51. Bakrena žica ima presjek 4 mm2 i duljinu 4 m. Kroz žicu prolazi struja jakosti 8 A.

(Cu = 1,72·10–8 m, e = 1,61019 C, n = 81028 m–3)

a) Kolika je gustoća struje koja prolazi kroz žicu? (Naputak: Gustoća struje j je omjer jakosti stuje i površine
poprečnog presjeka žice A kroz koju prolazi struja jakosti I tj. j = I/A.)
b) Kolika je jakost električnog polja kroz žicu?
c) Kolika je srednja brzina usmjerenog gibanja elektrona kroz žicu?
d) Koliko vremena bi trebalo jednom elektronu da tom brzinom prođe kroz žicu?
R: a) 2·106 A m; b) 3,44·102 V/m; c) 1,6·10 m/s; d) 7,1 h

52. Žica od aluminija ima presjek 5·10–7 m2. Jakost električnog polja u žici je 0,64 V/m. Otpornost
aluminija je Al = 2,63·10–8 m.
a) Kolika je jakost struje kroz žicu?
b) Kolika je razlika potencijala (napon) između dviju točaka na žici udaljenih 10 m?
c) Koliki je otpor žice duge 10 m?
R: a) 12,2·A; b) 6,4 V; c) 0,53 

53. Od volframa učinimo dva otpornika u obliku valjka. Mase otpornika su jednake, ali je prvi dva puta
dulji od drugog. Koliki je omjer otpora ovih otpornika?
R: 4

54. Toaster koji je priključen na napon od 120 V koristi žice od nikroma temperaturnog koeficijenta
=0,00045C–1. Odmah pri uključivanju kad je temperatura žica 20 C kroz žice prolazi struja jakosti
1,50 A. Nešto kasnije, kad se žice zagriju, jakost struje padne na vrijednost 1,33 A. Kolika je
temperatura na koju se žice zagriju?
R: 306,6 C

55. Koliki otpor ima žica izrađena od nikroma temperaturnog koeficijenta =+0,0005C–1 na 0C ako
njezin otpor na 16 C iznosi 100 ?
R: R0 = 99,36 

56. Koliki je otpor ugljenog štapića na 0C ako njegov otpor na 30 C iznosi 0,985 ? Temperaturni
koeficijet ugljena iznosi = 0,0005 C–1.
R: R0 = 1 

57. Otpornik od ugljena može služiti za mjerenje temperature. Zimi pri temperaturi 4 C otpor ugljenog
štapića iznosi 217,3 . Kolika je temperatura ljeti kad otpor tog istog štapića iznosi 214,2 ?
Temperaturni koeficijet ugljena je negativan i iznosi  = – 0,0005 C –1.

Ž
58. Dvije jednake žarulje priključene su na izvor stalnog napona U (crtež).
Ako na ampermetru A3 očitamo struju I3 = 0,5A, koliku će struju A3
pokazivati ampermetri A1 i A2?
Ž
a) I1 = 0,5 A; I2 = 0,5 A
b) I1 = 1 A; I2 = 1 A
A2
c) I1 = 1 A; I2 = 0,5 A
d) I1 = 1,5 A; I2 = 0 A
A1
e) I1 = 0 A; I2 = 0,5 A

U
 59. Kad su tri jednaka otpornika spojena serijski na izvor napona U. Ukupna snaga koju daje takav spoj
iznosi 20 W. Kolika će biti ukupna snaga ako te otpornike spojimo paralelno i priključimo na istu
razliku potencijala, odnosno na isti napon?
R: 180 W

60. Dvije žarulje Ž1 (25 W, 120 V) i Ž2 ( 150 W, 120 V) spojene su serijski na izvor napona od 240 V. Pod
pretpostavkom da se otpor žarulja ne mijenja s temperaturom odredite:
a) Koliki je otpor svake žarulje.
b) Koliki je ekvivalentni otpor spoja.
c) Kolika struja prolazi kroz žarulje.
d) Kolika se snaga razvija u svakoj žarulji. Koja jače svijetli?
e) Kolika je ukupna snaga koju daje izvor napona?
R: a) R1 = 576 , R2 = 96 ; b) R = 672 ; c) I = 0,36 A; d) P1 = 73,5 W, P2 = 12,25 W, Ž1; e) P = 85,7 W

61. Struja jakosti 10 A prolazi bakrenom žicom duljine 1 m i površine presjeka 0,1mm2. Koliko se topline
oslobodi u žici svake sekunde? Električna otpornost bakra je 0,017210-6  m.

62. Prilikom priključenja otpornika iznosa otpora 12Ω na bateriju, voltmetrom je izmjeren napon na
stezaljkama 12V. Ukoliko danom otporniku dodamo još jedan takav otpor u paralelu, napon na
stezaljkama iznosi 9V. Uz pretpostavku da je voltmetar idealan, potrebno je odrediti elektromotorni
napon i unutrašnji otpor baterije.

63. Voltmetar vrlo velikog unutarnjeg otpora priključen je na izvor

2 4
elektromotornog napona E (bateriju), unutarnjeg otpora r, kao
na crtežu. Kad je vanjski otpor 2 , voltmetar mjeri napon od
6 V, dok pri vanjskom otporu od 4 , voltmetar pokazuje 6V 8V
napon od 8 V. Izračunajte unutarnji otpor r izvora i
elektromotorni napon? + +
R: 2  , 12 V
E, r E, r

64. Koliki mora biti otpor X (crtež) da kroz galvanometar G ne prolazi struja? Zaokružite ispravan odgovor!

a) 3 2 3
b) 18  G
c) 8
d) 15  9 9
e) 27 

X
+ –

65. U strujnom krugu na crtežu pad napona na otporniku otpora

R2 = 5  iznosi 20 V. Odredite: R1 = 10 
a) Jakost struje u krugu.
b) Elektromotorni napon E izvora zanemarivog unutarnjeg otpora.
c) Pad napona na otporniku R1 = 10 .
R2 = 

R: a) 4 A; b) 200 V; c) 40 V E

R3 = 35 
 E1 = 4 V E1 = 4 V
 
0,1  0,1 
66. Dva izvora elektromotornih
napona E1 =4 V i E2 =6 V imaju
unutarnje otpore r1 = 0,1  i
r2 = 0,3  spojena su kao na 
E2 = 6 V

E2 = 6 V
crtežima. Odredite jakost struje u
0,3  0,3 
krugu u a) i b) slučaju.

R: a) 5 A; b) 25 A a) b)

67. U strujnom krugu na crtežu odredite: E 1 = 20 V


1 6
a) Struju kroz otpornik od 4 .
b) Vrijednost elektromotornog napona E 2.
c) Vrijednost elektromotornog napona E 3. 1A
E2 = ?
d) Napon između točaka A i B.
A 4 1 B
R: a) 1 A; b) 18 V; c) 7 V; d) 13 V
2A
E3 = ?
1 2

68. Neka generator od 110 V dobavlja električnu energiju potrošaču priključenom na kraju voda dugačkog
500 m, presjeka vodiča 10 mm2. Ukupni otpor svih trošila toga potrošača je 10 Ω. Koliku snagu daje
generator i koliku snagu uzima potrošač ?

69. Struja jakosti 10 A grana se u dvije grane s otporima 2  i 6 . Kolika je jakost struje i snaga u svakoj
grani?
70. Tri su otpornika spojena u strujni krug prema shemi na slici. Koliki je napon na svakom otporniku i
kolika je jakost struje kroz svaki od njih? Unutarnji otpor izvora zanemarite.

71. U spoju prema slici potrebno je odrediti struju kroz otpornik R2 i pad napona na otporniku R4.

72. Istosmjerni strujni krug spojen je prema slici. Iznosi napona izvora i otpora otpornika su: R1 = R2 = R4 =
R5 = 100 Ω, R3 = 200 Ω, U1 = U2 = 10 V. Potrebno je odrediti iznose struja I1, I2 i I3 koje teku u
strujnom krugu.