1.

ROMANTIZAM – SIMFONIJA

Antonin Dvořak: Simfonija br.9 u e-molu, Iz novoga svijeta, I.stavak Adagio- Allegro

- Apsolutna glazba – djela koja nemaju nikakav izvangalzbeni sadržaj

- izvođački sastav- simfonijski okestar (limeni, drveni puhači, gudači, udaraljke)
- stavak ima 3 teme:
- sonatni oblik – BPSB (brzi – polagani – scherzo – brzi)
- ekspozicija, provedba, repriza
- po čemu se razlikuje od sonatnog oblika kojeg smo upoznali kod bečkih klasičara? – ima 3 teme
- - instrumenti izjednačeni po važnosti
- - svi instrumenti mogu izvoditi tematski materijal
- na kojim instrumentima je težište?- puhaći instrumenti
- u stavku prepoznajemo značajke narodne glazbe: 1. tema potječe iz češkog folklora, 2. tema ima
obilježja folklora američkih Indijanaca, 3. tema potječe iz tradicije Afroamerikanaca

Obilježja romantizma u simfoniji:

- ostaje glavna vrsta orkestralne glazbe romantizma

- duljeg trajanja od klasične simfonije
- oblikovanje stavaka:

- proširuju građu pojedinih stavaka većim brojem tema

- programnost- objasniti

- međutim većina simfonija pripada apsolutnoj glazbi- objasniti

- relativno mali broj simfonija- devet

- mijenjaju (povećavaju ili smanjuju) uobičajeni broj i raspored stavaka obzirom na tempo

- koriste jednu ili više tema u pojedinim stavcima čime postižu cjelovitost i jedinstvo djela- ciklička forma

- attacca- nizanje stavaka bez pauze- jedinstvo i cjelovitost djela

- mijenja se i orkestar

- postaje veći u odnosu na klasicistički

- i dalje ga čine četiri skupine instrumenta

- najveće promjene prepoznajemo među puhačkim instrumentima i udaraljkama

- dobivaju nove zvučne boje

- pikolo, basklarinet, engleski rog, kontrafagot, tuba, saksofon

skladatelji izjednačavaju ulogu svih instrumenata u orkestru

- svi mogu izvoditi glavne teme, posebno puhači

- glas u simfoniji
 2. ROMANTIZAM – KONCERT

Felix Mendelssohn: Koncert za violinu i orkestar u e-molu, op.64 , I.stavak Allegro molto appassionato

odredite sastav izvođača

- Bitematizam
- Koncert (BPB)
- Solistička kadenc, ističe virtuozitet, samo ju koncert ima
- Attacca- nizanje stavaka bez pauze
- Sonatni oblik (ekspozicija, provedba, repriza); nema dvostruku ekspoziciju
- Legato artikulacija

u kojem glazbenom razdoblju se javlja koncert?

koje vrste koncerta smo upoznali?

koja su njihova obilježja?

kojoj od navedenih vrsta pripadaju koncerti koje smo danas upoznali?

koje su sličnosti a koje razlike između klasicističkoga i romantičkoga koncerta?

Sličnosti:

- trostavačnost B-P-B
- uloga ista: istaknuti solista i virtuozitet

Razlike:

- romantički koncert je duljega trajanja

- ravnopravniji odnos između solista i orkestra
- stavci romantičkoga koncerta se vrlo često izvode- attacca, povezano, bez pauze
 3. ROMANTIZAM – SIMFONIJSKA PJESMA

Bedřich Smetana: Vltava

- odredi sastav izvođača – simfonijski orkestar

- kako je skladba oblikovana – slobodniji rondo s jednom temom
- kojoj poznatoj glazbenoj vrsti je skladba najsličnija – simfoniji
- izvodi je simfonijski orkestar ali ima samo jedan stavak dok je simfonija višestavačna i uvijek je
programna, dok simf nije?
- Kontrast: dinamika, zvučna boja, agogika, accelerando/ritardando

- SIMFONIJSKA PJESMA- jednostavačna, orkestralna skladba

- skladba je temeljena na značajkama folklora.

Tvorac simfonijske pjesme je Franz Liszt. Osim njega najvažniji njezin predstavnik je Richard Strauss.
Temelj simfonijskoj pjesmi najčešće je književno djelo, povijesni događaj, likovna djela, legende, priroda.
Prihvaćaju je i skladatelji nacionalnih škola unoseći u nju folklorna obilježja- Bedřich Smetana, Modest
Petrovič Musorgski

Smetana – utemeljitelj češke nacionalne škole jer je stariji od Dvoryaka

 4. ROMANTIZAM – ROMANTIČKA SUITA

Modest Petrovič Musorgski: Slike s izložbe

Slike s izložbe je suita za klavir koju je Musorgski napisao 1874. godine, u spomen na svog prijatelja
Viktora Hartmanna koji je preminuo godinu dana ranije. Hartmannove slike Musorgski je pretočio u
stavke suite.

- Programnost
- Povezuje likovnu umjetnosti i glazbu
- Višestavačnost – svaki stavak nazvao je po slici koju je vidio na izložbi osim Promenade; htio
izrazit svoj dojam
- Rondo s jednom temom
- Promenada – tema, ostale su epizode
- Attaca i ciklička forma
- Limeni puhači – svečan, himnički karakter
- polimetrija
- Simfonijski orkestar
- Početak – truba
- Ruska nacionalna škola

Promenada motiv iz promenade ugrađen je u sve stavke- kako zovemo takav skladateljski postupak?

- obratite pozornost na crtice ispod nota. One upućuju na artikulaciju, odnosno način izvođenja tonova
koji u glazbi nazivamo tenuto a njime je također određen karakter slušanog stavka.

u kojem glazbenom razdoblju se javlja suita? koja su njezina obilježja?

Obilježja romantičke suite:

- potkraj 19. stoljeća ponovno jača interes skladatelja za skladanjem suita.

- međutim, romantičke suite se razlikuju od baroknih:
- stavci više nisu isključivo plesovi (iako mogu biti), već imaju programski karakter.
- programna glazba je naziv za instrumentalnu glazbu nadahnutu određenim izvanglazbenim
sadržajem (ilustracija književnoga djela, priče, legende, likovnoga djela, prirodne pojave i sl.)
Programnost se očituje u samom nazivu djela (primjerice Slike s izložbe).
- suprotno značenje ima pojam apsolutna glazba- ovim pojmom obuhvaćene su instrumentalne
skladbe koje ne opisuju nikakav izvanglazbeni sadržaj. Nazivi apsolutnih djela upućuju nas na
glazbene sadržaje (primjerice sonata, koncert, simfonija…
- sličnost s baroknom suitom- veći broj stavaka- višestavačnost.
- razdoblje romantizma karakteriziraju i scenske suite koje predstavljaju niz stavaka baletne,
operne, dramske pa i filmske predstave prilagođenih koncertnome izvođenju.
- najčešće je pisana za orkestar ili klavir

Barokna: instrumentalna, višestavačna, renesansni plesovi, tonalitetno jedinstvo stavaka; Romantička:

glazbeno – dramska vrsta, višestavačna, programna obilježja, tonaliteti stavaka u kontrastu
Petar Iljič Čajkovski: Orašar, Valcer cvijeća

- baletna suita
- složeni trodijelni oblik
- simf. Orkestar i harfe

5. ROMANTIZAM – NACIONALNA OPERA U PRVOJ POLOVICI 19. ST.

- upoznali smo operu seriu i operu buffu

- prisjetite se, na kojim se sadržajima temelje navedne vrste opera?

- pojavljuje se NACIONALNA OPERA, nastala je kao rezultat buđenja nacionalne svijesti

NAČAJKE NACIONALNE OPERE:

1. narodni jezik- prisjetite se, koji je jezik stoljećima prevladavao na opernoj sceni?

2. sadržaj- iz svijeta bajke i legende s naglašenim motivima fantastike, nacionalna povijest

3. glazba- temeljena na folklornim elementima

4. likovi- ljudi iz naroda ili povijesne ličnosti

- prva nacionalna opera nastala je u Njemačkoj- autor je Carl Maria von Weber a opera se zove
"Strijelac vilenjak“

Carl Maria von Weber: Strijelac vilenjak, zbor lovaca

- orkestar, muški zbor

- koji instrumenti uvod izvode, kojoj skupini pripadaju – rog, limeni puhači

- strofna pjesma

HRVATSKA

Vatroslav Lisinski: Ljubav i zloba, prva hrvatska i druga slavenska opera

Porin- nacionalno-povijesna opera

 6. ROMANTIZAM - TALIJANSKA OPERA U PRVOJ POLOVICI 19. ST.

1. Vincenzo Bellini: Norma

- Opera seria

- arija Norme “ Casta diva"

- odredi sastav izvođača, koja je njihova uloga u izvedbi slušanoga ulomka? Flaute i simfonijski ork.

- arija je primjer BEL CANTO stila- udružuje ljepotu i pjevnost melodije s vokalnim virtuozitetom (liči
solističkoj kadenci, ali nije)

- sopran

- strofna pjesma

- agogika

- ostale opere: Pirat, Strankinja, Mjesečarka, Puritanci

- većina opera pripadu tipu opere serije

Obilježja:

1. u mnogim operama se potiče nacionalna svijest- veliča se junaštvo, ističu ljudi iz naroda, opisuju
narodne priče

2. najznačajniji skladatelji su Gioachino Rossini, Vincenzo Bellini i Gaetano Donizetti

3. i dalje se razvija opera seria i opera buffa- prisjetite se, koja su obilježja tih opera?

4. ističe se BEL CANTO stil kojeg karakterizira ljepota i pjevnost melodijske linije i vokalni virtuozitet

2. Gioachino Rossini: Seviljski brijač, uvertira

- akordički, oboa (+ cijeli orkestar)

- simfonijski orkestar

- uvod punktirani ritam, akordi, oboa

- oboa, faluta, rog – zvučna boja

- sonatni oblik bez provedbe (samo ima ekspoziciju i reprizu)

- bitematizam, tematski kontrast

- opera buffa
Francuska

GRAND OPERA (VELIKA OPERA)

- povijesno-junačka tematika
- obično ima pet činova
- glavni likovi su vojskovođe i ratnici
- sudjeluje veliki broj izvođača
- masovne scene sa zborom i baletom
- scenski efekti- grandioznost i monumentalnost

predstavnici:

Gaspare Spontini, Giacomo Meyerbeer

 7. ROMANTIZAM – Operno stvaralaštvo Giuseppea Verdija

Zajednički naziv za ove tri opere je LATINSKA TRILOGIJA – Rigoletto, Traviata, Trubadur

- glavni likovi obični ljudi, često iz najnižih društvenih i socijalnih slojeva.

- REALIZAM- koja su njegova obilježja?

- na kakvim su se sadržajima temeljila libreta opera koje smo ranije upoznali?

- mitološki, povijesni ili na komičan način prikazane društvene prilike i ličnosti

LATINSKA TRILOGIJA- najraniji pokušaj da se operom izraze društvene prilike kakve jesu bez uljepšavanja

Giuseppe Verdi: Aida, arija Radamesa “Celeste Aida”

- Strofno oblikovana
- Bel canto (tenor)
- Opera seria

Obilježja Verdijevog opernog stvaralaštva:

- uzor su mu predstavnici talijanske opere u prvoj polovini 19.stoljeća- Rossini, Bellini i Donizetti
- nastavlja tradiciju bel canto stila
- prisjetite se koja su njegova obilježja
- izraziti melodičar
- glavni pokretač dramske radnje je arija
- orkestar je najčešće pratnja vokalnim solistima
- podjela opere na brojeve- arija, recitativ, duet, tercet...zbor
- začetnik opernog realizma
- obični ljudi, vrlo često s margina društva, su glavni likovi njegovih opera
- izraziti nacionalni umjetnik
- svojim operama izražava težnje za nacionalnim oslobođenjem i osamostaljenjem te potrebu
ujedinjenja u zajedničku državu
- i sam politički angažiran
- prisjetite se iz povijesti nacionalnih pokreta u Europi sredinom 19.stoljeća- pod čijom je vlašću
bila Italija?
- kako se zvao pokret za oslobođenje i ujedinjenje Italije, tko su njegove najznačajnije ličnosti?
- većina opera pripada tipu opere serie
- libreta svojih opera temelji na poznatim djelima svjetske književnosti- William Shakespeare,
Victor Hugo, Aleksandar Dumas
 8. ROMANTIZAM – Glazbena drama Richarda Wagnera
- utjecaj Ludwiga van Beethovena te Gluckovog i Weberovog opernog stvaralaštva
- gotovo isključivo operni skladatelj zato što želi ostvariti jedinstvo svih umjetnosti- glazbe,
drame, plesa i likovnih umjetnosti: njem. GESAMTKUNSTWERK

- u operama ističe važnost dramske radnje pa svoja djela zove GLAZBENA DRAMA- kako bi
naglasio povezanost glazbe i drame
- sadržaj za libreta uzima iz srednjovjekovnih germanskih mitova i legendi
- Wagner je i operni reformator- najznačajniji principi operne reforme:

1. glazbene brojeve- arije, recitative, duete...povezuje u prizore da bi postigao cjelovitost

dramske radnje
- vokalne dionice instrumentalnoga karaktera, velikoga opsega- nisu pisane u stilu bel canta

2. uvodi sustav leitmotiva- melodije koje simboliziraju neki lik, događaj, osjećaj ili predmet važan
za dramsku radnju

3. simfonizacija orkestra- veliki simfonijski orkestar s više glazbala, osobito limenih puhača
- orkestar više neće biti pratnja pjevačima već i on ostvaruje jedinstvo i cjelovitost dramske
radnje
- provlači se tematika općeljudskog i vječnog- prepoznajemo je u motivima vječne ljubavi,
sudbine i udesa, lutanja, spasenja, žrtve čiste osobe, traganja za duhovnim mirom,
neshvaćenosti, osamljenosti
- svojim djelima pristupa filozofski,vrlo često se osjeća utjecaj pesimističke filozofije Arthura
Schopenhauera
- napisao 13 opera- Leteći Holandez, Tannhauser, Lohengrin, Tristan i Izolda, Parsifal, Prsten
Nibelunga kojeg čine četiri opere: Rajnino zlato, Die Walkure, Siegfried i Sumrak bogova
- 1876.godine izgradio i kazalište za izvedbu svojih opera u Bayreuthu- gledalište je
amfiteatralno, skromnoga uređenja bez loža i galerija- izvrsne akustike i podjednako dobre
vizure sa svih mjesta prema pozornici

- Verdi – melodičar, poetičar

- Wagner – dramatičar – glazbene drame

Kod Verdija je prekid dramske radnje bio pljesak publike, kod Wagnera se dramska radnja nastavlja,
nema pljeska.
9. Realizam u operi 19.stoljeća
- do sada smo upoznali operu bajku- Carl Maria von Weber: Strijelac vilenjak
- nacionalno povijesnu operu- Glinka, Lisinski
- glazbenu dramu Richarda Wagnera
- operu buffa i operu seriju

Danas ćemo upoznati operno stvaralaštvo ruskog skladatelja druge polovine 19.stoljeća
Modesta Petroviča Musorgskog koji svoje opere temelji na povijesnim sadržajima te glazbenom
realizmu.

- prisjetite se u čijem smo stvaralaštvu upoznali začetke opernoga realizma.

- glazbeno stvaralaštvo Modesta Petroviča Musorgskog smo već upoznali slušanjem stavaka iz
skladbe "Slike s izložbe"

1. koje smo značajke njegovoga glazbenoga izraza upoznali?; kako se zove skupina ruskih
skladatelja kojoj pripada, šta ih povezuje?
- najznačajnija djela ostavio je na polju opere
- najznačajnije opera je "Boris Godunov"- pripada GLAZBENOM REALIZMU- opera je glazbena
drama u 4 čina koja slijedi priču o caru Borisu koji na prijestolje dolazi prijevarom, ubivši carevića
Dimitrija.
- to je drama o sukobu cara i naroda, ispunjena ohološću, častohlepljem, ljubavi, ludilom,
strahom i grižnjom savjesti.

Slušajući ulomke upoznat ćete obilježja opernog stvaralaštva Modesta Petroviča Musorgskog:

1. ističe važnost dramske radnje

2. glazba tijesno povezana sa opernim tekstom- glazbom nastoji što vjernije izraziti sadržaj
dramske radnje

3. da bi ostvario te ciljeve napušta tradicionalnu podjelu opere na brojeve- povezuje ih u veće

cjeline- PRIZORE

4. melodija gubi karakter pjevnosti, odbacuje bel canto stil

5. melodija se kreće u okvirima recitativnosti i arioznosti- ishodište vokalne dionice je riječ-

odbacuje vokalni virtuozitet

6. melodija je povezana sa elementima ruske narodne glazbe- folklorna obilježja

7. orkestar ima važnu ulogu u isticanju dramske radnje

Osim Musorgskog, istaknuto mjesto u razvoju opernoga realizma pripada i francuskom skladatelju
Georgesu Bizetu i njegovoj operi Carmen

- na scenu dovodi male, obične ljude opisujući ih sa svim njihovim manama i vrlinama- opera ima
tragičan svršetak
- ljepota i pjevnost melodijske linije
- koristi se ritmovima i napjevima španjolskoga folklora

Georges Bizet: Carmen, II.čin arija Escamilla

- Puno punktiranih ritmova, triola
- Strofni oblik
- Strofna pjesma

ROMANTIZAM – FANTASTIČNA SIMFONIJA

- programnost- prilagodba simfonije izvanglazbenom sadržaju
- svaki stavak ima naslov i pisani program
- mijenja se broj i raspored stavaka obzirom na tempo
- slobodniji način oblikovanja stavaka
- dramatizacija simfonije- prvi puta u simfoniji dramska radnja
- cjelovitost dramske radnje koju ostvaruje provlačenjem IDEE FIXE kroz sve stavke
- simfonija je autobiografskog karaktera
- veliku važnost dao orkestralnoj boji- uporaba većeg broja puhača i udaraljki