SREDNJI VIJEK

ZNAČAJKE
 Rani, razvijeni i kasni srednji vijek
 Glazba je imala funkcionalnu ulogu: pratila je vjerske obrede i različite događaje
svjetovnog života
 Dijeli se na crkvenu i svjetovnu
 CRKVENA: - dio obreda

- slavila je Boga
- izvodila se u crkvi ili samostanu
SVJETOVNA: - služila je zabavi i plesu
- pratila značajne društvene događaje (viteške turnire, dolazak važnih
ličnosti, hrabrila vojnike pri odlasku u rat i sl.)
tonska građa - MODUSI
CRKVENA GLAZBA

 Vidimus stellam
 Tonski slog:
 Na kojem je jeziku:
 Koja je glazbena sastavnica najvažnija?
 Odredite ritam:

 KORALI – jednoglasni crkveni napjevi; na latinskom jeziku; izvode se vokalno

 - imaju slobodan ritam, prate ritam teksta
 - nemaju mjeru
 TIPOVI KORALA:

SILABIČKI – svaki slog ima svoj ton

MELIZMATIČKI – na jedan slog dolazi više tonova (melizama)

TEHNIKE PJEVANJA KORALA:

PSALMODIJSKI SOLO – svećenik pjeva sam
ANTIFONALNO PJEVANJE – pjevaju dva zbora naizmjenično
RESPONZORIJALNO PJEVANJE – izmjenjivanje solista i zbora
 Odredite tip korala: silabički ili melizmatički
GREGORIJANSKI
KORALI
 Nazvani po papi Grguru I. Velikom
 Korale pročistio od svjetovnih elemenata
 ANTIFONARIJ – zbirka pročišćenih korala
 Pjevanje je njemu u čast prozvano gregorijansko

pjevanje, a korali gregorijanski

 Osnovao školu pjevanja – SCHOLA CANTORUM
MISA – najvažniji dio
kršćanskog bogoslužja
 Stalni dijelovi (stavci) mise:
 Kyrie
 Gloria
 Credo
 Sanctus
 Benedictus
 Agnus Dei
GLAGOLJAŠKO PJEVANJE
 pjevanje
pojavljuje se u obreda
9.st. na otoku zapadne napjevi nisu
Krku, Istri, rimske crkve knjige pisane bili zapisani –
Hrvatskom na hrvatskoj na glagoljici usmena
primorju, Lici i verziji predaja
Dalmaciji staroslavensko
g jezika
 Koji dio mise pjevaju:
 Tehnika pjevanja:
 Ponavlja li se melodija: DA – NE
 Pjevaju li jednoglasno ili višeglasno?
 RAZVOJ NOTNOG PISMA
 U ranom srednjem vijeku notacija nije bila razvijena pa su se napjevi prenosili
usmenom predajom
 Prva notacija javlja se u 9. st.
 DIJASTEMATSKA NOTACIJA
 Koristi neume – označavale su

smjer kretanja melodije

Neume se na početku pišu iznad teksta.
U 11. st. se dodaje jedna crta pa se neki tonovi
mogu točno fiksirati.
 GUIDO D’AREZZO
 Glazbeni teoretičar, zborovođa i svećenik
 KORALNA NOTACIJA

Uveo 4 crte, neume su promijenile izgled, te

se pišu na crte i u praznine (neume imaju oblik kvadratića

i rombova)
 HIMNA SV. IVANA

 SOLMIZACIJA – pomoć kod

pjevanja

UT RE MI FA SOL LA SI UT
MENZURALNA
NOTACIJA

- 5 crta
- Uz visinu označeno i
trajanje tonova
POJAVA I RAZVOJ
VIŠEGLASJA
 Kako nastaje višeglasje?

 1. FAZA – ORGANUM
 9. stoljeće
 Glasovi se kreću PARALELNO – intervali kvarta (4) i kvinta (5)
 Osnovna melodija transponirana na drugu visinu
 Osnovna melodija – CANTUS FIRMUS
  DISKANT – 11. stoljeće
 Glasovi se kreću u protupomaku, suprotnom smjeru

https://www.youtube.com/watch?v=IGVQJeWNozE
 12. stoljeće – MELIZMATIČKI ORGANUM
 Na duge izdržane tonove se dodaju ukrasni tonovi – melizmi
 Osnovna melodija – TENOR – gregorijanski koral
 2. FAZA – ARS ANTIQUA
 13. stoljeće
 Osnovni oblik je VIŠETEKSTOVNI MOTET

- višetekstovni i višejezični motet

- utjecaj svjetovne glazbe
- najčešće troglasan
- najdublja dionica – tenor – preuzeta iz duhovne glazbe
- ostale dionice – svjetovne, sadržajno i jezično različite
- nerazumljivo
drugi oblik – KANON – polifona skladba, temelji se na imitaciji
 3. FAZA – ARS NOVA
 14. stoljeće
 Napušta se liturgijski cantus firmus
 Koriste kromatiku
 Uvode se novi paralelizmi: terca (3) i seksta (6)
 Oblici: MADRIGAL, BALADA I CACCIA (svjetovni oblici)
 Guillaume de Machault – prva misa : Misa Notre Dame

 Izvođački sastav:
 Koji stavak mise pjevaju?
 Način izvođenja:
 Pjevaju li silabički ili melizmatički?
 Pjevaju li jednoglasno ili višeglasno?
 SVJETOVNA GLAZBA
1. ŽONGLERI – putujući pjevači i svirači
- 7. st.
- dolaze iz najširih pučkih slojeva
- svestrani zabavljači: pjevači, svirači, glumci, izvode akrobacije i
mađioničarske točke…
- narodni jezik
- pjesme svakodnevne tematike
- nomadi – lutaju od mjesta do mjesta
- loš društveni položaj – nemaju ničiju zaštitu
 GOLIJARDI – siromašni studenti

- nomadi, sele se u potrazi za glasovitim učiteljima

- 12. st.
- kritiziraju društvo, crkvu
- pismeni, znali su latinski
- Carmina Burana – zbirka srednjovjekovne poezije

- način izvođenja:
- izvođački sastav:
- ponavlja li se melodija ili je uvijek drugačija?
- ritam:
 TRUBADURI – dvorski pjesnici u Francuskoj

- djeluju u 11. i 12. st. na dvorovima diljem Europe

- teme: ljubavne, satirične, političke; često opisuju prirodu, križarske
ratove
- melodije velikog opsega
- narodni jezik

- Način izvođenja:
Izvođački sastav:
Ritam:
Mjera:
 MINNESÄNGERI – dvorski pjesnici u Njemačkoj
- ista tematika kao i kod trubadura
- najvećim vrlinama su smatrali hrabrost, čast, plemenitost i traženje
savršene ljubavi
- narodni jezik
- 13. i 14. st.

Način izvođenja:
Jezik na kojem pjevaju:
Tempo:
Ritam:
Mjera:
 MEISTERSINGERI – majstori pjevači

- 15. st., Njemačka

- obrtnici koji imaju udruženja gdje uče glazbu
- naziv majstor može dobiti onaj koji savlada skladanje i zna tu
svoju skladbu izvesti
GLAZBALA
 ULOGA GLAZBALA:
 udvostručavaju ili zamjenjuju glasove
 sviraju pratnju
 sviraju samostalno samo plesnu glazbu

(Saltarello, estampida, trotto)

 Način izvođenja
 Tempo
 Mjera
 ritam

 KARAKTERISTIKE GLAZBALA:
 mali opseg melodije
 tiši od današnjih
LUTNJA
ORGANISTRUM
VIELLA
VIELLA DA GAMBA
PSALTERIJ
POZITIV PORTATIV
ŠALMAJ