SREDNJI VIJEK – rani, razvijeni i kasni

UVOD U STILSKO RAZDOBLJE – Opće značajke stila

- u srednjem vijeku rađaju se dva umjetnička stila, oba nastala u sjevernoj Francuskoj:

romanika gotika
- započinje u 11. st. – pojavljuje se u 12. st.
- ima uzore u rimskoj i bizantskoj - rezultat težnje za novim, visokim,
arhitekturi ( masivne građevine, impozantnim građevinama
metoda nadsvođivanja) - nove graditeljske metode ( kostur od
-djela imaju svoje religiozno značenje, kamena – spajanje sustava stupova u
ne djeluju prirodno ili realistično šiljaste lukove)
- oslikani prizori u crkvama

- nastanak dvoraca – 9.,10.st. – utvrde, za stanovanje

POGLED NA SVIJET
- srednjovjekovna filozofija pod okriljem je crkve
- dogmatizam crkve koči razvoj znanosti ( pojava velikih mislilaca, npr. Roger Bacon – kažnjavanje onih koji
se protive zakonima crkve – naziva ih se hereticima, a sudi im inkvizicija)
- skolastika – ocrtava se u pokušaju spajanja grčke filozofije sa učenjem Biblije
- Toma Akvinski – pokušao ujediniti Aristotelovu filozofiju sa kršćanstvom
- pismenost, kao vještinu, poznavao je mali broj ljudi – uglavnom svećenici ( zbog koncentracije znanja bili
su privilegirana skupina, oni su osnivali prve škole)
- Karlo Veliki – promicao pismenost i naobrazbu otvarajući škole i biblioteke
- glavni jezik sporazumijevanja bio je latinski, a u 17.st. biva zaminjenjen francuskim
- pripadnik vladajuće klase bio je istovremeno plemić, vitez, vazal i gospodar (plemić- rođenje u plemićkoj
obitelji, vitez – povremena služba vojci, vazal – služba kralju u zamjenu za feud, gospodar – daje dio svoje
zemlje onima koji stupe u njegovu službu)

DRUŠTVO

rani srednji vijek razvijeni srednji vijek

- velike seobe i invazije barbarskih plemena
- širenje i jačanje kršćanstva ( crkva je najmoćnija
europska institucija)
- glazba važna u crkvenim obredima
- feudalizam – društvena podjela na plemiće,
svećenike i seljake
- razvoj prometa i trgovine
- nastanak gradova
- osnivanje sveučilišta ( Bologna, Pariz)
- 14.st. – Italija je najrazvijenija u Europi
-Karolinška renesansa – kulturni pokret razvoja pismenosti, glazbe, školstva i graditeljstva , utemeljili ga
književnici, graditelji i umjetnici koje je okupio Karlo Veliki
- Križarski ratovi – križari donose nova glazbala – rebek ( sličan violini) i šalmaj (puhaće glazbalo)

UVOD U GLAZBENI STIL

- glazba se dijeli na crkvenu i svjetovnu

CRKVENA GLAZBA
- dio kršćanskih obreda
- izvodila se u samostanima, crkvama i katedralama za vrijeme mise
- glazba je u početku jednoglasna, a kasnije višeglasna
- koral – crkveno jednoglasno pjevanje, pjevaju se dijelovi Biblije, bez pratnje instrumenata
- Papa Grgur Veliki – izvršio odabir obveznih crkvenih korala i upisao ih u knjigu crkvenih tekstova –
Antifonarij
- pjevanje po Papi Grguru Velikom je gregorijansko pjevanje
- gregorijanski koral – skupni naziv za jednoglasne napjeve na latinskom jeziku koji su dio kršćanskog
obreda

NAČINI IZVOĐENJA KORALA

psalmodički solo – svećenik pjeva sam

responzorijalno pjevanje – svećenik pjeva jedan dio, a zbor pjeva drugi

antifoničko pjevanje – zbor je podijeljen u 2 grupe koje naizmjenice pjevaju

ODNOS TONA I RIJEČI ( MELODIJE I TEKSTA)

silabički način pjevanja – svakom slogu odgovara jedan ton, napjevi psalama, melodija je oskudna i
jednostavna, slična recitiranju

melizmatički način pjevanja – korištenje melizmi ( bogatih nizova tonova na jedan slog), melodija je
bogato ukrašena na vokalima, „beskonačni“ niz tonova

- 9. i 10.st. – pojavljuju se NEUME – prvi znakovi za bilježenje melodijske linije ( točkica, crtica, linijica)
 pojava jedne crte crtovlja (3 tona)
crtovlje sa 6 crta ( nerazumljivo)
 danas: crtovlje sa 5 crta

romanski način zapisivanja neuma gotički način zapisivanja neuma

Guido D' Arezzo – uveo je crtovlje sa 4 crte ( u njemu se pišu neume, a text se piše ispod crtovlja)
- uveo solfeggio – obvezno pjevanje
- zapisao prvu solmizaciju, zapisavši prve slogove Himne sv. Ivana ( UT, RE, MI, FA, SOL, LA)

Hildegard iz Bingena – njemačka redovnica, skladateljica, imala vizije plamenih jezičaca koje su je natjerle
da zapiše svoja duhovna iskustva

Glagoljaško pjevanje – pjevanje obreda zapadne rimske crkve na hrvatskoj verziji staroslavenskog jezika
- pojavljuje se od 9. st. na Krku, Istri, Lici, Dalmaciji i Hravtskom primorju
- glagoljaši su se služili liturgijskim knjigama na glagoljici, napjeve nisu zapisivali, nego ih prenosili usmenom
predajom

ars antiqua – stil 13. st. ars nova - stil 14. st.

GLAZBALA I IZVOĐAČKI SASTAVI

- organistrum – gudaće glazbalo s tri žice koje zvuče istodobno

- portativ – male prijenosne orgulje, koristile se tijekom crkvenih procesija i kućnog muziciranja
- pozitiv – stacionarne orgulje orgulje
- viela – gudaće glazbalo, preteča violine
- psalterij – žičano glazbalo, žice se trzaju pomoću pera
- viola da gamba – preteča vilončela sa slabijim tonom, ima više žica od violončela

SVJETOVNA GLAZBA
- narodna se glazba razvija pararelno sa crkvenom

plemići u dvoru

trubaduri –dvorski pjesnici, Južna Francuska

truveri – Sjeverna Francuska
minezingeri – pjevači ljubavnih pjesama, Njemačka

žongleri – putujući glazbenici, zabavljači, povremeno u službi trubadura, pjesme različita sadržaja i
slobodne tematike

golijardi – siromašni putujući studenti, kritiziraju tadašnje društvo, a posebno crkvu

- pismeni su, znaju latinski, pjesme s tematikom grčke mitologije i povijesti općenito
- Carmina Burana – zbirka pjesama golijarda

trubadurske pjesme – jednoglasne, na narodnom jeziku, govore o dvorskoj ljubavi koja poštuje društvena
pravila
srednjovjekovni plesovi – saltarello – energičan ples, talijsnki ples
estampida – stari, razigrani, francuski ples
trotto…
VIŠEGLASNA GLAZBA

ORGANUM – rano višeglasje

- organum – najjednostavniji oblik višeglasja

- koralnu melodiju prati gornji glas u kvartama ili kvintama
- paralelni organum – najraniji oblik višeglasja
- koralnu melodiju u gornjem glasu prati dionica koja je paralelno slijedi u kvartama ili
kvintama
- diskant (slobodni organum) – vrsta višeglasja u kojem se javlja protupomak, dvije melodije u različitom
smjeru ( gornja melodija može koristiti i kraće notne vrijednosti, ostvaruje
se samostalnost melodijske linije)
- melizmatički organum – dodani glas ima veće skupine tonova na jedan slog teksta – melizme
- glas koji pjeva koralnu dionicu drži duge tonove i naziva se tenor

SREDNJOVJEKOVNI MOTET
- najveća novost ars antique
- motet nastaje kada gornje dionice organuma dobiju tekstove, a donji glas izvodi isto kao kod organuma

RONDELLUS
- nastao u ars antiqui
- vokalni kanon u kojem glasovi nastupaju jedan za drugim, imitirajući melodiju prethodnog glasa

Misa
- stavke: Kyrie, Gloria, Credo, Sanctus – Benedictus i Agnus Dei