GRADITELJSKA KOLA AKOVEC

portska 1
akovec

Seminarski rad iz glazbene kulture

GLAZBA U ROMANTIZMU

Uenik:
Veronika Kuek

akovec, studeni 2015.

SADRAJ

1.
2.
3.
4.

5.

6.
7.
8.

9.

UVOD.............................................................................................................................3
ZNAAJKE STILA........................................................................................................4
OSNOVNA OBILJEJA................................................................................................5
NJEMAKI ROMANTIZAM........................................................................................6
4.1. FRANZ SCHUBERT (1797. 1828.)...............................................................6
4.2.
4.2. ROBERT SCHUMANN (1810. 1856.)....................................................6
4.3.
FELIX MENDELSSOHN (1809. 1849.).........................................................6
OPERA ROMANTIZMA...............................................................................................7
5.1. CARL MARIA WEBER (1786. 1826.)...........................................................7
5.2. RICHARD WAGNER (1813. 1883.)..........................................................7
5.3. TALIJANSKA OPERA......................................................................................7
NACIONALNE ZNAAJKE U GLAZBI ROMANTIZMA.........................................8
6.1.
FREDERIC CHOPIN (1810. 1849.)................................................................8
6.2.
FRANZ LISZT (1811. 1886............................................................................8
ROMANTIZAM U HRVATSKOJ GLAZBI.................................................................9
ZAKLJUAK...............................................................................................................10
LITERATURA..............................................................................................................11

1. UVOD
Romantizam kao umjetniki pravac se javlja krajem 18. stoljea, a vrhunac mu je od 1820. 1850. god., iako je potrajao do kraja stoljea. Romantizam se u umjetnosti javlja kao reakcija na
ideologiju i umjetnost klasicizma, odnosno racionalizma.
Umjetnici romantizma pokuavali su objediniti nekoliko umjetnosti glazbu, poeziju i slikarstvo.
Pjesnici su nastojali da njihova poezija bude muzikalna, a glazbenici da njihova glazba bude poetina.
Knjievnici romantizma se bave temama osobne preokupacije ljubavlju, pesimizmom,
izgubljenou. U likovnoj umjetnosti trai se sloboda mate, a izvorita svojim temama trae
prvenstveno u legendarnim i povijesnim dogaajima i narodnom pjesnitvu. Glazba romantizma se
temelji na emocijama, mati i avanturama.

2. ZNAAJKE STILA
Glazbene znaajke stila su: forma, melodija, ritam, harmonija, instrumentacija, dinamika.
1. Forma nije precizna i jasna kao u klasici, esto je nestabilna, bez vrstih kadenci. Glazbeni
oblici prelijevaju se jedan u drugi. Sklonost prema malim formama koje pogoduju iznoenju
zgusnutih, ali kratkotrajnih emotivnih stanja. U dominantnoj poziciji su klavirska minijatura i
solo pjesma.
2. Melodija je raspjevana, irokog daha, esto duga sa dramatinim i dinamikim klimaksom.
Naputa klasinu simetrinost, slobodna je u svom toku. Nosi intenzitet osobnih
proivljavanja, osobni dokument, u umjetnosti.
3. Ritam je interesantan u primjenama, mijenja se mjera u skladbi, nepoznate dotad mjere
preuzete su iz folklora, sinkopiranje i poliritam.
4. Harmonija obilato koritenje kromatike i disonance kako bi se stvorila napetost i stanje
iekivanja, neizvjesnosti. Brze i iznenadne modulacije u udaljene tonalitete, raznovrsnost
alteracija, raspon skokova i naglosti intervala, novi akordi.
5. Instrumentacija kolorit i ivopisnost u instrumentaciji, tehniko usavravanje pojedinih
instrumenata, osobito duhakih, pojaava se volumen i snaga orkestra jer u njega ulaze novi
instrumenti.
6. Dinamika veliko variranje u dinamici, iznenadne promjene.
Bilo je to zlatno doba klavira. Mogunosti tog glazbala u potpunosti su ostvarena u djelima
romantiara. Bogatstvu i raskoi romantinog pijanistikog stila kasnije nije nita dodano. Poloneza,
nokturno (refleksivna i melankolina skladba sporog tempa), valcer, preludij, mazurka, balada i
scherzo.
Instrumentalna djela su simfonija, koncert, komorna glazba, sonata, simfonijska pjesma.

3. OSNOVNA OBILJEJA
Glazba postaje svojinom irokih slojeva graanske klase. Pribliava se sluatelju, postaje prihvatljivija
i razumljivija. Stvara se niz instrumentalnih i vokalnih formi namijenjenih intimnom doivljavanju
pojedinca i njegovoj upotrebi. To su bile manje klavirske kompozicije programnog sadraja, kakve su
stvarali Chopin i Mendelssohn, a zatim i oblik popijevke.
Glazbenici, umjetnici koji su djelovali u vrijeme romantizma nalazili su se u vremenu koje je
onemoguavalo umjetniku da prihvati jedne odreene, jasne i napredne tenje pa se zbog toga
umjetnik povlai u sebe, te skree pogledom u prolost. Oslanja se na idealizirane likove iz prolosti i
mitologije, fantastiku ili ak odlazi u prirodu, koja je bila idealno utoite njegovih osjeaja.
Osjeajni element je bio osnovni element glazbenog stvaranja. Dok je klasika traila ravnoteu razuma
i osjeaja, u romantizmu je prevladavala emocija. Nasuprot objektivnom karakteru klasine glazbe,
romantika istie umjetnikov subjektivni doivljaj. Subjektivni doivljaj umjetnika se oblikuje osobito
u dodiru s klavirom. Osim toga, bogata harmonija postaje jedan od glavnih stilskih elemenata
romantizma, a klavir pogoduje razvoju male kompozicijske forme nevezanog sadraja (klavirske
minijature). Usavravanje klavira i njegove rasprostranjenosti znatno su pridonijeli demokratizaciji
glazbe. Romantizam uzdie Chopina i Listza, koji su pisali komade izazivajui ushite publike. Postaje
vano pitanje tko izvodi, a ne samo to se izvodi.
I orkestralna glazba prilagodila se principu ovog razdoblja. Dolo do novog grupiranja i iskoritavanja
instrumenata, kao i upotrebe novih instrumenata. U romantizmu je uloga instrumenata sloenija,
osobito u grupi puhakih instrumenata koji mogu ilustrirati ljudska raspoloenja.

4. NJEMAKI ROMANTIZAM
U ovom razdoblju izdvajamo opernu formu, jer je ona odijeljena od instrumentalne i komorne glazbe.
S obzirom na to dijelimo i kompozitore na instrumentalne i operne.

4.1. FRANZ SCHUBERT (1797. 1828.)

Osnova njegova stvaranja bile su njegove brojne popijevke, njih vie od 600. On je stvaralac Lieda,
popijevke uz klavirsku pratnju u kojoj je izraavao sav svoj unutarnji, misaoni ili svakodnevni ivot. U
tom golemom broju svojih vokalnih kompozicija utvrdio je sve vrste oblika koje poznaje umjetnost
popijevke, a to su: strofna pjesma, prokomponirana pjesma i vrsta je recitativnog tipa. Svoju najljepu
baladu napisao je na tekst Vilenjaka velikog njemakog pjesnika Goethea.
Schubert je stvorio i novu vrstu klavirske poeme, u kojoj se spajaju elementi sonate, varijacije i
koncerta, komponirao je i simfonije, ukupno njih devet.

4.2. ROBERT SCHUMANN (1810. 1856.)

Bio je veliki reformator njemake romantiarske glazbe. Originalnou je preobrazio njemaku
klavirsku glazbu, solo pjesmu, komorno, a i orkestralno stvaralatvo, kao i vokalno instrumentalne
forme. Utjecao je na glazbenike cijele Europe. Za njega se kae da je prvi mislilac romantizma jer su
njegove npr. popijevke prave male psiholoke drame i zalaze duboko u bit ljudskih problema
emocionalne prirode.

4.3. FELIX MENDELSSOHN (1809. 1849.)

Mendelssohn bio je Schumannov sunarodnjak i suvremenik, priklonio se instrumentalnoj i
simfonijskoj glazbi. Zapoeo je pokret tzv. Bachove renesanse, potujui tradiciju i velike njemake
majstore ranijih epoha. Za razliku od ostalih predstavnika romantizma ima naglaen osjeaj za
klasinu kompozicijsku formu, njenu preglednost i uravnoteenost. Protivnik je uzburkanog
romantinog izraza. Osim simfonijskih djela veliku su popularnost stekle njegove uvertire, jedna od
najpoznatijih je San ljetne noi, te scenska suita Svadbena koranica.

5. OPERA ROMANTIZMA
U drugoj polovici 19. st. opera doivljava svoj vrhunac kroz djela Wagnera u njemakim zemljama,
6

Verdija u Italiji , Musorgskog i ajkovskog u Rusiji i Bizeta u Francuskoj. Opera je odraavala

drutvena i politika kretanja i nalazila se u sreditu panje javnosti. Vanost opere kao drutvenog
dogaaja osobito je porasla u doba romantizma.

5.1. CARL MARIA WEBER (1786. 1826.)

Weber je bio ne samo kompozitor, nego i poznati dirigent, pijanist, kritiar i glazbeni pisac, te
organizator kazalinih i koncertnih izvedbi. Njemaka romantina opera svog je prvog izrazitog
stvaraoca pronala u Weberu. Njemaku nacionalnu operu je razvijao na dva usporedna puta: putem
narodne prie s elementima iz ivota naroda i njegovih legendi , te putem velike herojsko-viteke
opere. Kapitalno Weberovo djelo je opera Strijelac vilenjak.

5.2. RICHARD WAGNER (1813. 1883.)

Richard Wagner veliki je reformator opere u 19. st. Tu reformu sainjavaju tri glavna elementa:
1. Podjela inova na cjelovite dramske prizore, umjesto do tada uobiajene podjele na odijeljene toke
(arije, duete)
2. Uvoenje lajtmotiva, tj. provoenje glazbene misli kroz cijelo djelo
3. Simfonizacija orkestra, koji postaje zapravo nosilac same glazbe, te u sebe uklapa ljudske glasove
kao osobite vrste instrumenata.
Najpoznatija Wagnerova djela su: Ukleti Holandez, Prsten Nibelunga, Tristan i Izolda

5.3. TALIJANSKA OPERA

Kroz 19. st. opera je vladala Italijom. Na poetku uspona talijanske romantine opere stoji jedno
jedino djelo, komina opera Gioacchina Rossinija Seviljski brija. Osim u kominoj operi kojom je
uvrstio i dalje razvio tip talijanske opere buffe , Rossini je napisao i dvije opere serie Otella i
Wilhelma Tella.
Osim Rossinija u Italiji djeluju i Bellini, te Donizetti. Talijanski skladatelj Giuseppe Verdi je napisao
opere koje i danas stoje u temeljima svjetskog opernog repertoara. Najpoznatije od njih su:
Nabucodonosor, Rigoletto, Trubadur La Traviata. Kada je bio na vrhuncu slave nastaje
Aida, koju je komponirao u ast otvorenja Sueskog kanala. A nakon toga je iznenadio sa jo dvije
opere, a to su: Requiem i Otello.

6. NACIONALNE ZNAAJKE U GLAZBI ROMANTIZMA

Poljak Frederic Chopin i Nijemac maarskog podrijetla Franz Liszt u europsku glazbu unose
karakteristine elemente folklora svojih naroda. Uz naglaenu demokratizaciju i subjektivnost,
romantizam se istie jo jednom karakteristikom, a to je sklonost prema glazbi puka, folkloru, tj.
prema nacionalnim elementima glazbenog izraza. Burne ekonomske prilike utjeu na isticanje i
uvanje individualnosti pojedinih naroda. To se najvie primijeti kod Italije, Francuske i Njemake. Uz
njih se bude i mali narodi, osobito slavenski, koji svojoj glazbi daju oslonac u nacionalnom folkloru.
Prve znaajne rezultate na tom polju dala je Njemaka, i to u popijevci Schuberta i u operama C. M.
Webera, osobito u njegovom Strijelcu vilenjaku. Uskoro se javljaju i Slaveni sa velikom operom
Ivan Susanjin M. I. Glinke. Nastaje i prva hrvatska opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog, u
Italiji se istie umjetnost Verdija.

6.1. FREDERIC CHOPIN (1810. 1849.)

Frederic svoje stvaralatvo posveuje klaviru. Pored Beethovenovih djela njegova glazba ini moda
najznaajniji dio pijanistikog repertoara. Interesantno je to da je inspiraciju dobivao iz poljskog
folklora, pa je tako imao tri vrste plesnih oblika u svojim kompozicijama: samostalne klavirske
mazurke, polonezu i valcer. Osim toga pisao je i nokturne, scherza, balade, etide, preludije, klavirske
sonate.

6.2. FRANZ LISZT (1811. 1886.)

Bio je pijanist virtuoz, kompozitor, te pokreta i organizator glazbenog ivota. Kao kompozitor Liszt
je mnogo panje posveivao prije svega klaviru. Poput Chopina bio je nadahnut svojim nacionalnim
folklorom. 15 Maarskih rapsodija je nadahnuto upravo maarskim folklorom i pejzaima zemlje iz
koje je vukao porijeklo. Tvorac je novog kompozicijskog oblika simfonijske glazbe koji je nazvao
simfonijskom pjesmom. Tako je napisao 13 simfonijskih pjesama, od kojih je najljepa Preludiji.

7. ROMANTIZAM U HRVATSKOJ GLAZBI

U Hrvatsku je 19. stoljee donijelo velike promjene. Sredite kulturnih zbivanja preselilo se u sjeverne
krajeve, u Zagreb. Poetkom stoljea u tom su se gradu odravale brojne dramske i operne predstave.
Nakon niza stranih gostovanja osnovan je vlastiti ansambl.
Narodni preporod potaknuo je stvaranje prve opere na hrvatskom jeziku Ljubavi i zlobe Vatroslava
Lisinskog (1819. 1894.). Po slavnom Vatroslavu Lisinskom nazvana je i jedna od najpoznatijih
hrvatskih koncertnih dvorana.
Ferdo Livadi (1799. 1879.) napisao je niz klavirskih minijatura i solo pjesama. Njegovo je glazbeno
obrazovanje, naalost, bilo skromno.
Ivan plemeniti Zajc (1832. 1914.) ili kako ga neki zovu, hrvatski Verdi je pisao nevjerojatne opere.
kolujui se i radei u Italiji i Beu, u Zagreb je doao na mjesto ravnatelja glazbene kole i
utemeljitelja profesionalnog glazbenog kazalita. Njegova se najpoznatija opera Nikola ubi Zrinski i
danas redovito izvodi te se smatra remek djelom.

8. ZAKLJUAK
Romantizam je opi kulturni pokret. Razvija se podjednako u svim umjetnostima, a vrhunac je od
1820. 1850.
Temelj glazbe romantizma su emocija i mata.
Za vrijeme romantizma osnovano je mnotvo glazbenih ustanova, cijeni se to to su neka glazbena
djela bila inspirirana nacionalnim folklorom i pojavila se opereta, a razvila se i plesna glazba. Najbolje
to se dogodilo u romantizmu je to da smo upoznali neke od najveih kompozitora u povijesti glazbe,
koji su donijeli jedne od najljepih i glazbom najbogatijih djela kao to su: Schubert, Chopin,
Schumann, Liszt, Wagner i Verdi.

10

9. LITERATURA
Glazbeni susreti 2. vrste, udbenik glazbene umjetnosti za 2. razred gimnazije, Nataa Perak
Lovrievi, Ljiljana edrov, Zagreb: Profil 2011.
Internet : http://hr.wikipedia.org/wiki/Romantizam
http://www.moje-instrukcije.com/index.php?
option=com_content&view=article&id=1103:romantizam-u-glazbi&catid=117&Itemid=140
www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=53304

11