ORKESTRALNA GLAZBA

- SIMFONIJA- u razdoblju beke klasike postala je najznaajniji oblik orkestralne glazbe; ostaje glavna forma orkest. Glazbe u romantizmu; postaje sadrajno bogatija i dua; skladatelji mijenjaju uobiajeni broj i raspored stavaka i proiruju grau svakog pojedinog stavka; koriste istu temu u nekoliko razliitih stavaka ( ciklina djela ) ; attacca nizanje stavaka radi objedinjavanja djela; 4 stavka: 1.dinamian,iv; 2.lirski karakter; 3.plesnog karaktera; menuet-skerco; 4.brz tempo,razigran- 3 stavka u istom tonalitetu, 2. stavak u nekom srodnom tonalitetu - SIMFONIJSKA PJESMA- to je jednostavano programno djelo; slobodnog oblika skladatelji oblikuju tijek skladbe ovisno o izvanglazbenom sadraju koji ele opisati; ime i definitivni oblik simf. pjesmi dao je Franz Liszt(12 simf. pjesama); predstavnici-Richard Strauss i Bedrich Smetana ; - KONCERTNA UVERTIRA- samostalna orkestralna glazba namijenjena koncertnom izvoenju; uvertira je orkestralni uvod za glazbeno scensko djelo ( operu, operetu, balet ); u 19.st. koncertna uvertira je samostalno orkestralno djelo koje ima izvanglazbeni sadraj;pod utjecajem programne glazbe-npr.ajkovski 'Uvertira 1812', J. Brahms 'Tragina uvertira'; mogu imati sonatni oblik ali i potpuno slobodan oblik blizak fantaziji; - ROMANTIKA SUITA- ponovno se javlja, stavci vie nisu samo plesovi i nisu obavezno svi u istom tonalitetu, pod utjecajem programne glazbe; najpopularnije Robert Schuman 'Karneval', Modest Petrovi Musorgski 'Slike s izlobe', Camille Saint-Sans 'Karneval ivotinja' - KONCERT- jedini glazbeni oblik, za solo instrument i orkestar, koji nije doivio vede promjene u romantizmu; trostavanost brzi-polagani-brzi; neto su dui od klasinih; osnovna uloga je pokazati virtuozitet solista; ravnopravniji dijalog izmeu solista i orkestra u iznoenju teme - OPERA- opera seria i opera buffa i dalje su vani glazbeno-scenski oblici,podijeljene su na operne brojeve, i dalje nastavlja ivjeti slavni bel canto stil; najvedi skladatelji- Rossini, Bellini, Donizetti; Rossini je bio majstor ozbiljne opere, uspjeh i slavu donijela mu je opera buffa- komina opera 'Seviljski brija' 1816.godine; - NACIONALNA OPERA- nastaje poetkom 19.st. iz narodnih pria ili povijesnih zbivanja, libreto je na narodnom jeziku, radnja se dogaa u prirodi, na selu ili na znaajnijim povijesnim mjestima, likovi su ljudi iz naroda ili povijesne linosti,; 1.nac. opera nastala je u Njemakoj- Weber 'Strijelac vilenjak' sadraj se temelji na narodnoj prii: 1.ruska nac. opera bila je 'Ivan Susanjin' Mihaila Glinke ( Bordin, Korsakov i Musorgski pisali su opere ) ; hrv.nac.opera 'Ljubav i zloba' 1846.godine Vatroslav Lisinski- njegova druga oper a je 'Porin' 1851.