
A.
38. Što o Kanoniku govori njegova sljedeća rečenica?
..., pa se neće lje ni jednome više račiti u naše brdine nositi Antikrstovo evanđelje: B.
čitanje i pisanje! C.
A. Vjerski je fanatik. D.
B. Sklon je razmišljanju.
C. Ljubomoran je.
D. Praznovjeran je.
13
HRV B IK-3 D-S006.indd 13 4.4.2011 10:30:10
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
A.
44. U kojoj je od sljedećih rečenica uporabljena metonimija?
B.
A. Ti si stara zvekasta kvrga-glava.
B. Poslao ga zakon. C.
C. Hm, nijeste vi mene slušali... D.
D. Ej, Zgubidane...
Hm, nijeste vi mene slušali... Kada su nam onoga adrapovca školnika, golišava
prtena bijelonju, svraku u kaputu, naslali ovamo i objesili o vrat, rekao sam ja:
Potjerajmo ga vilama i motikama, pa se neće lje ni jednome više račiti u naše
brdine nositi Antikrstovo evanđelje: čitanje i pisanje!
A. izostavljeni tekst
B. prekinuti tekst
C. isprekidani govor A.
D. nenavedeni govor
B.
C.
D.
14
HRV B IK-3 D-S006.indd 14 4.4.2011 10:30:10
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
A. vokativnosti
B. inverzije
C. nizanja
D. isticanja
A. aoristom
B. imperfektom
C. prezentom
D. perfektom
15
A.
B.
C.
D.
01
4.4.2011 10:30:10
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
A.
50. Tko je Filip Latinovicz?
B.
A. glazbenik
B. pisac C.
C. pustolov
D.
D. slikar
16
17
A. imperfekt
D.
B. prezent
C. imperativ
D. aorist
18
19
U sljedećem zadatku trebate povezati sadržaj dvaju stupaca. Lijevi je stupac označen
rednim brojevima zadatka (od 1. do 5.), a desni je stupac označen slovima (od A do F).
Svaki redni broj iz lijevoga stupca povežite s odgovarajućim slovom iz desnoga stupca tako da
u tablici uz redni broj zadatka znakom X obilježite slovo točnoga odgovora.
Svaki se redni broj iz lijevoga stupca može povezati sa samo jednim slovom iz desnoga stupca.
Jedno se slovo iz desnoga stupca ne može povezati ni s jednim brojem iz lijevoga stupca.
A. B. C. D. E. F. G. H.
1.
2.
3.
4.
5.
20
U sljedećem zadatku praznine u tekstu označene su rednim brojem zadatka (od 67. do 76.), a
ponuđeni odgovori s rednim brojem zadatka navedeni su u tablici. Vaš je zadatak odrediti točan
odgovor od dvaju ponuđenih odgovora za svaku prazninu u tekstu.
Praznini u tekstu označenoj brojem pridružite točno napisanu riječ ili skupinu riječi označenu slovom.
Odgovor koji se odnosi na prazninu označenu nulom (0) naveden je kao primjer.
Odgovor obilježite znakom X uz redni broj zadatka s desne strane u ispitnoj knjižici i obvezno
ga prepišite na list za odgovore.
Prvi se put Varaždin spominje u povelji (0) ______________ 1881. godine. Grad se razvio na
rubnim dijelovima (67.) _____________. Povijest Varaždina povezana je s (68.) ______________
srednjovjekovne (69.) ______________. Krajem (70.) _____________ postaje (71.) ______________
grad toga dijela Hrvatske. Najveća znamenitost Varaždina je tvrđava zvana (72.) ______________.
U povijesnoj jezgri Varaždina nalaze se mnoge barokne (73.) ______________ palače. Sačuvani su
ostatci gradskih zidina – dvije kule: Lisakova kula u
(74.) ______________ i Lančana kuća na
(75.) ______________. Danas je Varaždin poznat A. B. C. D. E. F. G. H.
u svijetu glazbe po tradicionalnim (76.) ______________.
0. x
67.
21
22
23
Hrvatski jezik
osnovna razina
ŠKOLSKI ESEJ
Način pisanja
Školski esej pišite na listu za školski esej.
Obvezno pišite pisanim slovima, uredno i čitko.
Obvezno pišite crnom ili plavom kemijskom olovkom ili nalivperom.
List za koncept predviđen je kao pomoćni list i on se ne će bodovati.
Rabite ga kao pomoć u oblikovanju i pisanju školskoga eseja tako da na njemu
osmislite školski esej, a zatim ga čitko napišite na list za školski esej.
Bodovanje
Školski esej treba imati od 350 do 500 riječi.
Školski esej koji ima manje riječi od propisanoga ne će se bodovati.
Školski esej pisan velikim tiskanim slovima i neuredno ili nečitko napisan ne će se
vrjednovati ni bodovati. Ne će se vrjednovati ni bodovati školski esej čiji je sadržaj
neprimjeren i odudara od pravila za posebne slučajeve vrjednovanja propisane
Ispitnim katalogom za državnu maturu iz Hrvatskoga jezika.
1. ZADATAK
Pred Vama se (u okviru ispod) nalazi ulomak iz romana U registraturi Ante Kovačića.
Pozorno ga pročitajte.
Odavle zaputismo se po gradu…Tu se svakim korakom stvara novi vidik… Silne i strašne
kuće i dvorovi… Prozori su im veći nego dvoja vrata naših seoskih potleušica. Krovova ne
možeš ni zamijetiti, u tolikoj su visini. Ulice široke, čiste, potaracane kano naša crkva… Pa
ta silna vreva ljudi! Tu se sretaju, tu trkaju, tamo pozdravljaju, ondje se prepiru i smiju. – Zar
je danas vašar ili proštenje? – kliknem ja. – Ovdje ti je, sinko, svakoga dneva takav vašar od
jutra do mraka. A u svakoj toj kući obitava više ljudi nego u devet naših sela… – protumači
mi učitelj… Na nas nitko ni okom ne svrnu. A ja neprestance skidah svoj šeširić nazivajući:
– Hvaljen Isus! Hvaljen Isus! – No nitko ne odvraća pozdrava. Najviše njih me i ne pogleda.
Netko se nasmiješi, netko me prezirno izmjeri; a jedan “gospodin” – lakti mu virili iz otrcana
kaputa i čepac od cigare cvrljio mu u ustima – okrene se za nama i zahohota: – Gle, gle!
Mužeka dovukoše prvi put u grad! Tele i nova vrata! He, misli klepan da po našim trgovima
volovi pasu a po gradskim ulicama krave tule i guske gaču… pak: “Hvaljen Isus!” No, ispast
će ti jezik ako budeš dovečera tu ladanjsku pjesmu glagoljao!... – Prvomu svećeniku koga
sretosmo, pohrlio sam da mu poljubim ruku. On mi je blago sustegne: – Dijete moje, takav
ti običaj ne vlada ovdje… – A svi prolaznici koji to zamijetiše prezirno se podsmješkivahu…
– Ivica moj – stade me upućivati učitelj – ovdje u gradu ne pozdravljaj svakoga koga
sretneš, osobito ne sa “Hvaljen Isus!”... Tu je mnogo ljudi pa kada bi djeca svakoga
prolaznika pozdravljala, nastala bi čitava galama. Onda ti ovdje nisu svi kršćanske vjere.
Imade tu sto vjera pa i takvih duša koje ne imaju nikakve vjere... Svi ovi narugat će se i tebi
i tvome pozdravu. A bolje je da ne izustimo svetoga imena nego da mu se pogani rugaju...
Ja sam zanijemio od te nove nauke svoga učitelja te prestadoh pozdravljati prolaznike...
Ante Kovačić, U registraturi
UPUTE
Smjernice za pisanje
2. ZADATAK
Albatros
UPUTE
Smjernice za pisanje
Odredite temeljni problem pjesme Albatros. Objasnite život Baudelaireova pjesnika u pjesmi Albatros.
Kakva je okolina Baudelaireova pjesnika? Opišite kako se ta okolina odnosi prema pjesniku
i kako se on osjeća u tome okružju. U kojem se prostoru pjesnik najbolje osjeća?
Kakva je pjesnička sudbina prikazana u pjesmi? Koja je uloga i položaj pjesnika/umjetnika
u suvremenome svijetu i što Vi mislite o tome? Smatrate li da je pjesnik potreban
suvremenomu svijetu?
Potkrijepite tvrdnje stihovima ili parafrazama stihova.
S prvim tekstom povezana je skupina od 1. do 16. zadatka iz ispitne knjižice koji se nalaze
na stranicama od 4. do 7.
Prvi tekst
Pjezaž I
Vladimir Vidrić
S drugim tekstom povezana je skupina od 17. do 29. zadatka iz ispitne knjižice koji se nalaze
na stranicama od 8. do 11.
Drugi tekst
(...)
No treba znati da se spomenuti plemić u časovima koji su mu dokoni (a tih je u godini najviše i
bilo) s tolikim žarom i slašću odavao čitanju viteških knjiga da je gotovo sasvim zaboravio na lov,
dapače i na upravljanje svojim imanjem. Zaokupila ga tolika radoznalost i ludost da je poprodavao
mnoge hanege oraće zemlje i kupovao viteške knjige, da ih čita, i tako ih zgrnuo u kuću koliko ih
se god domogao. A od sviju mu knjiga nikoje nisu toliko po volji bile koliko one što ih je napisao
slavni Feliciano de Silva, jer jasnoća njegove proze i one zamršene rečenice njegove činile mu se
biserom, pogotovu kad bi uzeo čitati ona laskanja ili izazove na megdan. (...)
Od takvih se rečenica jadnome vitezu pomuti pamet. Nabdio se on, da bi ih razumio i
dokučio im smisao, što ga ne bi dosegnuo pameću ni razumio ni sam Aristotel, sve da jedino
radi toga ustane iz groba. (...)
Sve u sve, tako se zapleo u svoje štivo da je čitao po cijele noći od večeri do jutra i po cijele
dane od zore do mraka. I tako se njemu, od maloga spanja i mnogoga čitanja, osuši mozak i
pamet mu se najposlije pomuti. Po glavi mu povrvi sve to što je u knjigama čitao, i čarolije, i
kavge, borbe, izazovi, rane, udvaranja, ljubavi, nezgode i gluparije nečuvene. A uvrtio je u glavu
da je zgoljna istina sva ta zbrka sanjarijâ što ih je čitao, te mu na svem svijetu nije bilo
pouzdanije historije. (...)
Naposljetku, kad mu je pamet već klonula, sine mu najneobičnija misao koja je ikada ikojemu
luđaku sinula. (...)
Miguel de Cervantes, Don Quijote
četvrt jutra
španjolski pisac iz 16. st., autor viteških romana
S trećim tekstom povezana je skupina od 30. do 45. zadatka iz ispitne knjižice koji se nalaze
na stranicama od 12. do 15.
Treći tekst
(…)
Jednog takvog popodneva sjedila je Lucija blizu otvorenog prozora i gledala turobnim
pogledom u mrtvu stisnutu uličicu kojom nije prolazila živa duša. Izdaleka dopirao je u
uličicu žamor ljudski i vesela krika dječjih grla iz neke nedaleke ulice.
Na ulici popločenoj velikim okruglim kamenom čuli se nečiji koraci, a Lucija primakne glavu
bliže k prozoru. Prama kući prolazio je ulicom mlad čovjek, odjeven u dugačkom crnom kaputu
do koljena. Mladi je čovjek pogleda i pocrveni kao rak, onda skine šešir, nakloni joj se nespretno i
duboko i obori oči kao zastiđeno djevojče k zemlji.
– Tko je to? – upita Lucija Gertrudu.
– Martin Tintor, frajlice… Pa vi ga ne poznate? A kako vas on rado ima… sirota… Ta,
bože moj, tko vam je pošiljao tolike pjesmice nego on? Pa to zna sav grad da je radi vas
ostavio sjemenište…
– Kako se, velite, zove?
– Martin Tintor iz varoša; pa ga vi nijeste poznali?
Luciji se pred očima javi narisano prostrijeljeno srce i u njemu slova: M. T.
Dugo je stajala zamišljena; to što joj je kazala Gertruda, slagalo se s pogledom kojim ju je
mladi čovjek gledao i s njegovim promijenjenim licem: jedno i drugo mogla je potpuno obnoviti
pred svojim očima, jer je onaj njegov pogled što se malo prije sastao s njezinim očima bio dug,
morala ga je nehotice održati poradi nesvjesnoga pitanja: – Što taj hoće? (…)
Posljednji Stipančići
S četvrtim tekstom povezana je skupina od 46. do 65. zadatka iz ispitne knjižice koji se nalaze
na stranicama od 16. do 20.
Četvrti tekst
(…)
LEONE, još uvijek tiho: Molim te, samo da ponovim neke stvari! Ja sam doputovao na tvoj lični
poziv, i molim te da uvažiš da se ja smatram u tvojoj kući gostom! Konačno, ja sam mislio da
nemam prava da na toj jubilarnoj dekorativnoj predstavi ne prisustvujem kao statist kad si ti već
preuzeo ulogu režisera! I još nešto moram da priznam: nakon onih jedanaest godina, mala me je
nostalgija pekla za svim ovim ovdje. Putujući ovamo, ja sam se nevino veselio da ću vidjeti
mamin grob, Beatrice, one naše stare slike i tebe. Da! I tebe! Ali u ovoj glembajevskoj atmosferi
krvi, ubojstava, samoubojstava, u ovoj nezdravoj atmosferi laži i intriga i histerije, odmah mi se
javila stara moja migrena. Počela me boljeti glava od svega toga. Dozvoli mi samo da primijetim
još i to: ti to ne razumiješ da nekoga može da boli glava u ovoj glembajevštini! Mi smo dvije rase,
kao što si sâm rekao: Glembajevi i Daniellijevi! Mi smo – po tebi – grčki lažljivci i Venecijanci! Ti
mene nisi nikada volio, jer konačno, unutar svog veltanšaunga, ti za to nisi imao nikakva
razloga! I baš zato jer smo nas dvojica dvije rase, ja od početka, koliko se sjećam, ne samo da
sam ti bio indiferentan nego upravo protivno: ti me nikada nisi trpio! (…)
Pred Vama su ispitni materijali drugoga dijela ispita iz Hrvatskoga jezika kojim se
ispituje književnost i jezik.
Za rješavanje ispita predviđeno je 80 minuta bez prekida.
Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih.
U svim zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor točan.
Odredite točan odgovor i obilježite ga znakom X s desne strane u ispitnoj knjižici.
Odgovore obvezno prepišite na list za odgovore.
Pozorno pročitajte prvi tekst koji se nalazi na 4. stranici u knjižici tekstova i riješite
skupinu zadataka od 1. do 16.
A.
30. Kojoj tematici pripada polazni tekst?
B.
A. pejzažnoj
B. misaonoj C.
C. socijalnoj D.
D. duhovno-religioznoj
A.
31. Koliko se puta javlja auditivni motiv u polaznome tekstu?
B.
A. nijednom
B. jedanput C.
C. dvaput
D.
D. triput
A.
24. Koji je stih točno rastavljen na slogove?
B.
a. U tr-a-vi se žu-te cvje-to-vi
b. Kru-pni se o-bla-ci bi-je-le. C.
c. Pod brije-gom iz cr-ve-nih kro-vo-va D.
d. A dal-je i-za tih kro-vo-va
A.
25. Kakav je pjesnički izraz u polaznome tekstu?
B.
a. simboličan
b. alegoričan C.
c. složen D.
d. jednostavan
A.
11. Što označava trotočje na kraju polaznoga teksta?
B.
A. jaču stanku
B. nizanje dijelova teksta C.
C. izostavljeni dio teksta
D.
D. nedovršenost teksta
12. Što znači glagol ploviti u drugome stihu druge strofe polaznoga teksta? A.
B.
A. letjeti
B. plivati C.
C. lutati
D.
D. skretati
16. Koji pisac pripada istomu književnopovijesnomu razdoblju kao i Vladimir Vidrić? A.
B.
A. Ivan Mažuranić
B. Antun Gustav Matoš C.
C. Tin Ujević
D.
D. Jure Kaštelan
Pozorno pročitajte drugi tekst koji se nalazi na 5. stranici u knjižici tekstova i riješite
skupinu zadataka od 17. do 29.
A.
34. U kojem književnome razdoblju nastaje roman Don Quijote?
B.
A. u antici
B. u srednjovjekovlju C.
C. u renesansi D.
D. u realizmu
20. Kako čitanje viteških romana utječe na Don Quijoteov svakodnevni život? A.
B.
A. Zapustio je imanje.
B. Nadahnuli su ga za lov. C.
C. Postao je bolji domaćin.
D.
D. Naučio je vještinu govora.
21. Kojom stilskom figurom Cervantes predočuje kako Don Quijote doživljava A.
de Silvine rečenice? B.
… i one zamršene rečenice njegove činile su mu se biserom,… C.
A. personifikacijom D.
B. hiperbolom
C. poredbom
D. metaforom
Postao je vitez. B.
Razbolio se i umro.
C.
Napisao je roman.
Opametio se i oženio. D.
borba s vjetrenjačama B.
kula od karata C.
knjiški moljac
trbuhom za kruhom D.
okvir B.
razrada
C.
invokacija
epizoda D.
01
10
01
11
Pozorno pročitajte treći tekst koji se nalazi na 6. stranici u knjižici tekstova i riješite
skupinu zadataka od 30. do 45.
A.
30. Tko je autor Posljednjih Stipančića?
B.
A. Josip Kozarac
B. Slobodan Novak C.
C. Vjenceslav Novak
D.
D. August Šenoa
12
HRV B IK-3 D-S007.indd 12 6.7.2011 10:32:36
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
usporedbom
onomatopejom
personifikacijom
simbolom
A. koraci na ulici
B. žamor djece
C. Gertrudin ulazak
D. dobivene pjesmice
A. ravnodušna
B. uznemirena
C. zabrinuta
D. sjetna
A. smetenim
B. sigurnim
C. odvažnim
D. zavodljivim
A. odlučnim koracima
B. lijepim odijelom
C. zbunjenim ponašanjem
D. zavodničkim pogledom
13
A.
B.
C.
D.
A.
B.
C.
D.
A.
B.
C.
D.
A.
B.
C.
D.
01
6.7.2011 10:32:36
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
14
A. izostavljeni tekst
B. prekinuti tekst
C. isprekidani govor
D. nenavedeni govor A.
B.
C.
D.
15
A.
R. Tko je Beatrice koju je Leona poželio vidjeti?
B.
očeva druga žena
majčina prijateljica C.
bratova udovica
D.
njegova bivša zaručnica
16
A. potpuno prijateljski B.
B. ispunjen podrškom C.
C. pun nerazumijevanja
D. suparnički odnos D.
A. kontekstualni sinonimi
D.
B. pravi sinonimi
C. općejezični antonimi
D. kontekstualni antonimi
17
HRV B IK-3 D-S007.indd 17 6.7.2011 10:32:36
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
52. Kojom stilskom figurom Leone opisuje svoju i očevu ulogu u proslavi jubileja u
navedenoj rečenici?
66. personifikacijom
67. metaforom
68. hiperbolom
69. simbolom A.
B.
C.
D.
A.
K. Čime se bavi Leone Glembay?
B.
slikarstvom
glazbom C.
književnošću
D.
novinarstvom
A.
L. Koji se Krležin lik također vraća kući nakon duga izbivanja?
B.
grof Maksimilijan Axelrode
student Vidović C.
Ksenija Radajeva Bobočka
D.
Filip Latinovicz
18
A. najavljuje nabrajanje
B. navodi tuđe misli
C. najavljuje objašnjenje
D. naglašava osjećaje
A.
B.
C.
D.
19
A.
65. Koji je glagolski oblik podcrtan u sljedećoj rečenici?
B.
… ti zato nisi imao nikakva razloga! C.
A. prezent
D.
B. perfekt
C. imperativ
D. pluskvamperfekt
20
U sljedećem zadatku trebate povezati sadržaj dvaju stupaca. Lijevi je stupac označen
rednim brojevima zadatka (od 1. do 5.), a desni je stupac označen slovima (od A do F).
Svaki redni broj iz lijevoga stupca povežite s odgovarajućim slovom iz desnoga stupca tako da
u tablici uz redni broj zadatka znakom X obilježite slovo točnoga odgovora.
Svaki se redni broj iz lijevoga stupca može povezati sa samo jednim slovom iz desnoga stupca.
Jedno se slovo iz desnoga stupca ne može povezati ni s jednim brojem iz lijevoga stupca.
A. B. C. D. E. F. G. H.
1.
2.
3.
4.
5.
21
U sljedećem zadatku praznine u tekstu označene su rednim brojem zadatka (od 67. do 76.), a
ponuđeni odgovori s rednim brojem zadatka navedeni su u tablici. Vaš je zadatak odrediti
točan odgovor od dvaju ponuđenih odgovora za svaku prazninu u tekstu.
Praznini u tekstu označenoj brojem pridružite točno napisanu riječ ili skupinu riječi označenu slovom.
Odgovor koji se odnosi na prazninu označenu nulom (0) naveden je kao primjer.
Odgovor obilježite znakom X uz redni broj zadatka s desne strane u ispitnoj knjižici i obvezno
ga prepišite na list za odgovore.
22
Povijest čaja (0) ___________ prije više od četiri tisuće godina. Prema legendi, otkrio ga je kineski
car Shen-Nong za jednoga od (67.) ___________ izleta godine (68.) ___________. Jednom dok su
sluge prokuhavale (69.) ___________ vodu, s obližnjeg je grmlja upalo nekoliko listova i voda je
(70.) ___________ boju. Car je popio nekoliko gutljaja (71.) ___________ i bio oduševljen aromom.
Ipak, čini se da su u čaju prvi uživali budistički (72.) ___________. U Europu je zeleni čaj stigao iz
Japana. Čaj ima zanimljivu priču i u povijesti (73.) ___________ u događaju koji se odigrao u
(74.) ___________ luci kada je u more bačen sav čaj s brodova u znak prosvjeda. Taj je događaj
nazvan (75.) ___________. Ledeni čaj i čaj u (76.) ___________ također su američki izumi.
0. A. počinje B. poćinje
67. A. mnogobrojnih B. mnogo brojnih
68. A. 2737. pr. kr. B. 2737. pr. Kr.
69. A. riječnu B. rječnu
A. B. C. D. E. F. G. H.
74.
75.
76.
23
Način pisanja
Školski esej pišite na listu za školski esej.
Obvezno pišite pisanim slovima, uredno i čitko.
Obvezno pišite crnom ili plavom kemijskom olovkom ili nalivperom.
List za koncept predviđen je kao pomoćni list i on se ne će bodovati.
Rabite ga kao pomoć u oblikovanju i pisanju školskoga eseja tako da na njemu
osmislite školski esej, a zatim ga čitko napišite na list za školski esej.
Bodovanje
Školski esej treba imati od 350 do 500 riječi.
Školski esej koji ima manje riječi od propisanoga ne će se bodovati.
Školski esej pisan velikim tiskanim slovima i neuredno ili nečitko napisan ne će
se vrjednovati ni bodovati. Ne će se vrjednovati ni bodovati školski esej čiji je
sadržaj neprimjeren i odudara od pravila za posebne slučajeve vrjednovanja
propisane Ispitnim katalogom za državnu maturu iz Hrvatskoga jezika.
1. ZADATAK
Pred Vama se (u okviru ispod) nalazi ulomak iz romana Zločin i kazna Fjodora Mihajloviča
Dostojevskoga.
Pozorno ga pročitajte.
– A kako ste doznali da sam ja napisao taj članak? Potpisao sam ga samo
jednim slovom.
– Pa slučajno, i to ovih dana. Od urednika, poznajem se s njim... Neobično me je
zainteresirao taj vaš članak.
– Koliko se sjećam, u njemu sam razmatrao psihološko stanje zločinca u toku
cijelog zločina.
– Tako je, i ustvrdili ste da je sâm čin zločina uvijek popraćen bolešću. Vrlo, vrlo
originalno, ali... ali mene nije zapravo zanimao taj dio vašeg člančića, nego jedna misao koju
ste iznijeli negdje pri kraju, ali koja je, na žalost, nejasna, samo ste je nabacili... Ukratko, ako
se sjećate, natuknuli ste kako tobože ima na svijetu ljudi koji mogu... to jest ne da mogu
nego imaju puno pravo da počinjaju svakojaka nedjela i zločine, i da se tobože zakon ne
odnosi na njih.
Raskoljnikov se podsmjehne tom grubom i namjernom izvrtanju svoje ideje.
– Kako? Šta? Pravo na zločin? Pa ne valjda zbog »utjecaja sredine«? – zapitkivaše ih
Razumihin čak pomalo preplašeno.
– Ne, ne, ne baš zbog toga – odgovori Porfirij. – Cijeli je vic u tome što se u njegovu
članku svi ljudi otprilike dijele na »obične« i »neobične«. Obični moraju biti poslušni i
nemaju prava da krše zakon zato što su, eto, obični. A neobični imaju pravo da počinjaju
svakakve zločine i da svakojako krše zakon upravo zato što su neobični. Tako je to nekako
kod vas, ako se ne varam?
– Ma kako to? Ne može biti da je tako! – promrmlja Razumihin u nedoumici.
Raskoljnikov se opet podsmjehne.
F. M. Dostojevski, Zločin i kazna
UPUTE
Smjernice za pisanje
2. ZADATAK
Pred Vama se u okvirima nalaze dvije kitice pjesme Rodu o jeziku Petra Preradovića i tekst
Moj hrvatski je lijep Sunčane Škrinjarić.
Pozorno ih pročitajte.
Rodu o jeziku
UPUTE
Smjernice za pisanje
HRVB.10.HR.R.K1.32
99
Pred Vama su ispitni materijali prvog dijela ispita iz Hrvatskog jezika kojim se
ispituje književnost i jezik.
Za rješavanje prvog dijela ispita predviđeno je 80 minuta bez stanke.
Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih.
Pozorno pročitajte sve upute za rješavanje koje se nalaze ispred svake skupine
zadataka.
I. Književnost
Zadatci vezani za polazni tekst
Prvi tekst
A.
34. Koja je stilska figura uporabljena u sintagmi more zlato?
B.
A. epitet
B. metafora C.
C. oksimoron D.
D. poredba
A.
35. U kojem stihu more pozdravlja samo sebe?
B.
A. u drugom
B. u četvrtom C.
C. u desetom
D.
D. u jedanaestom
A.
36.Kojom je vrstom stiha napisan sljedeći
B.
stih? sjedimo skupa na žalu vrh brijega
C.
A. devetercem
D.
B. desetercem
C. jedanaestercem
D. dvanaestercem
Drugi tekst
Francesco Petrarca
LVI.
Blažen bio dan, mjesec i doba,
godina i mjesto i predjel i vrijeme,
kad su moje usne zadrhtale nijeme,
a njene me oči svezale ko roba.
A.
9. Koji je hrvatski petrarkist napisao pjesmu po uzoru na Petrarkin LVI. sonet?
B.
A. Džore Držić
B. Hanibal Lucić C.
C. Marin Držić D.
D. Šiško Menčetić
Treći tekst
A.
13. Koji su stihovi poslovični?
B.
A. Pak gdje vidje kakav plijen C. Sramota je takome junaku
Haračlije ljute vuku, Kupit hàrač, ne skupit haráča, C.
B. Al’ i dobra u junaka D. Avaj, Bože, što će odsad biti, D.
Dremne katkad ruka hrabra. Kad već dosad vlasi bjehu krivi!
A.
14. U kojem stihu pripovjedač iznosi svoj stav o agi?
B.
A. Sad nadlijeće ine Turke skokom
B. Dobar junak, da je čovjek taki! C.
C. Mješte jánjca mrka kosnu vuka,
D.
D. Planu aga kano plamen živi.
Četvrti tekst
Istrčao sam oko jedanaest sati u noći. Bio je grozan prizor. Sa stijene se vidjelo po mjesečini kako
ključaju podmukle bujice jurišajući na njive, livade i živice, na sve… Široka je dolina od vrha do dna
postala jedincato olujno more u huci vjetrova. Kada bi mjesec izašao iz oblaka i zaustavio se, preda
mnom se valjala i hučala razlivena voda i u njoj njegov divni i strašni odraz. Tada bih se naježio od
straha, ali i od – žudnje! Raširio bih ruke, stajao nad ponorom i duboko disao htijući dolje, dolje…
Potonuo bih u neko milje, u želju da bacim dolje sve svoje jade, sve svoje patnje, pa da se izgube u
vrenju valova! Oh, samo da je dići noge s tla i svim je mukama kraj, ali za nešto takvo nemaš snage!
36. Još mi nije otkucao posljednji sat! Osjećam to. Oh, Wilhelme, silno bih volio da nisam čovjek,
nego da sam biće kadro vihorom derati oblake, dohvatiti valove! Hoće li meni, sužnju na zemlji, ta
slast jednom biti darovana!?
10
A. naježiti se od straha C.
B. podmukla bujica
D.
C. potonuti u milje
D. sužanj na zemlji
A.
19. Što o Wertheru iskazuje sljedeća rečenica?
B.
Raširio bih ruke, stajao nad ponorom i duboko disao htijući dolje, dolje...
C.
A. Odustaje od životne borbe. D.
B. Oduševljen je prirodom.
C. Želi putovati.
D. Boji se oluje.
11
Peti tekst
Bakantica, Venera savila svoje oble lakte oko moga vrata… Ja osjetih na obrazima drhat njezinih punih,
labudove bjeloće grudi… njezinih alabastrovnih ramena… i noć je sakrila svu tajanstvenost, sav čar i
dražest, svu milinu ljubavi naše… grijeha našega…! Tako vihar oruni cvijet nježnim ružinim stabljikama,
pa često slomi i uništi iste stabljike! (…) Tako je rajska zmija ljepotom zabranjena voća omamila prve
ljude u raju i survala ih u suznu zemaljsku dolinu bijede i nevolje! (…) Oh, kako li si razbludno razgalila
svoje ubavo tijelo, ti gola božice ljepote, tamo u zlatnim okvirima! Mecena te namjestio u ove ružičaste
odaje Venere Laure!… Odvrni oči, Ivice, zrcalo te izdaje! (...) Što je naslikana ruža prema cvijetu što
raste, buja i napunja zemske prostore milinom mirisa svoga…? Oh, majko moja, ti priprosta, ti pobožna
seljanko! Stid me… stid… (…) Ah, kako mi duša trne od neke neopisive groze, hladnoće, zapuštenosti,
zlovolje, slasti; ognja nebeskoga, anđeoske i paklene raskoši; poleta, zanosa i ushićenja… Stid… stid
me!… Odvrni oči od svega, odvrni… sakrij se!...
12
A.
22. Koja sintagma ukazuje da je riječ o istodobno privlačnoj i opasnoj ženi?
B.
A. naslikana ruža
B. oganj nebeski C.
C. pobožna seljanka
D.
D. rajska zmija
13
HRV B IK-1 D-S010.indd 13 7.11.2012 11:16:39
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
Šesti tekst
Sergije Kirilovič Kyriales gleda zbunjenog, živčano podrovanog čovjeka pred sobom i misli o svojim
vlastitim živčanim podrovanostima. „Kad bi taj slikarski slaboumnik znao kako tu s njim razgovara
jedan slabić, jedna ruševina od čovjeka, sagnjila stara krpa kojom ne bi nitko više mogao da otre
ničije obuće! On znade, po svom oštroumnom iskustvu staroga dijalektičara, da je najveća vještina u
borbi riječima da se protivnik pobije njegovim vlastitim citatima. Čitati slaboće u mislima svoga
partnera i isticati tuđe intimne slaboće, da slabići čuju sami sebe, to je prvo slovo svake dijalektike! A
kad bi netko mogao da pročita njegove vlastite misli, kako bi onda sve to ispalo žalosno! Od prvoga
dana on je primijetio da taj slikar tu pred njim sumnja u samoga sebe, a naročito u svoje slikarske
sposobnosti! I tu ga je onda prihvatio kao pas prepelicu! A sada (kroz maglu rakije pomalo ga i žali)
iznervirao ga je, a sve to nema naročitog smisla! (...)”
14
A. na filozofe B.
B. na Kyrialesa C.
C. na slabiće
D. na slikara D.
01
15
Sedmi tekst
Plaut, Škrtac
EUKLION: Da te ojadim
te jadna jadno živiš, prema zasluzi!
(…)
00
16
17
Osmi tekst
HELMER: Dušo, ja bih za tebe radio noć i dan, trpio bih glad i muke, ali nema toga čovjeka koji će
za svoje bližnje žrtvovati svoju čast!
NORA: Tisuće i tisuće žena čine upravo to!
HELMER: Ti govoriš, ti misliš kao dijete.
NORA: Moguće. Ali ti niti govoriš niti misliš kao muž kakvog bih si željela. Čim si prestao paničariti
R. ne zbog mene, nego zbog onog što si mislio da se tebi može dogoditi – kad je sve prošlo,
ponašao si se kao da se ništa nije ni dogodilo. Što se tebe tiče, mogao si me vratiti na moje staro
mjesto. Opet sam bila tvoja draga ptičica, tvoja lutka koju odsad moraš još više maziti i paziti jer je
tako krhka i lomljiva. (Ustajući.) U tom su mi se trenutku otvorile oči. Osam sam godina živjela sa
strancem, rodila s njim troje djece. Ne mogu to podnijeti! Najradije bih samu sebe rastrgla u sto
komada!
HELMER (tužno): Vidim, vidim. Između nas se otvorio ponor. Ali, Nora, mi ga možemo
premostiti, zatrpati.
NORA: Ova žena kakva sam sad, ne može biti tvoja supruga.
HELMER: Ja ću se promijeniti.
NORA: Možda – kad ti oduzmu lutku.
HELMER: Nora, ne ostavljaj me! Ja to ne razumijem!
NORA (odlazi nadesno unutra): Baš zato i moram. (Ona se vraća sa šeširom i zimskim kaputom
i nosi malu putnu torbu, koju meće na stolicu pokraj stola.)
18
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
19
I. Književnost
Otprilike u isto vrijeme, u prvoj polovici 17. stoljeća, kad djeluju velikani zlatnog
doba španjolske književnosti Pedro Calderón de la Barca i Lope de Vega, svoje
tekstove piše i ________________.
A. Hanibal Lucić
B. Ivan Gundulić
C. Marin Držić
D. Mavro Vetranović A.
B.
C.
D.
20
1. barok
2. klasicizam
3. naturalizam
4. realizam
A.
B.
C.
D.
dadaizmu
ekspresionizmu
impresionizmu
D. nadrealizmu A.
B.
C.
D.
21
HRV B IK-1 D-S010.indd 21 7.11.2012 11:16:40
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
I. Književnost
Zadatci bez polaznog teksta
U zadatcima višestrukog izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor točan.
Odredite točan odgovor i obilježite ga znakom X s desne strane u ispitnoj knjižici.
Odgovore obvezno prepišite na list za odgovore.
22
HRV B IK-1 D-S010.indd 22 7.11.2012 11:16:40
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
48. Kako se naziva politički i kulturni pokret mladih intelektualaca školovanih u Beču, A.
Grazu i Pešti koji je tridesetih godina 19. stoljeća bitno odredio razvitak hrvatske B.
književnosti?
C.
A. humanizam
D.
B. ilirizam
C. prosvjetiteljstvo
D. protorealizam
A.
49. Koji je pisac pisao prozu u trapericama?
B.
A. Antun Šoljan
B. Ivan Aralica C.
C. Ivo Brešan
D.
D. Nedjeljko Fabrio
23
I. Književnost
Zadatci bez polaznog teksta
Zadatci povezivanja
U sljedećim zadatcima trebate povezati sadržaj dvaju stupaca. Lijevi je stupac obilježen
rednim brojevima zadatka (od 1. do 5.), a desni je stupac obilježen slovima (A, B i C).
Svaki pojam iz lijevog stupca povežite s odgovarajućim pojmom iz desnog stupca tako da
uz redni broj zadatka u tablici znakom X obilježite slovo točnog odgovora.
Svaki se pojam iz lijevog stupca može povezati samo s jednim pojmom iz desnog stupca.
Svaki se pojam iz desnog stupca može povezati jedanput ili više puta.
Svaki se od pojmova mora povezati.
Odgovore obvezno prepišite na list za odgovore.
24
25
U zadatcima višestrukog izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor točan.
Odredite točan odgovor i obilježite ga znakom X s desne strane u ispitnoj knjižici.
Odgovore obvezno prepišite na list za odgovore.
A.
54. U kojoj je riječi provedeno jednačenje po mjestu tvorbe?
B.
A. brži
B. nastamba C.
C. plićak D.
D. svjedodžba
A.
55. Koja je riječ pravilno napisana?
B.
A. podhladiti
B. podkopati C.
C. potcrtati
D.
D. potpisati
26
58. Koja je rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikih i malih slova? A.
B.
A. Pomoć unesrećenima pružili su Ujedinjeni narodi i crveni križ.
B. Pomoć unesrećenima pružili su Ujedinjeni Narodi i Crveni Križ. C.
C. Pomoć unesrećenima pružili su Ujedinjeni Narodi i Crveni križ.
D.
D. Pomoć unesrećenima pružili su Ujedinjeni narodi i Crveni križ.
27
1. svesčić B.
2. sveščić
C.
3. svezčić
4. svežčić D.
1. slete B.
2. sljeću C.
3. slijeću
4. slijetaju D.
1. stupajući B.
2. stupavši
C.
3. stupeći
4. stupivši D.
01
28
29
30
31
HRVB.10.HR.R.K2.08
HRV B IK-2 D-S010
0280 12
Način pisanja
Školski esej pišite na listu za školski esej.
Obvezno pišite pisanim slovima, uredno i čitko.
Obvezno pišite crnom ili plavom kemijskom olovkom ili nalivperom.
List za koncept predviđen je kao pomoćni list i on se ne će bodovati.
Rabite ga kao pomoć u oblikovanju i pisanju školskog eseja tako da na njemu
osmislite školski esej, a zatim ga čitko napišite na list za školski esej.
Bodovanje
Školski esej treba imati od 350 do 500 riječi. Školski esej koji ima manje riječi od
propisanog ne će se bodovati. Školski esej pisan velikim tiskanim slovima i
neuredno ili nečitko napisan ne će se vrjednovati ni bodovati.
Ne će se vrjednovati ni bodovati školski esej čiji je sadržaj neprimjeren i odudara
od pravila za posebne situacije vrjednovanja propisane Ispitnim katalogom za
državnu maturu iz Hrvatskog jezika.
Sve smjernice za pisanje morate uvrstiti u svoj školski esej.
Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju školskog eseja.
Bodovat će se poznavanje i razumijevanje teksta, povezanost teksta i
uporaba hrvatskog jezika.
Pred Vama se u okviru nalazi ulomak iz romana Posljednji Stipančići Vjenceslava Novaka.
Pozorno ga pročitajte.
Slijede upute i smjernice za pisanje školskog eseja.
Pozorno ih pročitajte.
Teče godina hiljadu osamsto trideset i četvrta, a zimi je. U malenoj, niskoj, pokućstvom
prenatrpanoj sobici zrak je pretopao i težak, te ga slabe Lucijine prsi udišu s očitom mukom. Tik
podnožja dvaju velikih kreveta dopire svojom šiljatom kapom obla, željezna peć do samoga
stropa. Na širokom borôu koči se između šalica i drugog porculanskog posuđa starinska ura s
glazbalom i s kukavicom; težak, ovelik i okrugao stol s urezanim arabeskama od raznobojna drva
okružen je sa šest tamnocrvenih mekanih stolica, kanapetom i ogromnim starinskim
naslonjačem, u kojemu Lucija gotovo sav dan probavi. Na stolu gori u visokoj mjedenoj svjetiljci u
jednom od triju rožaka nemoćno i neveselo svjetlo. Dva prozorčića s dvostrukim staklom i vrata
zatisnuta su vrlo pomno kudjeljom, a zrak je u sobi još više iskvaren i nasićen isparinama s peći,
po kojoj Valpurga pospe sad nešto smrvljena sladora, a sad je polije octom, te od kađenja
borovice, što je ona sipa po žeravici na željeznoj lopatici. Kad je naime jednom Luciji vrlo pozlilo
bilo, sklonila se njezina mati da joj pozove liječnika; ali kad je taj odrešito zahtijevao zračenje
sobe, gdje boravi bolesnica, zahvalila mu gospođa Valpurga na dalnjim posjetima s neslomljivom
odlukom, da se već nikada ne uteče za pomoć bezdušniku, koji bi joj eto ubio dijete; ona je bila
uvjerena, da je prehlada jedan jedini izvor svim teškim bolestima.
(…)
Kako bi rado otvorila prozor, da vidi bilo kakav život na ulici! Ta njoj je evo po majčinoj odredbi
već blizu dvije godine ograničeno sve znanje o životu u gradu samo na kazivanje poslužavke
Gertrude! A danas u toj burnoj, zagonetnoj noći nema tako dugo ni Gertrude, da unese malo –
samo malo života u tu vječnu tišinu, gdje se čini, da pod žutim nemoćnim svjetlom uljenice
umire sve, što je okružuje, laganom smrću starosti.
UPUTE
HRVB.12.HR.R.K1.32
HRV B IK-1 D-S012
0293 12
99
Pred Vama su ispitni materijali prvog dijela ispita iz Hrvatskog jezika kojim se ispituje
književnost i jezik.
Za rješavanje prvog dijela ispita predviđeno je 80 minuta bez stanke.
Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih.
Pozorno pročitajte sve upute za rješavanje koje se nalaze ispred svake skupine
zadataka.
I. Književnost
Zadatci vezani za polazni tekst
Prvi tekst
A.
2. Kojim je osjetilnim podražajem prikazan motiv grive u polaznom tekstu?
B.
A. auditivnim
B. gustativnim C.
C. olfaktivnim
D.
D. vizualnim
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
Drugi tekst
Homer, Ilijada
A.
39. Na što se odnosi izraz Aleksandrov grijeh?
B.
A. na krađu Ahilejeva štita
B. na prisvajanje Briseide C.
C. na Patroklovo ubojstvo D.
D. na otmicu Helene
A.
40. Što znače sljedeće Helenine riječi?
B.
I med potomcima pjesme da o nama dvoma će biti.
C.
A. Njihova će ljubav postati pjesničkom temom. D.
B. Njihova će ljubav uroditi potomstvom.
C. Njihova će ljubav izazvati zavist.
D. Njihovu će ljubav štititi bogovi.
A.
41. Koje značenje ima spoj riječi stanovito srce u polaznom tekstu?
B.
A. čestito srce
B. otvoreno srce C.
C. plašljivo srce D.
D. pouzdano srce
Treći tekst
00
12. Kako se lirski subjekt u polaznom tekstu odnosi prema svojim postupcima? A.
B.
A. Ravnodušan je prema njima.
B. Nesretan je zbog njih. C.
C. Radostan je zbog njih.
D.
D. Ponosan je na njih.
A.
13. Kakvom se prikazuje žena u polaznom tekstu?
B.
A. bludnom
B. pohlepnom C.
C. prevrtljivom
D.
D. taštom
A.
14. Kako se naziva strofa kojom je pisan polazni tekst?
B.
A. oktava
B. osmerac C.
C. sestina
D.
D. šesterac
15. Koje je književno razdoblje prethodilo razdoblju u kojem je stvarao Ivan Gundulić? A.
B.
A. antika
B. barok C.
C. realizam
D.
D. renesansa
Četvrti tekst
10
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
a. borbenost Crnogoraca
b. pasivnost Crnogoraca
c. strah Crnogoraca
d. prkos Crnogoraca
a. eufemizam
b. hiperbola
c. ironija
d. kontrast
a. u 16. stoljeću
b. u 17. stoljeću
37. u 18.
stoljeću D. u 19.
stoljeću
11
A.
B.
C.
D.
A.
B.
C.
D.
A.
B.
C.
D.
A.
B.
C.
D.
A.
B.
C.
D.
01
18.7.2012 15:16:37
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
Peti tekst
Kad se Stipančić – zlovoljan gotovo neprestano u kući što poradi Jurjeva otezanja s ispitima a
što poradi Lucije kojoj ponosnu ćud nije mogao nikako po svoju svinuti – tužio na boležljivost, vikao
je kanonik svojim ponosnim glasom koji se čuo čak na ulicu:
– Ne daj se! (...) Potekli smo od jakih panjeva, a ta boljetica, to je samo vrenje i čišćenje sokova
u proljetno doba. Vidio sam dolje tvoju Luciju... (…) Ljepotom se bacila na majčin rod. Koliko će joj
biti godina?
– Šesnaest – sedamnaest – osamnaest – tako nešto. Bome da ne znam sâm pravo, no o tom
će joj već točnije voditi račune mati.
– Svakako doba gdje otimlju mah kojekakve misli. (...) Ima očeve zaljubljene oči, samo u
potenciji, jer su njezine crne pa sijevaju kao vatra. (...)
A Juraj? Kako Juraj?
– Ovo proljeće svršava… Mnogo mu je otelo vremena učenje mađarskoga jezika, ali sad
je svladao i to.
– Mađarskoga? – Vukasoviću se smrači lice. No dalje nije o tom govorio. Taj oblak na
Vukasovićevu čelu nije izbjegao Stipančiću, a bilo mu je, dašto, i neprilično razgovarati o Jurju. Mûk
što je prekinuo živahan Vukasovićev govor, nije umio ni sâm kanonik brzo svladati. Po glavi su mu
išli stihovi iz pjesme što ju je nedavno od mladoga Štoosa na dar u rukopisu dobio: Vre i svoj jezik
zabit Hrvati hote, ter drugi narod postati! Da ih sada cituje Stipančiću?
12
21. Koja Lucijina osobina, prema polaznom tekstu, izaziva Stipančićevu zlovolju? A.
B.
A. boležljivost
B. nepokorivost C.
C. privlačnost
D.
D. vatrenost
A.
22. Što u polaznom tekstu znači sljedeća Vukasovićeva rečenica?
B.
Potekli smo od jakih panjeva...
C.
A. Nastavili smo šumarsku tradiciju.
D.
B. Prevladali smo tešku bolest.
C. Priprosti smo i jednostavni.
D. Čvrsti smo i postojani.
23. Zašto Stipančić, prema polaznom tekstu, ne zna koliko Lucija ima godina? A.
B.
A. jer joj je bolest prikrila godine
B. jer želi zatajiti njezine godine C.
C. jer je godinama nije vidio
D.
D. jer mu nije važna
13
Šesti tekst
Katerina Ivanovna se ukipi ondje gdje je i stajala, kao da ju je grom ošinuo. Nije mogla shvatiti
kako je Petar Petrovič mogao poreći gostoprimstvo njena oca. Čim je izmislila to gostoprimstvo,
odmah je sveto povjerovala u to. Prenerazio ju je i poslovan i hladan ton Petra Petroviča, u kojem se
osjećala i neka prezirna prijetnja. A i svi se nekako malo-pomalo stišali kad se on pojavio. Taj
„poslovni, ozbiljni” čovjek i suviše je odudarao od cijelog ovog društva, a i vidjelo se da je došao radi
nečeg važnog i da ga je valjda kakav neobičan razlog doveo u ovo društvo, pa će se odmah nešto
dogoditi, nešto zbiti. Raskoljnikov, koji je stajao do Sonje, ukloni se da ga propusti; Petar Petrovič
kao da ga nije ni primijetio. Začas se pojavi na pragu i Lebezjatnikov, ali ne uđe u sobu, nego
zastane, također obuzet nekom osobitom radoznalošću, gotovo začuđen; poče slušati, ali kao da
dugo nije mogao nešto shvatiti.
14
27. Kako je Katerina Ivanovna shvaćala očevu gostoljubivost, prema polaznom tekstu? A.
B.
A. Nezadovoljna je očevom gostoljubivošću.
B. Prestrašila se očeve gostoljubivosti. C.
C. Začudila se očevoj gostoljubivosti.
D.
D. Umislila je očevu gostoljubivost.
15
HRV B IK-1 D-S012.indd 15 18.7.2012 15:16:37
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
Sedmi tekst
Sofoklo, Antigona
16
18.7.2012 15:16:37
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
35. Zašto bi Antigona, prema djelu u cjelini, trebala zavrijediti zlatnu čast? A.
B.
A. zbog ljubavi prema bratu
B. zbog ljubavi prema gradu C.
C. zbog ljubavi prema vladaru
D.
D. zbog ljubavi prema zaručniku
17
Osmi tekst
LEONE: Da, samo to! Eto, onog kriminalnog noćašnjeg ja sam se godinama bojao. Kao jaguar s
podvinutim repom, tako sam obilazio ovu svoju tajnu. Ja jedanaest godina nisam dolazio u ovu kuću od
straha pred zločinom, a kad sam se ipak jednog dana pojavio ovdje, namirisao sam odmah krv.
U ovoj magli, među ovim mrtvacima, ja sam se instinktivno nečeg bojao, a opet sam u sebi
perverzno uživao da će se ipak dati zgodna prilika. I kada se onda prilika doista vrlo zgodno stvorila,
mjesto da se maknem od ponora, ja sam upravo majmunski neinteligentno skakao oko njega dok se
onda sve skupa nije strovalilo! Još u posljednjoj sekundi meni je bilo jasno da će se dogoditi zlo, ali
je strast bila jača od pameti! Glembajevski imperativ, taj me je svladao, i ja sam se zaprljao u svojoj
vlastitoj krvi. Sve je to kaos, draga moja Beatrice! Sve je to tako strašno! (...)
ANGELIKA miluje ga toplo i samilosno kao bolesno dijete: Ne, Leone, sve to nije tako crno. Vidjeti i
znati da nemaš sposobnosti da protiv svega toga nešto učiniš, to bi bilo grozno i beznadno. Ali sve
tako jasno i razumno gledati nije ni najmanje strašno. To znači imati snage, unutarnje, više snage,
da se čovjek odupre svojim tamnim nagonima: to znači osjećati mogućnost spasa.
18
36. Koju svoju osobinu iskazuje Leone spojem riječi jaguar s podvinutim repom? A.
B.
A. neodlučnost
B. odrješitost C.
C. oholost
D. ravnodušnost D.
37. Što Leone naziva zlom u sljedećoj rečenici, prema djelu u cjelini? A.
B.
Još u posljednjoj sekundi meni je bilo jasno da će se dogoditi zlo,...
C.
A. baruničinu smrt
B. majčinu smrt D.
C. očevu smrt
D. sestrinu smrt
A.
39. Tko je Angelika?
B.
A. Silberbrandtova ljubavnica
B. udovica Leoneova brata C.
C. majka Fanike Canjeg
D.
D. Leoneova sestra
19
I. Književnost
Zadatci bez polaznog teksta
klasicizam
realizam
renesansa
romantizam
A.
B.
C.
D.
20
A. Charlesa Baudelairea
B. Stéphanea Mallarméa
C. Arthura Rimbauda
D. Paula Verlainea
A. barokne melodrame
B. klasicističke tragedije
C. naturalističke drame
D. srednjovjekovnog prikazanja
21
I. Književnost
U zadatcima višestrukog izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor točan.
Odredite točan odgovor i obilježite ga znakom X s desne strane u ispitnoj knjižici.
Odgovore obvezno prepišite na list za odgovore.
46. U kojem djelu Ivan Gundulić u skladu s vizijom o baroknom slavizmu Poljake smatra A.
svojim narodom? B.
A. u Dubravki C.
B. u Osmanu
C. u Prozerpini ugrabljenoj D.
D. u Suzama sina razmetnoga
22
HRV B IK-1 D-S012.indd 22 18.7.2012 15:16:37
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
80. Tko je autor novelističkih zbirki Iverje, Novo Iverje i Umorne priče? A.
B.
1. Antun Gustav Matoš
2. Dinko Šimunović C.
3. Janko Leskovar
D.
4. Milutin Cihlar Nehajev
A.
82. Koju je pjesničku zbirku napisao Tin Ujević?
B.
1. Ex Ponto
2. Kolajna C.
3. Plandovanja D.
4. Preobraženja
A.
83. Koji pjesnik pripada krugovašima?
B.
1. Dobriša Cesarić
2. Dragutin Tadijanović C.
3. Miroslav Krleža
D.
4. Slavko Mihalić
23
I. Književnost
Zadatci povezivanja
U sljedećim zadatcima trebate povezati sadržaj dvaju stupaca. Lijevi je stupac obilježen
rednim brojevima zadatka (od 1. do 5.), a desni je stupac obilježen slovima (A, B i C).
Svaki pojam iz lijevog stupca povežite s odgovarajućim pojmom iz desnog stupca tako da
uz redni broj zadatka u tablici znakom X obilježite slovo točnog odgovora.
Svaki se pojam iz lijevog stupca može povezati samo s jednim pojmom iz desnog stupca.
Svaki se pojam iz desnog stupca može povezati jedanput ili više puta.
Svaki se od pojmova mora povezati.
Odgovore obvezno prepišite na list za odgovore.
24
25
U zadatcima višestrukog izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor točan.
Odredite točan odgovor i obilježite ga znakom X s desne strane u ispitnoj knjižici.
Odgovore obvezno prepišite na list za odgovore.
A.
W. Koja je riječ pravilno napisana?
B.
rasčupati
raščupati C.
razčupati D.
ražčupati
A.
X. U kojoj je riječi a nepostojano?
B.
dešnjak
junak C.
luđak
D.
momak
26
A.
60. U kojoj je rečenici posvojna zamjenica pravilno uporabljena?
B.
A. Odgovor možete pronaći u vašim udžbenicima.
B. Uvijek smo čvrsto branili naše interese. C.
C. Dala sam roditeljima tvoju adresu.
D.
D. Pokaži razredu tvoj rad.
27
1. sikčući B.
2. sikćući
C.
3. siktajući
4. sikteći D.
1. ljubi B.
2. ljubiše
C.
3. ljublja
4. ljubljaše D.
01
28
brz ‒ brži B.
brz ‒ hitar C.
brz ‒ lagan
brz ‒ spor D.
S. Što su hispanizmi? A.
01
29
A. u 14. stoljeću B.
B. u 15. stoljeću
C.
C. u 16. stoljeću
D. u 17. stoljeću D.
01
30
31
HRVB.12.HR.R.K2.08
HRV B IK-2 D-S012
0296 12
Način pisanja
Školski esej pišite na listu za školski esej.
Obvezno pišite pisanim slovima, uredno i čitko.
Obvezno pišite crnom ili plavom kemijskom olovkom ili nalivperom.
List za koncept predviđen je kao pomoćni list i on se ne će bodovati.
Rabite ga kao pomoć u oblikovanju i pisanju školskog eseja tako da na njemu
osmislite školski esej, a zatim ga čitko napišite na list za školski esej.
Bodovanje
Školski esej treba imati od 350 do 500 riječi. Školski esej koji ima manje riječi od
propisanog ne će se bodovati. Školski esej pisan velikim tiskanim slovima i
neuredno ili nečitko napisan ne će se vrjednovati ni bodovati.
Ne će se vrjednovati ni bodovati školski esej čiji je sadržaj neprimjeren i odudara
od pravila za posebne situacije vrjednovanja propisane Ispitnim katalogom za
državnu maturu iz Hrvatskog jezika.
Sve smjernice za pisanje morate uvrstiti u svoj školski esej.
Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju školskog eseja.
Bodovat će se poznavanje i razumijevanje teksta, povezanost teksta i
uporaba hrvatskog jezika.
UPUTE
HRVB.11.HR.R.K1.32
99
Pred Vama su ispitni materijali prvog dijela ispita iz Hrvatskog jezika kojim se ispituje
književnost i jezik.
Za rješavanje prvog dijela ispita predviđeno je 80 minuta bez stanke.
Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih.
Pozorno pročitajte sve upute za rješavanje koje se nalaze ispred svake skupine
zadataka.
I. Književnost
Zadatci vezani za polazni tekst
Prvi tekst
A.
44. Koju Kristovu osobinu S. S. Kranjčević ističe u polaznom tekstu?
B.
A. iskrenost
B. odanost C.
C. plemenitost D.
D. požrtvovnost
A.
45.Koja je pjesnička figura uporabljena u sljedećem
B.
stihu? I što smo nebu bliži, sve od neba smo – dalji.
C.
A. eufemizam
D.
B. oksimoron
C. paradoks
D. sinegdoha
01
Drugi tekst
A.
34. Koji se motiv javlja u svim trima strofama?
B.
a. motiv ljubavi
b. motiv sna C.
c. motiv svjetla
D.
d. motiv zvijezda
A.
35. Koju je figuru konstrukcije pjesnik uporabio u trećoj strofi?
B.
a. elipsu
b. pleonazam C.
c. polisindeton
D.
d. simploku
A.
36. Koja je poetika karakteristična za Dobrišu Cesarića?
B.
a. poetika mističnosti
b. poetika običnosti C.
c. poetika šokantnosti D.
d. poetika zaigranosti
Treći tekst
00
A.
13. U kojem je stihu riječ o auditivnim podražajima?
B.
A. Zlatimi žicami sjahu se poplitci,
B. a trepetljicami zvonjahu uvitci; C.
C. svitlo čarljeniti ja rubin na parstih,
D.
D. sjati se na bedrih prehitro kovan pas.
A.
14. Čime je Judita u polaznom tekstu izjednačena s kraljicami i banicami?
B.
A. bogatstvom
B. dostojanstvom C.
C. izgledom
D.
D. ugledom
Četvrti tekst
Kada se ušeprtljiše Zagrepčani radi onijeh grbova na zgradi državne financije, zovne usplahirena
vlast u pomoć vojsku.
(…)
38. Soldati ideju, bežimo!
39. Nedem, makar fratri padali!
40. Ali, Pepica, draga, lublena Pepica…
41. Nedem, Joškec, nedem! Kaj mi moreju ovi grintavci? Ja nis’ niš kriva!
(…)
Poslije nekoliko sati jedva nađe poštovani Pogačić svoju ženu.
(…)
Nebavac Pogačić zapuca zdvojno prstima, udari se tronoškom po čelu, stane Pepicu podizati na
noge i pipati joj srce. No Pepičino je junačko srce stalo da se malo odmori. I zlosrećnik otrči u
najbližu rakijašnicu i baci u kljun čitav polić rakije.
(…)
I nju i njega zakopaše krišom – krišom, dragi čitaoče, krišom…
10
A.
18. Koja je stilska figura uporabljena u sljedećoj rečenici?
B.
No Pepičino je junačko srce stalo da se malo odmori.
C.
A. eufemizam
D.
B. hiperbola
C. paradoks
D. personifikacija
A.
19. Kako su, prema polaznom tekstu, zakopali Pogačića i njegovu ženu?
B.
A. javno
B. plačući C.
C. potajno
D.
D. slaveći
11
Peti tekst
Mnogima se već pričinilo da je život čovjeka samo san, a i mene, kamo god pošao, obuzima to
čuvstvo. Kad pomislim na granice kojima su ograničene istraživačke i djelotvorne snage čovjeka;
kad vidim da svaka djelatnost teži za tim da bismo zadovoljili potrebe koje opet nemaju druge svrhe i
cilja nego da našu bijednu egzistenciju produže te da se napokon, mozgajući o nekim točkama
spoznaje smirimo a da to nije mir nego rezignirano snatrenje, pa zidove među kojima smo zatvoreni
oslikamo šarenim likovima i svijetlim vidicima ‒ ‒ ‒ Sve mi to, Wilhelme, oduzima riječ pa ostajem
nijem. Povlačim se u se i nalazim čitav jedan svijet!
12
A.
22. Zašto se, prema polaznom tekstu, Werther povlači u sebe?
B.
A. jer je nezadovoljan svijetom u kojem živi
B. jer će tako produžiti svoju egzistenciju C.
C. jer se želi posvetiti istraživanju
D.
D. jer je želio biti zatvoren i sam
24. Što Werther, prema polaznom tekstu, pronalazi u svojem unutarnjem svijetu? A.
A. besmisao B.
B. nezadovoljstvo C.
C. ograničenost
D. smisao D.
13
HRV B IK-1 D-S011.indd 13 24.1.2012 9:12:51
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
Šesti tekst
14
A.
28. Što znači riječ hvastavost u polaznom tekstu?
B.
A. hvalisavost
B. nemilosrdnost C.
C. potkupljivost
D.
D. prijetvornost
30. Koji konačan cilj želi ostvariti Rastignac u kontekstu cjelovitog romana? A.
B.
A. oženiti se pripadnicom visokog društva
B. naučiti skrivati vlastite emocije C.
C. uspeti se na društvenoj ljestvici
D. ostati iskren u visokom društvu D.
15
Sedmi tekst
16
17
HRV B IK-1 D-S011.indd 17 24.1.2012 9:12:51
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
Osmi tekst
SILBERBRANDT: Teologija naučava samo to da je subjektivni život tek jedna prolazna faza u
mnogo ogromnijim metafizičkim kompleksima. Kompleksima mnogo neshvatljivijim nego što se to
nama s našeg uskog antropocentričkog gledišta čini. Život naš je kao stranica knjige koja je u božjim
rukama. DR. ALTMANN: A medicina naučava pak samo to da je subjektivni život tek jedna prolazna
faza u organskom razvoju nekih izvjesnih kompleksa čije se funkcije mogu točno odrediti. Medicinski
slučaj Glembay je vrlo jednostavan i određen! Medicinski slučaj Glembay nastao je od
poremećenosti funkcije srca, i kad je ta funkcija uslijed izvjesnih razloga prestala, medicinski slučaj
Glembay je paralelno s time prestao. Faza ugljika i amonijaka je samo kemijska posljedica tog
medicinskog slučaja. Vrlo jasna i logična posljedica.
SILBERBRANDT: Tu se, pardon, s logikom nikako ne može proći. To je isto tako kao kad
biste amazonsku prašumu htjeli rasvijetliti jednom švedskom šibicom! (...)
LEONE zamišljen, kao za sebe: U smrti rastapaju se stvari kao cukor u kavi. Smrt je zapravo vrlo
duboka: u nju se ulazi kao u zdenac kada je ljeto. Vani ostaje vedrina, miris trave, a u smrti je
vlažno i tamno kao na dnu zdenca. Ledeni dah groba vonja iz mrtvačkih usta. A onda poslije svega
ostaje groteska: crni salonrok na bijelom platnu. I tko bi mogao da dematerijalizira taj crni salonrok
na bijelom platnu, da to dematerijalizira i prenese na papir?
18
A.
39. Što, prema polaznom tekstu, znači poredba u sljedećoj rečenici?
B.
U smrti rastapaju se stvari kao cukor u kavi.
C.
A. Smrt je uznemirujuća.
D.
B. Smrt je nestajanje.
C. Smrt je okrjepa.
D. Smrt je slatka.
40. Koju je stilsku figuru uporabio Leone u izrazu crni salonrok na bijelom platnu? A.
B.
A. antitezu
B. gradaciju C.
C. hiperbolu
D.
D. oksimoron
19
I. Književnost
ironije
metafore
oksimorona
paradoksa
A.
B.
C.
D.
20
A. Posljednji Stipančići
B. Prijan Lovro
C. Tena
D. U registraturi A.
B.
C.
D.
21
I. Književnost
U zadatcima višestrukog izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor točan.
Odredite točan odgovor i obilježite ga znakom X s desne strane u ispitnoj knjižici.
Odgovore obvezno prepišite na list za odgovore.
44. Koja od navedenih stilskih figura nastaje promjenom osnovnog značenja riječi? A.
B.
A. anafora
B. asindeton C.
C. elipsa
D.
D. metafora
A. Kao književnik poznat je po onome što nam je poslije njegove smrti ostalo, a to
su brojčano mali kanconijer, drama Robinja, prijevod Ovidijeve poslanice
Paris Eleni te nekoliko poslanica upućenih prijateljima.
B. Radnja ekloge Radmio i Ljubmir povezana je uz Dubrovnik i njegovu okolicu.
C. U njegovom romanu Planine naglašena je ljubavno-petrarkistička i pastoralna
tematika.
D. U kanconijeru posvećenom dragoj ženi Flaviji ističe njezine vlasi slične zlatu i
bijeli vrat. A.
B.
C.
D.
01
22
47. Koja je vrsta pjesme poticala borbeno raspoloženje u doba narodnog preporoda? A.
B.
A. budnica
B. davorija C.
C. ditiramb
D.
D. elegija
A.
49. Koji su pisci bili okupljeni oko zbornika Suvremeni Parnas?
B.
A. André Breton i Marcel Proust
B. Émile Zola i Guy de Maupassant C.
C. Honoré de Balzac i Gustave Flaubert
D.
D. Leconte de Lisle i Theophile Gautier
23
HRV B IK-1 D-S011.indd 23 24.1.2012 9:12:52
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
I. Književnost
Zadatci bez polaznog teksta
Zadatci povezivanja
U sljedećim zadatcima trebate povezati sadržaj dvaju stupaca. Lijevi je stupac obilježen
rednim brojevima zadatka (od 1. do 5.), a desni je stupac obilježen slovima (A, B i C).
Svaki pojam iz lijevog stupca povežite s odgovarajućim pojmom iz desnog stupca tako da
uz redni broj zadatka u tablici znakom X obilježite slovo točnog odgovora.
Svaki se pojam iz lijevog stupca može povezati samo s jednim pojmom iz desnog stupca.
Svaki se pojam iz desnog stupca može povezati jedanput ili više puta.
Svaki se od pojmova mora povezati.
Odgovore obvezno prepišite na list za odgovore.
A. B. C. D. E. F. G. H.
1.
2.
3.
4.
5.
24
A. B. C. D. E. F. G. H.
1.
2.
3.
4.
5.
25
U zadatcima višestrukog izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan odgovor točan.
Odredite točan odgovor i obilježite ga znakom X s desne strane u ispitnoj knjižici.
Odgovore obvezno prepišite na list za odgovore.
A.
54. Koja je rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikih i malih slova?
B.
A. Kraljica predstavlja čitavo Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i sjeverne Irske.
B. Kraljica predstavlja čitavo Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. C.
C. Kraljica predstavlja čitavo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i sjeverne Irske.
D.
D. Kraljica predstavlja čitavo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
26
HRV B IK-1 D-S011.indd 26 24.1.2012 9:12:52
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
27
HRV B IK-1 D-S011.indd 27 24.1.2012 9:12:52
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
65. Koju funkciju u gramatičkom ustrojstvu sljedeće rečenice ima riječ tijelo? A.
B.
Njezino tijelo snažno zapljusnuše valovi.
C.
A. atributa
D.
B. objekta
C. priložne oznake
D. subjekta
28
29
HRV B IK-1 D-S011.indd 29 24.1.2012 9:12:52
Hrvatski jezik
Književnost i jezik
Bartol Kašić
Faust Vrančić
Ljudevit Gaj
Vjekoslav Babukić
30
01
24.1.2012 9:12:52
Hrvatski jezik
31
HRVB.11.HR.R.K2.08
Način pisanja
Školski esej pišite na listu za školski esej.
Obvezno pišite pisanim slovima, uredno i čitko.
Obvezno pišite crnom ili plavom kemijskom olovkom ili nalivperom.
List za koncept predviđen je kao pomoćni list i on se ne će bodovati.
Rabite ga kao pomoć u oblikovanju i pisanju školskog eseja tako da na njemu
osmislite školski esej, a zatim ga čitko napišite na list za školski esej.
Bodovanje
Školski esej treba imati od 350 do 500 riječi. Školski esej koji ima manje riječi od
propisanog ne će se bodovati. Školski esej pisan velikim tiskanim slovima i
neuredno ili nečitko napisan ne će se vrjednovati ni bodovati.
Ne će se vrjednovati ni bodovati školski esej čiji je sadržaj neprimjeren i odudara
od pravila za posebne situacije vrjednovanja propisane Ispitnim katalogom za
državnu maturu iz Hrvatskog jezika.
Sve smjernice za pisanje morate uvrstiti u svoj školski esej.
Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju školskog eseja.
Bodovat će se poznavanje i razumijevanje teksta, povezanost teksta i
uporaba hrvatskog jezika.
Pred Vama se u okviru nalazi ulomak iz zbirke novela Dekameron Giovannija Boccaccia.
Pozorno ga pročitajte.
Slijede upute i smjernice za pisanje školskog eseja.
Pozorno ih pročitajte.
Čudnovato je i čuti ovo što ću sada kazati: a da to mnoge oči i moje rođene ne vidješe, jedva bih
se usudio u to i povjerovati, a nekmoli napisati, pa makar to čuo od čovjeka dostojna vjerovanja.
Velim da je priljepčivost te zaraze o kojoj kazujem bila tolika da je prelazila ne samo s čovjeka
na čovjeka, nego i ovo, što je čudnovatije, mnogo puta naočigled učini, to jest ako je stvari
onoga čovjeka koji je bolovao ili umro od te boljetice dotakla neka životinja koja ne spada u
ljudski rod, ne samo da bi je bolest zarazila nego bi je za kratko vrijeme i ubila. U to se moje oči,
kako je malo prije rečeno, među inim, jednoga dana čestito uvjeriše, kada dronjci nekoga
siromaška, koji je umro od te boljetice, bijahu bačeni na ulicu, te se na njih sjuriše dvije svinje i
po svom običaju prvo ih gubicom, a zatim zubima dohvatiše i na komadiće iskidaše, ali se malo
poslije počeše grčiti i, kao da bijahu otrov progutale, obje svrh onih na zlo potezanih dronjaka
padoše mrtve na zemlju.
Zbog takvih i mnogih drugih sličnih ili gorih slučajeva rodiše se svakakve predrasude i strah uljeze
u one koji ostadoše živi; te su gotovo svi naginjali vrlo okrutnoj odluci, to jest da se sklanjaju i
bježe od bolesnika i njihovih stvari; i radeći tako, svatko mišljaše da će svoje zdravlje sačuvati.
A bilo je i takvih koji smatrahu da će se umjerenim životom i uzdržljivošću othrvati toj nevolji; i
združivši se nekoliko njih, posve odvojeno od ostaloga svijeta življahu; i skupljajući se i zatvarajući u
one kuće gdje ne bijaše ni jednoga bolesnika, da bi ljepše živjeli, vrlo umjereno uživajući najbiranija
jela i odlična vina i kloneći se svakoga razvrata, ne trpeći da itko s njima govori ili
da im izvana donosi vijesti o smrti ili bolesnicima, čamili su uz glazbu i one užitke koji im
bijahu dostupni.
UPUTE