TEATROLOGIJA

I. predavanje, 17.3.2014.

Teatrologija
- znanost o kazalitu
- eng. theatre studies, fr. Thtrologie, njem. Theaterwissenschaft
- multidisciplinarno nastoji protumaiti postanak, djelovanje, funkciju i umjetniko-
izraajna obiljeja kazalita u dijakronijskom i sinkronijskom aspektu
- kazalite kao kulturno-povijesna injenica
- dijakronija promjena u vremenu od starijega prema novom
- sinkronija u isto vrijeme na razliitim mjestima

Kazalite znaenja
a) zgrada ili posebno obiljeeno mjesto (ulica, trg, crkva, dvorac, graanska kua) za
izvedbe predstavljakih umjetnosti (drama, opera, opereta, balet, performans)
b) predstava (ii u kazalite), scensko-kazalini in
c) ustanova, tijelo ili umjetnika organizacija koja priprema, organizira i izvodi kazaline
predstave
d) 1. cjelovito stilsko razdoblje (barokno kazalite)
2. integralni autorski scenski izraz (Drievo kazalite)
3. praktina komponenta kod pojedinog pisca, skladatelja ili redatelja (Wagnerov
kazalini izraz)
4. anrovske specifinosti, povijesnopolitika, socioloka ili tehnikoizvedbena
obiljeja (lutkarsko kazalite, dopreporodno kazalite, bulevarsko kazalite, kazalite
sjena)

Glavne teatroloke discipline:

1. teorijska dramaturgija/ dramatologija
2. povijest kazalita
3. estetika kazalita
4. teorija i metodologija teatrolokih istraivanja
- multidisciplinarni pristup (ukljuuje razliite znanstvene grane iz razliitih podruja)

1
Kazalina kultura u Hrvatskoj
- glavni imbenici u povijesti hrvatskog kazalita:
1) drutveno okruenje (crkvene zajednice, puanske druine, privatne zabave,
institucionalno kazalite, gostujue/ strane druine)
2) umjetnost (veza kazalita sa slikarstvom, arhitekturom, plesom, filmom, novim
medijima)
3) politika (vladine uredbe, ureivanje socijalnog statusa kazalinih umjetnika, zakoni o
kazalitu)
4) ideologija (drutveni rituali, rodna odreenost kazalita, cenzura, odnos kazalita i
vlasti)
5) kazalina kritika i mediji
6) publika

Najstarije osjeke predstave

Landelinud adolescens, probus de pravorum sociorum actibus triumphans (Landelin)
Izveden 1735. u akom kazalitu isusovake gimnazije u Osijeku. Izvoai su bili isusovaki
aci. Predstava je izvedena na latinskome jeziku.

Mendax adolescens correctus (Mladi laljivac popravljen)

Izveden na posljednji pokladni etvrtak 6. veljae 1766. u akom kazalitu isusovake
gimnazije u Osijeku, u etiri sata poslijepodne. Izvoai su bili isusovaki aci sintakse i
gramatike. Predstava je izvedena na njemakom jeziku. Reprizirana je 11. veljae 1766. u
pola est poslijepodne.

II. predavanje, 24.3.2014.

Osnovni predmet teatrologije

- u sreditu izvedbena sastavnica predstava
- za kazalite je neophodno:
1) (dramski) predloak predstavi
2) kazalini prostor
3) publika

2
Osnovni predmet teatrologije i njenih analiza:
a) svaka tekstualna ili neverbalna pretpostavka scenskom zbivanju
b) oblici i prostor njezinog otjelotvorenja
c) likovna obiljeja izvedbe
d) odnos izmeu prikazivaa i promatraa (kritika)
- potekoe s rekonstrukcijom individualni pogled i tranzitornost/ prolaznost kazaline
izvedbe
- teatrologija se bavi predmetom koji vie ne postoji (za razliku od knjievnosti ili
filmologije)

Povijest struke
- interdisciplinarnost uvjet za znanstvenost teatrologije
- proistekla iz filologije i povijesti knjievnosti
- danas: znanstveno podruje humanistikih znanosti, polje znanost o umjetnosti, grana
teatrologija
- nastala kasnije od povijesti likovnih umjetnosti i muzikologije, prethodi filmologiji
- osamostalila se poetkom 20.st.
- nekoliko desetljea prije nastali prvi kazalinopovijesni radovi (Njemaka, Francuska)
- krajem 19.st. osnivaju se kazaline zbirke i muzeji u Hrvatskoj
a) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Odsjek za povijest hrvatskog kazalita
pri Zavodu za povijest hrvatske knjievnosti, kazalita i glazbe) Opatika 18,
Zagreb
b) Hrvatski dravni arhiv i pojedina kazalita
- www.hazu.hr digitalna zbirka
- repertoari hrvatskih kazalita 1 i 2 (1840.-1980.), 3 (do 1990.), 5 (do 1840.)
- popis predstava s imenima autora, redatelja, scenografa, kostimografa, datumom
premijere/ praizvedbe i ukupnim brojem izvedaba jedne predstave
- na sveuilitima se poela uvoditi krajem 19.st. (1895. Harvard i Yale, 1896.
Sorbonne, 1900. Berlin)
- prva samostalna sveuilina katedra u Berlinu 1923. utemeljitelj May Hermann
zaetnik suvremene teatrologije kao sveuiline discipline
- danas fakulteti, akademije i visoke kole budui glumci, redatelji, dramaturzi i
scenografi

3
 - u Hrvatskoj teatrologija uvedena kao kolegij 1956. na studiju komparativne
knjievnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu proelnik Ivo Hergei
- Akademija za kazalinu umjetnost u Zagrebu 1950. (danas Akademija dramske
umjetnosti)
- hrvatski teatrolozi 19. i 20.st.: Armin Pavi, August enoa, Milan Ogrizovi, Slavko
Batui, Marijan Matkovi, Branko Gavella, Nikola Batui
- suvremeni: Branko Heimovi, Boris Senker, Darko Gaparovi, Antonija Boger-
aban
- Hrvatsko drutvo kazalinih kritiara i teatrologa
- Hrvatski centar ITI (International Theatre Institute)
- asopisi: Prolog; Kazalite; Frakcija
- Filozofski fakultet u Zagrebu doktorski studij teatrologije
- sredinja nacionalna kazalina kua: HNK u Zagrebu
- narodna kazalita: Osijek, Rijeka, Split, Varadin
- privatna kazalita i kazaline druine

Glavne teatroloke discipline

- nove subspecijalizacije, nuna proimanja u pristupu (grko kazalite i Aristotelova
Poetika; odnos njemakih dramatiara Sturm und Dranga u odnosu prema francuskom
klasicizmu i Shakespeareu te Lessingovoj Hamburkoj dramaturgiji)

1. Teorijska dramaturgija
- dramaturg (gr. dramatiar/ dramski pisac, praktini voditelj kazaline predstave,
danas ak i redatelj)
- poslovi: sastavljanje repertoara, pribavljanje dramskih djela, briga oko prevoenja
stranih djela, adaptacija odabranih djela za izvedbu, dramatizacija nedramskih
knjievnih djela (roman, pripovijetka), urednik kazalinih publikacija (programske
knjiice), odnosi s javnou
- dramaturg predstave knjievnokritika priprema teksta, suradnje s redateljem na
predstavi
- dramaturgija poetika i estetika drame koja se temelji na scenskoizvedbenoj praksi
kazalinog djela

4
 a) teorijska dramaturgija nastanak i razvoj dramaturkih teorija, analiza i ocjena; kreira
nove sustave miljenja o drami
b) praktina dramaturgija u kazalinoj svakodnevici
- teorijska dramaturgija skup pravila za vanjski oblik i zakonitosti unutarnje strukture
drame
- usporeivanje dramaturkih teorija
- Driev Dundo Maroje; Shakespeareov Hamlet
- Gustav Freytag, Tehnika drame, 1863. dijelovi drame: uvod uzbuujui moment
uspon, kulminacija tragini moment preokret moment posljednje napetosti
katastrofa
- Etienne Souriau, Dvjesto tisua dramskih situacija, 1948.
- dramska situacija kao polazite
- 6 osnovnih i karakteristinih funkcija
- Lav usmjerena tematska sila
- Sunce predstavnik eljenog dobra
- Zemlja mogui dobitnik tog dobra
- Mars protivnik
- Vaga Arbitar koji dodjeljuje dobro
- Mjesec pomonik, ogledalo sile (promjenjiv)
- Gotthold Ephraim Lessing, Hamburka dramaturgija, 1766.

III. predavanje, 31.3.2014.

2. Povijest kazalita
- rekonstrukcija minulog kazalinog ina
- pojedinosti izvedbe neplaeni raun za veeru nakon Atalante Junija Palmotia,
1629.
- dugo smatrana sinonimom za teatrologiju
- polazita: dramski tekst, nain i prostor insenacije pred publikom
- manjkavost grae izgled glumaca, imena, kostimi, scenografija, datum izvedbe
- teatrologija utvrivanje kazalinog repertoara
- teatrografska vrela
a) posredna zapisnici, tube, kronike
b) neposredna fotografije, skice, makete

5
- veza sa sociologijom kazalita analizira drutveni fenomen scenske umjetnosti

3. Estetika kazalita
- istrauje poticaje, preduvjete i bitna obiljeja scenske kreativnosti te smisao i znaenje
temeljnih aspekata kazalinog ina s estetikih stajalita
- bavi se glumom, reijom i scenskim prostorom
- razliita poimanja navedenih tema Aristotel, Denis Diderot, Shakespeare,
Stanislavski, Brecht
- redatelj ravna i upravlja predstavom

4. Teorija i metodologija teatrologije

- 3 primarna segmenta:
a) teorijski pristup pojedinom kazalinom problemu
b) istraivanje proimanja i meuovisnosti teorije i prakse
c) uspostava teatroloke relevantne slike odreene kazaline pojave, razdoblja ili stila
- metodoloke varijacije, polazita kazalite u mnogostrukosti svoje umjetnike i
drutvene funkcije

Zadae, mogunosti i granice teatrologije

- jedna od temeljnih zadaa teatrologije je rekonstrukcija minulog kazalinog ina
- ponovna uspostava scenske slike i prosudba suvremenih teatarskih zbivanja kao
odraza povijesnog kontinuiteta
a) dramski tekst znanost o knjievnosti
- promjenjivo ishodite scenskom inu (koji je ipak kolektivni in ostalih suradnika)
b) publika sociopolitika slika
c) repertoar klasina i suvremena djela
d) scenska umjetnost kao dio kulturne povijesti
e) monografije glumci, redatelji, kazalita
f) povijest prikazivanja pojedinog djela
g) povijest dramaturgijskih teorija
h) povijest glume, reije, scenografije, kostimografije, kazalinoga graditeljstva, scenske
tehnike
i) kazalino kolstvo
j) kazalino poslovanje (dioniari, mecene, sponzori, donatori) i kazalini zakoni

6
 k) kazalina kritika
- 1950. godine osnovana Akademija za kazalinu umjetnost (danas Akademija dramske
umjetnosti)

Predmet, metode i instrumentarij teatrologije

- teatroloka vrela:
a) neposredna izvori rekonstrukcije, govore izravno o predstavi
b) posredna
Prema nainu govora:
a) govore jezikom promatranog predmeta
b) govore metajezikom
- neposredna vrela koja govore jezikom kazalita: zgrada, scenski prostor, pozornica,
scenska tehnika, dijelovi scenske opreme, kostimi, rekviziti, maska, redateljske knjige,
ispisi glumakih uloga, aptake i inspicijentske knjige, makete, kazalini spisi,
ugovori, diplome, ulaznice, kazalina korespodencija
- neposredna metajezina vrela govore izvan prakse, ali su u njenoj slubi ili je biljee
fotografije, filmovi, video zapisi, tonski spisi, portreti glumaca, snimke nacrta za
scenu i kostime
- posredna vrela koja govore jezikom kazalita: tekst dramskog djela, partitura
glazbenoscenskog predloka, baletni sinopsis (ucrtani plesni koraci i figure) granini
primjer: adaptacije, dramatizacije i sinopsisi scenskih improvizacija
- posredna vrela koja govore metajezikom: teorijske rasprave o kazalitu i kazalinim
anrovima, nacrti i predloci za budua scenska djela, kritike, vijesti o kazalitu,
kazalina publicistika, asopisi, zapisnici, godinjaci, dnevnici, memoari, uspomene,
biografije, anegdote
- najee: neposredan jezik objekata (zgrada, pozornica, kostim, redateljska knjiga) i
posredna metajezina skupina (kritike, dnevnici, memoari)
- kazalite: drutvena i umjetnika pojava

Instrumentarij
- s obzirom na 3 konstituente: predloak predstavi, mjesto i nain realizacije te publika
Predloak predstavi
a) dramski tekst
b) operni libreto, i partitura (i za operetu i mjuzikl)

7
 c) baletni sinopsis s partiturom
d) scenarij, nacrt za improvizacijom unutar zadanog sadraja (komedija, dell'arte,
hapening, performans)
Cilj: razvidjeti scensku sliku
- didaskalije autorova scenska uputa; integralni dio predloka predstavi
Predstava
1) prostor
- zgrada i arhitektonska obiljeja prostora (pozornica, gledalite)
- tehnika opremljenost (svijee, petrolej, struja, tehniki aparati zaokretna pozornica,
propadalite, uzvlake, strojevi)
2) scenografija (skice, tlorisi, presjeci, upute o bojama i materijalima, makete)
3) kostim i maska (skice, kostimi, boje, povijesna odjea, simboli grimiz, bjelina,
krune)
4) gluma odjea, maska, kretnje, geste
- govor nezabiljeen kako se govorila antika tragedija?
- danas audio i video zapisi
5) reija
- mjesto djelovanja pojedinog redatelja, politiki i socijalni uvjeti stvaranja repertoara
- redateljska knjiga pismeni oblik redateljeve zamisli scenske slike, na jednoj stranici
tekst, na susjednoj biljeke
6) kazalina cedulja, plakat, spisi
Publika
- reakcije
- sociologija, povijest religije, historijske discipline
- popisi pretplatnika, zakupnici loa, donatori i mecene
- kazalini kritiari (oprezno)
- memoari, dnevnici

IV. predavanje, 7.4.2014.

Dramski tekst i predstava

- kazalina predstava u semiotikom smislu strukturirani meuodnos scenskih
znakova
- predloak predstavi djelo pojedinca

8
- kazalina predstava rezultanta razliitih vizura kolektivno djelo (redatelj,
scenograf, kostimograf) Erika Fischer Lichte
- teatrologiju zanima odnos kolektiviteta izvedbene sastavnice prema individualitetu
predloka
- glumac i redatelj obiljeeni trima znaajkama:
1) literarnim obiljejem dramskog teksta
2) vlastitim psihofizikim karakteristikama
3) scenskim konvencijama vremena u kojem stvaraju (predstava nastaje)
- predstava ovisi o kutu promatranja njenih stvaralaca koji autor teksta nije mogao
predvidjeti
- Manfred Pfister predstava je scenska realizacija knjievnog teksta
- pozornica je novi medij prestaje dramski tekst, postaje tekst predstave
- glumac i redatelj nisu samo prijenosna sredstva, nego sustvaraoci novog teksta u
kazalinoj verziji
- transformacija dramskog teksta u predstavu je prevoenje iz sustava govornih znakova
u sustav scenskih znakova
- moe li se predstava smatrati jednakovrijednom dramskom tekstu?
- zastupnik drame na pozornici je dramatis persona, dramska osoba ili dramsko lice/ lik
bez nje nema drame
- glumac joj daje psihofizike znaajke (Pomet kao Mustafa Nadarevi, barunica
Castelli kao Ena Begovi)
- prevoenje u tekstu predstave zapoinje itanjem i interpretacijom (itae probe,
scenski pokusi)
- u izboru scenskih znakova valja uvaavati tradiciju i sredinu
- publika mora razumjeti kazaline znakove (neosueni Moliereov Tartuffe, 1964.,
Boidar Violi)
- pitanje vjernosti izvorniku to je ispravno

V. predavanje, 14.4.2014.

- recepcija kazaline predstave kompleksna:

a) odgovor na mogua znaenja koja nudi predstava
b) moe dovesti do matrice za razumijevanje teksta predstave
c) interpretacija konkretnog scenskog primjera i uvjeta u kojima je nastao

9
- predrasude obzor oekivanja (civilizacijske vrijednosti, tradicija, koncencije, vlastito
poimanje kazaline umjetnosti, uvid u dosadanju izvedbenu praksu)
- pojavom redateljskog kazalita krajem 19. stoljea i poetkom 20.st. mijenjaju se
postojee norme
- mijenjaju se norme, kazalini kalendar
- svaki govorni znak prati velika koliina apstraktnih asocijacija (morska obala,
tamnica, vile i satiri)
- gledatelj ne moe uvijek i u potpunosti dekodirati znakove teksta predstave
- analitiki uvid u tekst predstave:
1. unutarnja podjela teksta predstave (in, slika, prizor)
2. likovni elementi
3. redateljski udio
- 1+2+3 odreivanje smisla predstave
- osobni izbor u ishoditu analize ovisnost o cenzuri
- instrumentarij za analizu dramskog teksta razliit je od onoga za analizu teksta
predstave
- didaskalije (Leone govori na poetku, poslije uti, na kraju se nasmije glasno i otro)
- nema striktne reprodukcije predloka
- moe li kazalite pokvariti dojam o dramskom tekstu?

Kazalini prostor
- prostorom kazalinog ina postaje svako mjesto koje tijekom predstave integrira
istodobno sudjelovanje izvoaa i gledatelja
- kazalini in moe se zbiti bilo gdje i bilo kada
- u povijesti anrovska i socioloka podjela scenskih prostora (kazalite u Epidauru za
tragediju, a ne za mim, palaa burgundskih knezova za Corneillea, Racinea i
Molierea), parika Comedie Francaise za francuske pisce 17.st.)

VI. predavanje, 28.4.2014.

- komercijalizacija kazalita u drugoj polovici 19.st., podizanje privatnih kazalinih

zgrada
- pojava ambijentalnog kazalita poetkom 20.st. redatelj Max Reinhardt u Berlinu
- Zagreb, Maksimir: 1913. Shakespeareov San ljetne noi; 1933. Gundulieva Dubravka

10
- dvodijelnost kazalinog prostora
a) za scenske umjetnike
b) za gledatelje
- Epidaur, 2.st.pr.n.e. kruni razmjetaj publike
- predstava u staroj Grkoj sveanost i bogosluje
- jednakovrijednost gledalita
- rimsko kazalite jaa podjela izmeu gledatelja i izvoaa
- srednjovjekovna simultana pozornica istodobnost prikazivanja svih scenskih mjesta
na jedinstveno strukturiranom prizoritu
- vodoravna ili okomita nebo i pakao
- zagrebaka katedrala, Trokraljevska igra liturgijska drama, 11.-14.st.

Zadae hrvatske teatrologije

- Boris Senker, Jo o zadaama hrvatske teatrologije u: Teatroloki fragmenti, Disput,
Zagreb, 2011.
- Krleini dani u Osijeku 1991. Zadaci i dostignua suvremene hrvatske teatrologije

1. osnivanje samostalnog studija teatrologije kolegij na Filozofskom fakultetu u

Zagrebu od 1956.
prijedlog:
- osnivanje studija (FF, ADU, ali i pravni i ekonomski), nositelji studija: fakulteti,
HAZU, kazalite za vjebe i praktikume
rezultat:
- druga polovica 1990-ih dvogodinji studij teatrologije
- od 2008. poslijediplomski doktorski studij knjievnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i
kulture na FF-u u Zagrebu
2. oivljavanje i osmiljavanje teatrologijske biblioteke
- temeljne knjige iz teatrologije ne postoje u hrvatskom prijevodu potrebna je financijska
potpora
- 2 niza: temeljna djela i novi radovi
rezultat:
- biblioteke: Hrvatski centar ITI, Disput, Centar za dramsku umjetnost i Leykam
3. pokretanje dugovjene i jeftine biblioteke dramskih tekstova
- dosegnuti troznamenkasti broj (Collezione di teatro, Einaudi; Modern Plays, Methuen)

11
rezultati:
- sporadina izdanja razliitih izdavaa (Hrvatski centar ITI, Znanje, Disput Nagrada
Marin Dri)
- kazalita: Istarsko narodno kazalite u Puli, Mala scena u Zagrebu, Gradsko dramsko
kazalite u Zagrebu- nedovoljna sredstva
4. rad na kazalinoj enciklopediji
- Filmska enciklopedija, 1986.-1990., 2 sveska (Leksikografski zavod Miroslav
Krlea)
- likovna, glazbena, krleijana (www.lzmk.hr)
rezultat:
- u LZMK-u se radi na Kazalinom leksikonu, 7000 natuknica (100 000 redaka),
obuhvaa hrvatsko i svjetsko kazalite (dramsko, glazbeno, plesno, lutkarsko) te druge
izvedbene umjetnosti i teorijske pojmove, gl.ur. Boris Senker (i Nikola Batui)
5. preuzimanje grae o hrvatskom kazalitu iz Arhiva Jugoslavije u Beogradu
- graa od 1920. do 1941. pod ingerencijom Umetnikog odeljenja Ministarstva
prosvete (dokumenti, pisma, izvjeao radu hrvatskog kazalita)
rezultat: nepostojei
6. nastavak rada na Repertoaru hrvatskog kazalita te pokretanje hrvatskog
kazalinog godinjaka
- do 1990. Godinjak jugoslavenskih kazalita (u sklopu Sterijinog pozorja u Novom
Sadu)
- navoditi pune teatrografske podatke kao i podatke o poslovanju kazalita, ansamblima,
osoblju, pretplati, trokovima hladnog pogona
rezultat:
- 4 knjige Repertoara i nastavak rada
- asopis Hrvatsko glumite s podatcima o premijernim predstavama u hrvatskim
kazalitima
7. slanje okrunice o hrvatskom kazalitu vanim izdavaima kazalinih
leksikona
- Cambridge Guide to Theatre, 1992. autor Dragan Klai (o hrvatskom kazalitu u
natuknicama o Jugoslaviji, Driu i Krlei nepotpune i netone)
rezultat: meunarodni pozivi na suradnju hrvatskih teatrologa

12
8. zatita hrvatskog teatra od novih diletanata i politikanata
- imenovanja kazalinih ravnatelja, dodjela sredstava, zakonodavna regulativa
rezultat: kazalini ivot preselio se u estradne rubrike, problem ostao
9. opismenjavanje kazaline kritike
- kritika kao izraz politikog ili drutvenog stanja
- kritika kao izraz neznanja
rezultat: kazaline kritike izbacuju se iz novina i asopisa
2 novine za kulturu: Vijenac (Matica Hrvatska, Zagreb) i Zarez (okrenut malo vie
ulijevo)
- Internet: kulisa.eu izvor kazaline kritike
10. ureenje struke i kazalita
- tko smo, to smo i gdje smo?
- pomoi savjetom i informacijama u osnivanju kazalinih udruga
- protiv nereda, nerada i bezakonja
rezultat: tri ispunjene zadae, tri neispunjene i etiri djelomice ispunjene

VII. predavanje, 5.5.2014.

Kazalite i drugi mediji

Kazalite kao intermedijalna praksa
- multimedijalnost kazalita ukljuenost drugih medija u kazalinu praksu (film i
video)
- intermedijalnost danas proimanje razliitih medija i stvaranje novih medijskih
uinaka
- termin intermedija povezana s pokretom Flexus 1960-ih
- srednja kazalina struja (mainstream) multimedijalna
- eksperimentalno kazalite intermedijalno
- pojam intermedijalnosti razvio se od pojma intertekstualnosti (kako ga rabi Julia
Kristeva) svaki tekst mozaik je referenci iz drugih tekstova, i svi su tekstovi u
meusobnom dijalogu (Biblija)
- hipotekst (temeljni tekst) hipertekst (temeljen na hipotekstu)
- 4 tipa intermedijalnosti:
1. sintetika intermedijalnost spoj vie umjetnikih medija u novu medijsku formu

13
2. formalna i transmedijalna intermedijalnost pretpostavlja da estetske konvencije
operiraju istovremeno u nekoliko medija
3. transformativna intermedijalnost analizira kako se jedan medij reprezentira u nekom
drugom mediju
4. ontoloka intermedijalnost svaki medij definira vlastitu bit u odnosu prema drugim
medijima
- kazalite spoj vie umjetnosti hipermedij
- Aristotel glazba kao pratnja tragediji
- R. Wagner glazba kao glavna dramaturka sastavnica
- izvoaevo tijelo je medij

- nije postojala odvojena povijest medija i kazalita

- nekadanje popularno kazalite slino dananjim masovnim medijima
- kazalite i mediji bili su ili/ili, danas i/i
- cijeli svijet je pozornica (Shakespeare, Hamlet) theatrum mundi

Uporaba tehnologija u kazalitu

- sputanje s neba; grke koturne i maske; rasvjeta; proizvodnja efekata tehnoloka
povijest kazalita
- svaka tehnika ukljuuje pet stalnih elemenata: materijal, energija, proizvodi, postupci i
specifina znanja elementi su u interakciji
- svaki proizvod tehnike ima dvije dimenzije: fiziku i komunikacijsku (informacija,
simbolina igra)
- tehnologija kao umjetnost

Kazalite i drugi mediji u interakciji

- grki alfabet i kazalite temelji zapadnjake imaginacije
- utjecaj novih medija na kazalite fotografija i audiofonija, film i televizija
- film teatralizacija velikog spektakla
- asimilacija po analogiji (ulazak vlaka u stanicu, 1879.)
- melodrama spektakl, realizam, sustav zvijezda (star system) za neobrazovane i
imune
- razlike: kretanje kamere i planovi, stil glume
- pojavom filma kazalite se reteatralizira

14
 - mis-en-scene meuodnos ljudi u akciji
- mis-en-cadre meuodnos kadrova u montai
- prostor u kazalitu logian i kontinuiran; na filmu alogian i diskontinuiran (Bertol
Brecht) ogranienje ili prednost?
- formiranje televizijske publike utjee na kazalinu publiku (stand up)
- danas virtualno kazalite iva izvedba uz digitalne projekcije - interaktivno

VIII. predavanje, 12.5.2014.

ILIJA OKRUGI
(Srijemski Karlovci, 1827. Petrovaradin, 1897.) Srijemac/ Sriemac
- hrvatski knjievnik, dramatiar, skladatelj, sveenik
- 1850. sveenik kao prvi Strossmayerov zareenik
- od 1850.-1860. kapelan u manjim slavonskim selima
- Jovan Hranilovi: najuporniji traga za razasutim pievim pjesnikim tvorbama
- u svoja djela unosi mnogobrojne puke i opore ale
- pjesnikovanje: vrlo rano kao akovaki sjemenitarac, 1. puta pjesma u Zori
dalmatinskoj 1844. godine
- suraivao u svim hrvatskim i srpskim asopisima
Ilirizam
- najuporniji zagovornik ilirizma Strossmayerovo jugoslavenstvo djelovanje na
mirenju i stiavanju svih hrvatsko-srpskih neuralginih toaka i odnosa
- oduevljeni apostol bratske ljubavi izmeu Hrvata i Srba, bio je ljubimcem i jednih
i drugih.
Politika
- pri kraju ivota vie okrenut srpskim kulturnim krugovima, ali jezikom svojih djela i
osobnom opredijeljenou nikada nije zanijekao pripadnost hrvatskom narodu, koji je, kao i
Hrvatsku uvijek gledao ne kao integralnu etniku cjelinu nego vie poput mozaikalne
kompozicije svih njezinih poklonika gdje Hrvatska nije sinonim za jedan pravno-politiki
entitet ve kamen u zajednikoj cjelini kojoj su sastavnice bile i Dalmacija i Lika i Slavonija i
Srijem

15
IX. predavanje, 19.5.2014.

Kritika*

Korisnost medija za kazalite

- zahvaljujui kazalitu, od 1850. do 1970. rastao je utjecaj posrednika u kazalitu
(kritiari)
- kazalite kao event, smanjivanje priloga o kazalitu
- marginalizacija? ne (D.Luki)
- pojava kazalita u drugim medijima
- kazalina terminologija u drutvenim istraivanjima
- Internet irenje informacija
- televizija
- snimke predstava
- pomo kazalinim menaderima i producentima

Mediji i kazalina kritika

- profesionalna kazalina kritika nain promiljanja i predstavljanja kazalita izravna
je posljedica razvoja medija
- evaluacija i analiza djela sukladno prihvaenim estetskim naelima
- proizvodnja smisla nakon odgledane predstave
- subspecijalizacija strunjaka
- kritiar nije ovjek od ukusa, nego posrednik
- anrovi vijest, osvrt, razgovor, pregled

X. predavanje, 26.5.2014.

Wesley Monroe Shrum razlika kritiar/ izvjestitelj:

1) kakav je opseg razmatranja (jedno ili vie djela)?
2) kakve su pretpostavke o izloenosti publike (jesu li ve upoznati sa sadrajem)?
3) koliko je izvjee pravovremeno?
4) to je primarno zanimanje autora teksta (pisac, znanstvenik, umjetnik ili novinar)
- svi su kritiari konzumenti, ali svi konzumenti nisu kritiari

16
- kritiari u medijima sukreatori su sustava prihvaenih vrijednosti, a kritika je
uvjetovana drutvenim okruenjem
- danas prevladava analitiki pristup, argumentacija strunog oblika i izvjestiteljsko-
novinarsko ocjenjivanje
- odabir kriterija evaluacije
- dokidanje opreke visoke i popularne umjetnosti
- iz odnosa medija prema kulturnim sadrajima kulturne politike procjenjuju odnos
drutva prema kulturi
- kazalinim umjetnicima vana je kritika (vanija nego onima u industriji zabave)
- kazalite mediji publika
- dobra kritika potie na gledanje predstave
- kritinost vea u visokoj umjetnosti
- prikaz novih djela nekoherentni
- kritika kao medijski proizvod

Kazalite i drutvene strukture

- kontinuitet kazalinih izvedbi od najstarijih civilizacija na svim kontinentima
- najznaajniji i najraniji teatroloki spisi:
a) Ashtadhyayi autora Paninija na sanskrtu 500.g.pr.n.e. najstariji
b) Aristotelova Politika 330.g.pr.n.e.
c) Bharatina Natyasastra u Indiji 2.st.pr.n.e.
d) Horacijevo Pjesniko umijee u Rimu 19 g.pr.n.e.
e) Zeami Motokiyo o no drami u Japanu 14./15.st.
f) Xianqing ouji autora Li Yu u Kini 17.st.

Kazalite i antropologija
- prvi ljudi uoili kretanje, nastojali oponaati prirodu kako bi je obuzdali ples
- Cyrie Stanley Smith ugoda interaktivnih aktivnosti (zajednika pjesma i ples)
stvorila je jezik
- ples ponaanje svrhovitog i voljnog ritminog ponavljanja tjelesnih pokreta koje od
ostalih motorikih radnji razlikuje izvedbeni potencijal i estetska vrijednost
- transformacija ivota, ovjeka, prirode nastanak vjerske svijesti
- odnos ja-drugi

17
- igra
- Johan Huizinga istraivao zajednike znaajke igre, sporta, kazalita
- rituali i mitovi
- Richard Schechner ivot Inka 4 izvedbena kruga: zabava, lijeenje, edukacija i
ritualiziranje
- rituali i kazalite potjeu iz zajednikih izvora (ljudske potrebe)
- ritualne/ vjerske izvedbe kao drutveni dogaaji, sekularne/ profane izvedbe kao
spektakl
- maska potreba za preuzimanjem drukijeg identiteta, izoliranjem i nevidljivou
- Europsko iskustvo dominacija verbalne izvedbe
- jezik, govor, pismo (U poetku bijae Rije i grka kultura)
- poetkom 20.st. zapadna je kultura dovela u pitanje logocentrizam
- odnos svijeta i jezika 2 teorije:
1) refleksivna ili mimetika (jezik jednostavno opisuje svijet, on je nain imenovanja
postojeih pojava)
2) konstrukcionistika (jezik ne opisuje unaprijed postojei svijet, nego ga konstruira
imenovanjem stvaranjem koncepta naeg poimanja)

- odnos antropologije i teatrologije 3 pristupa:

1) antropoloko kazalite ee u Latinskoj Americi
- reije i predstave koje nastoje pouiti ovjeka u njegovu odnosu prema prirodi i kulturi
vraajui se prapoecima teatra u arhetipskim situacijama
- Jerzy Grotowski, Eugenio Barba, Richard Schechner
2) kazalina antropologija svaka je kazalina izvedba i antropoloki eksperiment u
kojemu ljudi glume da su netko drugi nain spoznavanja drugoga ili drutva
3) etnoscenologija prouava irok spektar iskustava organiziranih izvedbenih praksi i
ponaanja u svim kulturama

- temeljni imbenici koji su ovjeka usmjerili prema kazalitu: elja za oponaanjem,

psiholoka sklonost prema igri, inicijacijska funkcija rituala, uitak u preobrazbi (maska),
ljudska potreba da se ispria pria i psiholoka potreba proivljavanja neke pustolovine

18
XI. predavanje, 2.6.2014.

Kazalite i drutvene strukture

- Jean Duvignaud sociologija kazalita interdisciplinarno istraivanje ukljuenosti
kazalita u drutveno okruenje
- Victor Turner drutva drama upisivanje dramskih struktura u forme drutvenog
ivota

Kazalite i gospodarstvo
- paleolitski praovjek lovac i slikar
- analitiko kazalite 100 rimskih festivalskih dana u godini
- antike predstave oko 1200 izvoaa, 300 pomagaa, 17 000 gledatelja (oko 40 000
Atenjana)
- francuski srednji vijek, 15.st. naplaivanje ulaznica za gledanje mirakula
- renesansa profiliranje kazalinih profesija i djelatnosti
- 17.-19.st. obrisi suvremenog menadmenta
- Shakespeare u Globeu dioniar 10% i ubirao dobit od 10% (3 drame posjed od
50ha u Stratfordu)
- Lope de Vega poslovnjak i dramatiar 1800 djela
- novo kazalite u Zagrebu 1834. dobitak na lutriji Kristofora Stankovia
- danas kulturna industrija (industrija medija i zabave, umjetnost i kulturna batina te
kreativne poslovne usluge) ukljuuje: oglaavanje, arhitekturu, film i video, izvedbene
umjetnosti, softveri, nakladnitvo
- danas u V. Britaniji proizvode 5% BDP-a, zarauju 10 milijardi funta i zapoljavaju
1,3 milijuna ljudi
- SAD 2000.g. potroeno 9,8 milijardi dolara na kupovinu ulaznica za kazalite (8,1 za
kino i 9,3 za sportske priredbe)
- EU 2005.g. najvei izvoznik kulturnih dobara 52% svjetskog izvoza, slijede
azijske zemlje s 20%, Sjeverna Amerika sa 17%)
- ekonomska znanost izvedbene umjetnosti uzela kao glavni predmet svog prouavanja
tek 60-ih godina 20.st.
- 1966. u New Yorku objavljena knjiga Performing Arts: The Economic Dilemma,
autori: ameriki ekonomisti W.J. Baumol i W.G. Bowen

19
- nakana: objasniti financijske probleme izvoakih skupina i istraiti implikacije tih
problema na budunost umjetnosti u SAD-u
- pitanja: posjeenost, trend rasta glumakih plaa, prijevoz gledatelja do kazalita,
plaanje dadilje komparativno u New Yorku i Londonu
- koristi: presti zbog kulturnih aktivnosti; neizravne koristi (duani, hoteli, restorani,
barovi)
- studije utjecaja (impact studies) utjecaj kulturnih djelatnosti, pa i izvedbenih
umjetnosti na gospodarstvo pozitivni utjecaji
- popularne 70-ih i 80-ih g. 20.st. izazvale polemike ekonomista i teoretiara kulture
(kulturolozi oduevljeni, ekonomisti ih ne uvaavaju)
- netrine vrijednosti i humani kapital
- opasnost komercijalizacije kulture
- velike ustanove konzervatizam, konformizam, manje sklone riziku i nefleksibilne
smanjenje kreativnosti
- treba li drava sufinancirati kazalite?
- financiranje ovisi i o kulturnoj tradiciji i povijesti kazalita u pojedinim sredinama
- Njemaka preko 100 gradskih kazalita za dramu, operu i balet, svaka savezna
drava ima svoju operu i kazalite
- V. Britanija malo subvencija rekonstrukcija Globea privatnim zakladama
- istona Europa do 1989. sva kazalita financijski i ideoloki dravna
- suvremen stav po pitanju vrijednosti ekonomija i kultura u dinaminom odnosu

Ideologije i politika u kazalitu

Politiko kazalite
- vezanost uz dramski tekst kritian prema drutvenim problemima zabluda
- politiko kazalite politiki angairane izvedbe bilo kakvog dramskog teksta,
postavljene tako da stvaraju politiku provokaciju ili aktivno prenose politiku poruku
- Siegfrid Melchinger svako je kazalite politiko i staro je koliko i kazalite
- potpora i uvaavanje pozornica kutija Francuzi preuzeli od Talijana sredinja
toka u vidokrugu kao kraljevo mjesto
- omalovaavanje i zabrane Platon u Dravi (4.st.pr.n.e.) kazalite kao teatrokracija
publike, Kina, Poljiki statut (1440. razbatiniti sinove kazalitarce)
- cenzura vlasti izdavale dopusnice (Pierre Beaumarchais, Figarov pir i Luj XVI.)
- nadzor (japanski kabuki kazalite kavana i bordela; Luj XIV. Comedie Francais)

20
Ideologija
- koherentan skup drutvenih vrijednosti, vjerovanja i znaenja u doba Francuske
revolucije, definirao je Antoine Destutt de Tracy
- Louis Althusser subjekt se ostvaruje u ideologiji, ekonomiji i politici praksa
reprezentacije umjetnost za pravo govori o ideologiji
- zgrade i protokoli kao vidljivo reprezentiranje ideologije
- redatelj kao ideoloki autor
- opera kao ishodite oboavanja kralja hijerarhiziranost
- klasna, rasna i rodna odreenost kazalita
- kazalite se uvijek obraalo odreenoj klasi (ongleri za puk, zatvorene izvedbe za
elitu) radi reprodukcije vrijednosti
- rasni problemi posljedica kolonijalizma Jamajka, Peru, Meksiko danas
postkolonijalne ideje
- rodna pitanja japanski glumci onnagata karikirano tumae enske uloge
- ensko pitanje u kazalitu
- odranje ideologija reprezentiranjem drutvenim ritualima (razliito oblikovanim i
razliito izvoenim aktivnostima iz drutvenog ivota)
- drutvena je uloga rituala ili poduprijeti ili prikriti dominantni drutveni poredak
- ideologija jednostavni odgovori na sloena pitanja
- kazalite arene za pregovore i sukob moi
- spektakl kao izmiljanje tradicije i orue ideologije (opera)
- medijsko oblikovanje sustava vrijednosti poeljno itanje kazalita, neartikulirani
stavovi, ali se podrazumijevaju
- kazalite i politiki angaman od antike (Antigona), subverzija
- svako je kazalite politino podvrsta je politiko kazalite (vjera u drutvenu mo
kazalita, agitacijska igra)
- agitprop i malograansko kazalite poticanje i umrtljivanje

21