GLAZBENI

OBILJEŽJA ROMANTIZMA
- Ludwig van Beethoven je proširio glazbene vrste i forme, probudio je emotivne granice
glazbe, povezao stavke u 1 cjelinu i proširio je opseg svojih simfonija, UVEO JE LJUDSKI
GLAS(Oda radosti) -ovo doba je DOBA PROTURJEČNOSTI
- REVOLUCIONARNA ZBIVANJA: Francuska revolucija, slabljenje feudalizma i njegovo nestajanje
- JAČANJE GRAĐANSKOG STALEŽA -pod tim utjecajem bila je i umjetnost koja postaje sve
slobodnija, otvorenija i obraća se GRAĐANIMA, BUDI SE NACIONALNA SVIJESTI DOMOLJUBLJE
- ključ je pogled na život i njegovu stvarnost; SUBJEKTIVNOST, SENZIBILNOST, MAŠTA koji
nadilaze racionalnome razmišljanju

SLOBODNI UMJETNICI
Uloga se skladatelja u društvu bitno promijenila. Nakon Francuske revolucije mnogi plemići
osiromašivši, morali raspustiti svoje dvorske orkestre. Veliki broj glazbenika ostao je bez stalnog
zaposlenja. Skladatelji više nisu skladali za zatvorenu dvorsku publiku ili za određene crkvene
prigode. Ludwig van Beethoven bio je prvi skladatelji koji je djelovao kao slobodni umjetnik.
Njegova stvaralačka slodoba inspirirala je i druge skladatelje da skladaju zbog unutarnje
potrebe, a ne isključivo po narudžbi mecene.

OBILJEŽJA GLAZBENOG ROMANTIZMA (1820.- 1914.)

-okupljališta postaju knjižnice ili neka privatna mjesta gdje su se održavale INTIMNE
DRUŠTVENE VEČERI; npr. FRANZA SCHUBERTA na kojoj su se izvodila Schubertova glazbena
djela i MATINEJE KOD FRANZA LISZTA
-počimaju se otvarati i koncertne dvorane te se tako razvija glazbeni amaterizam što pridonosi

DEMOKRATIZACIJI GLAZBE(uključuje javne koncerte i operne predstave, objavljivanje glazbenih

časopisa i otvaranje ustanova za glazbeno obrazovanje.) Rusija, Madarska, Češka i Poljska

-SLAVENSKI SKLADATELJI u Europsku glazbu unose ljepotu melodija,narodne ritmove,

neobičnost intervala i suzvuka(Dvorak, Liszt, Čajkovski, I.Zapolja,Lisinski...) -
tadašnji skladatelji su PREOSJEĆANI, osjećajnijji od ,,običnih ljudi", dosta su RANJIVI, osjećaju
bol.

Ti osjećaji boli najčešće su povezani sa ljubavnim porblemima(neshvaćena i neuzvraćena

ljubav). Puni su strasti i osjećajnosti što je najvažnije njihovo obilježje.
- Svoje utočište nalaze u PRIRODI, teže FANTASTICI, privlači ih prošlost (stari junaci,
dvorci,balade,legende)te u njoj pronalaze inspiraciju(narodne priče,bajke,legende), fantaziraju
o EGZOTIČNIM KRAJEVIMA

-izražena VIRTUOZNOST (Liszt, Paganini, Chopin- sjajni i blještavi nastupi), u

Hrvatskoj gitarski virtuoz Ivan Padovec

PROGRAMNOST
- prema povijesnim događajima nastaju OPERE koje provlače tu tematiku, one su imale naslov i
izvanglazbeni opis tj. PROGRAM; tako nastaje PROGRAMNA GLAZBA.
- u skladbama prevladava DURSKO-MOLSKI SUTAV i pri kraju razdoblja nastaje i TONALITETNA
JASNOĆA SKLADBE.
- GLAZBENI SLOG postaje zamršeniji (podjednako homofonija i polifonija), METAR nestabilniji
(počinje uvodit nepravilne mjere)
- RITAMSKE VRIJEDNOSTI sve kraće, složenije I bogatije, više se rabi SINKOPA (ritamska figura
nastaje povezivanjem nenaglašene I sljedeće naglašene dobe)
- DINAMIKA- kontrastna I ekstremna ffff I ppp
- TEMPO- Sloboda u izvođenju, ACCELERANDO(postupno ubrzavanje) I
RITARDANDO(usporavanje) I RUBATA(slobodno odstupanje od osnovnog tempa)
- MELODIJA- pjevna, lako pamtljiva, katkad asimetrična
- melodijska linija poprima široke obrise, dugog daha I velikog opsega te oblikovana za veće
intervale pa se umjesto dijatonike koristi KROMATIKA(uporaba polustepena koji nastaju
jedno/dvostrukim povišenjem tj sniženjem nekog stupnja dijatonske ljestvice)
- osim melodija, glazbenoj izražajnosti pridonosi HARMONIJA
- koriste se ALTERIRANI AKORDI; obogaćeni tonovima izvan durske i molske ljestvice, postiže
poseban ugođaj I specifična boja zvuka
-koriste se i MODULACIJE; promjene tonaliteta skladbe te BOJA; postaje važno sredstvo za
izražavanjem sm akordima I poznavanje orkestracije

ORKESTAR
- pojavljuju se posve nova glazbala: SAKSOFON,HARFA I ČELESTA
-GLAZBENE VRSTE ROMANTIZMA: sonata,koncert,gudački kvartet,opera,oratorij,misa, a
potpuno nova vrsta u romantizmu bila je SIMFONIJSKA PJESMA
-reformu u romantizmu pokreće RICHARD WAGNER sa svojim GLAZBENIM DRAMAMA u
kojima je specifičan SINTETIČKI KARAKTER
-nastaju djela DUHOVNE TEMATIKE, stvaraju se TRADICIONALNE SIMFONIJSKE, KOMORNE I
KONCERTNE GLAZBENE VRSTE
-razvija se i OPERETA, poštuje se i KULT MALE FORME pa nastaju kratke, koncizne sklabe:
VOKALNE I INSTRUMENTALNE MINIJATURE(npr. solopopjevka i glasovirska minijatura)

NACIONALNI STIL
-skladatelji u svoje skladbe unose FOLKLORNE GLAZBENE ZNAČAJKE; RITAMSKO-MELODIJSKA I
HARMONIJSKA FOLKLORNA OBILJEŽJA
- nacionalni folklor je ishodište umjetničkog I glazbenog stvaralaštva
-prema narodnom sadržaju, skladaju se VOKALNA I VOKALNO-INSTRUMENTALNA djela
(opera,solopopjevke I zborske skladbe)
-Fortunat PINTARIĆ, hrv. Skladatelj I orgulja. Pastorala u F-duru (DUDAŠ), temelji se na
jednostavnom ritamsko-melodijskom motive I kvintama u pratnji- folklor
-Johannes BRAHMS- nadahnuće pronašao u mađarskom folklore

RITMOVI NARODNIH PLESOVA: izražen utjecaj narodne motivike (putem plesnih mjera I
ritmova)
STILIZIRANI PLESOVI- namijenjeni kao samostalne skladbe, češće uz glasovirske minijature
ili dio veće cjeline (u sklopu instrum. Cikličnog djela npr romantičke suite), (valceri, poloneze i
mazurke)
SLAVENSKI PLESOVI- Antonin DVORAK, u nekim svojim djelima prihvatio narodnoplesne
elemente (furijantu I polke), velik uspjeh postihao slavneskim plesovima, pitomi češki krajolik I
ostali tradic, plesovi
ČEŠKI PLESOVI- Bedrich SMETANA,dva ciklusa: polke I razl češki plesovi (furijant), polka
zahvaljujući njemu postaje češki nacionalni simbol
Frederic CHOPIN-plesovi za glasovir: valceri, -poloneze I mazurka- slava domovine poljske

PROGRAMNOST U GLAZBI
- Djela imaju često opisan naslov, a Većinom su skladbe imale LITERATURNE PREDLOŠKE
-programnost je često bila prisutna u GLASOVIRSKIM MINIJATURAMA, SIMFONIJSKOJ
PJESMI, UVERTIRI i u SUITI
-u orkestralnoj suiti se skladbama pozornost naročito pridavla orkestralnoj boji zahvaljujući
orkestraciji koju je karakterizira različita kombinacija glazbala, glavne melodije su često
donosila PUHAČLA GLAZBALA

H. Berlioz(programna): FANTASTIČNA SIMFONIJA, ima 5 stavaka povezanih sadržajem

što je povezano sadržajem IDEE FIXE(stalna misao) koja se provlači kroz sve stavke,
autobiografskog karaktera, svi stavci imaju opisne naslove te veliku važnost daje orkestralnoj
boji tkd koristi veći broj puhačkih glazbala

SOLOPOPIJEVKA
- najznačajnija vokalna minijatura romantizma. Namjenjena je glasu uz pratnju glasovira. -Veliki
broj skladan od strane njemačkih autora(Goethe, Muller, Heine, Schubert...) -suzdržanost
u izričaju,intimnost. Mogu bit ciklični povezane tj sadržajno povezane npr. Lijepa Mlinarica od
Franza Schuberta

->PRELUDIJ-samostalni dio koji izvodi glasovir na početku solopopijevke

->INTERLUDIJ-izvodi se između strofa u tekstu
->POSTLUDIJ-zaključak na kraju solopopjevke

1) STROFNU (svaka strofa pjeva istu melodiju,jednostavnija melodija, pjevna,folklorni

prizvuk; RUŽICA U GAJU-Schubert)
PROKOMPONIRANU(melodija se prilagođava zahtjevima teksta; DVOJNIK-Schubert).
- nekad se zna pojaviti VARIRANA STROFNA SOLOPOPIJEVKA; sve strofe teksta
se ne moraju pjevati na istu melodiju, često se mijenja samo posljednja strofa zbog
nijansa raspoloženja (Franz Schubert; Ružica u gaju)

2) PROKOMPONIRANA- melodija se prilagođava tekstu, na svaki dio tejsta se pjeva

nova melodija, postiže atmosferu, pijanist je ravnopravan solopjevaču (DVOJNIK, labuđi
ples) DRAMATIZACIJA PJESME- melodija vokalne dionice je relativnog karaktera,
pjesma prožeta dramatikom, skladatelj glazbom pokušao dočarat očaj strah I bol u
heineovu tekstu
SOLOPOPIJEVKE U HRVATSKOJ
-najčešće su bile korištene za SALONSKE ZABAVE, poslije se upotrebljavaju kao
KONCERTNE SKLADBE
-IVAN PADOVEC, VATROSLAV LISINSKI, IVAN PLEMENITI ZAJC
-tekstovi su bili na HRVATSKOM,SLOVENSKOM I NJEMAČKOM JEZIKU
-u pjesmama prevladava LJUBAVNA i DOMOLJUBNO-LIRSKA TEMATIKA

-V.LISINSKI- Ribar,tekst alegorijski, na šaljiv način oslikao lakovjernost ljudi

-balada-romantička vokalna skladba
-FERDO W. LIVADIĆ- melodije pjevne,širokih lukova,skladao lirske pjesme,
romance(vezana rima oblikovana kao strofna popijevka) balada KAMENA DIEVA,
romanca RUŽICA
-IVAN PADOVEC-skladao na hrv, I njem. Pratnja gitara ; LAKHU NOĆ
-IVAN ZAJC- skladao oko 170 solopopjevki, djevojska I ruža,domovini I ljubavi,
UZNESI SE

SKLADBE ZA ZBOR
-tijekom 19. stoljeća snažno se razvilo ZBORSKO STVARALAŠTVO, a važnu ulogu u
tome imala su AMATERSKA DRUŠTVA
-najstarije pjevačko društvo u hrv je ZORA
-osnivanje glazbenih društava donjelo je razvoj koncertnog života u gradovima (prve
glazbene škole)
-u vrijeme HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA razvile su se BUDNICE i
DAVORIJE koje su postale sve popularnije u to vrijeme (F. Livadić;Još horvatska ni
propala i V. Lisinski;lz Zagorja/Prosto zrakom ptica leti), karakterizira ih PJEVNA
MELODIJA I JEDNOSTAVNI RITAM

-hrvatski skladatelji stvaraju zborska djela koja odaju sve ososbine romantičkog izraza
(gleda se intimin svijet, neuzvraćena ljubav)
-LISINSKI, skladba Prelja(muski zbor)
- zborske skladbe ostvarene uz instrumentalnu pratnju pa su slične romantičkoj
solopopjevki, ELF ZIGEUNERLIEDER- johannes brahms skladao 4glasje