Nastavni listić

Drama pobunjenoga pojedinca

1. Pročitajte tri teksta u čitanci (str. 218. – 219.). Popunite tablicu.

odnos lika prema objašnjenje pojma naslov i vrsta teksta lik pobunjenog
svijetu pojedinca
pesimizam
optimizam
aktivizam
pasivizam
idealizam
fatalizam

Drama - uvod

U užem smislu – književna vrsta.

U širem smislu – književni rod.
U drami je riječ o sukobu koji se pokazuje dramatičnom radnjom, a likovi se nalaze između onoga
što žele i onoga što mogu (sukob, dramatična radnja, likovi).
Drama kao književni rod – u temelju je prikazivanje dramskog sukoba koji dovodi do dramske
napetosti koja se može razriješiti smrću glavnoga junaka (tragedija), na smiješan način (komedija)
ili između ovih dviju krajnosti (drama u užem smislu).
Dramska umjetnost (kazalište) – isprepleće se nekoliko umjetnosti: književnost, glazba, gluma,
likovna umjetnost, pantomima, ponekad i ples; potrebna su i tehnička sredstva: pozornica, rasvjeta i
sl. Drama je scensko djelo u kojem glumci prema redateljevim zamislima izvode predstavu na
pozornici.
Zajedničko: umjetnost, dramski tekst, dramski sukob, dijalog i monolog, dramatičnost, dramska
napetost.

Analiza dramskog teksta

- dramski tekst (didaskalije)

- dramski sukob (dramatična radnja, likovi)
- dramski likovi (psihološki ocrtani, u središtu je njihov karakter)
- dramska radnja (izmjena dramskih situacija, napetost kao rezultat dramskog sukoba),
dijalog, monolog, motivacijski sustav u drami – o njemu ovisi kompozicija djela
- dramska kompozicija (vanjska i unutrašnja; dijelovi unutrašnje kompozicije: ekspozicija ili
uvod, zaplet, vrhunac radnje ili kulminacija, preokret radnje ili peripetija, rasplet)
- mjesto i vrijeme radnje uvjetovani su ograničenjima koja nameće pozornica i vrijeme
izvedbe

Dramske vrste: tragedija, komedija i drama u užem smislu.

*HNK u Osijeku, H. Ibsen, Nora: https://www.youtube.com/watch?v=fCDMCzIP8zA

Modernistička drama

Dramaturgija Ibsenove Nore

1. Drama s tezom – označuje namjeru pisca da dramom potakne gledatelje na razmišljanje o

određenom društvenom problemu. Ibsen je kazalište doživljavao kao javnu tribinu za promicanje
vlastitih stavova. U Nori on promiče feminizam i zalaže se za pravo žene da upravlja vlastitim
životom. Međutim, Nora nije samo drama s tezom.

2. Komorna drama – reducira broj likova, sukob, dramsko vrijeme, prostor i općenito sva dramska
izražajna sredstva. Cilj je takve redukcije prebacivanje pozornosti s dramske radnje na psihologiju
likova.

3. Moderna građanska tragedija (drama) - uzima temu iz suvremenoga života i prikazuje obične
ljude. Ne mora završiti smrću glavnih junaka, ali likovi ne mogu razriješiti svoje međusobne sukobe
i napetosti. Važna postaje psihologija karaktera i zamjenjivanje vanjskih sukoba unutarnjim, tj.
Sukobima u samom liku.

Obilježja modernističke drame:

a) prebacivanje težišta s analize društva na analizu lika

b) zamjenjivanje vanjskih sukoba unutarnjim
c) uvođenje modernih tema (potraga za vlastitim identitetom, nemogućnost komunikacije) i
simboličkih motiva
d) analitička dramska tehnika, kojom se pomoću retrospekcije uvode događaji koji su se zbili prije
početka dramske radnje, a veoma su važni za radnju

Henrik Ibsen (1828. – 1906.), stvaralački portret

- potječe iz Norveške
- nakon što je napustio studij medicine, posvećuje se književnosti i kazalištu
- najznačajnija djela: Stupovi društva, Nora (Lutkina kuća), Sablasti i Neprijatelj naroda
- najznačajniji je norveški i skandinavski dramatičar, a najutjecajniji je svjetski dramatičar svoga
vremena
- dao je poticaj dramskome stvaralaštvu koje je u doba realizma bilo zapostavljeno
- doveo je do vrhunca dramski naturalizam i potaknuo razvoj moderne drame
- po njemu je kazališni pravac dobio ime ibsenizam