HRVATSKI-3 CJELINA

Situacija/svrha čitanja:

 Osobna (književna dijela, biografije, autobiografije, pisma, elektronični mediji, slobodno vrijeme-služe
za zadovoljavanje vlastitih interesa)
 Javna (službeni dokumenti, inf. o javnim događajima-oglasne ploče, Internet, za društvenu stvarnost)
 Obrazovna (udžbenici, softveri za učenje-poučavanje usvajanje inf.)
 Profesionalna (tekstovi usmjereni na budući prof. rad na nekom poslu-traženje posla)
Izlagački tekstovi: definicija, članak, prikaz, sažetak, esej, pismo, zapisnik
Članak - izlagački tekst u kojem se obrađuje neka tema

 Tematski
o u novinama portalima u kojoj se obrađuje aktualna tema
 Znanstveno-Popularni
o informira širu publiku o znanstvenim pojavama pojedinog područja na pristupačan način,
obrađuje temu namijenjenu za širu publiku, hibridni stil jer ima obilježja publicističkog i
znanstvenog stila ,,,struktura; 1 ime i prezime 2 naslov 3 uvod 4 odlomak s podnaslovom(+graf.
prikaz) 5 zaključak,,,, jezična i stilska obilježja(točan, jasan, razumljiv jezik, izbjegavanje
višeznačnosti, upotreba bezličnih gl oblika s pov zamjenicom, znanstvene se činjenice mogu
približiti pričom, elementi svakodnevnog govora, slikoviti izrazi, gram, leks, i pravopisna
pravilnost)
 Stručni
o uža skupina ljudi, primjena stečenih znanja(namjena), znanstveni stil, 1 ime i prezime 2 naslov 3
sažetak 4 uvod, pa razrada i zaključak na kraju.
 Znanstveni
o iznošenje novih znanstvenih spoznaja i otkrića(namjena), uža skupina ljudi

Prikaz - kratak izvještaj i kritička ocjena nekog dijela, najčešće umjetničkog ili znanstvenog,, novinski,
televizijski i radijski,, kompozicija: uvodni dio(osnovni podaci o dijelu(autor, naslov, vrsta, idavač)središnji
dio(tema, kompozicija, fabula, likovi, problematizacija, stil; osobni stav autora na djelo)završni dio(djelo u
kontekstu vremena i prostora u kojem se nalazi)), širi krug čitateljajednostavan razumljiv jezik
Sažetak - objektivno pisan tekst, sve jezgrovito sažeto, štokakozašto? Cilj ukazati na problem i na temu kojom
se autor bavi. Pisanje: ključne riječi iz dijelova natuknicetekst1/3

KNJIŽEVNOST
Humoreska - kratka priča koju karakterizira jednostavan i vedar humor.
Jaka ironija - satira
Epigram - kratka lirska, tema odnos društvenih problema,(ton humorističan, satiričan i ironičan)
Aforizam - duhovita misao izrečena jednostavno i kratko.
Anegdota - kratka duhovita priča o znamenitim ljudima ili događajima.
(ljubav prema domovini se ne trguje - A. G. Matoš)
Novela(šala) od Stanca(naivan, star, koza i sir, iz sela)
 šala sa Stancem
 drama – komedija – farsa
 radnja preuzeta iz stvarnosti
 središnji motivi - antiteze, mladost-starost, očevi-djeca, selo-grad
 Kompozicija
o vanjska (1 čin, 7 prizora)
o unutarnja (uvod - susret Vlaha i Miha, zaplet - Dživo predlaže šalu, vrhunac - Dživo i Stanac, preokret-
vile, maškare Stanac i završetak)
 mjesto radnje - zid kraj velike česme, vrijeme radnje jedna karnevalska noć
 gl. Likovi- Miho, Vlaho, Dživo i Stanac
 ideja - mladost najljepše doba
 in media res
 komedija u stihu
 dvostruko rimovani dvanaesterac
Scenska izvedba – likove glume žene osim Stanca, prizori odvojeni osim 6. i 7., na kraju se redaju vile i Vlaho, Miho i
Dživo do Stanca, isti govor, bolje uočimo naglaske
Pustinja - suvremeno doba, građani, pohlepa-razmetni podrugljivi mladići, drama-komedija, tragikomično, standardni
jezik, mladost-starost

Marin Držić
 1508.-1567.
 Dramatik i lirik
 Iz poznate trgovačke obitelji
 Pomet - izgubljena komedija, njegov alter ego
 Bio u Dubrovniku, sjeni, Veneciji
 Najvažnija djela: Dundo Maroje, Novela od Stanca, Tirena

Europska renesansa(franc. preporod, obnova)

 U središtu čovjek koji govori iz perspektive znanosti-antropocentrizam
 Iz italije, polovica 14. do 16st.
 Procvat znanosti
 Obilježja: hedonizam i panteizam(bog=priroda), invidualizam, optimizam, svestranost, istraživački duh
 Oživljavanje antike, cilj oponašanje prirode
 Stil - odmjerenost, jasnoća, skladna i pregledna kompozicija
 Epika (ep i roman)
o Roman
 Viteški (o vitezovima, njihovi ideali, kodeks, sude po njihovoj savjesti)
 Pikarski (normalni čovjek se iz nevolje izvlači razumom)
 Pastirski (utemeljitelj Jacopo Samarazo, likovi pastiri koji žive u izmišljenom savršenom svijetu-
arcadiji)
 Drama
o comedia erudita (ili učena, po uzoru na Plauta, čvrsti tekst, 5 činova, teme iz svakodnevnog života, likovi
tipični jezik sredine, uvodi se glazba i ples)
o comedia dell arte (ili umijeća, nema čvrstog teksta, temelji se na improvizaciji, zadan im je samo zaplet i
osnovni kostur radnje, arlecchino-sluga, colombina-služavka, pantalone-starac)
 lirika - misaona, petrarkistička(sonet, neostvarena ljubav, ženina ljepota i pjesnička slava) i pokladna
 Michel de Montaigne – utemeljitelj eseja
 zbornik Nikše Ranjine - dubrovački kanconijer - skup svih petrarkističkih stihova
 Nikša Pelengrenović - pokladna lirika
 Italija - Ludovico Ariosto - Bijesni Orlando(ep)
 Engleska - William Shakespeare - Hamlet Romeo i Julija
 Francuska -Francois Rableais - La Grante????
 Španjolska - Miguel De Cervantes Saavedra - Don Quijote – 1. roman
 Petar Zoranić — Planine-1 hrv roman
 Marko Marulić – Judita - 1 na hrv jez(kršć verg ep)
 Brne Karnalutić - Vazetje Sigeta Grada(ep)
 Hanibal Lucić - Jur Ni Jedna Na Svit Vila(lirska pjesma) i Robinja(drama)
 Petar Hektorović - Ribanje i Ribarsko Prigovaranje(putopis, poslanica, ribarski eklog)
 Šiško Menčetić, Džore Držić i Hanibal su petrarkisti
Komedija
 Dramska vrsta

 Komedija karaktera (naglašavanje negativne karakterne osobine)

 Komedija intrige (zaplet-nesporazum, neobični zaplet)
 Komedija konverzacija (duhoviti razgovori, jezične dosjetke)
 Komedija situacije (neobične situacije u kojoj se nađu likovi)
 Farsa (grub humor) i lakrdija (ismijavanje nekoga)

 Nastala u antici iz obreda u čast plodnosti

 Kor u ulozi životinje, oblaka.. ne više kao komentatori u tragediji
 Aristofan (5. i 4. st pr. Kr.) i Menander (4. i 3. st. pr. Kr.) - Grčka
 Tit Makcije Plaut - Rim
Stvaralački postupci pri ostvarivanju smiješnoga
 Humor - bez želje da ih se sudi
 Ironija - suprotno od onoga što se misli
 Satira - oštro ismijavanje i osuđivanje
 Sarkazam - zlobno i pakosno
 Groteska - komično izobličenje