Josip Andreis Povijest glazbe Semestar IV. ak. god. 2013./14.

skripta by Luka Demarin

Povijest glazbe dvadesetog stoljea

skripta by Luka Demarin
-

20. st. obiljeava napredak znanosti i tehnike

glazbeno antiromantino okrenuto eksperimentiranju i istraivanju istine umjesto ljepoti
pomijean utjecaj raznih kultura (Afrika, Azija), Europa vie nije jedini centar; cijeli planet
postaje jedinstveni umjetniki prostor
ruenje starog, tradicionalnog, konzervativnog, stvaranje novog
dva vremenska odsjeka
o izmeu 2 svjetska rata (prodor suvremene glazbe)
o nakon 2. svjetskog rata
avangarda
nove tehnike i stilovi
potraga za novim postaje imperativ skladanja
dva gledita
o glazba crpi svoju izraajnost iz bogatstva ivotnih zbivanja i pojava
o bezsadrajna igra, arabeska, tonski efekt, apstrakcija forme
pluralizam stilova razne tehnike skladanja i stilovi; 20. st. nije homogeno
o oko 1900. verizam u operi, impresionizam
o 1907. ekspresionizam
bitno ono to se dogaa unutra (ovjekovi doivljaji)
ekspresija, izraz osjeaja
tema: izolacija, alijenacija, rat, bijeda, usamljenst, socijalni problemi
glazba: druga beka kola
o 1918. Les six, novoklasicizam
o atonalitetnost
rui se tonalitet, tonika i glazbene funkcije
I. faza slobodna atonalitetnost
o javlja se prva, tonovi bez reda
o tonovi kromatske ljestvice se ne ponavljaju
o prethodi joj kromatika Wagnerovskog tipa
o 'zamagljivanje tonaliteta'
II. faza organizirana atonalitetnost
o dodekafonija (1923.) dvanaesttonski ili dodekafoniki
sistem
o organiziranost tonske visine
o serija niz od 12 tonova kromatske ljestvice poredanih po
skladateljskom izboru
o uvijek se izlau u istom nizu, razlika je u ritmu, a tonovi se
mogu izlagati u razliitim registrima (za oktavu vie ili nie)
ili enharmonijski zamijeniti
o niz se moe transponirati i javlja se u 4 oblika
o 4 oblika: osnovni, retrogradni, inverzni, retrogr.-inverzni
o 4 oblika mogua na svakom od 12 tonskih visina
o dobiva se 48 razliitih kombinacija
o tonovi niza u melodiji se uju jedan za drugim, a u pratnji
jedan pod drugim
o skladba ne mora iskoritavati niz u cjelini, nego njegove
dijelove kao temu djela
o osnovni princip oblikovanja djela je varijacijski

kromatska totalnost - neprekidno cjelokupno ponavljanje tonskog

materijala
npr. Schnberg, 5 klavirskih skladbi op. 23
serijalnost (serijalna glazba, 1950.)
o totalna organizacija glazbene materije
o osim visine organizirani su i drugi parametri: visina, trajanje,
artikulacija, tempo i agogika
o predstavlja ga Olivier Messiaen u svojoj 2. ritamskoj etidi
o koristi Pierre Boulez u Strukturama za 2 klavira
poentilizam (punktualizam)
novi stil- toka (pojedinana nota) je izolirana od cjeline
smjene tiine i zvuka (prekidi pauzama), kratko, aforistiko
nagli prijelazi iz visokog u dubok registar
futurizam
oko 1925. zamijenjuje ekspresionizam
1909. knjievnik Marinetti, tvorac futuristikog manifesta izaao u asopisu
Figaro; teme: opasnost, avantura, rat
Francesco Barilla Pratella glazbeni futuristiki manifesti (1910-1912)
bruitizam Luigi Russalo trai da umovi budu jednako vani kao tonovi
intona rumori sprave za proizvdonju umova i buke; organiziran je i
koncert s 19 takvih sprava
oko 1950. javljaju se glazbe nastale u informatikim elektronikim studijima
konkretna glazba
snima postojee zvukove iz prirode (vjetar, vode, ptice) i digitalno
ih transformira
musique concrete
Pierre Henry, Pierr Scheferr Simfonija za usamljenika
elektronika glazba
dolazi od rijei elektronika, digitalno proizveden zvuk, pretvara
Herbert Heinert rukovoditelj studija za elektroniku glazbu
neostilovi
povratak skladanja na nain starih stilova, najomiljeniji neobarok i
neoklasika
npr. Odak: Passacaglia u g-molu
aleatorika (1953.)
glazba nastala prema sluajnosti i vjerojatnosti
Boulez nastojao sprijeiti da skladba bude dvaput isto izvedena
mogu biti organizirani detalji, dok je cjelina preputena sluaju, obrnuto ili
kombinirano
tohastistika glazba Cagel na principu vjerojatnosti (?)
1960. Postserijalna glazba
1970. Nova jednostavnost

o
o

Znaajke glazbenog jezika

-

koriste se tonalitet, proireni tonalitet (nejasnost konture tonaliteta), modusi, pentatonika,

cjelotonske i kromatske ljestvice
politonalitet istodobno zvuanje vie tonaliteta suprotstavljanje dvaju tonaliteta (korijeni
iz dijatonike, za razliku od atonalitetnosti s korijenima iz kromatike)
bitonalitet dva tonaliteta
o npr. Stravinski Petruka, Milhaud 3. simfonija za mali orkestar
poliharmonija uz istodobno zvuanje 2 tonaliteta uju se i harmonijski sklopovi koji
nastaju njihovim kretanjem; istodobno zvuanje dviju harmonija istovremeno (poliakord)
atonalitet potpuna ravnopravnost 12 tonova kromatske ljestvice nema ljestvine
hijerarhije
o npr. Schnberg 3 klavirske skladbe op. 11 (1908.) prve atonalitetne skladbe
etvrttonska glazba
o oktava podijeljena na 24 dijela; koristi se u folkloru, jazzu
o Alois Haba (eh) opera Majka pisana u etvrttonskoj tehnici
o Katedra za etvrttonsku glazbu, Prag ima svoje studente
ritam
o ritmika polifonija imitacija ritamskih motiva koji dovode do gustoe zvuka
o polimetar i poliritam (vertikalni, horizontalni)
o ametrija ukidanje metra
o asimetrine mjere
o O. Messiaen izuzetno obogatio ritam, slua ritmike strukture ptijeg pjeva
akordika
o osloboenje (emancipacija) disonance od svoga rjeenja
o nova akordika (biakordi, poliakordi, kvartni akordi, clusteri)
o cluster
zvuni grozd tonovi zgusnusti jedan uz drugog u intervalima sekunde
karakterizira ga gustoa tonova; popularizirao Henry Cowell
instrumentacija
o nove uloge orkestra gudai imaju sporednu ulogu, puhai glavni
o orkestar manjeg opsega obogaen s novim instrumentima klavir, udaraljke
o puhai u prvom planu umjesto gudaa
o nisu gigantski nego komorni ansambli
o dionice svakog instrumenta oblikovane individualno
oblik
o nema potpuno novih oblika
o sklonost klasinim i baroknim oblicima uz poneke izmjene i upotrebu modernog
glazbenog jezika
glazbene vrste
o balet i opera, radio opera, televizijska opera, filmska glazba
instrumenti
o novi instrumenti npr. Martenotovi valovi (elektrini instrument s tipkama)
o preraeni instrumenti npr. preparirani klavir
o sviranje instrumenata
udaranja gudalom, sviranje klastera podlakticama i slino
vokalna glazba
Schnberg tehnika sprechgesang (govorni pjev)
naputa se potivanje teksta kao cjeline
besmislen i rascjepkan tekst

melodija zvukovnih boja (klangfarbenmelodie)

nizanje koloristikih efekata mozaik
sloboda izvoaa na neki nain postaje i skladatelj
teatar
totalni teatar satira, groteska, ujedinjuje elemente svih umj. formi
(multimedija)
muzikalni teatar- favorizira glazbu kao vladajuu umjetnost
Ligeti, Cagel, Cage (?)
notacija
moderna glazbena grafika
partiture u obliku kruga (geometrijski likovi i oznake)
'otprilike notirane' aleatorike skladbe
masovni mediji
hiperprodukcija, popularizacija glazbenih stilova

Francuska
-

koriste se proireni tonalitet i bitonaliteti

skladatelji se grupirali u kole
Erik Satie
o u poetku impresionist, kasnije kritiar i protivnik impresionizma
o groteske, izrugivanja
o idejni voa Les six, a kasnije i kole iz Arcueila
o znaajan vie kao povijesna linost nego kao umjetnik
o skladanje: fragmenti, rastavljanje kljueva (?), naputanje mjere i taktnih crta, igra s
tonalitetom
o djela
za klavir Gnosienne, Gymnopedie, Birokratska sonatina, Mlohavi preludij
za psa, Hladne skladbe?, gledajui L-D s naoalama?
balet Parada (koristi aparate za um)
orkestar ine sirene, pisai strojevi, revolveri, udarajue cijevi
opera Sokrat (koristi starogrku ljestvicu)
o antiromantiarski, antiwagnerijanski, antiimpresionistiki nastrojen
Les six (ili Les noveaux)
o grupa skladatelja koja se okuplja oko Satiea
o protivnici impresionizma
o nova estetika: grubost, disonanca
o Dosta nam je oblaka, valova, akvarija i nonih miomirisa; nama je potrebna glazba
na zemlji, glazba za svaki dan. Ja elim glazbu u kojoj u stanovati kao u kui
Jean Cocteau
o Jean Cocteau
francuski pjesnik i knjievnik (ne skladatelj)
pisao libreto za Poulencovu mono-operu (jedna sopranistica pria
telefonom)
od poude i strasti do osjeaja prevarenosti
autor knjiice-programa Le coq et l'arlequin (Pijetao i harlekin)
o estorica nisu bili homogena skupina, ve razliiti individualci

Les six
o 1 Darius Milhaud
lirik, unato antiromantiarskoj tenji
sklon prirodi i folkloru (Ameriki i Brazilski)
od svih francuskih skladatelja najdosljednije koristi politonalitetnost
djela
opere Kristofor Kolumbo, Jadni mornari
baleti Vol na krovu, Stvaranje svijeta
filmska glazba
koncerti
simfonije (V. i VI: za V/M ork?)
sonate
kvarteti (18)
divertimento-suita za orkestar Kentuckiana
Saudades do Brasil (12 brazilskih plesova za klavir, obraeno i za
orkestar)
sklonost avangradnim pokuajima, npr. Maina ferikolon? za glas i
sedam instrumenata; tekst vokala reklame za poljoprivredne
proizvode
koncertantno, komorno
o 2 Arthur Honegger
vicarac, najstariji od estorice
utjecaj njemakog stvaralatva (tonalitet, monumentalnost, logika
arhitektonske konstrukcije, sonatni oblik s obrnutom reprizom, polifonija)
djela
simfonijske pjesme
o Ljetna pastorala
o Pacifik 231
programno, razni zvukovi, lokomotiva
o Rugby (utakmica)
o Radio Panoramique
5 simfonija klasinih oblika
o 3. simfonija liturgika na sekvence Dies irae, De profundis,
Dona nobis pacem
o 5. simfonija di tre re sva 3 stavka kraj na tonu D (timpani)
oratorij Kralj David i Ivana Orleanska na lomai
instrumentalno, vok.-instr., baleti, gl. tragedije
o 3 Georges Auric
filmska glazba
balet Pastorala (znaajno djelo za glazbeno kazalite)
Ljudski glas? libreto
Ljudski lik himna slobodi i ljudskom dostojanstvu
Dijalog Karmelianski
Gospoa iz Monte Carla
o 4 Francis Poulenc
o 5 Louis Durey
popijevke na razne stihove
zborske skladbe (na tekstove)
klavirske skladbe
o 6 Germaine Tailleferre
koncerti za klavir i orkestar, komorna glazba

kola iz Arcueila (1923.)

o kritizira konzervativno
o po mjestu gdje je stanovao Satie
o Henri Coliquet-Pleyel
o Roger Desomiere
francuski dirigent; propagira fr. umj.
o Maxime Jacob
benediktinac, crkvena glazba
o Henri Sauguet
pozornica (opere, baleti)
alegoriko simfonijsko-oratorijsko djelo Les saisons (balet-kantata)?
naturalistiki ugoaji: cvrkut ptica, uborenje potoka, zonjava, glasovi, lave,
kas konja
Jeune France Mlada Francuska (1936.)
o Yves Baudrier
filmska glazba
o Daniel Lesur
o Andr Jolivet
2 faze
vraanje antikim obiljejima - neoklasicizam
o glazba je magino sredstvo za zaklinjanje nevidljivih sila
Mana (?), klavirska suita
Ples cablinjanja?, ork.
Pet obrednih plesova, ork.
nakon 2. svj. rata, avangardno i eksperimentalno
o Tri vojnikove tualjke
o Koncert za Martenotove valove
iskljuivo jednoglasna glazba
o Olivier Messiaen
Ducasov uenik, orgulja i pijanist
katolik (djela nadahnuta vjerskim osjeajem ili miljenjem, ali ne uglazbljuje
literarne tekstove)
totalna serijalnost
4 ritamske etide
Modus trajanja i jaina iznosi serijalnost
inovativan ritam obogatio istoni, egzotini ritam, biljei, ureuje,
kombinira
udbenik Tehnika mog glazbenog jezika
konkretna glazba
prouavanje pjeva ptica u mikrointervalima
pie katalog ptica, ptice kao naslov skladbi
bogata melodija i harmonija, indijski modusi i ljestvice
djela
simfonija Turangalila
o ljubavna poema u deset stavaka za orkestar i udaraljke;
sanskrt: Turanga pokret, Lila snaga, stvaranje, ritam
Kvartet za kraj vremena za violinu, klarinet, violonelo i klavir
Ptice se bude za klavir

Dodekafoniari
o Ren Leibovitz
o Jean Louis martinet
o Pierre Boulez
dirigent, pedagog
serijalnost
Strukture za 2 klavira
eki bez gospodara
devet stavaka
na nadrealistike stihove Rena Chara
o Serge Nigg
Le zodiaque
o sloboda stvaranja od svakakvih umjetnikih i polifonih ogranienja?
o Maurice Ohana (panjolska)
o Stanislav Skrowaczewski (Poljska)
klavirska djela, koncerti za klavir
dramatske simfonije, sprechgesang (recitator+orkestar)
o Sergio de Castro (Argentina)
o Alain Bermat
o Pierre de la Forest-Divonne
Parika kola
o strani umjetnici koji su djelovali u Francuskoj
o Igor Stravinski, Bohuslav Martin, Villa-Lobos (vidi kasnije kod Rusije/eke/Brazila)
Nezavisni umjetnici
o Jacques Ibert
tehniar, francuski ukus
puhaki instrumenti
poetina raspoloenja
komedije i lakrdije
opera jednoinka Argelique
ork. suita Escales
..eux? klavir i flauta
gudaki kvartet ? najljepi u francuskoj komornoj glazbi
koncerti
o Claude Delvincourt, Roland Manuel, Marcel Dellanoy, Eugene Bozza, Nadia
Boulanger glazbena pedagoginja i skladateljica, odgojila generacija, sestra njena
Lili Boulanger osvojila Prix de Rome
o Iannis Xenakis (Grka)

Njemaka
-

Arnold Schnberg
o dodekafoniki sustav
o Glazbeni pokret mladih nakon 1. svj. rata
revaloriziranje majstora minulih vremena
promocija novih mladih skladatelja
o Darmstadtski ljetni teajevi
najznaajniji skladatelji Europe 20. st.
promocija suvremene glazbe ivuih skladatelja

ekspresionizam
Schnberg samouk, nadaren, bavi se slikarstvom
seli u SAD, pie teoretske rasprave
predaje Novu glazbu, Kompoziciju i Estetiku na University of California
djelo Lectures
3 faze
kasni romantizam (zasieni kromatika)
u stilu Wagnerovog Tristana (proirena tonalitetnost, kromatika)
sklonost kontrapunktici
gudaki sekstet Preobraena no
opsena skladba Gunelider
o 48 sistema partiture
o recitator (sprechgesang), 5 glasova, 3 muka zbora i 8
mjeovitih (?)
o Komorna simfonija op. 15 (!)
odustao od gigantizma
Skrjabinovska praksa kvartnih akorada
atonalitetna
atematinost
ekspresionistiki elementi
pokretanje atonalitetnosti: Tri klavirske skladbe op. 11

dodekafonika
ciklus Oekivanje, monodrama (!)
o enski lik oekuje dragog, njega nema, na kraju nalazi
mrtvog u umi
o nema harmonijske pratnje, vertikalni nizovi (akordi) samo za
boju i stranu, tjeskobnu atmosferu
o ne pjeva arije, rascjepkana melodija, cilj dramatinost
sklon saetijim skladbama
o 5 skladbi za orkestar op. 16 dodekafonija
o Pierrot mjesear (1912.)
niz kratkih skladbi
za recitatora (sprechstimme), krikovi, apat,
nedefinirani tonovi
komorni ansambl
sprechgesang
o 5 skladbi za klavir op. 23 (12-fonija)
o Preivjeli iz Varave za recitatora, muki zbor i ork. (o ratu)
opera Mojsije i Aron
o fragmentirano skicirana
o premijera 1954. u scenskoj varijanti
o nije dovrena
teoretska rasprava Nauk o harmoniji

Schnbergovi uenici
o Alban Berg
ekspresionist
opera Wozzeck (3 ina x 5 slika povezani interludijima)
svaki prizor novi glazbeni oblik
vie likova, nema arija
cijepanje rijei na slogove
melodija zvukovnih boja klangfarbenmelodie

o
o

Anton von Webern

punktualizam, kratke skladbe s pauzama (note izolirane od cjeline)
teorija tiine bez nje nema glazbe (glazba se iz tiine raa)
6 orkestralnih skladbi op. 6
5 orkestralnih skladbi op. 10
jednostavnost, kratke apstraktne skladbe
komorno, koncerti
bizarna smrt ubili ga jer je popuio cigaretu
Paul Hindemith
nova tonalitetnost proirena tonalitetnost
neoklasicizam, neobarok oblici ranijih stilovi
tonaliteti, modaliteti, modulacije, bitonaliteti
knjiga Tehnika tonskog sloga
neostilovi neoklasicizam, neobarok (passacaglia, ciaccona)
opera Slikar Matisse
opera Harmonije svijeta 1957.
3 ina: musica humana/mundana/instrumentalis (prema Boecijevoj
podjeli glazbe)
Kammermusik koncerti za solo-instrumente i komorne sastave
komorna glazba, koncerti, simfonijske pjesme
Ludus tonalis igra tonovima, preludiji i fuge za klavir
Dan glazbe u Plnu opseno, po narudbi za G u Plnu
za svaki instrument ima sonatu uz klavirsku pratnju
Ernst Kenek
dvanaesttonski kontrapunkt koritenje dodekafonije u polifonom slogu
opera Jonny svira, obila svijet, opisuje zbivanja nakon rata
Orfej i Euridika mitoloka tema, novi glazbeni jezik
Kurt Weill
suradnja s Bertoldom Brechtom kazalina i scenska djela
Opera za tri groa, izmjene homofonih i polifonih djelova
neoprimitivizam nova jednostavnost
Carl Orff
okree se srednjem vijeku, antici
struktura dijatonike uz moderne postupke za dobivanje zvukovne boje
inzistira na ritmu
trilogija Trionfi
kantata Carmina Burana
o tekst iz starog latinskog zbornika
o I. dio o proljeu, drugi o ivotnim uicima, 3. o ljubavi
Catuli Carmina
Trionfo d'Afrodita
preludij za orkestar
Werner Egk
pie za kazalite inspiriran povijeu
kombinira realnost i fantastiku
Schnbergova kola, pie atonalitetno i 12-f. i serijalno
Boris Blacher
Berlinska kola mladih glazbenika
12f., neostilovi
varijacije
na Clementijevu temu za klavir i ork.
na temu ajkovskog za elo i ork.
na Paganinijevu temu za 2 klavira i ork.

Karl Amadeus Hartmann

Musica viva kola u Mnchenu, organizira koncerta
8 simfonija, Simfonija himne
Wolfgang Fortner
3 stila: neobarok, atonalitetno, dodekafonija
koncertno i komorno
Gottfried von Einen
opere- protivnik Wagnerijanskih lajtmotiva i simfonizacija orkestra, ne eli
beskrajnu melodiju
sprechgesang
odvaja arije i recitative
Hans Werner Hetze
utjecaj Italije melodioznost, kantabilnost
koristi atonalitetnost, dodekafoniju, modalitete
6 simfonija, koncerti za gudae i klavir
knjiga Eseji
Carlheinz Stockhausen
predstavnik elektronike glazbe
mijea ju s tradicionalnim zvukom instrumenata
koristio studio Pierrea Schaeffer (konkretna glazba)
Kreuzspiel za obou, bas klarinet, klavir i udaraljke
Kontrapunkt za 10 instrumenata koristi serijalnost i Webernov poentilizam
Pjevanje mladia starozavjetni stihovi, koristi transformirani ljudski glas i
sintetizirani zvuk
Klavierstcke - 11 klavirskih skladbi koristi aleatoriku, novi tretman stvaranja
i izvoenja
Kontakti (!) za elektronike zvukove- kombinira tradicionalni i sintetiki zvuk
pokretan zvuk sluatelj u centru, zvunici oko njega, uje se
kruenje zvuka; brzinu i smjer kretanja odreuje skladatelj; zvuci
zvunika se izmjenjuju kao da krue oko sluatelja
Telemusik azijski, europski i afriki folklor, povezuje udaljene svjetove
Helicopterquartett (1993.)
4 kriterija elektronike glazbe knjiga
Gyrgy Ligeti
eksperimentira s mikropolifonijom zgunjava dionice udaljene za
mikrointervale koje se uju kao klasteri, pojedine dionice se ne mogu
razaznati ve doprinose boji zvuka (klaster)
Atmosfere, Lux aeterna vokalna skupina a capella mikropolifonija
Mauricio Kagel
instrumentalno kazalite bavi se teatarskom stranom glazbene izvedbe,
npr. govori sviraima koje izraze lica bi trebali imati dok sviraju odreeno
djelo
geste, mimika i pokreti postaju zvukom
koristi sprechgesang, krikove, zvidanje, pljeskanje
Transitions klavir, svirai po icama klavira, udaraljke, 2 magnetofonske
vrpce
Anagrama

Italija
-

povezanost s Francuskom
za razliku od francuske (obnove franc. glazbe) u Italiji instr. glazba kaska
popularna veristika opera (Leoncavallo, Mascagni)
obnova talijanske instrumentalne glazbe
o Giuseppe Martucci
2 simfonije, 2 klavirska koncerta (d-mol, b-mol)
komorno, minijature
uzor: Brahms, Schumann
o Ferruccio Busoni
pijanist (usporedbe s Lisztom i Rubinsteinom)
ugl. neoklasicizam, iako dira sva podruja
smatra da novo treba graditi na postojeem, a ne ruenjem tonaliteta
Nova glazbena estetika - knjiga
suita Turandot kasnije proirena u operu
opere: Turandot, Dr. Faust, Harlekin, Izbor mladenke
Indijanska fantazija za klavir i orkestar na sjevernoamerike domae
plemenske napjeve
Fantasia contrappuntistica fantazija na posljednju Bachovu nedovrenu
fugu iz Umjetnosti fuge, koristi motive i figure iz Bachovih djela
o nova generacija
Ottorino Respighi
kolorist
nadahnue mu je Rim (vjeni grad)
o Fontane di Roma kantabilne melodije
o I pini di Roma pinija, vrsta bora
o Feste Romane
koncerti modaliteti
o Miksolodijski koncert za klavir
o Gregorijanski koncert za violinu
o III. Dorski gudaki kvartet
opere
o Potopljeno zvono, Plamen, Lukrecija
transkripcija majstora 17.-19. st.
Ildebrando Pizzetti
pie za kazalite
recitativni stil (silabiki)
opere Fra Gherardo, Fedra
filmska glazba La Pisanelle
Requiem za zbor a cappella
Gian Francesco Malipiero
suvremene tendencije, antiromantik
tehnika glazbenog kolaa ciklino nizanje epizoda jedno na drugo
Le sette Allegrezze d'Amore za glas i instrumente tekstovi starih
talijanskih pjesnike renesanse i srednjeg vijeka, izmeu orkestralni
interludiji
simfonije Elegina, Zvona, Zodijak, Gajde

Goffredo Petrassi
1. simfonije, komorno
Preludij, arija i finale za elo
Orkestralna partita
2. zbor Deveti psalam, Magnificat, Coro di morti
3. dodekafonija
koncerti za orkestar
Tre per sette za 3 izvoaa na 7 puhakih instrumenata
scenska djela balet La follia d'Orlando, opera La morte dell'aria
o Francesco Balilla Pratella
futurist (uz glazbu pie i manifeste)
o Luigi Dallapiccola
roen u Pazinu, predaje u Firenzi
stilovi: od neoromantizma i neoimpresionizma do dodekafonije i serijalnosti
Tartiniana za violinu i orkestar
Dijalozi za elo i orkestar
6 zborskih skladbi na stihove Michelangela Buonarottija Mlaeg
avangarda
o Gian Carlo Menotti
kazalite, opera Amelia ide na ples. glazbena drama Konzul
o Bruno Maderna
atonalitetno/dodekafonijski
opera Satyricon
koncert za 2 klavira i orkestar
elektronske skladbe
o Luigi Nono
Schnbergov zet, poeo na tradiciji Weberna
kantata Sul ponte di Hiroshima aleatorika
balet Il mantello rosso crveni plat
kantata za sopran i magnetofonsku vrpcu
o Luciano Berio
nastavnik kompozicije u SAD
Aleluja neprestana izmjena 5 instrumentalnih grupa (alelujski jubilusi)
Passaggio za sopran, zbor i orkestar
Sequenze djela za solo instrumente (br. 3 za enski glas, br. 4 za klavir)
Rendering na skice Schubertove 10. simfonije
moderna avangarda
o eksperimentalna glazba u stilu Johna Cagea (Niccol Castiglioni, Sylvano Bussotti)
o

Alfredo Casella
najradikalniji od etvorice, antiromantik
komorno i koncertno
reminiscencije na talijanske skladatelje minulih stoljea
o Paganiniana
o Scarlattiana za klavir i ork
11 pezzi infantili za klavir
Missa Solemnis (sveana misa) Pro Pace za soliste, zbor i orkestar

eka
-

skladatelji izmeu Dvoka i novog stila

o Josef Bohuslav Foerster
o Vtzslav Novk
poduavao nae skladatelje (Dobroni, Odak, Slavenski)
o Josef Suk
Leo Janaek
o opera Jenufa
o nastavlja Bergovu tradiciju (klangfarbenmelodie, sprechgesang)
Alojs Haba
o katedra za etvrttonsku glazbu
o oktavu dijeli na 24 dijela
o konstrukcija novih instrumenata
o etvrttonska opera Majka
Bohuslav Martin
o opere, baleti, koncerti
o Ep o Gilgameu za soliste, zbor i orkestar
o Lutke komadi za klavir (npr. Kolombina plee)

Slovaka
-

Alexander Moyzes
o pie za zbor a capella
o ciklus popijevaka Put

Maarska
-

Bela Bartok
o Mikrokosmos komadi za klavir
o Allegro barbaro za klavir
o opera Dvorac modrobradog
o baleti Drveni princ, udesni mandarin
Zoltan Kodaly
o Kodaly metoda poduavanja glazbi
o opere Hry Jnos, Vrtea soba
o ork. suita Hry Jnos
o instrumentalno, komorno, zborsko
Ern Dohnnyi
o uglavnom djela za klavir, ima i komorno, orkestarlno
o Ruralia Hungarica za klavir (kasnije i obrade)
Tibor Harsnyi
o ivi u Parizu
o instrumentalna i komorna glazba

Sovjetski savez
-

koriste politonalitetnost i proirenu tonalitetnost

Nikolai Myaskovsky
o 27 simfonija (Otac sovjetske simfonije)
Igor Stravinski
o ui kod Korsakova (nacionalni utjecaj)
o 1. rusko razdoblje
suradnja sa umj. kritiarem Sergej Djagiljev balet ar ptica
nacionalna glazba, nacionalna ruska legenda
balet Petruka (bitonalnost, sloboda disonanci)
balet Posveenje proljea (o poganskim ritualima rtvovanju djevojke)
o 2. neoklasicizam
Pulcinella
opera ivot razvratnika
utjecaj jazza
o 3. dodekafonija (eksperimentalno)
Sergei Prokofjev
o Mozart 20. stoljea
o humor, groteske u glazbi
o neoklasiar
o slobodna tonalitetnost, disonance
o balet Romeo i Julija
o 7 simfonija (1. Klasina)
o simfonijska bajka Petja i vuk
o Toccata, Vizije koje bjee za klavir
o 5 klavirskih koncerata, 4. za lijevu ruku posebno
Dmitri Shostakovich
o neoklasiar
o 15 simfonija (5. protiv Staljinovog teorora, 7. Lenjingradska)
o opera Katarina Izmailova
o za klavir: 24 preludija i fuge, 2 sonate
Aram Haaturjan
o balet Gajana
o znaajan ritam
Yuri Shaporin
o opera Dekabristy opisuje politiku, ustanak u Rusiji (plemii vs demokracija)
o baleti
Dmitry Kabalevsky [kabaljevski]
o opera Colas Breugnon
o simfonije, koncerti, klavir
Ivan Dzerzhinsky
o opera Tihi dom
Boris Asafyev
o muzikologija, promie ruski folklor
o simfonije, koncerti
o baleti Plamenovi pariza, Fontana Bakhchisarai
Sergei Vasilenko
o opere, baleti, orkestralne suite
Vissarion Shebalin
o opere Ukroena goropadnica (The taming of the shrew), Sunce nad stepom
o simfonije, kvarteti itd.

Skandinavija
-

Finska Jean Sibelius

o uzor Strauss
simfonijska pjesma Finlandia
simfonijska suita Kullervo
o gudaki kvartet Voces intimae
o komadi inspirirana finskim epom Kalevala
o 7 simfonija najvei finski simfoniar
o violinski koncert
Norveka Edvard Grieg
o upoznaje se s norvekim plesovima i popijevaka nakon povratka iz Njemake gdje
studira glazbu
o spoj ranonjemakog romantizma i nacionalne narodne glazbe Norveke
o za klavir minijature, norveki plesovi
o koncert za klavir i orkestar u a-molu
o Peer Gynt za orkestar (norveki junak o kojem pie Ibsen)
Danska Niels Gade, Carl Nielsen
vedska Bo Nilsson, Karl-Birger Blomdahl

Poljska
-

od 1956. Varavske jeseni festival, praizvedbe djela 20. st.

Krzysztof Penderecki
o Pasija po Luki
o opera The devils of London
o Threnody za rtve Hiroshime (clusteri s gudaima, mikropolifonija)
o Ressurection
o Poljski rekvijem
o simfonije
o filmska glazba (Egzorcist, Isijavanje)
Karol Szymanowski
Witold Lutoslawsky
Boguslav Schaeffer

Bugarska
-

Dobri Hristov
o Dvorakov uenik; zborske i solo pjesme
o mladike i hajduke popijevke za glas i klavir
Pancho Vladigerov
Liubomir Pipkov
o opera Momchil
o 4 simfonije
o koncerti, komorno

Rumunjska
-

George Enescu
o Rumunjska poema
o dvije Rumunjske rapsodije
o Koncertna simfonija za elo i orkestar
o opera Edip
Paul Constantinescu
Iancu Dumitrescu

Engleska
-

prva generacija
o Edwar Elgar, orgulja
o Frederick Delius
o Ralph Williams
o Gustav Holst
druga generacija
o Arthur Bliss
o William Walton
o Michael Tippett
o Benjamin Britten
sinteza tradicionalnog i suvremenog (na temelju stare eng. narodne i umj.
glazbe + moderni skladateljski postpuci)
Fantasy Quartet
Varijacije na temu Franka Bridgea
opera Peter Grimes, Nasilje nad Lukrecijom (dva komentatora) Mali
dimnjaar i Nojev koveg za djecu, Gloriana, San ljetne noi
Vodi kroz orkestar za mlade (Varijacije na Purcellovu temu)
Simple Symphony
Ratni rekvijem
Balada o herojima
oivljava stare misterije (Curlew river, The burning fiery furnace, The prodigal
son)
narodne engleske solo pjesme
trea generacija
o Cornelius Cardew
o Richard Rodney Bennett

panjolska
-

Felipe Pedrell
o broura Per nuestra musica
ukazuje na bogatstvo panjolskog folkora i umjetnost p. renesanse
o Hispanie scuole musice duhovno saeo panjolska crkvena, orguljska i scenska
djela, ukljujui sva djela de Victorie (Toms Luis de Victoria)
o operna trilogija Pireneji
o orkestralno, klavir, komorna
Isaac Albeniz
o ugl. djela za glasovir Espagna, Iberia u 4 stavka i 12 prizora (anr-sliice), Asturias

Enrique Granados
o prijateljstvo s Goyom suita Goyescas (kasnije i opera) reference na Goyin slikarski
opus
o simfonijska pjesma Dante, tri panjolska plesa
o ciklusi solo pjesama, npr. Tonadillas
Manuel de Falla
o panjolski nacionalizam + neoimpresionizam (modusi, pentatonika)
o baleti Ljubav arobnjak, Trorogi eir
o ciklus 7 panjolskih pljesama za orkestar
o 7 narodnih napjeva za glas i klavir
o Noi u panjolskim vrtovima za klavir i orkestar (3 stavka)
o koncerti za embalo, violinu, elo
Joaqun Turina
o La oracin del torero (Molitva toreadora) za gudaki kvartet/orkestar
o suita za klavir Andaluzijski vrtovi
o Sevillana za gitaru
Joaqun Rodrigo
o Concierto de aranjuez
o Herojski koncert za klavir i orkestar
o Concierto in modo galante za elo i orkestar
Luis de Pablo
o avangardni skladatelj
o osnovao grupu nove glazbe
o ravnatelj madridskog biennalea
o osnovao Studio alea

Portugal
-

Luise de Branco glazba za orkestar simfonije, portugalski folklor

vicarska
-

Heinrich Sutermeister
Ernest Bloch
o Hebrejski ciklus (oaran Izraelom) 3 hebrejske poeme
Hebrejska rapsodija
Shalom
Rapsodija Izrael
Frank Martin
o pijanist, embalist
o Veliki oratorij In terra pax

SAD
-

George Gershwin
o ork. djela Rapsodija u plavom, Amerikanac u Parizu
o opera Porgy i Bess
o mjuzikli
o utjecaj jazza
Leonard Bernestein
o jazz elementi
o idovska glazba
o 1. simfonija Jeremija
o balet Fancy free
o West side story (Jazz, opera, dramatski ples)
o Serenada na Platonov simpozij (violinski koncert)
John Cage
o Music of changes za klavir temeljena na kineskoj Knjizi promjena (temeljeno na
sluajnosti)
o glazba za preparirani klavir
o 4'33
Aaron Copland
o baleti Appalachian Spring, Billy the Kid i Rodeo
o Fanfare za obinog ovjeka
o trea simfonija
Edward Macdowell
Charles Ives

Brazil
-

Heitor Villa-Lobos
o spaja brazilski folklor i europsku klasinu tradiciju
o romantik, impresionist
o suite Bachianas Brasileiras
o Dansas Africanas
o komadi chores za razne sastave, npr. Alba brasiliera za klavir
o simfonije