STARI VIJEK I ANTIKA - 4 tis. pr. Kr. - 5 st.

SREDNJI VIJEK - 5. st. - 15. st.

duhovna glazba u prvom planu zbog dominacije Crkve u cjelokupnom
ovjekovu ivotu
- prvi notni zapisi iz 12. st. - jednoglasna vokalna glazba u to vrijeme
u 9. st. vieglasje - rabe se starocrkvene ljestvice, modusi
(jonska, dorska, frigijska, lidijska, eolska, miksolidijska)
PREDRENESANSA I RENESANSA - 15. i 16. st.
zavretkom kriarskih ratova odreena znanja postaju dostupna irem broju ljudi, mo crkve
slabi, dolazi do znanstvenih otkria i ovjek postaje sredite zbivanja
- jednoglasje uz prve oblike vieglasja (POLIFONIJA)
- uz vokalnu glazbu poinje se razvijati SAMOSTALNA instrumentalna glazba
MUZIKALIJE = note , se sve vie tiskaju
BAROK - 17. st. - prve pol. 18. st.
instrumentalna glazba razvijena kao i vokalna
homofonija razvijena kao i polifonija
- modusi se zaboravljaju durski i molski tonaliteti se razvijaju
- MONOTEMATINOST = skladatelji u glazbenom stavku obrauju jednu temu
1750 . g. preminuo Johann Sebastian Bach i time zavrava barok
PRETKLASICIZAM I KLASICIZAM - 1730. - 1820.
homofonija nadvladava polifoniju
BITEMATINOST = skladatelji u glazbenom stavku obrauju dvije teme
- Be glazbeno sredite
ROMANTIZAM - 19. st.
- mata i osjeaji temelj stvaralakog nadahnua
POLITEMATINOST = skladatelji u glazbenom stavku obrauju vie od jedne teme
- usavravaju se puhaa glazbala
- Harmoija bogatija
- prve bajke
orkestralne i komorne veze
SMJEROVI 20. st.
pluralizam stilova
- svi tonovi ravnopravni

GLAZBA U PRAPOVIJENSO DOBA

- izrazito naglaen ritam (zbog buenja hrabrosti u ovjeku i energije za lov, ratovanje)
- melodija malog opsega jer je napravljena na ljestvici koja se sastojala od nekoliko razliitih tonova
- ponavljanje pojedinih dijelova napjeva i jednolinost( nisu se doslovno ponavljali, ve variranjem)
- jednoglasje
- DUHOVNI NAPJEVI = MAGIJSKI OBREDI
- SVJETOVNI OBREDI = RADNI NAPJEVI - pjevaju se u vrijeme zajednikih radova u plemenu
ljubavni napjevi, tubalice, rugalice, uspavanke - svi oblici emotivnog izraaja
- prevladavaju udaraljke zbog ritma koji je est u veini napjeva
prve udaraljka RUKE I NOGE
kasnije od kamena, kostiju i drveta
- prva puhaa su bila nainjena od upljih kostiju, drveta ili trske, a napeta tetiva luka je bila kao
glazbalo sa icama
GLAZBA STARIH CIVILIZACIJA
- zbog podijele na stalee i glazba se dijeli na glazbu vladajuih krugova i puku glazbu
PUKA - ostala na niem stupnju razvoja
- uloga glazbe velianje vladara i njegove moi
- tu glazbu mogu izvoditi samo nadareni pojedinci pa se javljaju prvi profesionalni glazbenici pjevai, svirai i plesai
pridonosili su uvrenju vlasti pa su ih npr. u Egiptu smatrali boanskim izvorom
- u staroj KINI glazba simbolizira ili dobro ili zlo
- kod idova je vaan dio bogosluja (150 Davidovih psalama)
- u INDIJI ljestvica u kojoj je oktava podijeljena na 22 struta ( INTERVALA od etvrt stepena)
duhovna glazba = SAMAN ( smirenost)
svjetovna glazba = RAGA ( strastvenost)
GLAZBALA ANTIKE GRKE
- muze = zatitnice umjetnosti i znanosti, devet keri Zeusa i Mnemosine
str. 61 tablica
7 ih je povezano s glazbom
- glazba je dio odgojnog sustava i zadaa joj je formiranje morala pojedinca, jaanje svijesti i
usavravanje duhovnog ivota
svaki obrazovan Grk mora znati svirati liru
- mogue sviranje 1 tona
LIRA - ljubavna poezija
zato imaju od 7 do 18
KITARA -sa icama, sviraju ju profesionalni glazbenici ili kitarodi
ica
- posveene APOLONU
AULOS - puhae , s dvostrukim jezicem, pretea oboe, nikad od metala
posveeno bogu vina DIONIZU
- njegovi prijatelji se nazivaju SATIRIMA = mitoloka bia s kozjim nogama
svirai su = AULETI
i rogovima
DIAULOS - s dvije odvojene cijevi, katkad razliite duljine
na jednoj se svira melodija, a na drugoj pratnja
- aulos i diaulos imaju od 4 do 15 rupica
- vana ulogu ima ZBORSKO MUZICIRANJE
zbor - prate glazbala, ima 15 - 30 pjevaa koji pjevaju jendoglasno

vrste zborskih pjesama : TREN (alopojka)

PEAN ( radosnica)
HIMNA (sveana pjesma)
SKOLION ( napitnica)
ENKOMIJ ( pohvalnica)
HIMENEJ ( svadbena pjesma )
DITIRAMB ( pjesnik razvija ivotnu radost i sadrajem postie zanos )
- praen na diaulosu
- o ivotu boga DIONIZA , izvodila se u proljee
-izvoai su bili prekriveni jareim koama pa se dramska vrsta razvijena iz ditiramba naziva TRAGEDIJA
- nastala je kada je Tespis u ditiramb uveo prvog glumca = PROTAGONISTA
Grka tragedija - 6. st pr. Kr.
vrhunac u dijelima ESHILA, SOFOKLA I EURIPIDA
glumci samo mukraci
izvodi se u kazalitu na otvorenom koje je bilo polukrunog oblika i graeno od kamena
u sredini na povienom dijelu = orkestra , stoji zbor
u dubini orkestre , u poetku ator, a poslije zgrada za preodijevanje = skena
ispred skene, niz stupova izmeu kojih su kulise = proskenioni
ispred skene su glumci
- u gledalitu = amfiteatru, se primalo oko 20 000 posjetitelja
- najpoznatije u EPIDAURUSU
- 3 osnovne ljestvice - DORSKA (e-e) ozbiljan karakter i djeluje odgojno
FRIGIJSKA (d-d) uzbuuje strast
LIDIJSKA (c-c) izaziva bol
- sve su osmotonske i silazne
-Grci su razvili poseban sustav notacije = nain zapisivanja tonova
- sastojao se od slova jonskog i starodorskog alfabeta, posebno za pjevanje i posebno za sviranje
- sauvan je 21 fragment zapisa glazbe antike Grke u ukupnom trajanju od 52 min
neki od njih su : euripidov orest, dvije Apolonove himne, Seikilov skolion, himne Suncu, Muzi,Nemezi
etiri fragmenta na papiru ...