GLAZBENI

PRETKLASICIZAM
-

1730. 1770.
Nije jedinstveno stilsko razdoblje
Dva sloja galantni i osjeajni stil koji se meusobno isprepliu
o Galantni stil francuski (Francois Couperin i Jean Philipp
Rameau) i talijanski (Domenico Scarlatti) glazbenici i skladba za
embalo
o Osjeajni stil Bachovi sinovi (Carl Philipp Emanuel Bach i
Johann Christian Bach) i eh Jan Vaclav Stamic

Trajanje
Glazbeni slog
Melodija

BAROK
1600. 1750.
Prevladava polifonija

Tema

Velikog opsega,
Instrumentalnog tipa
Monotematinost (1)

Orekstar

Od 10 do 40 glazbala+BC

Dinamika

Plona (forte i piano)

Ritam

Motorian

PRETKLASICIZAM
1730. 1770.
Sve vie prevladava
homofonija
Pjevna, bogato ukraena,
jednostavnija
Postupno bitematinost
(2)
Manji od baroknog, blii
komornom zvuku
Postupni prijelaz
(crescendo i
decrescendo)
Sloeniji i raznolik

Couperinov rondo
- osnovna tema ronda (R) je perioda pravilne i simetrine grae
- mozaino se nie s razigranim kupletima (C) koji moduliraju u oblinje tonalitete
i mogu biti razliite, ali pravilne duine (4, 8 i 16 taktova)

PRETKLASICISTIKA SIMFONIJA
- ima svoje podrijetlo u talijanskoj opernoj uvertiri sinfonia
- imala je 3 dijela: brzi polagani brzi
- tijekom 18.st. dodaje se plesni stavak menuet 4stavana simfonija (B PMB)
- skladatelji Bachovi sinovi i skladatelji Manheimske kole
- osjeajni stil skladatelji su smatrali da glazba treba izazvati ganue i
osjeaje kod sluatelja
MANNHEIMSKA KOLA
- skupina glazbenika okupljena na dvoru u Mannheimu u Bavarskoj sredinom
18.st.
- osnivai: Jan Vaclav Stamic i Francishe Ksaver Richter
- u skladbama je izostavljen BC, prevladava homofoni slog
- posebni poticaj bio je sjajno uvjeban veliki orkestar

- M-skladatelji skladaju teme od rastavljenih trozvuka, to e preuzeti kasnije i

skladatelji Beke klasike
-u simfoniju uvode plesni stavak (Menuet) pa postaje 4stavana
- pri sviranju izvode crescendo i decrescendo
- u njihovim skladbama jasnije se istie druga tema
- M-skladatelji su zasluni za izgradnju klasinih instrumentalnih oblika
(simfonija,sonata), utvrdili su temeljna obiljeja klasinog simfonijskog stila

KLASICIZAM ili BEKA KLASIKA

-

1770. 1820.
Jasan, skladan izraz te prevlast razuma nad osjeajem
Podjela glazbe na dvorsku i graansku glazbu
o Dvorska glazba
Kraljevi, carevi i bogati plemii imaju privatne orkestre u
svojim palaama
Dvorska publika bila je obrazovana i imala profinjen ukus
Doba dvorske umjetnosti se zavrava zbog novanih tekoa
plemstva smanjuje se broj dvorskih glazbenika
Hrvatska u drugoj polovini 18.st. - Privatne orkestre imale su
obitelji Patai, Drakovi, Erddy, Kulmer i dr.
Dirigenti i skladatelji tih orkestara bili su i neki poznati
glazbenici kao Jan k. Vanhal i Ignaz Joseph Pleyel
o Graanska glazba
Postupno jaa graanstvo, promjenila se uloga glazbe i
poloaj glazbenika
Glazba postaje dostupna irokoj javnosti graanskoj javnosti
Graanski glazbeni ivot dobiva dva najvanija oblika: kuno
muziciranje i javne koncerte
Operne predstave i javni koncerti bili su pravi drutveni
dogaaji na koje je mogao doi svatko tko je kupio ulaznicu
Saloni postaju najvanija mjesta sastajanja plemstva i
graanstva
Krajem 18.st. glazba je postala najvaniija umjetnost
o Drutveni poloaj skladatelja
Glazbenici postupno postaju samostalni umjetnici
Sad skladatelj mora obaviti sve poslove: plaati izviae,
traiti dvoranu, primamiti i odueviti publiku

GLAZBENE ZNAAJKE KLASICIZMA

- melodija pjevna, jednostavna, lako pamtljiva, djeljiva na manje cjeline,
periodina, u klasicizmu melodija je glazbeno izraajno sredstvo
- tema bitematinost (Domenico Scarlati) dvije teme su simetrine, glazbeni
tok esto zastaje u parnim taktovima
- glazbeni slog prevladava homofonija (u prvim planu vodea pjevna melodija
s pratnjom u akordima)

- harmonija jasna i jednostavna jer akordi slijede tri glazbene tonalitetne

funkcije, a to su tonika, subdominanta i dominanta (raznovrsnost proizlazi iz
estih modulacija tj. promjene tonaliteta) i iz kontrasta dura i mola
- ritam raznolik, este su promjene trajanja tonova
- tempo obvezno se naznauje i mijenja tijekom stavka, oznake tempa brojnije
- dinamika itava lepeza dinamikim prijelazima
- ugoaj mijenja se tijekom stavka (lirski i dramatini dijelovi)
- ravnotea forme glazbenog oblika i osjeaja

- GLAZBA I IZVOAKI SASTAV

- 4 skupine instrumenata: gudai, drveni puhai, limeni puhai i udaraljke
- Temelj klasinog orkestra su gudai: 1. i 2. Violina, viole, violonela i
kontrabasi
- Drveni i limeni puhai sviraju u parovima, po dvije flaute, oboe i klarineta;
fagota, roga i trublje
- Udaraljke dva timpana
- Orkestar do 60 glazbenika, 4 skupine instrumenata
- Nestanak BC i embalo vie ne improvizira
BEKA KLASIKA
Instrumentalne vrste
Sonata
Simfonija
Koncert
Komorne vrste

I. stavak
Brzi
Sonatni oblik

II. stavak
Polagani
Trodjelni oblik
Tema s
varijacijama,
sonatni oblik

Izvoai sastavi
Glasovir
Solo instrument + glasovir
Simfonijski orkestar
Solo instrument + orkestar
Raznovrsni sastavi glazbala od 2-9
izvoaa
III. stavak
Umjereni,plesni
Sloeni 3djelni
oblik

IV. stavak
brzi
Rondo
Sonatni oblik

SIMFONIJA
- najznaajniji oblik orkestralne glazbe ovog razdoblja
- potkraj klasicistikog razdoblja simfonije postaju sve due i trae sve vei
orkestralni sastav
- sastoji se najee od 4 stavka 1. Stavak iv i dramatian
- 2. Stavak - lirski
- 3. stavak plesni (menuet ili scherzo)
- 4. Stavak briljantan i razigran, u brzom tempu
- svaki stavak je samostalna cijelina s vlastitim temama; stavci se meusobno
nadopunjuju i stvaraju ravnoteu simfonije kao jedinstvenog umjetnikog djela;

od etiri stavka, tri su u istom tonalitetu, a samo je drugi stavak najee u

nekom od srodnih tonaliteta
- prvi stavak simfonije je najee u sonatnom obliku
SONATNI OBLIK
- najsavreniji instrumentalni oblik beke klasike
- skladatelji su ga koristili za prvi stavak sonate, simfonije, koncerta ili komornog
djela
- najvanije znaajke sonatnog oblika su bitematinost (ima dvije kontrastne
teme) i trodijelnost forme
- kontrast tema je dvostruki: - sadrajni kontrast dvije teme razliitog
karaktera, melodije i ritma
- tonalitetni kontrast prva tema u osnovnom
tonalitetu, a druga u dominantnom ili paralelnom
- tri dijela sonatnog oblika: ekspozicija provedba repriza
- ekspozicija suprostavljaju se dvije teme (povezuje ih most); njihov kontrast
sadraja i tonaliteta pokreta je razvoja i dramatinosti
- 1. Tema dramskog karaktera i u osnovnom tonalitetu
- 2. Tema lirskog karaktera i u paralelnom B-durskom tonalitetu
- zakljuuje se codettom koja potvruje tonalitet druge teme
- na kraju stoji znak repeticije ( :II ) koji upuuje na ponavljanje cijele ekspozicije
- provedba najuzbudljivi dio sonatnog oblika
- dramska napetost i osjeaj nestabilnosti naglaavaju i modulacije u srodne
tonalitete
- vrhunac zapleta izraen dominantom osnovnog tonaliteta nalazi se u
zavrnom dijelu provedbe
- repriza razrjeavanje napetosti postie se pomou tonalitetnog kontrasta
obje teme su u osnovnom tonalitetu
- nakon druge teme slijedi odlomak koji stvara vrsti dojam zavretka; to je koda
(tal. Rep) koji uvruje osnovni tonalitet i poput flashbacka donosi jo jednom
prvu temu stavka
SONATA
- u uem smislu oznaava glazbeno djelo za jedno glazbalo, najee klavir, ili
dva glazbala, npr. violinu i klavir ili violonelo i klavir
KLASINI RONDO
- oblik u kojem se tijekom skladbe osnovna tema (A) mora ponoviti najmanje tri
puta, uvijek u osnovnom tonalitetu
- rondo je brzi stavak prepoznatljiv po razigranom, veselom karakteru osnovne
teme
- najsliniji je Couperinovom rondu, kod tog tipa ronda izmeu pojava teme (A)
malaze se manje karakteristini, neutralni glazbeni sadraji, epizode (e)
- s dvije teme glavna se tema (A) izmjenjuje s jednako uvjerljivom drugom
temom (B) kontrastnog karaktera