Povijest glazbe III.

Frederic Chopin
( 1810. – 1849. )

- rođen u mjestu Ž elazowa Wola pokraj Varšave, majka Poljakinja, a otac

Francuz
- već sa 8. g. nastupa kao pijanist, 1826. g. sklada op. 1 – klavirski Rondo u c-
molu
- 1830. napušta Poljsku i više s ne vraća
- 1831. Varšavu osvajaju Rusi, a patnja naroda Poljske odražava se u njegovim
djelima ( scherzo u h-molu, tzv. «revolucionarna etida» u c-molu…)
- dolazi u Pariz, grad političkih i umjetničkih emigranata, uskoro postaje
vodeća ličnost poljske kolonije u tom gradu
- prijateljuje s Berliozom i Lisztom
- popularan u pariškim salonima
- osjetljiv, nervozan, hirovit, neugodan, krhke građe i slabog zdravlja
- 1838. g. započinje vezu s francuskom književnicom George Sand
- 1848. g. u veljači održava posljednji koncert u Parizu, a zatim kreće na
turneju u London i Škotsku, narušenog zdravlja vraća se u Pariz, gdje umire
1849. – srce navodno po njegovoj želji poslano u Varšavu
------------------------------------------------------------------------
- izvorna melodika, složene i neočekivane harmonije
- piše isključivo za klavir
- iako sklada pretežno u formi minijature, ne stvara na programnim
principima
- za klavir: 56 mazurki, 13 poloneza, 15 valcera, 19 nokturna, 25 preludija, 27
etida, 4 scherza, 4 impromptua, 4 balade, 3 ronda, 3 sonate, 2 klavirska
koncerta ( e-mol i f-mol )
- mazurke: najbliži poljskim plesovima, karakterističnog ritma, elementi
variranja, ornamentiranja….
 Mazurka op. 17. br. 2 i br. 4
 Mazurka op. 7 br.1
- poloneze: plesovi starog poljskog plemstva, viteštvo, herojstvo, ritmovi
trijumfalnih pohoda, sjeta za domovinom
Polonezaop. 53 u As-duru – borbenost, herojstvo
- valceri: nisu namijenjeni plesu, već koncertnoj dvorani, salonska glazba,
briljantnost klavirskog stila
 Valcer op. posth. e-mol
- nokturna: noćna glazba, čista lirika, romantizam je noć učinio izvorom
novih emocija, uzor u nokturnima Johna Fielda ( 1782. – 1837. ), iz kojih
usvaja samo okosnicu; utjecaj talijanske opere ( cijeni Bellinijev melodički
talent – ideal bel canta), uzor melodijske homofonije, a ponekad i
paralelizam dviju linearnih melodijskih linija kao u:
 Nocturno op. 55 br. 2
- preludiji: često malih opsega, pogodni za bilježenje tonskih slika i impresija,
preludij je inače označavao uvodni dio neke veće skladbe ili opere, suite ili
fuge, a Chopin mu daje samostalan život, jedan od najkraćih preludija:
 Preludij op. 28 br. 20
- balade: prije Chopina poznati pojam na području vokalne glazbe, piše 4
balade ( g-mol, F-dur, As-dur i f-mol ) djela slobodne, ali uravnotežene forme
 Povijest glazbe III. S

u kojima spaja liriku, epiku i dramu, stvara vlastiti baladni stil služeći se
elementima pjesme, ronda, sonate i varijacija
 Balada u g-molu, op. 23
- scherzo: nije dio cjeline ( jedan od stavaka ), izdvaja ga i osamostaljuje,
sadržaj nije određen naslovom, jer u njima ima više ozbiljnosti i
dramatičnosti nego scherzoznosti
 Scherzo u cis-molu op. 39
- etida: u dva sveska etida ( op. 10 i op. 25 ) ruši dotadašnje predodžbe ovog
oblika, iako rješava u njma određene tehničke probleme, one nisu
suhoparne

 Etida op. 10 br. 12