SADRAJ

1. Uvod 2. Podjela udaraljki 2.1. 2.2. Udaraljke s odreenom visinom tona Udaraljke s neodreenom visinom tona 2 3 4-6 7-8

3. Poznati proizvoai udaralake opreme i bubnjeva 9 4. Literatura 10

Uvod

U glazbenoj terminologiji, udaraljke oznaavaju set instrumenata koji daju zvuk udaranjem u kou, metal ili drvo. Ovi instrumenti se koriste u orkestru i drugim glazbenim sastavima da bi izveli razne efekte, akcente i prvenstveno da bi drali glazbeni ritam. U prolosti udaraljke nisu imale znaajno mjesto u orkestrima i inae u glazbi, ali danas, u modernom nainu sviranja, zauzimaju znaajno mjesto i esto se koriste u glazbenim sastavima. Udaraljke su najstariji instrumenti u ljudskoj povijesti. ovjek je u najranija vremena primijetio da udaranjem po raznim predmetima u svojoj okolini moe proizvesti zvuk i tako su nastale udaraljke. Kroz povijest su se udaraljke mijenjale i razvijale, te su se podijelile u dvije skupine - udaraljke s odreenom visinom tona i udaraljke s neodreenom visinom tona. Ta podjela vrijedi i danas.

Udaraljke su kroz stoljea imale vanu ulogu u glazbi. Stari narodi udaraljke su koristili u svrhu magijskih obreda, u vojnike svrhe, kao pratnju za ples, pa ak i kao sredstvo komunikacije na vee udaljenosti. Udaraljke posebno dobivaju na znaaju pojavom jazz glazbe, a obvezni su dio dananje plesne i rock glazbe. U dananjim orkestrima najee se koriste veliki i mali bubanj, timpani i zvona. Folklorna glazba Indije, Afrike, Kube, Brazila i dr. utjecala je na dananju popglazbu. Kako je glazba ovih zemalja izrazito ritmiki orijentirana, tako se u i dananjoj pop-glazbi koriste njihovi ritmiki obrasci i instrumenti, a poglavito udaraljke. Iako nije pravilo, veina modernih setova udaraljki sastoji se uglavnom od tradicionalne afro-kubanske glazbe: konge, bongosi, timbalesi, cow-bell (zvono), maracas i dr.

Podjela udaraljki

Prema materijalu ih dijelimo na :

Udarcem palice treperi zategnuta opna, odnosno membrana. Predstavnici su timpani i razne vrste bubnjeva.
timpan

Opnozvune

Metalozvune
Udarcem palice o metalne cijevi, ipke i ploice nastaje zvuk. Udaraljke sa odreenom visinom tona su zvona, zvonii, elesta, vibrafon a bez odreene visine su trijangl, gong, ineli (zvuk se dobiva udaranjem dva tanjuria "piatti" jedan o drugi) i sl.
inele

Zvuk, odnosno ton, nastaje udarom palice o drvene ploice, kutije, tapove i koljke. Predstavnici su klaves, drveni dobo, kastanjete, ksilofon, marimba, itd.

Drvozvune

marimba

Osnovna podjela je na udaraljke sa odreenom i neodreenom visinom tona: Udaraljke s odreenom visinom tona

U ovu skupinu ubrajamo vibrafon, marimbu, ksilofon,cjevasta zvona i timpane Udaraljke s neodreenom visinom tona U ovu skupinu ubrajamo veliki bubanj, mali bubanj, inele, triangl, egrtaljke i dr.

Udaraljke s odreenom visinom tona

Ovdje spadaju melodijske udaraljke na kojima se moe proizvesti jedan ili vie tonova odreene visine . To su timpani, gong, marimba,vibrafon, zvona , zvonii, ksilofon i drugi.

Vibrafon

Vibrafon je glazbeni instrument koji koristi palice ili maljice za proizvodnju zvuka, a dolazi iz porodice udaraljki. Vrlo je star instrument koji porijeklo vue sa otoka Jave i Balija. Tvrtka Leedy Manufacturing iz Sjedinjenih Drava prvi puta glazbalo pod imenom 'vibrafon' prodaje 1921. godine. Meutim taj se instrument znaajno razlikovao od ovog dananjeg koji je poznat pod tim imenom Vibrafon se sastoji od metalnih (aluminij) ploica, a ispod njih se nalaze cijevi razliitih duina koje proizvode vibrirajui zvuk. Vibrafon takoer ima i pedalu, koja se koristi slino kao i kod glasovira. Vibrafon je solistiko glazbalo. Najee se pojavljuje u jazz glazbi kao primarno glazbalo ali takoer i u simfonijskim i zabavnim orkestrima kao sastavni dio udarake sekcije. Skladbe za vibrafon se piu u g-kljuu i ima raspon od tri oktave: od f do f3.

Ksilofon
Ksilofon drveni je glazbeni instrument iz obitelji udaraljki, nalik vibrafonu. Potomak je primitivnog glazbala, drvenog doboa s dva tona iz Afrike, Oceanije i Meksika. U Europi prvi se put pojavio u 15. stoljeu. Drvene ploice razliitih veliina (u nizu od jednog do etiri), postavljene su na vodoravnom okviru. Ispod njih su okomito postavljene cijevi koje slue kao rezonator.

Ploice se u nekim izvedbama oslanjaju na noge izvoaa, a u drugim na okvire ili sanduke. Suvremeni ksilofon zasniva se na skupu drvenih ploica koje su razliite duine i svaka daje odreeni ton. Sastoji se iz jednog metalnog okvira sa po dva podupiraa na svakom kraju. Iznad okvira su dva drvena rama na koja se oslanjaju rezonatorske cijevi i drvene ploice privrene na jednom zategnutom kabelu. Ploice se udaraju palicama sa glavom od ebonita, kauuka ili su prekrivene vunom. To je virtuozni instrument koji zahtjeva vrlo visoku tehniku. Zauzeo je vano mjesto u suvremenom orkestru. Meu prvima ga je primjenio Saint-Saens u svojoj Igri mrtvaca.

Marimba
Marimba je ksilofon ije su drvene ploice due i ire, to joj daje dublji ton. Mogla bi se nazvati "ksilofon-bas", konstrukcija im je ista. Postoje tri vrste marimbe: od tri i pol, etiri i pet oktava. Afriki robovi donijeli su instrument u Sjevernu Ameriku, najprije u Meksiko, odakle se instrument nastavio rasprostirati po cijelom svijetu. Marimba se danas esto koristi u modernim zabavnim orkestrima, udaraljkakim sastavima i kao solo instrument.

Cjevasta zvona
Cjevasta zvona (tubular bells) predstavljaju jo jedan instrument iz vrlo bogatog niza udaraljki. Kod cjevastih zvona zvuk se dobiva udaranjem bata (ekia) po cijevima koje su kromatski ugoene tako da omoguavaju izvoenje tonova raznih ljestvica. Zvuk koji cjevasta zvona proizvode vrlo je nalik zvuku crkvenih zvona i danas se vrlo esto koristi u orkestrima, jer bitno mijenja ugoaj i zvuk cijelog orkestra.

Timpani

Jedan od najvanijih predstavnika velike obitelji udaraljki. Sastoji se od metalnog kotla u obliku izduljene polukugle rezonatora i koe koja je obruem zategnuta preko kotla. Zvuk se dobiva udaranjem batiima po konoj (plastinoj) membrani. Visina tona se nekad podeavala na obruu, a oko 1840. konstruiran je mehanizam s pedalom koji omoguuje ugaanje timpana. Danas se koriste 2 - 4 timpana razliitih veliina i visine tona u kompletu. Smatra se da su timpani orijentalnog podrijetla, a u Europu su doneseni u IX. stoljeu. Oblik slian dananjem poprimaju u XV. stoljeu. U poetku se timpani koriste kao signalni, vojniki i viteki instrument, a kasnije (u XVII. st.) postaju ritmiki instrument kao sastavni dio orkestra.

Udaraljke s neodreenom visinom tona

6

U ovu grupu spadaju brojne i raznovrsne udaraljke koje proizvode tonove neodreenih visina: veliki bubanj, mali bubanj(dobo), gong, inele, kastanjete, triangl, egrtaljke i dr. Kako ove udaraljke proizvode zvuk neodreene visine, to je njihov znaaj prvenstveno ritmiki, dinamiki i koloristiki.

Veliki bubanj
Jedna od najee koritenih udaraljki u dananjim orkestrima i drugim sastavima. Veliki bubanj sastoji se od tijela koje moe biti drveno ili metalno i koe (plastike) zategnute s obje strane instrumenta. Zvuk se dobiva udaranjem bata po koi (plastici) velikog bubnja, no kao dodatni efekt moe se udarati i po obrubu bubnja. U orkestru stoji na jednom postolju. U njega se udara za naglasak maljicom, a za tremolo i efekte malim maljicama. U vojnoj glazbi i fanfarama u veliki bubanj se udara zajedno sa inelom. inela je privrena na bubnju, desnom rukom izvoa udara u bubanj, a lijevom udara u tas. U maru se veliki bubanj dri remenom koji prelazi preko ramena izvoaa. Zvuk velikog bubnja dubok je i vrlo dojmljiv.

Mali bubanj (dobo)

Mali bubanj ili dobo graom je slian velikomu, ali je manjih izmjera. Uz donju mu je kou napeto nekoliko srebrnih ili bakrenih ica za sutitranje, koje svojom napetou odreuju svjetliji ili mukliji prizvuk. Udara se palicama drvenoga vrha ili metlicama, koje povlaenjem po koi daju karakteristian um koji se esto koristi u jazzu. Mali bubanj u orkestru uvijek stoji na stalku, dok se u svojoj izvornoj namjeni, doboarenju, nosio objeen preko ramena, a po njemu se udaralo (dobovalo) sa dvije palice. U srednjem vijeku Saraceni su donijeli dobo u Europu. Odmah su ga za vojne potrebe usvojili panjolci, Nijemci, Talijani i Englezi.

inele
inele su glazbalo iz grupe udaraljki, neodreene visine tona. Rade se od raznih legura, najee 7

bronce. Najee se sastoje od dva dijela, a mogu imati i vie dijelova. Radi lakeg dranja kroz sredinu je provuena koa. Kada udarimo jednom inelom o drugu, one zatitraju (zavibriraju) i tako proizvode zvuk.

Triangl (trokut)
Trokut (triangl) je idiofono glazbalo iz porodice udaraljki. Sastoji se od jedne, obino eline metalne ipke koja je savijena u obliku trokuta. Jedan od kutova trokuta ostavljen je otvorenim - krajevi ipke ne dotiu se, to ton koji on proizvodi ini neodredivim. Glazbalo visi na jednom od drugih kutova, objeeno tankom icom ili koom kako bi slobodno vibriralo. Udara se metalnim udaraem pri emu daje visok, zvonak ton. Tono porijeklo glazbenog trokuta nije poznato, ali brojne umjetnike slike iz srednjeg vijeka na kojima ga sviraju aneli navodi na vjerovanje da je imao odreenu ulogu u crkvenim obredima toga vremena. Druga umjetnika djela prikazuju ga u uporabi u narodnoj glazbi. U latinoamerikoj, narodnoj i rock glazbi, trokut se najee koristi obuhvaanjem rukom tako da se jedna njegova strana moe lake dotaknuti radi priguivanja i prilagoavanja tona. Takoer se visina tona moe za nijansu prilagoditi udaranjem razliitih dijelova trokuta i finim priguivanjem tona.

Gong
Gong je udaralako glazbalo istono azijskog podrijetla, tonije kineskog. Promjer (od 100 cm na nie) i masa gonga odreuju visinu tona u rasponu od C do g2. Tanjur gonga ima grbu u sredini. Izraen je od bakra ili mjeda ,ali moe biti izraen i od drugih legura- cinka,bakra. Zvuk se proizvodi udaranjem drvene maljice. Koristi se u simfonijskoj i opersko-scenskoj glazbi, jer ima neobino mistian zvuk.

Poznati proizvoai udaralake opreme i bubnjeva

SABIAN je osnovan krajem 1981. u Kanadi, kada je jedan od svjetskih imena u proizvodnji inela, Bob 'Sabian' odluio da bubnjari zasluuju bolje inele. Nezadovoljan kvalitetom, relevantnosti i zvukom inela u to vrijeme, on je pokrenuo SABIAN...

ZILDJIAN - Avedis Zildjian I (prvi) bio je armenski alkemiar u gradu u Konstantinopolu u sedamnaestom stoljeu. Njegova nastojanja da stvori zlato kombiniranjem metala umjesto zlata dovelo do jedinstvene legure bakra, kositra i tragova srebra...Avedis to otkrie koristi za izradu inela spektakularne jasnoe i snage. Zildjian je slubeno priznat u Americi kao najstarija i najpoznatija tvrtka koja proizvodi inele. Tvrtka je osnovana 1623. u Istambulu.

GRETSCH DRUMS je vodea kompanija u proizvodnji bubnjeva locirana u Ridgelandu,juna Carolina. Njihov MOTO je That Great Gretsch Sound (tako je dobar Gretsch zvuk) Firmu je u New York-u 1883. osnovao Friedrich Gretsch njemaki imigrant pokrenuvi vlastitu proizvodnju...

TAMA je japanski proizvoa bubnjeva,udaraljki i dodatne opreme. Tvrtka je osnovana 1974., te nudi iroki izbor setova,konfiguracija,stalaka,boja ...

SONOR je njemaki proizvoa bubnjeva i ostale udaralake opreme. Tvrtka je osnovana 1875 i proizvodi bubnjeve svjetski poznate po svojoj kvaliteti i izdrljivosti.

LITERATURA

Udbenik Poznavanje robe u trgovini-neprehrambena roba, Stjepan Brzak http://www.hgu.hr/udaraljke/ http://hr.wikipedia.org/wiki/Udaraljke http://lisinski-bj.hr/udaraljke.html http://brothers-music.com

10