!

!
Nastanak glazbe!
!
Prapovijest!
!
Od pojave covjeka do prvih pisanih spomenika!
!
Teorije nastanka : 1. Teorija oponasanja (oponasanje zvukova i pojava iz prirode)!
2. Teorija rezultata rada : svi pokretni zvukovi i ritmovi koji prate rad c.!
3. Biolosko nacelo : ukras pri izboru partnera (C. Darwin)!
4. Signalno sredstvo : glas ili prim. instrumenti!
5. Teorijao povezanoati glazbe i magije : najvjerojatnije, glazba pripada
obredima, kultovima, magiji!
!
Glazba u pocetcima nije bila samostalna, nego funkcionalna (danasnja je autonomna i
esteticka). !
!
Primitivni narodi su vjerovali u moc zvuka (demoni, pr. pojave)!
Primitivna glazba : 1. nije cilj sama po sebi!
2. gl. Podrucje magijskoga !
Nema profesionalnih glazbenika, izvode vracevi!
Glazba ima moc u lijecenju fiz. i psih.bolesti!
Nalazimo gl.odrednice : tempo, ritamm pojava intervala!
Instrumenti: puhaljke (signalni instrumenti:trska, drvo, ziv.rogovi, kosti), preteca
zic.instrumenata(glazbeni luk)!
Uglavnom jednoglasna glazba, ali pojavljuje se i !
PRIMITIVNO VISEGLASJE: 1. Heterofonija - nastaje odstupanje od osnovne melodije.
Slicno varijaciji osnov.melodije pa se dolazi do ?!
!
2. Bordunski ton - jedan ima melodiju, drugi drzi ton!
!
4. Sacuvana izvora glazbe: !
!
1. Instrumenti: Falang svirale,kameno doba,signalni instrument (jedan ton) od noznih
kostiju sobova!
Flaute s rupicama - sobove kosti!
!
2. Slike - prikazi sviranja - 3 tis. Orije Krista u Faraonovim grobnicama u Egiptu -
instrumenti, scene muziciranja, orkestara!
!
3.Zapisi o glazbi - od antike u obliku zapisa pjesama, samo teskstovi pjesama bez
notacije, prenose se s koljena na koljeno. I teorije o glazbi!
!
4.Zvuceca glazba (snimke) -1877.g. izumom Fonografa Thomasa Edisona, 15 g dkasnije
dolazi gramofon!
!
Stari vijek i antika!
!
Od prvih pisanih spomenika (4.tis prije Krista) - 5.st. (476.g. pad ZRC)!
!
Ubraja se i antika ali je uobicajeno da se misli samo na velike anticke civilizacjie (8.st.pr.Kr
) ali i neke druge civilizacije od 3.tis.pr.Kr.!
!
Prve civilizacije - Egipat, Mezopotamija, Kina, Japan, Indonezija, Indija, Palestina i
Islamski scvijet!
!
Egipat!
3100.g.pr.Kr. - 323.g.pr.Kr osvajanje Aleksandra!
!
Jedna od najstarijih antickih civilizacija, dolazi do procvata mnogih podrucja (arhitektura,
egAktne znanosti, slikarstvo, kiparstvo, glazba..)!
!
Najvazniji izvori - kraljevske grobnice - na zidovima cesti prikazi scena muziciranja i
instrumenata i instrumenti!
!
Znacaj glazbe - odgojni faktor, konzervativna stedina u kojoj se vjeruje da glazba moze
utjecati pozitivno na covjeka tijekom njegova odgajanja. To poimanje preuzima i Grcka.
Glazbenici imaju visok status za vrijeme trajanja starog Eg. carstva - smatrani faraonovim
rodacuma. izvodili tihu glazbu ( ne proizvode bogat zvuk)!
2.tis.pr.Kr- novo carstvo - instrumenti iz Kine - nova bogata, glasna glazbala,imaju status
profesionalnih glazbenika!
!
Koriste se udaraljke (bubnjevi, cegrtaljke, zvecke, cistrum, klepetaljke), puhacki (uzduzne
flaute, šalmaj i trube), zicani (lire, lutnje i harfe koje su bile nacionalni instrument
egipcana). Nema gudaca. Pojavljuju se prve hidraulicne (vodene) orgulje - organon
hidraulikon.!
!
Funkcije u kojima se koristi glazba - religijske svrhe, slavlja, gozbe, vojne svrhe,
oplakivanje mrtvih i glazba seljaka na pollju-prati rad. !
!
Tonski sustav - iz broja zica na zicanim instrumenata i mjereem razmaka izmedu rupica na
puhackim intstrumentima - pentatonika i septatonika, nema polustepena!
!
Pocetak heironomijje - rani oblik dirigiranja, primitivni, odredeni znakovi i polozaji ruke
oznacavaju tonove. (vidi se na slikama). !
!
Mezopotamija!
!
3000.g.pr.Kr.!
!
Obuhvaca tri civilizacije - Sumer, Asirija i Babilon!
!
Vrlo utjecajna civilizacija na sve 4 strane svijeta. Cesto nalazimo u susjednim zemlljama
instrumente iz Mez (Iran, Grcka)!
!
Religijski obredi, u svrhu zabave na gozbama i svecanostima.!
Na dvorovima postoje profesionalni glazbenici, postojei orikazi vecih broja glazbenika -
orkestri imali i do 150 glazbenika. Cijeni se glazba, cesto se tijekom vojnih pohoda
posteduje glazbenike i uzima ih (i njihovu glazbu) se kao ratni plijen- tako se sirila glazba i
vojnim putem!
!
O instrumentima saznajemo iz likovnih prikaza - udaraljke (bubnjevi, sistrum, zvecke,
klepetaljke), zicani (harfe, lire (vrlo vrijedne ukrasene zlatom ili srebrom, ima ih i velikih
dimenzija da mogu samostalno stajatu, lutnje!
- dugi vrat, dvije/tri zice, imaju 5 ili 7 zica - pripisuju misticno znacenje tim brojevima),
puhaci (uzd. Flaute, dvostruki samaji - zakljucujemo da poznaju i viseglasje, zmijolike i
ravne trube)!
!
Kina!
!
1766.g.pr.Kr!
!
Glazba ima veliki ugled, po tome srodna s grckom glazb.kulturom - ima izrazito visoke
odgojne funkcije, utjece na razvoj covjeka. Za glazbu tamo bilo odgovorno ministarstvo za
glazbu - regulacija na drzavnoj razini, Sa svakom politickom promjenom dolazi i promjena
u glazbi.!
!
Kineska tradicijska glazba - ostra, stroga simetrija u ritmu, pentatonika, nedostatak
individualnosti, sve susdrzano, nema odstupanja. !
!
Konfucije (6/5 st.pr.Kr) - filozof, sistematizacija kineske glazbe. Teprija glazbe koja se
temelji na staroj kineskoj glazbi koja zastupa eticke zahtjeve (utjecaj na karakter i sl).
Bavio se plesom i pjevanjem i napisao "knjiga pjesama" - 300 tekstova kineskoh pjesama i
"knjiga obreda" - opisuje glazbeni ceremonijal kineskih obreda!
!
Simbolika brojeva - citava glazba se temelji na principu brojeva - svaki ton pent.ljestvice
predstavlja neki pojavu u kozmosu ili prirodi!
!
Instrumenti: izradeni od raznolikih materijala - od metala velika i mala zvona, od drva
bubnjevi, cregrtaljke, koza za bubnjeve, bundeva jer su imali bambusove orgulje koje su
umetali u budnevu koa rezonator, svila za zice, bambus za puhacke, zemlja (pecena) -
jajolika flauta!
!
Kina: elegie de Chu!
!
Japan!
!
100.g.pr.Kr!
!
Slicna kineskoj, pentatonika ali slobodnija jer ima i polustepene!
!
a) glazba za dvor (aristokracija):
Gagaku - japanska umjetnicka glazba, izvode instrumentalni ansambli sa zicanim,
puhackim i udarljkama. Vodeci instrument je flauta (h)chiriki (8-12.st),
.
No (tragedija, kombinacija plesa, pjesme i recitativa)(14.st)!
!
b) glazba za gradanstvo - Kabuki - scenska glazba, zvuk se kombinira sa pokretom i
prostorom!
!
- Ha-uta i Ko-uta: pjesme koje su pjevala Gejse, kratko!
!
Instrumenti: lira, šamizen-lutnja dugackog vrata, šakuhači-vrsta flaute i koto-vrsta kitare!
!
Japan: Gagaku: sojo no chosi!
!
Indija!
!
2300.g.pr.Kr!
!
Srodnost s Mezopotamijom i Egiptom!
!
Kaste, razlika izmedu vladajuce kaste i puka!
!
Kult Veda - staroindijske vjerske knjige, 1000.g.pr.Kr sadrzi i glazbu ali samo za najvise
kaste!
!
200.g.pr.Kr-poslijednja knjiga Veda - nizim kastama. Prvi zapis o glazbi Indije i odnosi se
na kazalisnu glazbu jer je glazba u Indiji povezana i za pokret i glas i sl.!
!
Indijske ljestvice su ljestvice sireg opsega, sadre i kromatiku, tipicna upotreba poliritmije,
slobodnije forme, temelj tonsog susatava je ljestvica sa 7 tonova, ali oni se dijele dalje na
22 srutija (oktava se dijeli na srutije). Sruti je osnovna najmanja akusticka jedinica i nesto
je veca od cetvrtine tone. !
!
Dvije vrste napjeva:!
!
1. Saman - duhovni napjeva, nastali na tekstove iz Veda, izvode se vokalno, jednoglasno,
na slimabicki nacin, smireo!
2. Raga - tekstovi ljubavni, svjetovni napjevi, izvode se instrumentalno, strastveno i
variraju melodijski obrasci !
!
Instrumenti u sluzbi ojevanja, najvazniji zicani, osobito vrsta harfe - Vina, te dva gudacka
instrumenta - Sarangi i Revanastra!
!
Indija: Raga, Sri Guru!
!
Palestina!
!
1300.g.pr.Kr!
!
Vidljivo mjesanje glazbenih elemenata s drugim civilizacijama,-Mezopotamija i Egipat!
!
Fenicani i Hebreji!
!
Nema puno primjera i izvor!
!
Stari zavjet - Ps 150 (zavrsni hvalospjev) , kako trba hvaliti Noga glazbom i naprajaju se
instrumenti - harfe, citre, bubnjevi, rogovi, trube...!
!
Prvenstveno u svrhe bogosluzja, a osim toga u vojne svrhe i na raznim slavljima i
svecanostima!
!
!
Karkteristicni istrument - Celcelim (činele), puhaci (Ugab-duga flauta, Šofar - rog koji se i
danas koristi u Sinagogi, Hasosra-truba, srebrna, hramska)!
!
!
!
Indonezija!
800.g.!
!
Arapska, Kineska i Sirijska glazbena tradicija!
Dva tonska sustava, svaki vise od 100 ljestvica!
1. Pelog - septatonika!
1. Slendro - pentatonika!
!
Gamelan orkestar - do 6 sviraca, svaki orkestar ima svoj ooseban nacin ugadanja
instrumenata i poseban repertoar. Gongovi, ksilofoni, citre, gudacki instrumenti - bljestavi
zvuk. Jedna grupa ima melodiju, druga grupa varira a udaraljke rade periodizacija
melodijskog toka!
!
Islamski svijet!
!
622.g.!
!
Korijeni u glazbi arapskih nomada(beduina) puno prije Islama!
!
Instrumenti: zicani (rebab-gudacki sa dvije zice, tanbur-mandolina s dugackim vratom,
al'ud- vrsta lutnje s 4 zice, ugodena po kvartama)!
!
Puno mikrointervala, bogato ornamentirana melizmatika i asimetricna ritmika!
!
2 faze razvoja:!
1. od 7. do 9.st. -pojava profesionalnih glabenika, obogacivanje elementarne melodije!
1. 9.-15.st. - teoreticar glazbe Al Farabi koji proucava prilagodavanje arapske glazbe
grckoj. !
!
!
Grčka!
!
3. tis. Pr.Kr ali procvat tek u 8.st.!
!
U antickoj Grckoj glazba imala vrlo vaznu ulogu, visoka uloga u njihovim zivotima i zato se
odrzala kroz sve mijene koje je prolazila da bi postala utjecajna na cijelu zapadnu glazbu.!
!
Mousike - nekoliko znacenja - glazba u uzem smislu u kojem mi danas poimamo/jedinstvo
glazbe, plesa i pjesnistva - bit/ cijelokupno covjekovo kulturno iskustvo!
!
Osnova karakteristika - jedinstvo glazbe, pjesnistva i plesa.Glazba gotovouvijek
ukljucivlala tekst, vecinom je njena uloga bila jasno i ucinkovito predstaviti tekst. !
!
Glazba vazna u odgoju, moze pridonjeti razvoju karaktera i morala covjeka - eticka
funkcija. !
!
Instrumentarij - zicani (lira-korvni pojam za vise instrumenata: Forminks(najstarija grc.lira)
s 4 zice i zaobljeni korpus. U 7. st ima 7 zica i iz nje se razvija druga vrsta lire-kitara.
Desna ruka trza zice, lijeva prigusuje. Zatim lira u uzem smislu, kucni instrument od
kornjacijeg oklopa sa kozjim rogovima i 7 zica. Poslijednja vrsta - barbiton - basovska
verzija Kitare. Osim lire imamo harfu (smatrana zenski instrument, kutne vecinom) i
Luutnju s 4 zice koja se razvila. 4.st.pr.Kr). !
Puhaci (aulos - preteca oboe, izraden od drveta i slonovacr, ponekad od metala, dvostruki
jezicac, spajala se dva jednom vcom cesto - dvostruki aulos, prodorni zvuk; sirinsk -
panova svirala, pastiri da si skrate vrijeme; flauta -poprecna; salpinks - truba, signalni
instrument)!
Udaraljke ( krotali - vrsta kastanjeta; cimbali - cinele; timpanon-tamburin; krupecion - vrsta
cegrtaljke; ksilofon)!
!
Tonski sustav - u pocetku pentatonika, kasnije dijatonika ja se obogacivala kromatikom i
enharmonijom. !
!
Dijatonski sustav anticke grcke kojoj je osnova silazna kvarta - tetrakord(4 zice u skladu sa
zicama na forminksu) - teleion!
!
Tri vrste tetrakorda na kojima su se gradili modusi - lidijski, dorski, frigijski!
!
7 modusa - dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski, hipodorski, hipofrigijski i hipolidijski!
!
Postojalo i notno pismo - znakovi grckog alfabeta - slovčana notacija. Postoji oko 40 takvih
sacuvanih prijmjera.!
Sacuvani fragmenti i spomenici: Euripidov fragment (3.st.pr.Kr na papirusu); 2 Apolonova
himna (uklesana u zid atenske riznice u Delfima iz 3.st.pr.Kr); Seikilov skolion (napitnica,
2.st.pr.Kr) etc.!
!
Sekilov skolion!
!
Apolon i Dioniz -sinovi, Zeusa u mitovima se zrcali bit glazbe anticke Grcke!
Apolon bog istine, svjetla, pjesnistva i glazbe. Zastitnik sviraca lire i zborovoda muza koje,
su zastitmice umjetnosti, raznih grana glazbe. !
!
Muze: Klio, Kaliopa, Melpomena, Talija, Uranija, Terpsihora, Erato, Euterpa, Polihimnija!
!
Dioniz isto zeusov sin, bog kazalista, opojnih sila, vina...suprotsn Apolonu. U skladu s tim
postoje dva principa!
!
Apolinijski orincip u glazbi - uredno, svjetlo, smireno, lijepo. Tu pripadaju lira i kitara!
Dionizijski - strastveno, uzbudujuce, opojno - aulos i barbiton !
!
Postoje i mnogi dokazi o glazbi grcke - Ilijada i Odiseja i djela grckih filozofa. Moglo se
donjeti zakljucak sto se njegovalo :!
!
Kitarodija - pjevanje uz pratnju na kitari!
Aulodija - pjevanjje uz aulos!
Zborsko pjevanje (bogosluzje i kult mrtvih)!
Cisto instrumentalni oblici : kitaristika i aulistika!
Razlicite vrste pjesama - ditiramb (bougi Dionizu iz pratnju dionizijskog instrumentarija),
threnos - pogrebni obredi, Pean (bogu Apolonu uz kitaru). Sve pjesme se razlikuju po
prigodi i po pratecem instrumentu. Ima puno vrsta pjesama. !
!
5.st.pr.Kr iz dijoniziskih svecanosti - tragedija. U grckim tragedijama sudjeluju i instrumenti
i zbor od do 15 pjevaca koji svi stoje u prostoru ispred pozornice - orchestra - prostor
namjenjen za ples pa se pretpostavlja da su glazbenici i plesali i izvodili pantomimu.!
!
Psici: Eshil, Sofoklo i Euripid (E spada u drugu fazu razvoja tragedije kada se pojavljuju i
solisticko muziciranje) !
!
Razvija se i komedija - glavni pisac komedije - Aristofan - razlikuje se po
sadrzaju(jednostavni i laksi) i jednostavnija glazba!
!
Grcki filozofi o glazbi:!
!
Pitagora (6.st.pr.Kr)- smatram genijem, matematicar kojii svoje izracune razvija u filozofski
sustav. Zasluzan za izum tablice mnozenja, pitagorin pocuak, simboli brojeva, brojne
legende..njrgovi ucenici Pitagorejci prenosili njegove doktrine i nasa glazba je utemeljena
na pitagorizmu. To je prije svega vidjivo iz naseg izbora tonova/intervala koji su potpuno
drugciji od kineskih i arapskih, eu glazba je obiljezena pitagorinim izracunima. Izvodio ih je
na monofonu (1 zica) na kojima je izracunavao intervale i zakljucio da su osnovni - 8,5 i 4.
5 je osnovna kojae u svom izracunu imala broj 3 koji je prvi od savrsenoh brojeva. To ce
se odnostii i na krscansku glazbu (sv. Trojstvo i sl). Drugi savrseni broj je 7 (nasa ljestvica
ima 7 tonova). Pitagorejci postavili temelje sredovjekovnog obrazovnog sustava. !
!
!
Platon (5/4 st.pr.Kr) zalaze se za korsitenje glazbe iskljucivo u sklopu obrazovanja i odgoja
djece, to je za njega jedina funkcija glazbe. Tzv TEORIJA ETHOSA koji povezuje glazbu i
obrazovanje. Pripisuje veliku moc glazbi i moze odluciti hoce li neki covjek biti dobar ili
zao, kljucni utjecaj na karakter covjeka i zato smatra da glazbu treba strogo kontrolirati.
Bavi se glazbom u dva djela "drzava" i "zakoni". Ogranicava glazbu na samo liru i kitaru,
sve druge instrumente bi izbacio iz uporabe, a dozvoljava samo frigijski i dorski modus.
Sve ostale moduse u potpunosti ignorira ili se odnosi orema njima samo u negativnom
kontekstu. !
!
Aristotel (4.st.pr.Kr) platonov ucenik. Djelo "Politika". Preuzima stavke platonovg sustava
ai se djelomcino protivi. Kaze da glazba ima jos funkcija osim odgojne, uvodu liberalizam
uraspravu o funkcijama glazbe - zabava, katarza, opustanje. Platon skeptican prema
misljenu naroda, o povjedniku natjecanjja ne smije odlucivati vecina, a Aristotel misli da
bas vecina treba odlucivati o tome sto je dobro u glazbi. Platon odbacuje u potpunosti
solisticku instrumentalnu glazbu jer smatra da ta glazba nema utjecaj na razvoj covjeka jer
nema teksta, a Aristotel misli da moze preko harmonija i ritmova utjecati na covjeka i da ne
trbea tekst.!
!
Euklid (4/3. st.pr.Kr)!
!
Rimsko carstvo!
!
(27.g.pr.Kr-476.g)!
!
Glazba vrlo bljestava, briljantna, na svakom koraku u Rinu, potpuna suprotnot Grckoj.
Nema znacaja nego je svugdje prisutna ali vrlo povrsna, pronasla svoju funkciju u
najrazlicitijim prigodama. Ritali, zabava, pogrebi, narodna i sl. !
!
Instrumentarij : citara ( preuzeli od Grka, odgovara grckoj kitari), tibija (odgovara grckom
aulosu). Postoji jos i niz limeih instrumenata (tuba-truba; bukcina-zmijolika truba; lituus-
rog), hidraulicne orgulje. !
!
Nema nikakvih zapisa o glazbi. Nije bila vazna. Zato tu glazbu smatramo protumodelom
krscanskoj glazbi. Pasivno preuzimaju glazbu drugih potlacenih naroda ali ne razvijaju
dalje. Glazbenici smatrani nizom klom za razliku od Grcke, glazbom se bave samo stranci
i robovi i ocito je da funkcija glazbe dozivljaja veliki pad u vrijednosti glazbene kulture u
odnosu na Grcku. Mozemo govoriti o postojanju glazbenih zvijezda, u smislu stava, vrlo
umisljeni, tasti, ne zbog kvalitete. U rimskim kazalistima glba ima manju ulogu nego u
Grckoj, svodi se na nekoliko ulomaka na pocetku i tijekom drame. Glumci jos ponekad
pjevaju neke djelove, ali uskoro pocinju pjevane djelove pjevati profesionalni pjevaci
umjesto glumaca koji samo otvaraju usta i gestikuliraju.!
!
Od 1.st glazbenici u Romu vise nisu anonimni jer se glazbom pocinju baciti carevi. Npr
Neron, nije mu bilo bitno kako ce biti vojni pohod nego koju ce pjesmu pjevati, Kaligula
svirao tibiju i plesao i sl. !
!
Postoji jedan rimski pisac koji je smatrao da je glba vrijedna - Kvintilijan (35-95.g)
proucavao djela grckih mislilaca. Mislio je da je glazba bila dobra pomoc u ucenju retorike,
ali to je jedino za njega. !
!
Pocetci krscanske glazbe!
!
1.-3.st!
!
U pocetku zabraena sekta, obredi u katakombama praceni litanijama. Krscanska glazba
pronalaI svoje ishodiste iz tri razlicite civilizacije - zidovska - postojanje psalmodije, ali
cesto ne pjevaju cijeli psalam nego ubacuju antifone - i himnodije, pjevae vokaliza na rjec
aleluja koja je hebrejskog podrietla. (sjediste u Jeruzalemu, sele se preko Grcke u Rim
postepeno), grcka - vjerovanje da glazba ima eticku funkciju, ishodiste morala ali i
ofgovara tehnicki temelj, cinjenica da postoje modusi koje preuzimaju i dominiraju tijekom
cijelog srednjeg vijeka; i rimska - protumodel krscanskoj glazbi ali bili izlozeno rimskoj
glazbi, htjeli su zabraniti uporebu instrumenata u liturgiji ali su ih smjeli koristiti privatno
(rimski instrumenti u krscanskim kucama - utjecaj)!
!
313.g. Milanski edikt - krscanstvo postaje slobodna vjera - pravo slobodnog prakticiranja
vjere, sele se u raskosne bazilike i crkve iz katakombi.!
!
Bizant!
!
395.g podjela na zapadno i istocno Rims carstvo. Sjediste Konstantinopol/ Carigrad/
Istanbul!
!
Siromasna, na grckim i zidovskim temeljima, njeguje se crkvena glazba, postoji i
svejtovna, siromasna glazba. Najpularnije je bilo pjevanje himana i postojale 3 osnovne
vrste : Tropari (novooblikovani stihovi izmedu postojecih psalamskih stihova a pslije se
odvajau i postaju samostalne), Kontakion (strofne pjesme, 20-40 strofa) i Kanon (dodaju
se strofe biblijskim strofama). !
!
!
Srednji vijek!
!
!
Jezik ucenih ljudi je latinski do 17.st kada tu ulogu preuzima Francuski. !
!
Leonidus - "locus iste", organum, 12.st!
!
Znacajke glazbe srednjeg vijeka!
!
1. 5.-11.st- jednoglasje!
1. 11.-15.st- viseglasje!
!
Tonski sustav - osnova su modusi. Glazba je vezana uz razlicite prigode- ili crkveni obredi
ili svjetovni dogadaji iz ceg proizlazi podjela na crkvenu i svjetovnu glazbu.!
!
Notacija - u 8.st. Se pojavljuju neume. Prestaje prenosenje i pocinje se zapisivati ali samo
crkvena glazba. Svjetovna tek poslije.!
!
Glazba dio obrazovnog sustava, trmelji se na pitaogrejcima - septem artes liberales (7
slobodnih umijeca. Dva dijiela - trivium (trivij) - dijalektika, gramatika i retorika.
Kvadrivium (kvadrivij) - aritmetika, geometrija, astronomija i glazba. Glazba ravnopravan
predmet sa svima drugima u kvadriviju. Ovaj kurikulum je bila osnova za daljnje
napredovanje, svi su morali proci. !
!
Berenguier de Palazol : "tant m'abelis", 12/13.st , trubadurska umjetnost!
!
Tipovi glazbe po razdobljima!
!
Razlikujemo razvojne faze tijekom kojih dominira odredena vrsta!
!
1. Gregorijanski koral : 6.st., zlatno razdoblje do 9.st. Jednoglasni napjeva u liturgiji,
profinjeni u pdnosu na himne u 4.st., izvode se iskljucivio a capella jer su instrumenti u
crkvi bili zabranjeni. Ime po papi Grguru. !
1. Rano viseglasje : 9.-12.st.rani organum, koralnoj dionici se dodaje jos jedan glas,
viseglasje se izvodi u paralelnim 4/5. 11.st - discant kad se viseglasje moze izvoditi i u
protupmaku i jedednostranom pomaku!
1. Svjetovno jednoglasje : ljubavne teme, najcesce dvorska u kojoj se postuju odredena
pravila, priroda, moralne teme. 11.st. Izvodaci trubaduri i truveri u Francuskoj
(11.-13.st) odnosno minnesängeri (12.-14.st) i meistersingeri (14.-16.st) na njemackom
govornom podrucju!
1. Skola Noter Dame : 12.st. profinjeni, svjetovni organum, Leonidus i Perotinus, i
troglasni i cetveroglasni organumi!
1. Ars antiqua : stara umjetnost, prijelaz iz 13/14.st, srednjovijekovni motet. !
1. Ars nova : suprotnost staroj umjetnosti, dominacija svjetovne glazbe,14.st. Francusko
podrucje. Razvija se talijanska ars nova - trecento (1330-1350.)!
1. Ars subtilior : kraj 14.st. suptilna umjetnost, uredena, profinjena. !
!
Matteo da Perugia : "Andray Soulet", kanon, ars subtilior, 14./15.st!
!
Drustveno - politicka situacija!
1. Rani srednji vijek!
Dominira jacanje i sirenje krscanstva. I vazne su seobe naroda i invazije barbara.
Konstanti napadi nomadskih plemena, krscanscka crkva postake najmocnija europska
institucija, glazba u tome pomaze kap vazan dio crkvenog obreda.!
Drustveni poredak - staleski, feudalizam. Plemici koji sluze kralju, svecenstvo odgovorno
papi, seljaci koji sluze i kralju i crkvi. Covjek od rodenja odreden stalezom i ne moze ga
mijenjnati. Od valdara najvazniji Karlo Veliki (9.st.). Razvoj umjetnosti ia on nije bio pismen
ali podumiraoe umjetnost, znanost i skolstvo - Karolinska renesansa. Na svoj dvor
dovodio razne u,jetnike, znanstvenike. !
!
2. Razvijeni!
Obiljezen opcim napredkom. Rani obiljezava zastoj, razvijeni napredak. Nema vise toliko
invazija - svijet sigurniji, putovaa, trgovina, razmjena materjalnih ali i nematerjalnih dobara.
Dolazi do sveopce razmjene. Od 11.st razvoj gradova s time i obrazovanje. Najstarije
sveuciliste u Bologni 1088.g. U ranom st.vijk. centri obrazovaa bili samostani, u razvijenom
postaju sveucilista. Ekonomski najrazvijenija Italija te tamo krece u 14.st pokret
Humanizam koji u srediste stavlja covjeka, i mijenja sve jer u srednjem vijeku je cenatr bio
Bog. Crkva je pokusavala zabraniti sve sto nije u skladu s njenim dogmama, proglasava
herezom - krizarski ratovi, inkvizija..!
!
Phillipe de Vitry: "vos qui admiramini", 4-glas motet, 14.st!
!
Instrumenti!
!
Nema razvoja novih instrumenata, postoje razlicite varijante postojecih. Svi instrumenti
pripadaju sopranskom i tenorskom registru, nema basovskih regisara. Prodoran i visok
zvuk. Nema velikih orkestara, zvuk je skroman, prevladava vokalna glazba, spajanje
solista, pratnja vokalnoj izvedbi - zicani instrumenti, pratnja plesu i svecanom povorkama -
puhaci i udaraljke. Tek pojavlm viseglasja se koriste vise instrumenti, ali nema skoro uopce
iskljucivo instrumentalnih skladbi. Sviraci mogli biti vezani za svor ili biti putujuci izvodaci.!
!
Instrumenti : harfe, lire, lutnje u raznim varijantima (dugi, kratki, prelomljeni vrat), viela
(9.st, preteca violine, u 11.st.dobiva gudalo), organistrum ( dreileier/hurdy- gurdy, preteca
verglu), monokord (jedna zica, vecinom se koristi za pokuse), polikord (varijianta
monokorda s vise zica), flauta, rogovi, trube, sajmaji, gajde, male prijenosne orgulje
(pozitiv/portativ) i vec poznate orgulje iz antike!
!
Gregorijanski koral!
!
Pojava u 6.st. Jednoglasno a capella pjevanje katolicke crkve na latinsm jeziku. Ime prema
papi Grguru 1. Velikom. U njegovo vrijeme koristili su se spanj.,rimski, irski...napjevi.
Mnogi pape prije njjega vec su pokusavali sabrati rimske napjeve. !
6.-9.st - zlatno gregorijansko razdoblje. U ranom srednjem vijeku bio jedini trag kuture.!
!
Grgur 1. Veliki!
Roden u Rimu, najbogatija rinska obitelj. Bio je zamjenik konzula grada Rima. Nakon smrti
oca iskoristava bogatstvo za osnivanje samostana i postaje opat benetiknaca. U vrijeme
pape Pelagija 2. provodi 7 godina u Bizantu. Tamo upoznaje bizantsku liturgiju koja je
drugacija od one u Rimu. Nakon povratka postaje arhidjakon rimske crkve. Ima veze s
pontifikalnim zborom i rasporedom liturgije (????). 590. godine je izabran za papu. Vodio
je povucen samostanski zivot, bio je veliki autoritet kojim je mogao postici univerzalnost
crkve. Cilj mu u bio ujedinjavanje svih vjernika kroz zajednicki obred katolicke crkve
(????). !
Gregorijanski koral - kantilena romana (u pocetku naziv)!
Pocie u Rimu, poslije se siri. Engleska prva prihvaca, Galija se opire do 8.st. Špnanolska
do 11.st sacuvala svoju moz????arapsku tradiciju. !
!
Gloria iu excelsis dec, mezarapsko pjevanje!
!
U vrijeme karolinske renesanse Karlo Veliki iskoristava greg.koral u politicke svrhe. Sireem
korala ucvrscuje carstvo. Potiskuje se narodno stvaralastvo. !
!
Pater noster, greg.koral!
!
Grgur Veliki osniva Schola Cantorum - prvi konzervatorij. Pjev.skola od 4.st, Grgur ju
reformirao i ucinio institucijom. Zborovi ucili liturgijsko pjevanje. Bilo je 7 pjevaca - prva tri
bili su solisti, 4.-archiparafonist (prvi sporedni, zborist ili solist), 5.,6.,7.- parafonisti
(sporedni, zboristi). Dodavali su se djecacki glasovi po potrebi. !
!
Antifonarij !
Tekstovi korala, sluzbeni korali za liturgiju. !
!
Negativne strane Grgura - prekinuo novo stvaralastvo (pjevaju se samo odredena djela),
potisnuo narodno stvaralastvo. !
!
Vrste greg.pjevanja:!
Solisticko - melizmatski!
Zborski - silabicki!
!
Najpoznatije skole: Tours, Metz i St. Gallen (Svicarska i Francuska)!
!
Ad te Levavi!
!
Tekst odreduje ritam melodije, sintaksu, pomake u tonskim visinama. Tekst je vazniji od
melodije, bio je u prozi, biblijski i uvijek na latinskom jeziku. !
!
Karakter greg.korala - usmjeriti misli vjernika prema Bogu. !
Jednoglasje, kasnije dovodi do viseglasja. Kasnije se greg.koral koristi kao cantus firmus
za organume.!
U 9.st se pocinju koristiti orgulje, ali u Rimu se i dalje njeguje a capella tradicija. !
!
Na prijelazu iz 8. u 9.st dolazi do pojave notacije. Prve se pojavljuju neume (grck.neuma -
znak, gesta). Prije su se korali prenosili usmenom tradicijom i to nije islo glatko. Kasnije
postaje praksa da se svi zapisuju. Prije su ljudi morali nauciti svih 150 psalama napamet
(u samostanima 7 puta dnevno i jednom nocu). Sa notacijom prestaje potreba da se sve
uci napamet. Mogli su se zapisati razni detalji, razvija se interes za interpretaciju. !
1.nacelo - rijeci se pjevaju onako kako se izgovaraju!
2.nacelo - pravilno naglasavanje!
Neume - pravilni izgovor!
8./9.st - prvi rukopisi greg.korala s neumama - prepisuju se skriptorijima.!
Prve neume ne oznacavaju visinu tona nego samo smjer kretanja melodije. !
Ocinju oznacavati visinu tona u 11.st. Do toga dolazi Guido iz Arezza koji uvodi 1 crtu u
notaciju. !
Razvijaju se dvije vrste notacija : !
1. Dijastematska ( u 11.st nakon pojave crtovlja)!
1. In campo aperto (na praznom polju), nema crtovlja, akcentne/melodijske neume!
!
1 neuma do 16 tonova. !
Jednotonske neume: punktum - . (na dubokom tonu)!
Virga - / (na visi ton)!
Dvotonske neume : pes!
Clivis (flexa) (pogledaj fotke u mobitelu za crteze neuma)!
Trotonske neume: scandicus!
Climacus!
Torculus!
Porrectus!
!
Neume - pomoc u izvodenju melodija. 2.aspekt - zvuceca teologija. !
!
Dies irae!
!
Iz neuma se ne moze iscitati ritam i tempo korala, nema lakse i teze dobe. Tekst odreduje
smjer kretanja , uveli i ritam.!
Diijatonski tonski sustav - srednjovjekovni modusi (imaju iste nazive ali su drugaciji,
preuzimaju zapravo grcke moduse). !
!
2 elementa za odredivanje modusa - !
Ton finalis - vrsta tehnike!
Ton repercussio - recitacijski ton, tenar, tuba, za 5 iznad finalisa. !
!
Ambitus - opseg melodije do oktave, mogao se prekoraciti za 1,2 tona. !
!
Podjela modusa s obzirom na polozaj finalisa i reperc. :!
Autentični - početak na finalisu!
Plagalni - proširen za 4 dolje, finalis na sredini, terca iznad finalisa - reperc. !
!
Dodaci koralima :!
1. Tropi ( ili na kraju ili sredini)!
- novi tekst (ky--rie)!
- novi tekst + nova melodije!
- nova melodija (kyrie) !
!
2. Sekvence!
Novi tekst na zadnji slog aleluje!
!
3 pisca:!
Beotije (480.-524) - filozof, matematicar, politicar. Ministar gotskog kralja Teodorika.
Poveznica antike i sr.v. Poslijednji anticki filozof. Zelio je anticko naslijede pribliziti zapadu.
Preveo nekoliko Aristotelovih i Platonovih djela na latinski. Napisao je u zatvoru djelo "O
utjehi filozofije "/ "De consolatione philosophae?". Optuzen je i pogubljen. Napisao i traktat
"O odredenju glazbe"/"De institutione musica" u kojoj dijeli glazbu na tri razine. !
1. Musica instrumentalis - najniza razina, prikazivanje intervala na monokordu !
1. Musica humanis - fizicki aspekt : vanjska sim.lj.tijela, pravilni raspored organa; duhovn
aspekt : harmoija izmedu tijela i duse, zdravlje tijela, funkcija duse : ljubav, inteligencija.
Sve ovo moze se svesti na brojcane odnose. !
1. Musica mundana - svjetska!
1. Musica caelestis - nebeska !
Po njemu je harmonija temelj citavog svijeta oko nas - zvijedze i planete, glazba sfera,
pravilna izmjena god.doba, mjeseci, godina. !
Kasiodor - ministar istog kralja. (480.-575.). Napisao vise od 10 spisa. Najvazniji je
udzbenik bonskih i svjetskih znanosti. Prevodio tekstove na latinski. !
Izidor iz Seville - biskup u Sevilli. Prikupljao je duhovne tekstove u svrhu obrazovanja
svecenika. Napravio 20 knjiga - enciklopedija. Te knjige su etimologije ili izvori. !
!
Djela ovih(kojih?) ljudi su temelj obrazovanja, poveznica izmedu ant. i sr.vijeka. !
!
Ave Maria, greg.koral!
!
!
Karolinska renesansa (8/9. St)!
9.st. se naziva stoljece, Karolinga. Prije njih su vladali Merovinzi. !
Razvoj i napredak kulture u vrijeme Karolinga (prije njih Merovinzi koji su doveli do
srozavanja), sve prije dinastije vodili racuna o osvajannima, a Karolinzi bili dobri i u
politickim pregovorima. !
!
Karlo Veliki 768.-814!
!
Bio nepismen ali bio za kulturu, napredak skolstva, obrazovanja, opcenito umjetnosti jer je
dovodio umjetnike na dvor. Glavn cilj je bio pomocu krscanstva i crkvene glazbe ujedinti
sve pokorene zemlje - glazba kao politicko sredstvo. Svi su bili pokrsteni, svako
protivljenje krscanstvu bilo je kaznjavano smrcu. Na taj nacin Karlo odigrau vaznu ulogu u
restauraciji Gregorijanskog korala u 9.st. Pjevanje koje je Krlo zalagao - Rimsko pjevanje
(zbog povezanosti s crkvom). Tada bilo dosta poznato i pjevanje iz Metza, ali Karlo je htio
da se svo to "pogresno" pjevanje ispravi i pjeva se Rimski. Zatrazio je dva pjevaca koji ce
imati antifonarij i slao ih okolo (Metz itd) da ih uce Rimskom ojevanju i sve crkve su morale
svoje knjige uskladiti s Antifonarijem Grgura velikom i zato se smatra naslijednikom.
Zadaje zadacu misnistru Alkuinu da provodi reformu kulture i obrazovanja u Karlovu
carstvu - glazba postaje vazan dio kvadrijuma. (kvadridijuma).!
!
Tada glazbeno obrazovanje ukljucuje dva dijela - prakticni dio i teorijski dio. Prakticni -
izvedbena praksa, izvodenje glazbe. Teorijski - proucavanje glazbe i njenog odnosa sa
ostalim znanostima, disciplinama - znanstveno bavnljenje glazbom. U skladu s tim nastaje
podijela glazbenika na glazbenik cantor (prakticni glazbenik, izvodi ju i bavi se glazbom
kao umjetnoscu zvuka, musica practica), glazbenik musicus (teoreticar bavi se vrstom
glazbe musica speculativa jer ju proucava kao speculum, odnosno zrcalo svemira, na
temmelju nje mogli se donositi razni metafizicki zakljucci, filozofija). Srednjovjekovni ideal
bio je postici balans izmedu te dvije krajnosti.!
!
Libera me, gregorijanski koral!
!
Utjecaj Istoka na liturgijsko pjevanje!
!
Grgur Veliki proveo 7 godina u Konstantinopolu da proucava bizantsko pjevanje, Karlo
odrazava te veze.!
!
Jedna od dokaza mijesanja istoka i zapada - rijec kyirie koja potjece iz grcg jezika.!
!
Dolazi do latinskog purizma u 9.st - forsiranje latisnkog izraza i rijeci na svim porducjima
zivpta, Karlo se protivi i potice stvaranje franacke gramatike. Takoder potice 813. Na
koncilu u Turu da se propovijedi pocnu prevoditi ma marodni jezik i pretpostavlja se da se
to odazire i na glazbu i da se pojavljuju i napjevi na narodnom jeziku. !
!
3 znacajne pojave u glazbi 9.st!
!
1. Neume!
Pojava notnog pisma na prijelazu 8-9st. U pocetku su pokazivale samo smjer kretanja
melodije, kao podjsetnik onima koji su vec znali napjev (primitivne akcente neume)!
!
2. Tropi!
Napjevi. Pokusaj da se uvede neki novi glazbeni materijal. Vjerojatni oni zasluzni za
uvodee svjetnvnih elemenata u crkvenu glazbu. Danas vazni jer su doveli do razvoja
narodne glazbe (posebno U Francuskoj, simetrija, lagane lako pamtljive fraze,
uglazbljivanje francuske lirike, povezujemo s glazbom truvera i trubadura. Truver - od
franc.rijeci Truver - traziti isti korijen lat.tropare-traziti- trazenje novih melodija i ritmova,
upucuje da se iz tropa razvila trubadurska glaba) i liturgijske drame ( iz bozicnih i
uskrsnih tropa,tropi pjevani kao dijalozi su se poceli obogacivati dramskom radnjom i
krajem 10.st se pojavljuje liturgijska drama iz uskrsnog tropa jer je postojalo izvodenje
malog igrokaza sa 4 govornika u obliku dijaloga. Dijalogu tropa se dodalo scensko
uprizorenje i nastaju samostalne duhovne igre koje se izvode u crkvama. Iz liturgijskih
drama se razvijaju misteriji ondosno crkvena prikazanja koja ce se pjevati i izvan crkve. !
!
3. Rano viseglasje 9-12.st (polifonija)!
!
Rex coeli domine, organim, 9.st!
Najstariji sacuvani izvori ranog viseglasja:!
!
1. Musica enchiriadis (kraj 9.st)!
Glazbeni traktat iz sjv.Francuske, tamo se po prvi puta opisuje i spominje !
Olifonija. Koriste se notni primjeri kako bi se objasnio tekst koji objasnjava polifoniju. U
forni dijaloga izmedu ucitelja i ucenika. Ucenik postavlja pitanja, a ucitelj kroz primjere
objasnjava. Autor (anoniman) tu govori o dijafoniji (nije za dva glasa nego iz grckog
oznacava nesklad i njenim oblicima. Prva je pjevanje u oktavama, a druga i treca u
kvartama i kvintana. Tek nakon objasnavanja dijafonije objasnjava pojam organum.
Razlika je sto se u dijafoniji radi o automatksom paralelnom kretanju glasaova, dok u
organumu nije automatsko nego se svjesno oblikuje viseglasje. To je novooblikovano i
umjetno, dijafonija je dosla nesvjesno i automatski. Organum dolazi iz grckog organon,
znaci instrument ili orgulje. Tu nalazimo opis organuma - paralelno kretanje glasova u
paralelnim kvintamaili kvartama. Gornji glas je vox principalis,izvodi koralnu melodiju, a
donji vox organalis, organalni glas (po njemu se zove organum) koji pocinje pjevati sa
gornjim u unisonu, gornji glas se potom penje do kvarte ili kvinte, a cilj je da se vox
oorganalis sto manje mice, i na kraju se opet vraca u unisono. Svi intervali koji se
pojavljuju do dolaska kvarte ili kvinte su nebitni. Izbjegavao se tritonus pa se stavljala
terca. Postojao harmonijski sluh, oktava i orima su bila savrsene konsonance a kvinta i
kvarta prijelazne konsonance. Autor nije izumio nego samo opisao novu pojavu. !
!
1. Winchester tropar (11.st), zbirka!
Glazbena zbirka sa oko 150 dvoglasna organuma (ima i sekvenci i tropa jednoglasnih ali
nisu vazni toliko). Notacija je neumatska, dijestematska (s crtom), ali dosta nejasna.!
Zakljucci iz ovih dokaza - organum se pojavljuje u 9.st, svjesno oblikovanje viseglasja i
uvodenje reda medu intervalima - oznacava pocetka moderne glazbe u povijesti glazbe. !
!
Novus annus dies magnus, organum, 9.st!
!
U antici prevladava monodija, Pitagorejci ju prenose u sr. Vrijek, s Greg.koralima otpada
instrumentalna pratnja, dolazi u 9.st do zasicenja i dolazi do viseglasja. !
!
12.st. promijena organuma:!
!
1.protupomak. !
2.krizanje glasova. Discantus !
3. Vox organalis se osamostaljuje !
!
Discantus - nova vrsta organuma, oznacava razdvojeni pjev - pjevanje u protupomaku.
Izmijena i kosonanci i disonanci, nije vise samo cilj kvarta ili kvinta. Na kraju svake cijeline
mora biti savrsena konsonanca. U discantusu je vox principalis donji glas (on ima koral).
Vodeca skola novog organuma - u samostanu sv.Marcijala u Limoges, Francuska. To je
bilo sredise novog viseglasja ali i novog jednoglasja (sekvence i tropi). Ovo viseglasje se
razvija u isto vrijeme kao i jednosglasno svjetovno pjesnistvo pa je moguce da su se iste
melodije koristile. !
!
Ora pro nobis, Beate Nicolae, sv.Martial, 12.st!
Izvori discantusa:!
!
1. 4 rukopisa iz sv.Marcijala!
12/13.st, oko 100 dvoglasnih organuma. Imamo fakturu zadrzanog tona (gornji glas izvodi
ukrasenu melizmatsku melodiju, a donji glas ima drzani ton - u 12.st se razvija tenor - iz
latinskog tenere). 2. faktura - faktura diskanta - slobodni organum, odnosno diskant,
punktum contra punktum, slijede tekst.!
!
2. Codex Calixtinus (Santiago de compostela, Spanjolska)!
!
Literarni tekstovi, samo na kraju se nalazi 20ak organuma, i te skladbe su se izvodile na
blagdan sv.Jakova (Santiago). Zanacajn jer se pojavljuje i troglasna skladba, moguce prvo
troglasje. Naknadno dodan pa se ne zna je li misljeno kao treci glas ili kao druga varijanta
drugog glasa. !
!
Svjetovno pjesnistvo!
!
11. st!
!
A)trubaduri, troveri - Francuska. Osnovna je razlika geografske prirode. !
!
12.st.!
B) minnesängeri, 14.st maistersingeri - Njemack!
!
A pod utjecajem duhovnih skladbi, posebno tropa!
Franc. trouver; provans.trobar;lat.tropare- traziti. !
Predstavnici su uglavnom bili plemici. Natjecali su se u stjecanju posjeda i ugledu dvora pa
su unajmljivali trubadure na dvoru (profinjenost i elegancija dvorova ukljucuje glazbu).
Siromasni trubaduri su imali "sponzore". . Trubadur pise tekstove i glazbu i izvodi ju, u
slucaju da ju ne izvodi sam unajmljuju zonglere. Zongleri su iz nizih slojeva u sluzbi
trubadura, izvode trubadurove pjesme i zabavljaci su u svakom smislu. Uglavnom su bili
muskarci, ne postoje podaci o zenskim zonglerima. !
!
Trubaduri se prvi puta pojavljuju na SZ Francuske - Akvitaniija. I tamo su od 11. do 13.st.
Vrhunac je 1200.g. !
Trubaduri - jug Francuske, provansalski jezik!
Truveri - sj. Francuske, starofrancuski jezik!
!
Jaufre Rudel - Languan!
!
Tipovi pjesama (najcesce uz instrumentalnu pratnju)!
1. Po formi!
1. Po sadrzaju!
!
1. iz duhovne glazbe!
a) tip litanije (najstarije, najjednostavnije,ista melodija). !
-chanson de feste: junacka (Rolandova/Orlandova pjesma (necak Karla Velikog), 4000
stihova o Rolandovu zivotu, kasnije se stihovi preuzimaju)!
- laine strofa - pravilni stihovi!
- Rotrouenge (strofe i refreni, strofe pjevaju soliti, a refrene zbor)!
!
b) tip sekvence!
c)tip himna (njega upotrebljavaju trubaduri, ostalo upotrebljavaju trouveri)!
d) tip rondela!
!
Bitno je postici deklamaciju teksta (razumljivost teksta)!
Melodije se temelje na modusima, ritam je raznolik. !
Thibaut de Champagne, "Au teus plain de felounie"!
!
Ne radi se o osobnom dozivljaju umjetnika, nego je bitno zadovoljiti raznolikost melodije i
teksta (ljubav; dvorska/nedvorska lj...!
!
2. Sadrzaj:!
a) kancona (chanson, lied)!
a) Alba - danja pjesma (zora)!
a) Pastorela!
a) Sirvente!
a) Pjesme o krizarskim ratovima!
a) Tuzaljke!
!
Prvi poznati trubadur : Guillame IX iz Akvitanije (1071.-1126.)!
Njegova unuka, Eleonora Akvitanska, preko njega zavoljela trub.umjetnost i zasluzna je za
prenosenje trub.umjetnosti na sjever (udajom).!
Njegove teme su bile priroda, dvorska ljubav, duhovne teme (anticka filozofija u mitologija).
Pisao je i plesne pjesme koje su bile trodobne na temu plesa, proljeca, igara..!
!
Gautier de Coincy : Amor qui bien set enchantes!
!
Danas poznato oko 400 trubadura:!
1.epoha (1080.-1120.) : Guillame IX!
2.epoha (1120.-1150.) : Jaufre Rudel!
Marcabru!
3.epoha (1150.-1180.) : Bernart de Ventardou!
4.epoha (1180.-1220.) : Pierre Vidal!
Folguet de Marseille!
5.epoha (1220.-1300.) : Guirant Riguier!
!
Bernart de Ventadoru : Can vei la lauzeta!
!
Truveri : !
!
1.epoha (1150.-1200.) : Chretieu de Troyas!
Rikard Lavljeg srca!
2.epoha (1200.-1250.) : Gautier de Coincy!
Thibaut de Champagne!
3.epoha (1250.-1300.) : Johan Bretel!
Adam de la Halle!
U 13.st. Sa propascu vitezova trubaduri i truveri nestaju; zamijenjuju ih Puis (cita se pui) a
gradanska pjevacka drustva, izvode vec postojece ali i nove pjesme. Pjesme postaju dosta
popularizirane, dolazi do ceste repeticije refrena i pjesme su sve jednostavnije. !
!
B!
Pjesme - Minnesäng.!
Srednjovisoki njemacki jezik, plemici, melodije preuzimaju iz vec postojecih stranih
pjesama. !
!
1.epoha (12. i 13.st) : jednoglasne pjesme!
2.epoha (14.st) : viseglasne obrade jednoglasnih pjesama!
!
Izvode sami ili unajmljuju zonglere. !
Od instrumenata prevladavaju harfa, lutnja ili viela. Koriste se i šalmaji, flaute, udaraljke
itd.,!
Instrumentalna pratnja nije notirana, ali postoje instrumentalni dijelovi - umetak,epilog, kraj
Bila je akordicka ili heterofonija. Sadrzaj pjesama je bio ljubavni (dvorska ljubav, prizemna
ljubav..,)!
!
Oswald von Wolkenstein : Ein Grassein!
!
1.epoha (1150.-1170.) : Dietnar von Aiot!
2.epoha (1170.-1200.) : Heinrich von Rugge!
Friedrich von Hansen!
3.epoha (1200.-1230.) : Neidhart von Renntkal!
Walter von der Vogelweide- najpoznatiji minesänger
(Palästinalied, jedina njegova pjesma ocuvana u cijelosti)!
4.epoha (1230.-1300.) : Heinrich von Meissen!
5.epoha (14./15.st) : Oswald von Woekenstein!
!
Meistersingeri!
Gradanska inacica minesängera. Imali su gradanska udruzenja (uglavnom obrtnici). Slicni
puisu. Ne pisu ljubavne pjesme, njihovi tekstovi su biblijski, satiricki i politicki. Imali su
satsanke svaki tjedan i stroga pravila!
Hijerarhija: ucenici - izvodili (uz greske)!
Pjesnici - novi tekstovi na vec postojece melodije!
Majstori - stvarali nove tekstove i pjesme; najbolji!
Najpoznatiji : Heinrich vin Meissen (Franeulob). (Bavio se i Minesängom)!
Michael Behaim!
Hans Folz!
Hans Sachs!
!
Carmina burana (13.st) - najpoznatija njihova pjesma, cuva se u Münchenu, djelomicno
notirana u neumama. Duhovna i svjetovna lirika.!
!
!
Epoha Notre Dame!
!
Ritam!
Ligature - skupine ritmickih obrazaca - kombinacije dugih (longa) i kratkih (brevis) notnih
vrijednosti!
Ritamski modusi - modalni ritam!
!
6 modusa : !
1. LB!
1. BL!
1. LBB!
1. BBL!
1. LL!
1. BBB!
!
Njihovo grupiranje u moduse nije razradeno, ali njihovi modusi su zasluzni za danasnje
"skupine ritmova"??!
!
Vrste epohe Notre Dame!
!
1.Organum!
2. Conductus!
3. Motet!
4. Rondel!
!
1. Organumi - organumi iz sv.Marcijala - eksperimetni. U Notee Dame - opsezna polifona
dijela namjenjena izvodenju na koru na svecanim misama tjekom bogosluzja. Tekstovi
iz propriuma. Najcesce se izvodili za vrijeme Bozicnih i novogodisnjih blagdana.
Umjetnost skole bila utjecajna i prosirila se po drugim crkvama i zemljama.!
Prva razlika izmedu Leoninusa (dvoglasje) i Perotinusa - Perotinus obogacuje tehniku
organuma, njegovi organumi bogatiji unovom duhu, oslanja se prvenstveno na duge
tonove u tenoru, tenor se oriblizava funkciji harmonijskog basa (iako se jos tada ne moze
govoriti o hramoniji), s Perotinusom cetveroglasni organum dolazi do vrhunca, no nakon
njegove smrti nestaje. Osim njjegovih organuma ne nalazimo vise niti jedan, vjerojatno su
se prestali prepisivati, prepisivali su se troglasni. Od 13.st organum se vise ne razvija,
samo siri i prepisuje!
!
2. Pjesme na latinskom, jednoglasne ili viseglasne, a su viseglasne za dva do cetiri glasa.
Ono sto je specificno da je to novoskladana pjesma moja se ne temelji na vec postojecoj
koralnoj melodiji. Ako je viseglasan onda je nacesce troglasan - troglasna, homofona,
silabcika pjesma da bi se razumio tekst. !
!
Nepoznati autor, crucifigat omnes!
!
Viseglasni conductus - novi nacin skladanja, razlikuje se od danasnjeg harmonijskog
razmisljanja. Prvo se sklada jedna lijepa melodijska linija te se tek poslije dodaje jos jedna,
i kad bi druga bila gotova tek onda treca i sl. Treba paziti na ljeti svakog od tih glasova i
medusobni sklad. Najzazniji je horizontalni aspekt lljepote linije, manje vazan vertikalni
aspekt. U viseglasnim conductusima moze se izvuci svaka melodijska linija i nece izgubiti
lijepotu linije. Oznacuje napredak jer orvi puta su skladatelji slobodni bez zadanog masa i
skladaju potpuno nove melodije. Jednako kao i motet je solisticki napjev, a ne zbroski. Za
razliku od moteta se zapisuje u partiturama (moteti u svescima svaka dionica). U
conductusu je prisutna briga o vertikali, gdje se glasovi sastaju mora biti sklad. !
!
13. stoljece oznacava napredak u svim podrucjima, vjerojatno rezultat homogenosti
civilizacije koja je usmjerena prema jednom jedinom idealu - krscanstvo. Conductus se
izdvaja jer je teksy u pocetku duhovni, a ne liturgijski, a kasnije i svjetovni. Svecenici su
kroz conductuse poceli izrazavati svoje misljenje o nekim stvarima i sire svoju moc. Tekst
na latinskom jeziku, komentar na politicki ili povijesni dogadaj ili komentar na plagdan koji
se slavi. Tekst uvijek jednak u svim glasovima jer je vazno da se razumije poruka.!
!
Deus misertus est nominis (conductus nepoznatog autora). !
!
Izvodaci conductusa :!
!
1. Goliardi - studenti, siromasni, putuju, kritiziraju drustvo i Crkvu, pojavili se sa prvim
sveucilistima 11/12.st. Poznavali povijest, latinski..!
1. Svecenici - vagantes. Svecenici lutalice, nisu bas omiojeni u rodnoj sredini i obicno isla
exkomunikacija jer su bili putovali. !
!
!
3. Motet!
Nije dokazano da su u skoli Notre Dame pisali motete ali se ubrsja u to razdoblje jer se
primjeri moteta nalaze iz toga razdoblja. Nije namjenjen izvodenju u crkvi, namjenjeni
koncertnom izvodenju. Nastanak moteta se povezuje s organumom jer je nastao iz
vokaliza u organumima (uzimaju se djelovi koji nemaju tekst i ispod tih melodija dodaje se
tekst - motet je nastao tropiranjem organuma) s obzirom da su se dodavale rijeci dobio je
ime po franc.mot - rijec. Njegova glavna specificnost je tekst jer se u motetu koristi
posebna estetika, u viseglasno, motetu pjevaju se razliciti tekstovi, mogli su biti u raznim
modusima s razlicitim smislom poslije i razlicitim jezicima. Svaka dionica je imala svoj
svezak. Prvo se pojavljuje dvoglasni motet iz dvoglasnog organuma. U motetu tenor pada
u drugi plan, nije toliko istaknut koliko u organumu. Cak se tenor (donji glas) izvodi na
nekom instrumentu. S vremenom postaje sve kraci i pojavljuje se u obliku par tonova u
ritmickom obrazcu koji se stalno ponavlja tijekom skladbe. Prvi glas se zove motet
( melodija discanta), mozemo reci da je dvoglasni motet zapravo monodijska skladba -
glas i instrumentalna pratnja. !
!
Nepoznati autor, en mai (motet). !
!
4.glas - quadruplus!
3.glas - triplus - imali potpuno novi tekst svaki put!
!
Sklada se na isti nacin kao i conductus, mora se paziti na linearni aspekt, cak i vise nego
kod conductusa,!
U dvoglasnim motetima imali su glasovi razlicite tekstove (u izborniku je pisao tekst iako je
svirao instrument)!
!
Vrlo brzo motet napusta duhovnu fazu i pise se na svjetovni tekst. Prvo se na prijesnje
motete pise drugi tekst, ali poslije se novo sklada. Obicno bude o ljubavi. Ali i dalje je
povezano s liturgijom jer je tenor uvijek uzet iz gregorijanskog korala, i zato je obicno
instrumentalan jer u svjetovni motet ne pase duhovni tekst,!
Inzistira se na primatu melodijskih linija, linearni aspekt, inovacije u ritmu jer se mijesaju
teksttvoi koji se razlicito naglasavaju pa razliciti ritmicki obrazci. Nije se vodilo uopce
racuna o hramoniji, vertikali i ne donosi nikakvo obogacenje po pitanju vertikalnog
aspekta.!
!
4. Jednoglasna vrsta, usputna plesna skladba, pjevaju samostanski ucenici u
samostanima, nije od posebnog zancaja u odnosu na ostale vrste.!
!
Ars Antiqua 1240/50 - 1310/20!
!
"stara umjetnost". Dolazi do razvoja gradova i gradanskog sloja. Utjecaj Crkve sve vise
slabi. Dolazi do propasti feudalizma sto dovodi do zacetaka razvoja nacionalne glazbe.
Prije su sredista bila sv.Marcijal i katedrala Notre Dame, sad se srediste seli u Arras. !
!
Najpoznatiji teoreticar doba - Jacobus iz Liegea - "Speculum musicae" - ogledalo glazbe.
Najopzeznija rasprava o glazbi sr.vijeka. Usporeduje ars novu i ars ant. na temelju
glazbenih vrsta. !
Nove vrste ars antique - hoquetus, rondeau. Razvijaju se longa, brevis i semibrevis note.
Krqjem 13.st. dolazi do izuma sustava notacije.!
!
Pisque belle dame m'eime (motet, nepoznati autor)!
Odnos epohe Ars Antiqua i Notre Dame!
Ars Antiqua : 1. 1163-1250 - epoha Notre dame, dolazi do izuma ritmickog principa na
ritmickim modusima, komponiraju se organumi i conductusi i koristi se modalni ritam!
2. 1250-1320: komponiraju se moteti i Franco iz Kolna krajem 13.st ustanovljuje
menzuralni ritam (frankonska notacija) u svom djelu Ars cantus Mensurabilis, (umijece
menzuralnog pjevanja)1280.g. Iprvi puta razbija ligature na kojima se temeljio ritam skole
Notre dame. Stvara jednoznacni sustav notiranja - odreduje pojedinacne notne vrijednost.
Kaze kako je modalni ritam polaziste za njegovu teoriju i objasnjava ligature na kojima se
temelje modusi na pojedinacne notne vrijednosti.prije su longe i brevis bile uvijek u
cjelinama. Uvodi i sitniju notnu vrijednost - semibrevis. Na temelju notacije cini i podjelu
izmedu viseglasne i jednoglasne glazbe - razlikuje cantus mensurabilis (tocno sreden
rotamski mjerni sustav) - viseglasje i cantus planus - jednoglasna glazba (greg.koral bez
fonksiranih notnih vrijednosti u kojem je ritam slobodan). Tocni mjerni sustav koji se temelji
na matematickoj podjeli - cantus mensurabilis. !
!
Frankova notwcija je crna menzuralna notacija koja se zamijenjuje bijelom menzuralnom
notacijom u15. i 16. st jer su skladatelji zbog stednje titne prestali ispunjavati tintom notne
glavice. U 16.st se pojavljuje moderna notacija.!
!
De la Halle: A Dieu commant amouretes (rondeau).!
!
Vrste Ars Antique (glazba namjenjena znalcima i zato sadrzi vecinom viseglasje)!
!
1. Organum!
1. Conductus!
1. Motet koji se tada tek pojavio!
1. Hoquetus!
1. Rondeau!
!
1. U epohi postoji ali se dalje ne razvija, nije bila vrsta sposobna prilagoditi se novim
strujama - liturgijska vrsta zatvorena za izmijene, nakon Perotinusa nema znacajnijih!
!
2. Takoder dolazi do zastoja u odnosu na skolu Notre Dame, gubi na kvaliteti, ne
predstavlja vise prava umjetnicka djela nego osrednje komentare aktualnih dogadanja.!
!
3. Motet - doIvljava vrhunac, bio pogodan za eksperimentiranje i uvodenje inovacija.
Postaje najpopularnija vrsta. Prvi moteti iz 13.st. Bili duhovni, u samom pocetku u liturgiji
na kraju, na latinskom, ali liturgijska faza kratko traje, krajem 13.st sepojavljuje avjetovni
motet koji se temelji na koralnom tenoru sa svjetovnim tekstom. U Ars Antiqui popstaje
poptpuno svjetovna vrsta jer i tenor postaje svjetovni, nije vise iz greg.korala, a u 14.st se
pocinje razvijati, ne temelji se samo na par tonova nego postaje samostalna dionica koja
ima svoju melodiju i ispod nje se pocinje ispisivati tekst i izvodi se pjevanjem. Dolazi i do
mijesanja jezika u jednom tekstu, razvija se.!
!
Pierre de la Croix : amors qui, motet!
!
Vrste moteta!
!
1. Jednostavan (2 gl), na latinskom ili francuskom - tenor i motetus!
1. Dvostruki (3) a) latinski dvostruki motet (gori glasovi na lat)!
b) francuski!
c) francusko-latinski (jedan glas na franc, drugi na lat)!
Motetusuvijek sporiji i sitnije note ot triplusa!
3. Trostruki (4)!
4. conductus - motet (3 ili 4 gl), svi glasovi istovremeno isti tekst po conductusu a temelji
se na greg.koralu - motetska odrednica!
!
Podrazumijeva se da svaki motet ima tenor oa se on ne broji u nazivima po glasovima
(dvostruki i sl)!
!
4. Hoquetus (stucanje)!
Jednu melodiju dijeli nekoliko glasova - naizmjecno pjevananje. Ta tehnika postoji od Notre
dama, ali u ars ant. postaje vrsta jer postaje vrlo brzo (jedan glas -jedna nota melodije).
Moze se umetati u neku skladbu na nekom vaznom mjestu!
!
5. Viseglasna pjesma, tenor vise nije morao biti u donjem glasu (dopusteno samo u
rodnu). obicno troglasna. !
!
13./14.st!
!
1. Ritam!
1. Harmonija!
1. Instrumentacija!
!
1. Napredak. Ligature na kojima se temelje ritmicki modusi moguce su samo za trodobni
ritam jer se smatrao savrsenim, nije bilo dvodobnih do 14.st. (pred kraj 13.st su vec
pokusavali mijesat moduse). Teznja napustanja ritm.modusa je sve veca i pojavljuju se
dvodobne mjere, dolazi do mijesanja svih modusa, pojavljuju se sitnije notne vrijednosti
sve do Bacha se usitnjuju, - semibrevis, minima, seminimia!
1. Brzo razvoj harmonije, prije se brinulo o horizontalnom gledanju, ali sve se vise gleda
vertikala, vrhunac - Josquin des Pres (15/16) - njegov opus predstavnja savrseni
balans horizontale i vertikale. Pojavljuje se i sve cesca alteracija na sedmom stupnju -
zacetak vodice. Musica ficta (falsa-lazna)- glazba sa alteracijama. Naziv po dojmu
koji ostavlja na one koji su naviknuti na cistu, greg.glazbu - musica vera(recta). U
14.st se pretjeruje sa alteracijama - ne bas funkcija, vise prohodi!
1. Individualizacija instrumenata, sve se vise osamostaljuju, ne samo da ukrasavaju
vokalnu dionicu. Prije jedine inst.skladbe su bile vokalne prilagodene instrumentu. U
14.st se pojavljuju instrumentalne skladbe u Franc. I Eng. - plesovi. Znamo da su
inst.skladbe jer nema teksta ispod melodije. Razvoj profesije instrumentalista u 14.st
koji djeluju u kraljevoj sluzbi - Minstreli. Od 1321. se razvijaju njihovi cehovi. !
!
Jehan Lescurel : A vous douce debonnaire (rondeau)!
!
Skladatelji i teoreticari!
!
Petrus de Cruce (Pierre de la Croix) - najistaknutiji. Franc.skladatelj i teoreticar do pocetka
ars nove. Bavi se usitnjavanjem notnih vrijednosti. Smatra da se brevis moze podijeliti ne
samo na 2 semibrevisa nego do 7 semibrevia (triole, kvartole)!
!
Jehan Lescurel (Jehannot de L'Escurel) - skladatelj, navodno objesen zbog zlocina. Pisao
i jednoglasnu glazbu i viseglasne ronde, u melodijama nema vise trubadurske
jednostavnosti, kompliciranije melodije. !
!
Johannes de Garlandia (teoreticar)!
Johannes de Grochel (teor.)!
Anonimus 4 (teor.)!
Walter Odington (teor.)!
!
Adam de la Halle - prvi poznati glazbenik u povijesti glazbe. Truver, roden u Arrasu.
Skladao i jednoglasje i viseglasje, !
Tri dijela opusa:!
!
1. Jednoglasje - monodija, nema velikog napredka!
1. Viseglasje - moteti i ronda. U motetima nema napredka, tenori iz greg.korala. Njegova
viseglna rondeau donose novosti. Njegov tenor se priblizava funkciji harmonijskog
basa. Imali skucen ambitus, odijeljen jasno od drugih glasova, nema krizanja i
 priblizavanja drugima. On je uve rondeau kao novu vrstu, pomijesao je stari rondeau i
conductus i napravio ga viseglasnim. Rondeau prije jednoglasan, vise strofa s
refrenom.!
1. Kazalisna djela - Igra o liscu i Igra o Robinu i Marion. Igra je pastorela koja je dobila
scenski oblik, mnogi igru o Robinu i Marion smatraju prvom francuskom komicnom
operom.!
!
De la Halle: Jeu de Robin et Marion, motet Robin m'aime!
!
!
Ars Antiqua u drugim europskim zemljama!
Vodeca Francuska!
!
1. Engleska - povijesno povezana s Francuskom pa povezane. U 14. st se pojavljuju
plesovi. 1250.g. skladba u opatiji u Readingu (ji Engleske) - Sumer is icumen in, ljetni
kanon - predstavlja prvi poznati kanon u povijesti, i prvi primjer potpune harmonije -
potpuni akord s tercom - tada rijetka pojava u franc.glazbi. Pisana za 6 glasova, gornja
4 glasa pjevaju kanon,a donja dva ponavljaju odredene formule - ostinato neke vrste.
Forma- rota jer si pjevaci stajali u krug (rota znaci kotac). !
!
2. Njemacka - 14.st. ae pojavulje viseglasje - minesangeri rade viseglasne obrade svojih
pjesama, !
!
3. Spanjolska !
a) cantigas de Santa Maria - duhovne pjesme posvecene Bogorodici!
a) Cantigas de amigo - svjetovne pjesme tematiziraju prijateljstvo !
!
4. Portugal - Barcarolla (ribarska pjesma) i sve ostale trubadurske!
5. Italija - pjesme po uzoru na pjesnistvo sv.Franje Asiskog!
!
!
Ars nova (1320-1380)!
!
Vitry, Vos qui admirarmini (motet).!
!
Zalagae za staru i novu umjetnost-!
Teoreticari za novu umjetnost :!
!
Zaokpulja ih pitanje kako jos vise usitniti notne vrijednosti - pojavljuju se jos krace, vec na
pogled rukopisa ove epohe vidi se da su iz ars nove po sitnijim noticama, imaju i repice!
!
1. Philippe de Vitry!
1. Johannes de Muris, astronom i teoreticar, napisao "umjetnost ars nove" godinu prije
Vitrya!
!
Teoreticari za staru umjetnost :!
1. Robert de Handlo, englez, djelo "Pravila", izlaze pravila notacija Pierra de Croix, zalaze
se za staru umjetnost!
1. Jacques iz Liegea, ucenik Pierra de la Croix, zalaze se za staru umjetnost!
!
Doprinos u raspravi izmedu stare i nove umjetnosti daje i sam papa Ivan 12. koji izdaje
dokument "Docta sanctorum patrum" - učenje svetih otaca. Umetnuo ga u crkvene
zakone, jedni, svecanim tonom objasnjava zasto nova umjetnost nije pozeljna u crkvenoj
glazbi. (1324.g). Cilje crkvenog pjevanja je poboznost i zalaze se za povratak ne samo na
staru umjetnost nego na greg.korale. Smatra da novi skladatelji previse posvecuju paznju
ubrzavanju glazbe i usitavanju novih vrijednosti i umetanje pauzu, protivi se i viseglasju.
Smatra da se u polifoniji glasovi brkaju, osobito ubrzavanjem. Nova glazba mu je lascivna,
nerazumljiva i neprikladna. Zabranjuje koristenje svoh novosti, ali cini iznimku da kad su
svecana slavlja se smije ubaciti viseglasja, ali sa par ukrasa. Ovaj dekret se navodi kao
nazadovanje, ali pokazuje kako je papa bio upucen u tehnike skladanja. Dekret nije
sprijecio sirenje nove umjetnosti (1324. guillome de machaut i Vitry su bili jos jako mladi i
jos nisu ni napisali svoja najbolja djela). !
!
Maschaut: Quand Theseus ne quier veoir!
!
Guillame de Machaut (oko 1300-1377)!
Najpoznatiji skladatelj ove epohe, pokrajina Champagne. S 20 godina ide na dvor Ivana
Luksemburskog, ceski kralj, za njega radi kao pisar 20ak godina, puno s njim putovao. S
40 godina postoji kanonik u Reimsu gdje ostaje do smrti. Bio izvrstan pjesnik. Kao
60ogodisnjak dozivio ljubavnu pricu, poslala mu je pismo mlada plemkinja Peronne jer je
voljela njegovu glazbu i htjela se s njim upoznati. Upoznali su se i bili u vezi par godina jer
su pocela razna ogovaranja i Peronn se udala za drugoga. Te godine s njom su bile
njegove najplodnije godine i njihvoa korespodencija je sacuvana i govori puno o njegovom
zivotu i djelima. Ima jednu pjesmu "istinita pripovijest". Autobiografska, tamo govori da ga
glazba potpuno obuzima dok sklada a skladanje je znanost koja donosi radost ljudima.
Spaja stara dostignuca koja nadograduje dostignucima nove umjetnosti. !
!
Maschaut : puis qu'en oubli (rondeau)!
!
Vrste (vecina koju je koristio Maschaut). !
!
!
1. tuzaljke, jednostavne, pokretnije od trubadurskih!
2. Kantilene : virelai, rondeau, balada (+ dvostruka balada) - kantilena ili diskantna pjesma
- viseglasna pjesma s refrenom koja se pise u tri fiksirane forme (virelai, ronedau, balada).
Sve oblici preuzeti od trubadura. Kod njih bili jednoglasni, kod Maschauta vecinom
viseglasni. Forme se razlikuju po kolicini teksta, oblicima i sl. Maschautovi virelai su
ijednoglasni i viseglasni, on ih naziva chanson ballade,ali to nije prihvaceno. Sa rondom
najvise eksperimentria, gipke i pokretne melodije, uvijek viseglasni (2.3.4). Najvise i
najdraza mu je bila balada, samo jedna jednoglasna od 42. Najslozenije skladbe. Izmislio i
dvostruku baladu - spoj moteta i balade. Dva razlicita teksta - u strofama glasovi razlicite
tekstove, u refrenu zajedno. !
!
3. Motet - tenori su i dalje temeljeni na greg.repretoaru. Glasovi u njegovim motetima
nastupaju jedan za drugim, u fazama, a ne zajedno. Tenori ne koriste vise kratke celije od
nekoliko tonova nego se sire na nekoliko taktova. Uvodi jos jedan instrumentalni glas
iznad tenora - kontratenor. Tenor i kontratenor uvijek ritmicki uskladeni. Njegove moteti su
obicno na francuskom.!
!
Maschaut : felix virgo (motet)!
!
4. Hoquetus : "David". Znacajno jer pocinje posebnom rijecju iz Perotinusovog organuma
Viderunt - odaje pocast starom majstoru a pise modernom tehnikom - spoj!
5. Misa : prva cjelovita viseglasna misa u povijesti glazbe "Missa Notre Dame". Opsezno
djelo u kojem se spajajui stari i novi elementi. Tenor je liturgijski i temelji se na nekoliko
tonova - ars antiqua, a ritmicki aspekt je poprilicno moderan (hoketiranje, isprekidan ritam,
kratki tonovi). Dosta pokretna melodija, a linearni aspekt gubi na vaznosti, neoubicajeni
intervali i skokovi jer dominira briga o horizontali na ustrb linearnog. Za muske glasove i
uglazbljeni svi djelovi ordinarija.!
!
Maschaut: missa Notre dame, Agnus dei. !
!
Misa iz Tournaia (oko 1349.) - sjz.Belgije. Misa je troglasna i vjerojatno nastala prije
Maschautove (njegova oko 50te). Svi stavci ordinarija ali pisani razlicitm stilovima,
pretpostavlja se da su nastali na razlicitim podrucjima u razlicitim stilovima i od razlicitih
autora. !
!
Chasse (na franc.lov) - troglasni kanon. U chasseu se tematiziraju teme lova na
otvorenom, priroda, proljece i sl. a i u kanonu se na neki nacin glasovi love. !
!
U ars novoj se pojavljuje i izvorna instrumentalna glazba. Skladbe bez teksta bas
namijenjena instrumentima, prvenstveno za orgulje.!
!
Trecento!
!
!
!
!
Kanonski madrigal - predstavlja mjesavinu izmedu madrigala i caccie - pise se za tri glasa.
Gornja dva u kanonu, treci ne. Iz caccie - tretirae dva glasa u kanonu citavom skladbom.
Od madrigala - posebna pravila teksta. I treci glas se pjeva (za razliku od caccie).!
!
Tekst madrigala :!
Najcesce teme - ljubavne. Ima tema iz prirode (pastoralni), moralne i satiricne teme. U
madrigalima se obraduju tekstovi poznatih pjesnika vremena (Petrarca, Boccacio,
Sachetti, Soldanieri). Tekst se uglazbljuje u jednostavnoj formi, sastoji se od strofa (3
stiha) i refrena (2 stiha). Refreni s drugacijom melodijom od strofa. I strofe i refreni bogate
melismima. Gornji glas narocito ukrasen. Svaki stih ima 7 do 11 slogova i rima je prisutna. !
Madrigalski refren - ritornello. Odgovara francuskom refrenu. U Ritornellima se razvija
talijanski tip vokalize. Drugaciji od franc. jer je ouno razvijeniji, temelji se na pjevanju
instrumentalnih transkripcija vokalnih djela. Puno ukraseniji i brzi od franc. Smatra se da
se vec ovdje moze govoriti o preteci talijanske operne tehnike bel canta. !
!
Duhovna viseglasna glazba!
!
Kraj 14.st - Pape bili u Avignonu 1309-1377. Stil u misnim stavcima blizak svjetovnoj
glazbi.!
!
Instrumentalna glazba!
!
Niccolo da Perugia, o sommo specchio, madrigal!
!
Naraštaj 1330-1350!
Jacopo da Bologna - jedan od prvoh skladatelja trecenta..skladao najvise madrigale, ali i
druge poopularne vrste. Za prvi narastaj opcenito su najvazni madrigali!
Giovanni da Cascia!
Vincento da Rimini!
!
Naraštaj 1350-1390!
Bartolino da Padova!
Niccolo da Perugia!
Francesco Landini - iz Firenze. Oslijebio od velikih boginja, bio poznati orguljas. Najvazni
skladatelj trecenta. Skladao iskljuciov svjetovnu glazbu, sacuvano 150 djela, 120 su balate
i to je glavna vrsta ovog narastaja. Smatrao Maschauta svojim uzorom i koristio njegove
skladbe za insoiraciju kao pocast. Imao razvijene melodije, osobito virtuozni gorni glas,
iako nije imao razradenu tehniku skladanja. !
!
Ladnini, donna s'i t'o fallito (ballata)!
!
!
Narastaj 1390-1420!
Paulus i Andreas dee Florentia!
Johannes de Ciconia!
Matteo da Perugia!
!
!
Teoretičar Marchetto iz Padove!
Zalaze se za novu umjetnost i tek kroz mega taijanski trecento postaje svjestan svoje
posebnosti.!
Djela : 1. Lucidarium - bavi se problem kromatizama, podjelu tonova na mae djelove. Prvi
radi podjelu na skladatelja (musikus) koji je pravi glazbenik, i izvodaca koji je na nizem
nivou.!
2. Pomerium!
!
Natjecu se talijanska,francuska i engleska? skola!
!
Izvori trecenta!
1. Codex squarcialupi (Firenza, skladbe iz 1.pol.15.st)!
1. Codex Rossi (Rim, 2.pol.14.st) !
!
Landini, deh, dimmi tu (madrigal)!
!
Pr i puta se neka zemlja suprotstavlja francuskoj dominaciji u glazbi!
!
Ars Subtilior (suptilnija umjetnost)!
Kasno 14.st. u Francuskoj!
!
Nakon Maschautove smrti 1373. glazba se vise nije razvijala. Skladatelji samo preureduju
skladbe ars nove i dovode ju do prociscenog, profinjenog oblika. Doraduju samo vec
postojece tehnike. Ne moze se potpuno uklopiti u Ars novu ali nije revolucija.!
!
Najdraze vrste - izoritmicki motet, kantilena!
!
Specificna notacija - manirirana notacija. Notacija u kojoj se pojavljuju posebne manire -
komplicirani ritam (ucestalo mijenjanje ritma, duole, sinkope..), ukrasavanje na drugacije
nacine (ako se radilo o ljubavnoj pjesmi napravili bi crtovlje u obliku srca..)!
!
Naraštaj do 1400.!
Francois Andrieux!
Jean Cuvelier!
Jean Galliot!
Solage!
!
Naraštaj nakon 1400.!
Johannes Carmen!
Baude Cordier!
Tapissier!
!
Solage, fumeux fume par fumee (rondeau)!
!
Kasno 14.st izvan Francuske!
!
Engleska!
Razvoj duhovne glazbe. Pojavljuju se tzv. Carols - bozicne pjesme s refrenom za dva ili tri
glasa, koristenje 3 i 6!
!
Njemacka!
Minnesangeri - Oswald von Wolkenstein (pposlijednnji, pise i jednoglasno i viseglasno po
francuskoj kantileni, franc.stil, uzima i franc.skladbe i preraduje)!
!
Italija!
Treci narastaj trecenta - Johannes Ciconia (Padova)- prvi frankoflamanski skladatelj koji
djeluje u Italiji (iz Liega). -najvaljuje renesansu. Najvise duhovne skladbe s tehnikom
imitacije. !
!
Matteo da Perugia!
!
Na kraju se srednji vijek preklapa s renesansom koja se pojavljuje u 15.st (potrebno neko
vrijeme da se nova epoha izbori protiv starih utjecaja).!
!
!
!
Glazba oko 1430-ih do kraja 16.st.!
!
Nije vidljiv preporod antike. Glazbenici nisu mogli rekonstruirati tu glazbu. Do preporoda
antike doli s pojavom opere. Pojavljuje se humanizam. !
Vlada sjevernjacka umjetnost - svi glavni skladatelji franko-flamanskog podrijetla. U drugoj
polovici 16.st se pojavljuju skladatelji iz Italije. !
Oltremontani - talijanski naziv za frankoflam. skladatelje koji djeluju u Italiji. !
Vecinom se izvodi vokalna viseglasna a capella glazba - renesansa je zlatno doba
vokalnog viseglasja. Ne pise se ni tempo ni dinamika, nema vise 4 i 5 zvuka nego 3 i 6. !
Dolazi do promjena u procesu skladanja - simultano pisanje svih melodijskih linija, ,
harmonijsko razmisljanje, iako nije funkcionalna harmonija. Zvuk je puniji jer se koriste
potpuni akordi (razlazu se na dijelove po dionicama). !
3 osnovne vrste :!
!
1. Misa!
Glavno pitajr je kako ujediniti misne stavke u cijelinu. Nastaje ciklicka misa - svi stavci se
temelje na istom C.F.!
!
2. Motet!
Glavno pitanje je kako uglazbiti tekst.!
!
3. Svjetovne vrste!
Uglazbljivanje lirskog pjesnistva. Najpopularnijie vrsta - šanson. !
Šansona - suvremena francuska pjesma!
Šanson - pjesma u 15./16. st. !
-talijanski madrigali!
!
Vazan element - pokroviteljstvo. !
Crkva - katedrale, zupne crkve!
Dvor!
Gradska ili opcinska uprava (najcasce sponzori puhacima za zabave na otvorenom)!
!
Izum tiska - 1455. Gutenberg izumio tiskarski stroj - 1501. pocinje glazbeno tiskarstvo. !
!
Narastaji glazbenika!
!
1. 1400.-1460.!
John Duustable!
Gullame Dufay (bungurdska skola)!
Gilles Binchois (b.s.)!
!
2. 1460.-1490.!
Jean Ockeghen (b.s.)!
Antoine Busnois (b.s.)!
!
3. 1490. - 1520.!
Jacob Obrecht!
Heinrich Isaak!
Josquin des Prez!
Jean Meuten!
!
4.1520. - 1560.!
Adrian Willgert!
Nicolas Gambert!
Clemens von Papa!
Clement Janequin!
!
5. 1560.-1600.!
Andrea Gabrielli!
Philippe de ?!
Orlando di Lasso!
Giovanni Perluigi da Palestrina!
!
6. Prijelazna generacija u barok!
Giovanni Gabrielli!
Jan Preterszoou(??) Sweelinck!
Carlo Gesualdo da Venosa!
Luca Marenzio!
Claudio Monteverdi!
!
Engleska u 15.st.!
!
Skladbe suprotne talijanskim i francuskim skladbama - smirene skladbe, puno konsonanci,
kontrasti u teksturi. Francuzi i Talijani koriste komplicirani ritam sto cini njihove skladbe
nervoznijima.!
!
Koriste potpune trozvuke (imaju tercu i nizu ae paralelno) i konsonance!
!
Jednaka Gizina izmjena - puni zvuk!
!
"La Contenance Angolise" - engleski nacin. Ima psiholosku dimenziju - spokoj i smirenost.
Ima utjecaj i na glazbu s kontinenta - Tincteris - poznati frankoflamanski skladatelj. Zivio u
Napulju, napisao traktat o kontrapunktu - Liber de ars contrapuncti. Zalaze se za
modernu glazbu engleske i bungurdske skole s manje disonanci. !
!
Na crkvenim koncilima su svi mogli cuti glazbu drugih zemalja - predstavnici svih zemalja. !
!
!
Najvaznija vrsta u 15.st je misa. Pokusavaju ujediniti stavke ordinariuma - Glorius, Credo..!
Prvo su ih ujedinjavali u parovima, onda sve. Umjesto moteta pojavljuju se antifone
posvecene djevici Mariji !
!
Izvori:!
!
1. Kodeks iz Trenta (1420-1480)!
Engleska i burgundksa skola, nadeno u kapeli Fridrika 3. iz Trenta.!
!
2. Old hall manuscript (Old hall college u Wareu 1410.-1415.)!
Manuskript 150 kompozicija, antologija uglazbljenih misnih stavaka. (Engleske mise ne
sadrze Kyrie). Tu ima Kyrie napisan kao gregorijanski koral. (kao zasebno djelo, ne kao
dio mise). Tropiran je i previse ukrasen. !
Notacija - partitura, engleski stil. !
!
Leonel Pauer (-1455., Canteburry) : gloria!
!
!
3. osnovne vrste uglazbljivanja!
1. Diskantna, prednost polifonije!
1. Chansonski stil - gornji glas je brzi i dominira!
1. Izoritmija, stavci u kanonu!
!
Leonel - napisao 50 sakralnih skladbi, mise (prve ciklicke mise u povijesti glazbe) i moteti. !
!
!
John Dunstable - vodeci engleski skladatelj u 15.st. (1380 - 1453.). Bio matematicar i
astronom, radio na dvoru vojvode od Redforda. Boravio je u Francuskoj i tamo je upoznao
ostale skladatelje. Kombinirao je u skladanju englesku smirenost i francusku naprednost -
umjetnicka glazba.!
!
Fauxbourdon - 3,6 - lazni bas - tehnika harmonizacije - tri glasa koja se krecu paralelno u
intervalima karakteristicnima za sekstakord. !
izraz za englesku glazbu 15.st - slatkoca (lazni bas stvara slatki zvuk)!
!
Pankonsonantna glazba - disonance su iznimke!
!
Dunstable - Quam pulchra es (motet)!
!
Djela :!
Mise - ciklicne!
Moteti - izjednacavanje glasova po vaznosti!
Svjetovni komadi (za samo jedno djelo je potvrdena autenticnost) - deklamacija rijeci, rijeci
su vazne!
!
Tenor kod Dunstablea oznacava raspon glasa i dobiva danasnje znacenje. !
!
Svjetovna glazba u Engleskoj - Carols. Nastali u 15.st, imaju moralni i politicki karakter,
nisu samoBozicne. Dvoglasne su ili troglase i imaju refren. Jednostavne su. !
!
There is no rose of such virtue (carol)!
!
Provjeri fali li nesto!
!
!
Burgundska skola!
!
1.generacija!
!
Sjeverno podrucje - kraljevstvo preko sj. Francuske, Belgije i Nizozemske sa sredistem u
gradu Dijonu. Mjesaju se stilovi. !
Njemacka je nerazvijena dok je Italija najvaznija uz Burgundiju, ali ne daje niti jednog
taljanskog skladatelja. Od 1420. do 1460. - samo strani drzavljani. !
!
Nacini poticanja glazbe :!
!
1.pokroviteljstvo!
2. Svakodnevna praksa - vjerske aktivnosti, crkve, katedrale, dvorske kapele!
3. Glazbeno obrazovanje!
!
U 15. i 16.st vecina skladatelja dolazi iz Burgundije. !
!
Glazba se dijeli na nekoliko segmenata!
!
1. Zbor pjevaca - zbor kapele + orguljas - sakralna glazba!
1. Instrumentalni virtuozi - komorna glazba - tiha glazba!
1. Puhacki instrumenti - glazba na otvorenom, glasna glazba, svecanosti!
!
Vrste profesionalnog obrazovanja glazbenika:!
!
1. Ucenje u katedralnim skolama - djecaci pjevaci, najpoznatija skola - Cambray Liege.
Kada bi mutirali redili bi se ili isli bi ili u zbor dvorske kapele ili na sveuciliste. !
1. Ucenje uz majstore svirace - glazbeni cehovi, kurikulum u tajnosti. Ucenici bi svirali vise
instrumenata pa bi se specijalizirali. Ansambli cehova svirali su na raznim
svecanostima. Najtalentiraniji su isli ili u sastav instrumentalnih virtuoza ili puhackih
instrumenata. !
Binchois : Adieu m'amour (rondo)!
!
!
Guillame Dufay (1400-1474)!
Najvazniji skladatelj prve epohe. Bio je medunarodno popularan. !
Cambrai, Constanz (tamo bio na koncilu u djecackom zboru). - putuje puno. Pjevac!
1420. Sponzori - obitelj Malatesta - Rimini i Pesaro!
1427. Bologna - tajnik francuskog kardinala, postaje svecenik!
1429. Rim - postaje pjevac papinske kapele, uskoor postaje i prvi pjevac!
1433. Chambery - Vojvoda od Savoje.!
!
H zadnjih 6 godina - najvaznija djela.!
!
Dufay: Ave Regina caelorum (motet-antifona)!
!
Djela :!
1.šansoni - skladbe ljubavnih sadrzaja, tradicija trubadura i trouvera, 70. Osobni stil -
mjesavina francuske glazbe s elementima engleske i talijanske glazbe. Vidojiv razvoj od
eksperimentiranja do tipicnih za dvorsku umjetnost. Gornji glas uvijek dominira,a donji glas
pratnja - nema ravnopravnosti glasvoa. Izvoditelji biraju sastav kojim ce izvoditi, mogli se
izvoditibu sastavu 2 glasa i instrument, ili 3 glasa ili 3 glasa i 3 instrumenta..rani sansoni
metricki pravilni, kasnije razbija metricku pravilnosti. Uvijek vodi racuna o kadencama i
stupnjevima na mojima kadencira - 5-1 ne uobicajeno. Prije sekstakord 7 pa prvi. U
formama Rondeau (preferira - 60), prvo pise refren i koristi melodije u strofama; balada -
razlicite melodije refrena i strofa, na kraju dodaje envoi kao komentar na osobu ili
dogadaj, ozbiljne skladbe; virelai- 4, plesni karakter. Pisao ballate na talijanskomi i par
pjesama na latinskom. !
!
Dufay: se la face ay pale, (balada - sanson). !
2.moteti!
- Izoritmijski moteti : najvaznija skupina njnegovih moteta, dulji jer izoritmijski postupci
zahtjevaju velixinu, donji glas sporiji, gornji razvijeniji, izoritmija moze viti samo u tenoru ili
u svim glasovima. Cesto cisto instrumentalni umetci - preludiji, interludiji, postludiji.
Najpoznatiji - nuptem rosarum flores, 1436. Posvecenje kupole firentinske katedrale - donji
glasovi se temelje na melodijama greg. Korala!
- Kraci latinski komadi (antifone, sekvence, himni, pjesmovni moteti). : kraci i jednostavniji
jer su namjenjeni izvodenju na svakoj liturgiji, izometrijski su napisaani prigodno, zbirka
himana sadrzi trgolasne himne - gori glasovi parafraziraju greg.korale - specificno. Himni
namjenjeni alternatim izvedbama - tehnika ozvodenja liturgijskih djela - izmjena
jednoglasnih i viseglasnih odlomaka. Strofe s neparnim brojen u gregorijanici, s parnim
brjem - viseglasno. Isti tekst se dijieli na jednoglas i viseglas odlomke!
Pjesmovni moteti - kombinacijia sansonai moteta, dominacija goreg glasa kojem podsjeca
na sansone, posveceni Djevici Mariji, popnekad gorni glas parafrazira greg.koral a pnekad
potpuno nova melodija!
!
Nuptem rosarum flores!
!
3. Mise - bavi se problemom ujedinjavanja misnih stavaka u cjelinu. Koristi iste uvodne
glave u svakom stavku i ti uvodni motivi nazivaju se motto. Pisao mise i sa cantusom
firmusom i bez njega. Prvi skladatelj koji je upotrijebio svjetovni cantus firmus (svjetovna
melodija) u misi. U oocetku samo grupirao misne stavkeu parove ppo dva. Pisao poslije
nepotpuno misne cikluse, tek na kraju napio 4 potpune mise, dvije na svjetovni, a dvje na
gregorijanski cantus firmus. Problem predstavlja tekst jer prepisivaci nisu tocno slogove
prepisivali ispod nota, ali moguce da je ostavio slobodu pjevacima kako da pjevaju
slogove, mozda je brinuo samo o glazbi. Temelj misa su mu trozvuci, ali koristi kontraste u
teksturi (zvuk troglasa koji je bogat naspram siromasnijem duetu), disonance vijek na laku
dobu, osim ako je zaostajalica, moze ma tesku. Vodi racuna o tretmanu disonance.!
!
Misa L'Homme Arme (kyrie)!
!
!
Gilles Binchois (oko 1400-1460)!
!
Burgundski skladatelj, niije mijienjao sponzore, radio za burgundske vojvode - kapelan
na dvoru, prije vojnik. Nije bio tako tehnicki spretan ali dao vazan doprinos prvoj generaciji
epohe. !
!
Djela:!
Sakralna - mise, moteti - vise sakralnih, ali svjetovna poznatija. Rjetko pisao izometrijske
vjerojatno vojvode nisu trazili. Uglavnom za njjhova vjerska bogosluzja, liturgijjske potrebe
ispunjava. Utjecaj engleske glazbe - paralelno nizanje sekstakorda,. Uglavnom dominira
sopran. Nije skladao ciklicke mise niti mise na cantus firmus, pisao misne stavke u stilu
sansona - za njega specificno.!
Svjetovna - sansoni - troglasni, najveci pisani u obliku ronda i nesto manje balada, nista
virle. Iz tekstova vidljivo da vise polaze paznje tekstu jer koristi poznate tesktvoe tadasnjih
pjesnika - kvaliteta!
!
Binchois: Dueil Angoisseux (balada - sanson)!
!
!
Opcenito!
!
1. Sansoni - najvaznija vrsta (najcesce rondeau). Cesto sadrze instrumentalne djielove
(preludiji, interludiji..). Uglavnom za tri glasa!
1. Moteti - izoritmiski - dulji. Za svakodnevnu upotrebu - kraci - pjesmovni moteti
najznacajniji. Uglavnom 4 glasa!
1. Misni stavci - 4 glasa, grupiranje u parove, tehnike ujedinjavanja materijala (motto, c.f
(u svakomm stavku koristen isti cantus firmus.). !
!
!
!
!
3.mise ;0(misni stavci)!
!
!
2.generaciija!
!
Jean Ockeghem (jedini nije bio svecenik)!
Antoine Busnoys!
Ne uvode novosti, ne oponasaju Talijane!
!
Jean Ockeghem (1420.-1497.)!
!
Najistaknutiji skladatelj 15.st. Nasjljednik Dufaya, ali razlicit. !
Roden je u Belgiji u pokrajini Hinaut. Pjevao je u crkvi u Antwerpenu u zboru, Notre Dame. !
Puno je outovao, zivio je u Francuskoj, u Moulinsu na dvoru burgudnskog vojvode. 1452.
odlazi na francuski dvor u Pariz, gdje ostaje do smrti. Isao je u diplomatske misije, u
Toursu je u samostanu imao mjesto riznicara i tamo je bio iznimno popularan i cijennjen. !
Bio je ucenik Binchoisa. Napisao mu je u cast tuzaljku. Josquin des Prez je bio njegov
ucenik. !
Puno tuzaljki napisano je u njegovu cast. !
!
Ockeghem : Requiem (Missa pro defunctis), Sanctus!
!
Struktura skladbi :!
Razlicita u odnosu na Dufaya!
!
1. C.F.!
1. Melodija!
1. Bas!
1. Kadence!
!
1. Dufay istice taj glas (bas) i strukturu skladbi. Ockeghem skriva - skrivena struktura.!
Koristi ritmicke transformacije, usitnjava notne vrijednosti!
!
2. Melodije su beskonacne, nista se ne ponavlja, kontinuirani tijek!
3. Razraden je, slican ostalima!
4. Izbjegava tonalitetni prizvuk : !
- izbjegava kadence!
- preklapa odlomke - kadenca je ujedno i nastavak!
!
Postupak - nagla kadenca na kraju, prije toga ubrazavanje!
!
Ockgehem: Missa prolationum, Kyrie!
!
Djela:!
1. Sakralna : mise (10), moteti (10)!
1. Svjetovna : sansoni (20)!
!
Mise!
!
C.F. i slobodne. Skrivena struktura, C.F. se plojavljue nekoliko puta tijekom skladbe.
Pokazuje sklonost ritmickom variranju. !
Missa pro defunctis - 1.viseglasni requiem. !
Missa cuisivis(?) toni (misa u bilo kojem tonalitetu) : missa prolationum (sitnije notne
vrijednosti!
Ne koristi motivski rad, stalno nova glazba!
Svaki stavak - odredeni ulomak!
Moto pocetci - javljanje tijekom skladbe - stapanje!
!
Moteti!
!
4 i 5 glasa!
!
I moteti na cantus i slobodne koji nastaju bez posudenog materijala. Jedan od
najpoznatijih bez cantusa firmusa, jedan od najduljih - intermerata dei mater!
S cantusom - alma redemptoris mater!
!
Preklapanje fraza, beskonacne melodije, izbjegavanje kadenci, ubrzavannje do zavrsne
kadence. !
!
Ockeghem : imtermata dei mater, 5gl. motet!
!
Svjetovna!
!
Šansoni!
Uglavnom Ronda (3gl). Pre njih stekao popularnost. Neki stvarno hitovi kao npr Ma
Bouche rit. !
Tuzaljka posvecena Binchoisu - dosta staromodna - sopran se istice, ispod niz
sekstakorda - oponasajuci Binchoisa (svog ucitelja). !
!
Antoine Busnoys (1430-1492)!
i skladatelji pjesnik, aristokrat, vjerojatno se skolovao u jednoj od katedralnoh skola u
Franc. Poznavao vjerojatno Ockenghema (bio tamo oko 1460.). Njegovo najvaznije
namjestenje - na burgundskom dvoru. Tamo proveo 15 godina. (1467-1482) kao pjevacki
skladatelj. U sklopu te kapele puno putovao, ali nikad putovao u Italiju (cudno za
renesansne skladatleje). 1482.g odlazi u Bruges gdje i umire. Bio svecenik i kapelan.!
Prvenstveno poznat kao skladatelj Sansona (njih 65), ali skladao i svjetovno i sakralno.
Uglavnom sanseone pisao kao ronda. Mozemo njegove sansone podijeliti na!
!
1. Uglazbljenja profinjene dvorske lirike - uglavnom troglasni sansoni sa naknadno
dodadnim 4.glasom (ne zna se tko je dodao - autor ili naslijednik) da bi se dobio
moderniji prizvuk sansona. Razni detalji (daje paznju frazama), poseban nacin
skladanja njegovih sansona - zapocinje silabicki u polaganom tempu i nakon toga
slijedi pauza koja se poklpapa sa cezurom u pjesnickom tekstu. Nakon toga ide drugi
dio koji je melizmaticki, brži, rascvjetanijii. In hydraulis (motet, 4gl)!
1. Uglazbljenja popularnih pjesama - poznate pjesme kao cantus firmus ukljucuje u svoje
sansone. !
!
!
Novosti : !
!
1. Paralelne 3 i 10!
1. Širenje opsega glasova!
!
Zelip da glasovi budu prividno jednaki, ali koristi racionalne postupke - ponavljanja,
imitacije, kadence!
Konsonatni zvuk, diosanance iskljucivo kao zaostajalice, moze se cuti struktura samo
slusanjem. (za razliku od Ockeghema)!
!
Pise i sakralna djela - ili sa postojecim cantusom firmusom ili slobodne. Mise i moteti. Za
razliku od prethodnika nije skrivao cantus firmus.!
!
Busnoys : missa l'homme arme (kyrie)!
!
Suvremenici Ockeghema i Busnoysa!
!
Npr. Robert Morton, Gilies Joy, Jean Molinet, Guillame Fauges!
!
Izvori (o djelima suvremenika) :!
!
1. Rukopisi koji se koriste u kapelama i katedralama. Najvazniji - šansojeri - pjesmarice u
kojima su sakupljeni najvazniji sansoni burgundske skole. Prevladavaju nad koralnim
knjigama (bile velikih dimenzija da vidi cijeli zbor), sansonjeri bili malih dimenzija. Neki
bili bogato ukraseni, mnogi plemici sakupljali (zahvaljujuvi njima ih imamo sacuvane).
Knjige i notna izdanja bili statusni simboli. Najvise sansonjera u zap.Europi. Najvazniji
oni koji su nastala ni burgundskom podrucju za francuski ili burgnudski dvor.ima i onih
koji potjecu iz Italije ili Njemacki ali u svima prevladavaju francuski sansoni jer je
francuska kultura bila uzor. Mogli su se naci i pjesmovni moteti, instrumentalni komadi,
narodne pjesmice ovisno o geografskom podrucju !
1. Tiskovine (pocetkom 16.st). 1501. se pojavljuju prve glazbene tiskovine. Tiskar -
Ottavianno Petrucci - izdao harmonice musices ODHECATON a (bilo i b i c).
Sadrzavao 96 sansona. Svaki glas posebno tiskan na jednoj strani dva glasa, na
drugoj druga dva (ili samo treci). Glazbenici pomocnici mu radili korekture, on nije bio
glazbenik. On zacetnik tiskarstva u glazbi i zasluzan za sirenje burgundskog
repertoara. Tiskanje bilo skupo i komplicirano. Svaki segment se tiskao posebno
(crtovlje pa tekst i pnda note). Ovaj nacin unaprijeduje Andrea Antico da Montona
(Andrija Motovunjanin). Petrucci smio jedini tiskati u Rimu i Veneciji, ali dolazi Andrija i
unaprijeduje tisak - izdaje dzepna izdanja nota, osim toga usavrsuje tiskarsku tehniku -
bio dovoljan jedan, eventualno dva navrata tiskaa. Bila obivno potrebna mecenatska
potreba - posvete mecenatima u pjesmaricama. Mala izdanja - do 500.!
Anticovo najznacajnije tiskovine - 1516. u Rimu - knjiga misa - 15 misa raznih skladatelja,
na naslovnici Andrija koji pruza knjigu papi Leonu jer je on bio mecena i tiskano 1000
primjeraka. !
1517 - knjiga frottola - cetveroglasne frottole napravio za tablature - Petrucci nije znao
tiskati note za instrumente s tipkovnicama i tako ga Antico skroz istjerao!
!
!
Glazba na talijanskim dvorovima 15. i 16.st!
!
!
Kontrafaktura!
!
1.umjetnost improvizatora!
2. Frottole - vezemo uz grad Mantovu i dvor Isabelle d'Este (1.pol 16.st). Bila glazbeno
obrazovana, prosvjeceni pokrovitelj renesanse. Glazbeno se obrazovala u Ferrari kod
nizozemcq Johannesa Martinija. Glavni skladatelji frottola na njenom dvoru bili su Marco
Cara i Bartolomeo Tromboncino. !
!
Marco Cara : Mal un muta per effecto (frottola)!
!
Izvori Frottola:!
!
Rukopisi i tiskovine (Petrucci tiskovine)!
!
1. Prve tiskane knjige frottola - Petrucci. Nakon prve zbirke sansona odabire tiskati
specijalizirane knjige po ukusima. Zbirke posvecene pojedinim instrumentima, samo
jednom skladatelju ili zbirke samo jedne vrste, pa tako i zbirke frottola kojih je izdao 11.
Te zbirke sluzile kao modeli za konstruirae slicnih skladbi za skladatelje. Iz tih zbirki
najvise saznajemo o strukturi frottole.!
Frottola je svjetovna pjesma koja se sastoji od refrena i strofa. Frottola u uzem smislu je
fiksna forma sa strofama od 6 redaka i refrenima od 4 - barzalleta. Svaki redak u refrenu
ima svoju melodiju - prokomponiran je. Izmedu strofa se ne mora ponavjati cijeli refren
nego moze i dio, a broj strofa nije odreden.!
Iz zbirki se vidi da su najpopularnije bile barzallete - od 1.do 3. knjige su barzallete. Od 4.
Knjige idu druge vrste, prvenstveno ode, kaptioli i kancone i jos neka uglazbljenja koja
se ne mogu tocno svrstati. Ode ljudbavne tematike ili moralisticke pisane po primjeri
rimskih pjesama. Kapitoli patetican prizvuk i pastoralne teme. KNcone bile dosta
nepravilne, nepravilna rima, cesto skroz prokomponirane, rijetko organizirane kao ostale
vrste frottola, ljubavna temtika. !
!
Tromboncino : pan de miglio!
!
Elementi frottole!
!
1. ritam - obrasci. Izrazito metricke skladbe, temelje se na ritmickom obrascu koji se
uspostavlja na pocetku frottole i ntavoja se tijekom skaldbe.!
2. melodija - tekst - 4 glasa (1+3). Kljucna odrednica melodije je tekst. Gornji glas je
obicno voklani, a ostali glasovi se izvode instrumentalno - razumijevae teksta. Tekst se
uvijek uglazbljuje silabicki sa eventualno par melizama za naglasavanje vaznijih slogova.!
3. Harmonija - akordi. Vaznu ulogu ima bas koji je temeljni glas, unutarnji glasovi
upotpunjavaju akordicki i ritmicki. Akordi grade na istaknutim tonovima ljewstice ali i dalje
su modalni prizvuk, nema cvrstog tonaliteta. !
!
Bilo je pokusaja pjevanja frottola a capella, ali glasovi tesko mogu izvesti unutarnje
glasove jer imaju oasaze napisane koji mogu izvesti instrumenti.!
!
Franciscus Bossinensis - virtuoz na lutnji, obradio frottole i napravio aramzmane za gl i
lutnju i objavio - 1509. i 1511. Izbacio je alt. tenor i bas se izvode na lutnji, sopran pjeva. !
!
!
Od drugog desetljeca 16.st frottola pocinje dobivati na umjetnickoj vrijednosti - vidljivo iz
cinjenice da se uglazbljuje vrhunska lirika - sada prevladavaju ode i kancone. Takav razvoj
frottola dovesti ce do razvoja virtuoznog madrigala u 16.st.!
!
3. Karnevalske pjesme!
!
Pjesme koje povezujemo uz Firencu. Pokrovitelj - Lorenzo da Medici!
Razvoj u kasnom 15.st, izvode se neposredno prije korizme kao dio karnevala, i dio
svecanosti kojom se slavio povratak proljeca poslije Uskrsa - od 1.5. do 24.6. razdoblje (do
blagdana sv.Ivana Krstitelja, zastitnik Firenze - tim zavrstava taj festival slavljenja dolaska
proljeca).!
!
Karnevalske pjesme u uzem smislu - maskerate. Obicno u procesijama izvodili
zamaskirani muskarci i djecaci hodajuci.!
!
Carri i Trionfi (ostale vrste karnevalskih). su se izvodili na splavovima - na kotacima. !
!
Svi izvodaci su bilo maskirani - i zato se zovu karnevalske.Maskirali se da ne bi bili
prepoznati jer su cesto sadrzaji bili dvosmisleni, opsceni, a neke pjesme su ismijavale
neke skupine ljudi u gradu, ponekad i satiricno politicke teme. !
!
Lorenzo de Medici isto skladao, u njegovo vrijeme osobito bile te svecanosti, priredivao da
stanovnici barem na kratko zaborave na bijedu, da se udalje od svoje svakodnevnice -
prvotna funkcija karmevalskih pjesama. Poticao skladanje tih pjesama i opcenito svjetovne
glazbe - pokrovitelj kao i Isabella d'este. Lorenzo umire 1492. i dvije godine poslije grad
preuzima Girolamo Savanarola, talijanski fratar, koji se protivio svjetovnim pjesmama i
svim avim svjetovnim "ritualima". Festivale je zamijenio religijskim procesijama na kooma
su se pjevale laude. Pjevao je protiv pape (Alexandar 6 (?) Borgia i Crkva gaje osudila za
herezu i spalili su ga na trgu. 1512. Su Medici vraceni na vlaast, ali vise nikada nije bilo
tako spektakularno. !
!
Najpoznatiji skladatelji - Alexander Agricola i Heinrich Isaac!
!
Struktura!
!
Strofe i refren ali specifican je kraj - volta - zavrsmi dio karnevalske pjesme.!
!
Razlike!
!
Forttola se izvodi uz pratnju instrumenata, karnevalske su namijenjene samo glasovima. K
nisu imale cvrsto odredenu strukturu kao frottole - Frottole se pisu na pjesnicke oblike,
karnevalske se nominovno ssastoje od strofa i refrena, ali ne nuzno. Karnevalska ima
jasniju teksturu - na pojedinim mjestima se smannjuje broj glasova (na tri ili dva) - U frottoli
je konstantno prisutan puni zvuk i svi glasovi su aktivno cijelo vrijeme.!
!
Tromboncino : vale diva, vale in pace (frottola)!
!
Baldassare Castiglione 1478.-1529.!
Il libro del cortigiano (1528.) ("dvoranin"). - vazan izvor o glazbenoj praksi na talijanskim
dvorovima u 15. i 16.st. Opisuje glazbenu praksu na Urbinskom dvoru - jedan od
najraskosnijih renesansnih dvorova. Djelo napisao u obliku dijaloga, u raspravama
Castiglione ne sudjeluje, ali bio je prisutan. Opisuje 4 dana koja su se zbila 1507.godine
kada se odabrano drustvo plemica naslo i raspravljali su o tome sto sve cini idealnog
dvoranina. U srednjem vijelu se idealnim dvoraninom smatrao hrabri, neustrasivi vitez. U
renesansi se trazi nesto sasvimdrugo. U tekstu se obraduje nacin na koji bi dvoranin
trebao provoditi svoju dokolicu. Trebao bi poznavati sve umjetnosti, trebao bi se baviti
glazbom, znati svirati nekoliko instrumenata. Glazba je tada bila nuznost. Mora se
ponasati nonsalantno kad ga netko pita da pokaze svoje znanje. Glazbu obraduje
moralistickim tonom jer je glazba u renesansi povezana sa moralnoscu i vrlinama. U djelu
u kojem se raspravlja o galzbi pojavljuje se i problematika hijerarhije muskaraca i zena. Po
piscu zene se ne bi trebale baviti nekim djelatnostima, kao npr.tenis, zbog fizickih
propozicija. Ne bi trebala scirati bubnjeve ili trubu jer se kosi sa njenom zenstvenoscu, izto
kao i s nekim plesovima. Bila vrlo popularna, skoro 100 izdanja. Sluzila kao vrsta bontona
za plemice. !
!
Tromoncino : poi che volse la mia stella,!
!
Sakralna glazba u Italiji u 15. i 16.st!
!
U Italiji se uglavnom pisala svjetovna glazba. Pisalo se nesto sakralne, cak i talijani, ali
ihova popularnost minorna u usporedbi sa frankoflamanskim skladateljima.!
!
Mise, moteti i tu i tamo pasija.!
Najvaznije - laude. Himni zahvale i poboznosti, namijenjene laicima za izvodenje,
postojala pjevacka drustva lauda - nalazlil se jednom tjednom kako bi ih izvodili.
Najpoznatije krajem 15.st zahvaljujuci Savanaroli. U pocetku se religijski tekstovi stavljali
na svjetovne melodije, kasnije nastajale novokomponirane. Skroz jednostavne pjesme,
neke imale bas fiksne forme svjetovnih djela. Uvijek imale jednostavne melodije.!
!
!
Josquin des Prez!
!
oko 1440.- 1521.!
!
predstavlja prvi vrhunac frankoflamanske polifonije. Iznimno popularan, mngoi utjecajni
ljudi su ga cijenili, kao npr. Martin Luther. Živio je u pokrajini Pikardija pokraj rijeke Escaut.
Puno je putovao, kao dijete je pjevao u crkvenom zboru. Postao je svecenik u Cambraju,
pjevač u katedrali u milanu, zatim je stupio na dvor vojvode Galeazzo Maria Sforza, potom
na dvoru njegove udovice. Njegov brat, kardinal Ascanio Sforza ga je odveo u Rim gdje je
postao pjevač papinske kapele.U Condeu sur l’Escaut proveo poslijednjih 17 godina
života. !
!
noviteti u glazbi:!
1. tekst - važno je pravilno naglašavanje, tekstovna deklamacija je ključna, poštuje
strukturu teksta i pokušava dočarati njezin ugođaj. !
2. harmonija - orijentirana oko akorada, trozvuci su element na kojem se temelji forma
određenog djela. !
3. melodija - dugog daha, fluidna, ukida se hijerarhija između melodijskih linija i sve su
ravnopravne. Dolazi do simultanog komponiranja - važna je vertikala !
4. motiv - osnovna jedinica glazbene konstrukcije - dugi stavci od isprepletenih fraza!
!
a cappella - nije imperativ, označava strukturu glazbe koja je bila homogena!
!
sikstinska kapela u Rimu i katedrala u Combraiu su zabranile korištenje instrumenata, u
svim ostalim kapelama i crkvama je bilo dopušteno. !
!
Djela!
!
1. moteti - oko 100. U njegovo doba (kraj 15.st) moteti su bili najpopularnija vrsta.
Uglazbljenja biblijskih tekstova, molitvi i psalama. Psalmski moteti - glavna/glazbena
 umjetnička projekcija na koju on uzdiže tekst. Glazba je prilagođena tekstu koji se
uglazbljuje. Ave Maria - kristalno jasna forma, prokomponirana. Izražava kontraste na
razne načine, sve kadence su pripremljene (IV-I, V-I), trozvuci su potpuni. Harmonija
sudjeluje u gradnji forme djela. 1503. piše najznačajnije motete - psalmske. Njegove
motete možemo podijeliti s obzirom na skladateljski postupak!
a) moteti na c.f. - poveznica sa bungurdskom školom, c.f. predstavlja samo jedan
element glazbene strukture u funkciji prikazivanja značenja teksta!
b) moteti parafraza gregorijanske melodije - uvukao bi u skladbu gotovo cijeli koral,
služi kao uporište ideaj, komponira kao motiv.!
c) slobodni moteti - potpuno originalni !
U njegovim motetima se glasovi prožimaju i na kraju svi završavaju na dramatičan
način. !
!
2. Mise - napisao ih je oko 20 i time dokazuje svoju sposonost pisanja velikih formi. Tekst u
misi ima obredni karakter i u svakoj misi je isti. !
a)mise temeljene na kanonskim ciklusima!
b)mise temeljene na c.f.!
c) mise u kojima parafrazir već postojecu gregorijansku melodiju. !
!
1502.,1505. i 1514 Petrucci mu objavljuje čak tri sveska misa. U prvom je specifičan Kyrie
u kojem koristi mnoge kontraste. Gloria i Credo počinju jednoglasnom gregorijanikom na
početku.!
Des Prez preuzima dosta toga od svojih prethodnika ali i uvodi neke novosti. !
!
a)?!
b)češće koristio svjetovni c.f. obično se radilo o nekoj jednostavnoj popularnoj melodiji.
Ako se radilo o sakralnoj onda je obično bila gregorijanska melodija.!
c) uzima veće dijelove kako bi od motiva sagradio veće forme. !
!
3. Svjetovni komadi!
!
a)talijanske frottole!
b)šansoni - najvažniji, napisao ih oko 75. Piše za 3 do 6 glasova, koristi polifoniju i
imitaciju - imitativni kontrapunkt. Možemo ih podijeliti prema tehnikama skladanja - !
1. slični Ockeghemovima!
2. višeglasni aranžmani popularnih pjesama (postojale su tiskane knjige popularnih
pjesama iz kojih je mogao uzimati tekstove za svoje šansone). Također se koristi i
tehnikom parodije/parodiranja - postupak 16.st. u kojem se uzimaju čitavo odlomci
nekog vec postojeceg djela i premještju se u neki novi kontekst. Des Prez ne uzima
sve glasove, ali uzima više od jednog. !
3. melankolični šansoni.!
c) instrumentalni komadi - Josquin je prvi koji piše izvorno instrumentalna djela bez
ispod potpisanog teksta. !
!
uglavnom ne koristi fiksne forme, više slobode. Povremeno koristi tehniku kanona. !
!
!
Josquinovi suvremenici!
!
Alexander Agricola, Jacob Obrecht, Loyset Compere (1450-1518) - bio u Milanu na dvoru
i Parizu na dvoru kralja Karla VIII. Pisao je dvorsku elegantnu, svjetovnu glazbu - šansone
i manje komade. Koristi stil burgundske tradicije s naznakom modernog skladanja (tekst/
neovisna polifonija). Prevladava dihotomija - između starog i novog. !
!
Pisao mise - 3 zamjenske mise - nizovi moteta - moteti misales. Ordinarij i proprij - do 8
moteta, umjesto kyria i propria. !
U Milanu i njegovoj okolici koristi se ambrozijanska liturgija. (Ambrozije je bio zaštitinik
Milana). !
Compere je najpoznatiji po šansonima. !
!
Noviji stil: 1. Heinrich Isaac ( oko 1450-1517)!
2. Pierre de la Rue (oko 1460-1518)!
3. Jean Mouton (oko 1459-1522)!
!
Mecene - Lorenzo de Medici (Firenza) i car Maximilian (Bec). !
!
Heinrich Isaac!
Imao dva pokrovitelja - Lorenzo de Medici i car Maksimilijan. !
!
Kod Medicija :!
podučavao je njegovu djecu. Pisao je ballate, frottole i karnevalske pjesme. !
U Firenzi pisao talijanske, uglavnom karnevalske pjesme.od 1497. ke ma dvoru cara
Maksimilijana za kojeg piše, u putujucem dvoru, pisao njemacke, takozvane tenorske
pjesme (tenorlieder). Osnovnu melodiju nosi tenor, a ostale dionice u kontrapunktu su
pratnja.!
Pisao talijanske i francuske šansone, sakralnu polifoniju i instrumentalna djela. !
Sakralna djela - Choralis constantinus:!
300 uglazbljenja proprija za sve nedjelje u godini i svetkovine. 1500,g,-suma glazbe.
Koristi sve komp.tehinke i sve stilovi. Nije uspio dovršiti pa ga za njega završava Ludvik.
izdana 1550-1555.g. u 3 sveska :!
1. gregorijanika u gornjem, jednostavna polifonija!
2. i 3. - gregorijanika u ostalim glasovima, složenija polifonija!
uglazbljenja proprija i ordinarija. !
U Firenzi sklada i prokomponirane misne cikluse, a na njemačkom području koristi se
Alternatim praksom - izmjena polifonih odlomaka sa odlomcima jednoglasne
gregorijanike. !
U svjetovnim pjesmama ne koristi fiksne forme, nego zivahne pjesme koje su aranzmani
popularnih pjesama - osnovni element koji pokazuje pripadnost novijem stilu. !
!
Isaac : Ach, was will doch mein Herz, tenorlied!
!
!
Pierre de la Rue (1460-1518)!
!
Bruxelles i Malines, njegov kontrapunkt ima sumoran i ozbiljan zvuk, za razliku od ostalih..
Izrazava individualnost melodijskih linija, nisu imale za cilj harmonijske efekte, njihov
odnos bio dosta slozen, za razliku od ostalih nije vodio brigu o tekstu. Od sakralnih djela
pisao je motete i mise - requiem. Taj requiem najpoznatiji po tamnoj zvukovnosti, svi u
niskom registru, bas ide ispod crtovlja sto nije bilo uobicajeno, siri opseg. Teksturu razvija
duetima parova glasova,ali dosta gusta.!
Svjetovni - sansoni. Ne naglasava pravilno rijeci i izbjegavao metricke naglaske - mirni tok
i kontiuniranost glazbe koja tece.!
!
Pierre de la Rue : Requiem - introitus!
!
Jean Mouton (oko 1459-1522)!
U sluzbi Ane od Bretanje - putujuci dvor!
Glazba za slavlja (prigodna glazba), privatna ili javna slavlja, po narudbi pisao. Najvise
pisao moteta, gotovo sto.!
Karakteristika - mirni tijek, nema puno stanke, stanke ispunjene harmonijom i imitacijama.
Ponekad krivo naglasavanje rijjeci, puni zvuk. Vecinom njegovi svi glasovi stalno aktivni.!
Svjetovni moteti - za politicke dogadaje i svjetovna slavlja. Sakralne obicno biblijski
tekstovi.!
!
Jean Mouton : nesciens mater (motet)!
!
Generacija nakon Josquina!
!
16.st!
Zemljopis se mijenja - Firenza i Milano postaju manje vazni, Rim i Venecija i Nizozemski
gradovi ostaju na vaznosti, neki postaju popularni - Munchen. U mijienjanju su imali
najveci utjecaj pokrovitelji, imali su na glazbu veci utjecaj od politickih i crkvenih previranja
(raskol ne ostavlja traga na povijest glazbe).!
!
Prijelazna generacija izmedu Josquina i suvremenika i Lassa i Palestrine.!
!
Najintenzivnije djelovanje izmedu 1520 i 1560. Najznacajniji jer !
1.napokon uvode tehniku parodije kao osnovni kompozicijski postupak, !
2.intenziviraju odnos izmedu teksta i glazbe!
3.razvijaju autonomnu instrumentalnu glazbu - primarno namjenjena izvodenju na
instrumentima bez glasvoa!
4. isticanje lokalnih stilova - po glazbi se moze cuti od kuda potjece skladatelj i izlazi se iz
paneuropskog franko-flamanskog stila.!
!
Slabi franko-flamanski utjecaj sto se tice stila ali najvazniji skladatelji su franko-flamanci : !
Nicolas Gombert!
Adrian Willaert!
Clemens Non Papa!
!
Nicolas Gombert (1500-1556)!
Izbjegava stanke, ispunjava teksturu harmonijjom imitacijom, glazba kontinuirano tece, ne
postuje metriku, a karakteristika su neocekivane disonance.!
Najvaznija su mu sakralna djela - najvise moteta. Sve egove mise su parodije moteta i
sansona - koristi materijal iz postojecih moteta i sansona.!
Pojavom tehnike parodije skladatelji unaprijedili vodecu tehniku cantusa firmusa jer se do
tada uzimala samo jedna melodija, a sada vise i u kombinacijama. Combert je posudivao
samo elemente razne, akorde, akordicke progresije, ritmicke obrasce, fraze. Koji god
element, davao je do znanja da se radilo o parodiji, lako se detektira iz kojeg predloska se
uzeo dio. Svaka misa pocinje pocetkom iz predloska na kojem se temelji i koristi iste
kadence iz predlozaka. Ako koristi motive i fraze koristi ih istim redom kao sto su u
predlosku. Parodija se najvise koristila na misi, kasnije se siri na ostale vrste. Vodi da
iscezavanja cantusa firmusa i da je osnovni nacin razmisljanja harmonijski. Vaznija je
vertikala, a linarni aspekt vise nije vazan. !
!
Gombert - quam pulchra es, motet!
!
Adrian Willaert (1490-1562)!
Bazilika sv. Marka u Veneciji, sluzbeni zborovoda, nesluzbeno ucitelj glazbenika. Ucitelj u
Parizu mu je bio Mouton. !
Izumitelj madrigala 16.st. - razvoj se logicno dogodio iz posvecivanja paznji tekstu koji se
uglazbljivao. U madrigalu je ta svjest najvise dosla do izrazaja.!
Pisao razne vrste i instrumentalna i vokalna, aranzirao postojece sansone za glas i lutnju.
Bio univerzalan skladatelj. Najznacajnija zbirka - Musica nova, 1559. Sadrzi motete i
masrigale - neobicna kombinacija. 32 moteta i 25 madrigala. U svescima po dionicama.
Moteti uglavnom iz starog zavjeta, a madrigali - uglazbjenja Petrarcinih soneta. Drzao se
egovog nacina pisanja, njegovi madrigali se sastoje od dva kontrastna dela. Prvi u niskom
registru, puno zaostajalica, spori tempo, duge note. Drugi dio pun melizama, brzi tempo,
kratke notne vrijednosti, visoku registar. Posebna briga o tekstu, sve rijeci dobro
naglasene, utjecaj na paznju na tekst - Pietro Bembo (1470-1547) - talijanski humanist,
kardinal,pjesnik, teoreticar knjizevnosti i teorije o odnosu pjesnistva i melodije. !
!
Willaert poznat i po uglazbljenjima za dvostruke zborove - psalmi za dvostruke zborove
( cori spezzati )- u crkvi bilo moguce to izvesti jer je tako gradena. !
!
Adrian Willaert - Vecchie letrose, madrigal!
!
Jacob Clemens (Clemens non Papa)!
(1510.-1556)!
Vodio miran zivot crkvenog glazbenika, pisao i mise i sansone, najznacajniji moteti. !
Moteti - vise od 230!
Psaltir na nizozemskom jeziku - uglazbio knjigu pslama na nizozemskom.!
Tajna kromatika!
!
Spaja i konzervativnu i revolucionarnu stranu - stari stil nadopunjava postupcima poput
tajne kromatike - pjevaci koji su izvodili njegovu motete i koji su znali pravila musike ficte
izvodili su je kromatikom, oni koji nisu izvodili su dijatonski. Kroz to htio je dati podrsku
nizozemskim reformatima. Tajna kromaticka umjetnost vjerovala je da svijet ima dva lica -
ezotericno - puno skrivenih znacenja koja su vidljiva samo upucenima, egzotericno -
vulgarno, svima ocito.!
!
Glazbenu retoriku postize neocekivanim disonancama, alteracije, mijesa moduse.
Bezobzira na modernost smatrana tromom i jednolicnom jer dosta sporo deklamira tekst. !
!
Jacob Clemens, ego flos campi, sedmeroglasni motet!
!
Svjetovni žanrovi 16.st!
16.st obiljezava dvorsko pokroviteljstvo i putujuci glazbenici koji traze bolje pokrovitejstvo.
Glazbenici su u vecini slucajeva u sluzbi pokrovitelja.!
!
Funkcija - crkva (sakralna glazba - mise i moteti); dvorska (svjetovna - pariski sanson i
talijanski madrigal)!
!
U 16.st dolazi do popularizacije svjetovnih vrsta. !
!
Pariški šanson!
Do vrhunca renesansnig sansona dolazi u Parizu. 1520.g Pierre Attain - izdavac. Izdaje
notna izdanja pariskih skladatelja i Frankoflamanskih polifonicara. Izdao oko 2000
sansona. !
Skladatelji sansona zive, skladaju i objavljuju u Parizu. Sanson postaju medunarodno
popularan i siri se u Njemacku, Englesku, Spanjolsku itd. !
!
Karatkeristike pariskog sansona!
1.jasnoca, jednostavnost - ideal humanista!
2. Nema fiksnih formi - nije u obliku ballade, virela ili ronda!
3. Tekst odreduje glazbu - silabicnost, melizmi samo u svrhu ukrasavanja!
4. Ziva tekstura - dionice stalno aktivne!
!
Clement Marot - francuski pjesnik ciji se tekstovi uglazbljuju u sanson.!
!
Razlika izmedu 15. i 16.st kod sansona:!
Sadrzaj -i dalje ljubavni, ali ne samo idilicna ljubav nego i ljubavne neprilike, pojavljuju se i
narativni sansoni - cesto humanisticki!
Ton je opusteniji i dikcija je prirodnija za razliku kod 15.st gdje je dikcija ukocena. !
Forma vise nije fiksna!
Najveca razlika - nizozemski skladatelji jednakim stilom pisu sakralna i svjetovna djela,a
sad se razvija posebni pariski stil. !
!
Claudin de Sermisy i Clement Janequin - napisali vise od 400 sansona. Claudin vise
ljubavne, Janequin vise podrugljive. Iskoristavaju onomatopejske mogucnosti glazbe.!
!
Usporedba frottola i sansona - samo povrsinska slicnost (svjetovne vrste). Frottole su
nastale od jednostavnije forme u slozenu (iz deklamiranja poezije na akordicke progresije),
a sansone iz slozenije forme u jednostavniju (pojednostavljenje nizozemske polifonije).!
!
Talijanski madrigal!
!
Potpuno nova umjetnicka forma - od madrigala 14.st. preuzima samo ime, sve razlitico. U
14.st.sastojao se od tri strofe i refrena. Ovaj masrigal nije striktno formiran.!
!
Jednokiticna canzona.!
!
Karakteristike!
1. Sloboda i nepravilnost - prokomponiranost - forma nastaje kao rezlutat
prokomponiranosti.!
1. 10-12 redaka!
1. Svaki redak ima ili 7 ili 11 slogova - kombinacije nisu striktno odredene.!
1. Pjesnicki tekstovi najvise knjizevne vrijednosti (Petrarca, Boccaccio, Ariosto, Tasso,
Bembo...) - jedina zajednicka tocka sa starim madrigalom. !
!
Glazbeni stil koji kombinira dva stila - akordicki odlomci (silabicka uglazbljenja) koji se
kombiniraju sa imitativnom polifonijom (melizmatika). Ovisi o sadrzaju teksta koji se
uglazbljuje.!
!
Pokusava se opisati sadrzaj svakog stiha, znaju se pojaviti jednake fraze, ali zapravo svaki
stih dobiva novu glazbu.!
!
Glazba je trebala intevinzirati tekst, dignuti ga na jos vecu razinu. Ta povezanost teksta i
glazbe dolazi od Pietra Bemba - puno se bavio odnosom glazbe i teksta - autoritet za
tumacenje Petrarce, i zasluzan za etabliranje talijanskog jezika nad latinskim. !
!
Naglasio povezanost izmedu zvukovnosti rijeci i djelovanja na slusatelja. Ta analiza
najvise utjecala na madrigaliste kako bi pokusali postici savrseni odnos teksta i glazbe -
ilustriraju glazbom rijeci koje su u tekstu. !
!
Arcadelt: il bianco e dolce cigno (madrigal)!
!
1.generacija skladatelja:!
!
Philippe Verdelot (1475-1552) - izdaje prvu zbirku madrigala u povijesti, u kojoj su samo
madrigali - 1533. Il primo libro de madrigali. Pisao rane madrigale kooji se temelje na
akordickoj strukturi sa malo polifonije koja je malo slozenija od one u frottolama.!
!
Jacques Arcadelt (1504;-1568) - pise masrigale slicne sansonima!
Constanzo Festa (1495-1545) - jedini talijan u prvoj generaciji!
Adrian Willaert - prvi pravi skladatelj madiragala, izumitelj "pravog"madrigala 16.st.!
Postigao savrseni odnos teksta i glazbe koji je karaktistika madrigala. Ima dva djela, u
prvom dijelu spore note, niski registar, a u drugm dijelu suprotno. Glazba uvijek slijedi
sarzaj teksta, pazi na naglasavanje, ne uskladuje kraj stiha i fraze nego kraj znacenja i
glazbene fraze.!
!
2.generacija!
Cipriano de Rore (1516-1565)!
- ucenik Willaerta - preuzima mnoge postupke - podjela madrigala na dva djela, razvija
madrigal jos dalje - predstavlja sredstvo osobnog izrazavanja. Koristi i dijatoniku i
kromatiku, i silabicke i melizmatske djelove - sluze samo u svrhu sto boojeg docaravanja
teksta - smatra se osnivacem druge prakse - seconda prattica - tekst najvazniji.
Suprotsavljaju se prvoj praksi, prima prattica u kojoj je glazba najvaznija. Ti pojmovi se
pijavljuju tek kod Monteverdija u predgovoru petoj knjizi madrigala. !
!
Notacija talijanskih madrigala - "madrigali a note nere" - sitnije notne vrijednosti, obojane
glavice, sve se vise koristi cetvero cetvrtinska, a manje a la breve. !
!
Nekoliko razloga zasto se pisu madrigali:!
1. Po narudzbi plemica (za udvoravanje damama)!
1. Po narudzbi za razne svecanosti!
1. Na narudzbe tzv.akademija (talijanska ucena drustva u kojima se okupljaju talijanski
intelektualci i umjetnici ili ljubitelji umjetnici koji raspravljaju o knjizevnim najcesce
temama). Bili puno ozbiljniji!
Nastajali i za profesionalce (na dvoru) i amatere (dvorani u slobodno vrijeme u svrhu
zabave!
!
Nacin izvodenja - jedan pjevac po dionici. Mogli se izvoditi ili a capella, ili uz
instrumentalnu pratnju - ili podvostrucavali glasove ili zamijenjivali.!
!
Najvaznija tal.svjetovna vrsta 16.st - smatran ozbiljnim zanrom.!
!
Njemu se suprotstavlja:!
!
Villanela!
Manje ozbiljan svjetovni zanr koji se razvija u Napulju. Jednostavnija rptroglasna
uglazbljenja. Smatrana bezvrijednom i beznacajnom glazbim - tekstovi popularnih
ojesmica, a ne pjesme umjetnicke vrijednosti, i jednostavnija vrsta.!
!
Brzo se siri izvan Napulja u raznim lokalnim varijantama sa drugacijim nazivom - todesca,
ereghesca, bergamasca, moreska...!
!
Willaert: Quando nascesti amor (madrigal)!
!
Renesansna instumentalna glazba!
!
1400.-1600.!
Dosli do emancipacije instrumentalne glazbe od vokalne, ali instrumentalisti nisu bili toliko
cijenjeni i bilo je tesko naci sponzore. U 16.stoljecu se pojavljuju nove instrumentalne
forme (ricercar,fantazija, toccata), tako da je 16.st. dolazi do razvoja. !
!
Izvori o instrumentima - vizualne umjetnosti, povijesni dokumenti, knjizevna djela, glazbeni
traktati. U traktatima malo spominjanja instr.glazbe ali cinjenica da se o njoj uopce
raspravlja je znakovito jer u srednjem vijeku se to smatralo neprikladnim. !
!
U 15.st izvodi se bez nota i dijeli se na:!
1. Visoka, (glasna) glazba - puhacki instrumenti na otvorenim prostorima!
1. Niska (tiha) glazba - instrumenti sa zicama u zatvorenim prostorima!
!
Visoka u javne svrhe (sluzbene proslave), niska u privatne svrhe.!
!
Od instrumenata najpopularnijja lutnja, a iza instrumenti s tipkama (orgulje i cembalo), pa
viola i razne flaute i blok flaute, uglavnom se koristili u sastavima, ne solisticki. Jedini
solisticki - instrumenti s tipkama i trzalacki. !
!
U 16.st se pojavljuje tiskana instrumentalna glazba, dolazi do glavnog razvoja
instrumentalne glazbe.!
!
1. Instrumentalno izvodenje vokalne !
Oblik iz kojeg se razvija ideja nastanka instrumentalne glazbe. Uglavnom obradde za solo
instument (lutnja ili instrumenti s tipkama)) - intabulacije (aranzmani vokalnih skladbi za
instrumente). Preuzeti sto vise glazbe iz predloska s obzirom na mogucnosti instrumenta
za koji se pise - sadrze mnostvo ukrasa (ukrasi nesto sto je specificno za instrumente i
njima se pokazuje vjestina sviranja).!!
!
2. Uglazbljenja prethodno postojecih melodija!
Radila se uglavnom za instrumente s tipkama, najvise za orgulje - orguljdka liturgijska
glazba. Posatojece melodije su najcesce bile gregorijanske. Eventualno iz sansona ili
madrigala, ali rijetko. Za vrijeme misnih slavlja. Greg.koral kao predlozak se na razne
nacine unosio u skladbu - ili improvizacija na koral ili se uvrstava u bilo koji glas o kojeg se
gradi kontrapunkt.!
!
3.Varijacije!
Uglavnom najgori glas ukrasen raznim konfiguracijama (varieanje melodije, akordicke
progresije, ili ritmicko ponavljanje u basu)!
!
4.Ricercar, Fantazija i Canzona!
Prava apstraktna instrumentalna glazba!
Ricercar i fantazija nemaju strogo odredenu formu - vise improvizacijski karakter, kasnije
dobivali forme i bili konstruirani. Canzona se razvija kasnije, slicna aranzmanima sansona
jer se temelji cesto na tematskom materijalu iz sansona i od pocetka ima formu.!
!
5. Uvodi za solo glazbala!
Uvodenje u neku drugu instr. Ili vokalnu skladbu!
Preludiji, toccate, intonacije. Intonacije najkrace, toccate duoje i razradenije. Ocuvali su
svoj imporvizacijski karakter citavor vrijeme za razliku od Ricercara i fantazije.!
!
6. Plesna glazba!
Uglavnom harmonizaacije jednostavnih melodija, popularni plesovi u renesansi. Vec se u
renesansi grupirali ili u parove ili vise - nastale suite. Renesanse puno slobodnije nego
barokne, nije odreden redoslijed i nacin grupacije.!
!
7. Pjesme za lutnju i glas!
Slicno prvoj vrsti, obicno se vokalna skladba aranzira u intabulaciju za lutnju i dodaje se
glas. willaert je napravio aranzmane Verdelotevih madrigala. Willaert njegovu zbirku 1536.
Izdaje kao zbirku aranzmana njegovih madrigala za lutnju i glas (cijelu zbirku)!
!
!
Kasna renesansa!
!
Giovanni Pierluigi da Palestrina (talijan) i Orlando di Lasso (Belgijanac)!
!
Palestrina!
Roden kraj Rima u Palestrini. Pisao crkvene vokalne skladbe, a cappella. Napisao vise od
90 misa, 500 moteta, duhovne i svjetovne madrigale.!
Djelovao kao pjevac u crkvama. Najvazniije namjestenje u papinskoj kapeli (20ak godina). !
Skladao takozvanim stilo antico - stari stil. Pripada u 1.praksu - ishodiste za razliku tih
stilova (prvi spominje Monteverdi)!
Spada u rimsku školu - vokalna polifonija a cappella!
!
Osnovne karakteristike:!
1. crkvene skladbe za zbor!
2. A Cappella - ideal. U sikstinskoj kapeli je bilo zabranjeno korsititi instrumente kad je
svugdje vec bilo dopusteno!
3. Umjerenost, uravnotezenost!
4. Konsonantni potpuni trozvuci!
5. Stroga kontrola disonance - pripravljene i rijesene ili kao izmjenicni ili prohodni tonovi!
6. Postepene melodije - kretanje za sekundu, ako se dogodi skok mora biti vracen, ne
smije ici dalje u smjeru skoka!
7. Komplementarni ritam - ritmovi se medusobno nadopusnjavanju, ne smiju svi stajati
odjednom, ritmicki se skladba mora stalno kretati!
8. Tekst - pravilno naglasavanje!
9. C.F. - gregorijanika!
!
Naziv za njihovu glazbu (rimske skole) - čisti kontrapunkt (bez melizama i ukrasa koje je
donjela svjetovna glazba)!
!
Vazna uloga Palestrine na Tridentskom koncilu (1545-1563) - raspravljalo seu posljednoj
fazi koncila o viseglasju i glazbi u Crkvi. 1562,1563 - imenovano povjerenstvo od 8
kardinala koji zaduzeni za raspravu o viseglasju u Crkvama. Nakon ncila se nasli i
raspravljali. Shvatili da postoje dva problema - liturgija se iskvarila zbog uvodenja
svjetovnih elemenata u crkvenu glazbu (melizmi i rascvjetana polifonija) i da se tekst vise
ne moze razumjeti zbog previse rascvjetane polifonije. Ove probleme je rjesavala
Palestrinina glazba. Postojao zahtjev da se potpuno zabrani koristenje viseglasja u
crkvama, nije doslo do zabrane ali su postavljena tri uvjeta:!
1. Zabrana svjetovnih cantusa firmusa i parodije u misama (ni jedan ni drugi zahtjev nisu
bas ostvareni, i Palestrina pisao parodijske mise!
2. Postici razumljivost teksta - pravilno naglasavanje. Dijelovi s puno teksta homofoni,
gdje imma manje teksta - polifonija!
3. Dostojanstvenost izraza. Stil - svecana, dostojanstvena i glazba PRikladna funkciji -
udaljavanje od svjetovne glazbe, osobito madrigala. !
!
Tridenski koncil nije uspio u naunu radikalne promjene crkvenog glazbenog stila. Postivali
se samo neposredno nakon koncila, ali ubrzo se skladatelji oglusili.!
Rimska skola bila jedina koja je ostvarila te zahtjeve. Palestrinina misa Missa papae
Marcelli - pokazuje da je moguce u viseglasju napisati misu koja zadovoljava uvjete -
utjece na odluku da se viseglasje ipak zadrzi u crkvama. Posvecena papi Marcellu 2.
Pisana za 6 glasova ( sopra, alt, dva tenora i dva basa - uobicajeni sastav muskog zbora
(decki ili muskarci u falsetu, kontratenori itd). Svi stavci pocinju jednoglasno pa se dodaju
glasovi - postepenost jedna od vaznijih karakteristika Palestrinine glazbe. !
!
Kyrie - missa papa Marcelli, Palestrina, 1567.!
!
Johann Joseph Fux:!
Gradus ad Parnassum, Beč 1725. - udzbenik u kojem Fi!
Ux pokazuje praviala Palestrinine glazbe - za studente kompozicije. Objasnjava po
vrstama od jednostavnijima prema slozenima. Smatrao da bas tako crkvena glazba treba
izgledati i da se 18.st vrati na ideal crkvene glazbe 16.st.!
!
Orlando di Lasso oko 1532-1594!
Vrhunac franko-flamanske polifonije!
Mons (Belgija)!
Roland de Lassus, Roland de Lattre - prava imena ( de Lattre - odozgo (mons je planinsko
mjesto)!
!
Postao medunarodno poznat, puno putovao, kozmopolit, za razliku od Palestrine koji se
vrtio oko Rima. !
Zamjecen zbog lijepog glasa, sa 12 godina dolazi zato na dvor Ferdinanda Gonzaga,
podkralj (?) Sicilije. !
Pjevao u mladosti po cijeloj Europi. Skrasio se u Munchenu. Na dvoru bavarskog vojvode
Albrechta 5. Dosao sa 24 godine i ostao do smrti. U pocetku pjevac u kaoeli, kasnije
ravnatelj dvorske kapele. !
!
!
Na dvoru skaldao za protokolarme svrhe. Uglavnom skladao dvorsku glazbu, a kapela je
zahvaljujuci njemu bila najpoznatnija i najveca u Europi. 1570. dobio plemicki nasslov od
Maximiliana 2. Bio i ucitelj.!
Nije tezio za bogatstvom, htio voditi miran zivot iako su mu mnogi svasta nudili da se
preseli.!
Nakon svoje smrti gotovo je zaboravljen i tek u 20.st se obnavlja zanimanje za njega.!
!
Di Lasso : de profundis calmavi (iz zbirke "7 pokajnickih psalama)!
!
Djela:!
1. Svjetovna - tal.madrigali, villanelle, franc.sansoni, njemacke pjesme, nizozemske
pjesme (niti jedna nije sacuvana)!
2. Sakralna - moteti - magnus opus musicum (zbrika koji su sinovi izdali nakoon njegove
smrti - 1604) - oko 500 moteta!
- mise!
- zbrika "7 pokajnickih psalama" - rezervirana glazba - za poznavatelje
glazbe, puno kromatike, profinjenih postupaka!
- Lagrime di san pietro - duhovni madrigali posveceni papi!
!
On spada u 2.praksu - tekst vazniji, rijeci gospodare nad glazbom. !
Skladao i svjetvono i sakralno za razliku od Palestrine. Njegov stil predstavja mjesavinu
stilova, za razliku od P koji ima strogi stil. lasso kombinira komplicirano nizozemsku
polifoniju i jednostavni talijasnku. Bilo mu vazno naglasiti afekte teksta koja se uglazbljuje. !
!
Lasso: matona mia cara, madrigal!
!
Thomas Luis de Victoria (oko 1548-1611)!
Avila - Madrid.!
Napoznatiji kasnorenesansi spanjolski skladatelj. Pocetno obrazovae stekao u avilskoj
katedrali - pjevao. Sa 17 godina isao u Rim na isusovacki kolegij. Tamo bio dugo, vidi se
utjecaj Palestrine, i spada u Rimsku skolu. 1575.postaje svecenik ali i dalje se bavi
glazbom. Bio talentiran ali ne ambiciozan. Glazbom se bavio usput, u rimaku razvio jako
veze sa kastiljskom jednicom. Uspio se vratiti u Spanjolsku 1587. kada postaje kapelanom
carice Marije (udovica cara Maximiljana 2.) s kojom odlazi u Madrid koja je tamo isla u
samostan.!
Jedini skladatelj renesanse koji se istaknuo uz Palestrinu i Lassa. Za njega karakteristicno
da nije napisao nista od svjetovne glazbe, nego iskljucvo sakralno. Cak nije ni koristio
svjetovne c.f.!
U svom opusu kombinira stilove Lassa i Plaestrine. Od P uzima stroga pravila rimske
skole, ali unosi neke Lassove elemente - gdje odsupta od Palestirninih oravila - odnos
orema tekstu, osobito u motetima - zeli izraziti afekte koji se pojavljuju u tekstu.!
Vazne njegove skladbe za dva ili tri zbora - utjecu na razvoj visezbornog pjevanja uo Rimu
(bilo aktualnije u Veneciji). !
!
William Byrd (1543-1623)!
Latinske mise i moteti!
Engleski hvalospjevi (Anthems)!
Pjesme slicne madrigalima!
Instrumentalna glazba!
!
Slicniji di Lassu - skladao vise vrsti. Znacajan jer je ujedno i poslijednji veliki skadatelj
KATOLICKE tradicije u Britaniji. U svojoj glazbi ujedninjavao domacu englesku glazbu i
nizozemski i talijjanski kontrapuknt. Najveci dio zivota proveo u kraljevskoj kapeli od 1570.
Imao dosta problema jer je bio katolik u protestantskoj zemlj. Nije se htio odreci skladaa
katolicke glazbe. Tamo dijjelovalo kao orguljas i dijelio neke vrijeme mjesto s Thomasom
Tallisom. S njim dijelio i monopol nad tiskanjem viseglasne crkvene glazbe. Zajedno s
njima 1575. izdaje zbirku s 34 moteta, 17 od svakog skladatelja - Cantiones sacres - prva
viseglasna tiskana zbrika crkvene glazbe u Engleskoj. !
Izdao jos d sveska nakon Tallisove smrti - babilonsko suzanjstvo, dolazak Boga -
simbolicka briga za katolicku zajednicu u Engleskoj.!
Driga zbirka (sam) - Gradualia (1605.) - uglazbljenja proprija. Najvaznija uglazbljenja
proprija nakon Coralis constantinusa. Moteti, vise od 100. Ti moteti puno kraci i koncizniji
od prve zbirke. Pod vladavine Elizabete 1. bilo zabranjeno provoditi katolicke glazbu.!
Pisao i engleske motete - anthems za anglikansku crkvu.!
Onstrumentalna glazba - za instrumente s tipkama, ansambli viola da gambi ili ansambli
blok flauti. !
!
Byrd : sing joyfully, anthem!
!
Virtuozni madrigalisti kasne renesanse!
!
Italije je bila vodeća zemlja na glazbenom planu - inovcaije. Neki skladatelji skladaju na
potpuno novi način, neki ostaju konzervativni. Na prijelazu iz 16. u 17.st. razvija se
humanizam - fasciniran antičkom umjetnošću. Za informacije o tadašnjoj glazbi kao izvori
se koriste tada napisani glazbeni traktati. Dolazi do reforme u skladu s antičkim načelima
iz čeka se pojavljuju razni problemi - modusi, antička glazba jako je vezana za tekst. Na
kraju 16.st. pojavljuju se 4 najpoznatija skladatelja :!
Giaches de Wert!
Luca Marenzio!
Carlo Gesualdo!
Claudio Monteverdi!
!
pišu za profesionalce i amatere, po narudžbi, za razne svečane prigode,
Akademije..uglazbljuju djela Petrarce, Ludovica Ariosta, Tarquata Tassa, Jacopa
Sannazzara, giocannija Battiste Guarinija!
!
Žene i glazba!
1. pjevanje - 1580. Ferrara, dvor obitelji d’Este - skupina virtuoznih soprana, concerto di
donne:!
Anna glarini!
Tarquinia Molza!
Laura Peverara!
Livia d’Arco!
Pjevaju koncerte za razinu vojvoda. Postaju jako popularne, madrigalisti pišu madrigale za
njih. 2,3,4 dionice se suprotstavljaju drugim glasovima. Pjevaju i plemkinje i profesionalne
pjevačice i otvaraju put skladateljicama. !
!
2. Skladanje - po prvi puta se krajem 16.st ističu žene!
Madrigali - ženski madrigali. Nalazimo zbirke diljem Italije - Firenza. Imaju više uspjeha na
području pjevanja, kao skladateljice nisu baš cijenjene. Nisu se mogle zaposliti u crkvi
(kapelama), a crkva je najveći izvor zaposlenja. Pjevati su mogle na dovorima i u
kazalištima i za to su bile dobro plaćene. !
!
Musica privata (secreta) - popularne u Mantovi, Veneciji i Rimu. !
!
Giaches de Wert !
1536.-1596!
Mantova, bio na dvoru Gonzage,. Napisao više od 10 knjiga madrigala (pojedinačni
madrigali). Utjecaj Cipriana de Rorea (?) - tekst. !
Kasni madrigali (1581-95)- Tasso i Guarini - ‘’Oslobođeni Jeruzalem’’. - prvi put uglazbljen
u povijesti oslobođeni Jeruzalem. Koristi nagle promjene u tempu, pastoralne teme,
virtuozni odlomci, napredne harmonijske progresije. !
Manotva i Ferrara - kraj 16.st. - središta.!
madrigali - 4,5, glasova, posvečuje veliku pažnju uglazbljenju teksta, mijenja se pjesnički
ukus.!
!
Luca Marenzio!
1553-1599!
Rim - talijanski skladatelj. Piše pastoralne lirske madrigale. Radi madrigali su dostupni u
modernom izdanju. U Rimu se skladalo drugačije od Mantove i Ferrrare. Nema virtuoznih
pjevača, piše se za kultivirane amatere. Marenzio nema konkurencije, bio je popularan i u
drugim talijanskim gradovima. Napisao 20 knjiga madrigala. Koristi nagle promjene u
tempu i teksturi. Fragmentirane skladbe - razlomljenost.!
1. Kratkoća i konciznost!
2. grafičko opisivanje značenja teksta - grafički ilustrirao riječi i rečenice - bit teksta.
Glazba za oči (augenmusik) - npr. noć - četvrtinke (crne), oči - polovinke.Ekstremni
pikturalizam. Napušta ga u korisnijim oblicima. Tassova ozbiljnost mu postaje uzor.!
!
Carlo Gesualdo da Venosa!
oko 1580.-1613.!
Napulj. 1594. Ferrara - Luzzasco Luzzaschi (1545.-1607). 1596. Napulj. Madrigale koje je
napisao iz 1595 i 1596 - novi stil. !
bio ekscesan - ubio ženu i njenog ljubavnika. Oženio se Lechorom d’Este. (nećakinja
vojvode). S Lizzaschi htio reformirati madrigal. Bio konvencionalni skladatelj. Koristi nova
sredstva - kontrastiranje elemenata (tempo, tekstur), nove harmonije, kromatika mu
postaje zaštitni znak (kromatski tonovi, akordi). Način uglazbljivanja - bira tekstove manje
kvalitetnih pjesnika, mijenja pjesničke odlomke (osakatio ih). Nitko prije nije mijenjao tekst. !
!
Claudio Monteverdi!
1567-1643. Cremona!
renesansa+barok. Njegova 5. knjiga madrigala iz 1605. je osobito važna zbog predgovora.
Prvi puta upotrijebio pojmove 1. i 2. prakse. Koristi basso continuo i basso seguente -
izborni bas, udvostručava neke glasove.Opere su mu barokne, rani madrigali kao
canzonete, za tri glasa. !
Djelatnost u Veneciji - barok. Njegovi virtuozni madrigali imaju kratke motive (kao
Gesualdo), koristi neprip.disonance i neočekivane harmonije. !
Monteverdi u predgovoru 6. knjizi iz 1607 objasnio pojmove prima i seconda prattica.
Prima prattica - stari stil (antica) - harmonija zapovjeda riječima, nadahnuće glazbe nad
tekstom.!
seconda prattica - riječi su gospodari harmonijim tekst je iznad kontrapunkcijskih pravila.
Prima više pazi na vanjski aspekt, struktura. Drugoj je cij dubina teksta. Tekst je iznad
glazbe, melodija i ritam slijede tekst. Cipriano se označava kao osnivač prime. !
!
Giovanni Maria Artusi !
1540.-1613.!
konzervativan skladatelj. Protivi se novim sredstvima. Napisao je djelo ‘Artusi, ili o
nesavršenostima moderne glazbe’. 1600. U predgovoru Monteverdi htio obraniti modernu
glazbu - druga praksa ili savršenstvo moderne glazbe, ali nije napisao. (???)!
!
Talijanska središta na prijelazu iz16. u 17.st.!
1. Mantova, Ferrara!
2. Venecija - Andrea Gabrielli (oko 1533.-85.,svjetovna glazba), Giovanni Gabrielli (oko
1556.-1612. duhovna)!
3. Rim - jedini očuvao primu pratticu!
4. Modena i Bologna - madrigalske komedije (scensko izvođenje) - Adrian Banchieri,
Orazio Vecchio!
!
!
Barok!
1580-1750.!
!
Pojavljuje se u glazbi i drugim umjetnostima. Barocco znači neobično brušen biser, koso,
oblo, nepravilno brušen.!
!
Noel Antoine Pluche prvi 1746. upotrijebio pojam baroka za glazbu u opisu sviranja
violinista. prvi violinist svirao je hitro, po karakteristikama musique baroque (barokna
glazba, obrati, neprirodne melodije, želi nadići ljudski glas) dok je drugi svirao suzdržano -
musique chantante (pjevajuća glazba). !
!
Jean Jacques Rosseau 1768. u djelu ‘Glazbeni riječnik’ opisuje baroknu glazbu. Govori da
je pretprpana disonancama, neprirodnim melodijama. Galantni stil vodi u rokoko. Barok -
teška nešto glazba. !
!
Pogled na svijet!
čovjek je osječajno biće - afekti. Znanost kovori o empiriji i kritici - racionalni pogled na
svijet. Matematika postaje ključna - simbolika brojeva. Brojevi su temelj svemira i glazbe
(važan i zaključak da Zemlja nije u središtu svemira).Filozofija : emipirizam (iskustvo) i
racionalizam (razum). Umjetnost je u suprotnosti s prirodom. Umjetnost stvara kao da je
sama priroda. Protivljenje prirodi očituje se iz uređenja dvoraca i vrtova, perika,
neprirodnog načina šminkanja i odjeće. Težnja je postizanje obilja, nema umjerenosti. Prije
je prevladavala metafizika, sada se sve kritički ispituje.!
Cijeli život baroka odvija se u kazalištu. !
Društvo je podijeljeno na staleže - plemstvo i kmetstvo. u 18.st. će se između njih afirmirati
srednji sloj, odnosno građanstvo. !
Carevi, kneževi, vojvode - apsolutizam. Glazba služi podizanju ugleda. Najjača država je
Francuska u kojoj vlada centralizam. Uzor za sve je dvor Luja XIV. kralja Sunca -
Versailles. Razvijaju se akademije za ples, znanost, umjetnost. !
!
Glazba se dijeli na!
a)dvorsku - najveće mjesto je kapellmeister (ravnatelj dvorske kapele). SViraju se
instrumenti s tipkama. Kapellmeister je dirigent, brine o ostalim glazbenicima, sklada djela
po narudžbi, brine o instrumentima i vodio glazbenu knjižnicu. Glazbenici imaju status
sluge. Najomiljenija vrsta - opera.!
b) crkvenu - katolička glazba.!
Najviše mjesto - kantor - ravnatelj crkvene glazbe. Brinuo se za izvedbe, svira orgulje,
pjevači u crkvenom zboru, vodio je crkvenu školi. Novi stil - monumentalna raskošna
glazba. Slabije su plaćeni od dvorskih. !
vrste glazbe se tretiraju podjednako. Dominiraju talijanski skladatelji. !
!
!
karakteristike barokne glazbe:!
!
1. afekti - tzv. teorija afekata - povezuju glazbu s unutarnjim stanjima čovjeka. Stlizirano,
ukrašeno. Djela virtuoznih madrigalista. Vjerovanje da se glazbom mogu probudiri
afekti. !
2. basso continuo - prisutan čitavo vrijeme cak i kad druge dionice imaju pauze, po tom
se razlikuje od bassa seguentea koji je bio neobavezni, izborni dio skladbe. basso
continuo je obavezan i bitan dio skladbe. uglavnom sifriran, neki skladatelji smatrali da
je nepotrebno nego da bi izvodac trebao iz konteksta zakljuciti iz konkteksta koji je
akord potreban. Sluzi kao temelj za improviziranu akordicku pratnju- imporvizacija vrlo
vazna. SKladatelji pocinju gubiti interes za renesansnom strukturom u kojoj su sve
dionice ravnopravne. Pojvaljuje se strogo solisticka dionica koja je odvojena od bassa
conitunoa. S vremenom b.c. postaje ravnopravniji. !
!
Vivaldi : godišnja doba, violinski koncert u g.molu rw315 (ljeto), III. presto!
!
3. koncertantni stil - concertato stil - oznacava suprostavljanje razlicith instrumentalnih
skupina pri cemu se dobivaju zanimljive kobincaije instrumentalnih boja. Odvojene od b.c.
ali istovremeno stvaraju specificno zajednostivo sa svojim razlicitim bojama.!
4. monodija - nova svjetovna solo pjesma za solo glas uz pratnju basssa continua.
tekstovi se izvode solisticki da se sto bolje izazovu afekti. Prvi puta se pojavljuju iu zbirci
Giulia Caccinija : Nuove musiche (Firenza, 1601). tekst je u prvom planu, najvazniji je i
melodije se prilagodavaju tijeku recenica. Sadrzaj teksta odreduje tonalitet, karakter,
polozaj rijeci u taktu. !
basso continuo - harmojisko uporiste, temeljna dionica koja cesto ima 4,5, i 8 skokove i
pruza gornjoj dionici harmonijsku stabilnost.!
Afekti u monodiji povezani sa izvodacem. interpretacija sa puno ukrasa, gestike,
pretjerivanja da bi se sto bolje izrazili afekti uglazbi.!
postoje dva osnovna oblika monodije :!
strofni - arije. nasrtale iz imporviziranih pjesama koje su izvodili dvorski pjevaci. Uglavnom
jednostavan strofni oblik, ali ponekad se u svaku od strofa dodaju razni ukraasi da bi
glazba bolje dogovarala tekstu svake strofe - postupak strofne varijacije. kostur melodije
isti, a nijanse se izmijenjuju tako da se to ne zapisuje.!
prokomponirani - slicne madigralima i cesto se tako i nazivaju. SOlistički madrigal, oblik sa
dosta ukrasa, koriste se razni glazbeni postpuci - disonance, kromatkike, promjene tempa i
mjere kako bi se obogatili.!
5. dursko - molski tonalitetni sustav - napokon se napusta sustav crkvenih ljestvica i
dursko-molski sustav ukljucuje trozvuk kao temelj harmonije. pOjavljuje se funkcionalna
harmonija, funkcionalan nacin razmisljanja. !
!
Handel : muzika na vodi, suita br.2. (d-dur) hwv 349 (br.12 alla hornpipe)!
!
Faze!
!
1550 - 1580 - faza pripreme - pojava baroka u kojoj se tek pojavljuje veca teznja za
izrazavanje afekata u glazbi!
1580 - 1640 - rani barok - pocetne ideje se pocinju razradivati, u pocetku su se afekti
izraavali kroz kratke fraze, a sada se te faze pruduzuju kroz razne nacine i utvrduju se
barokna pravila, pojavljuje se funkcionalna harmonija, dur i mol!
1640 - 1690 - visoki barok - barokni stil postaje sve uredeniji, postavljaju se tocno
odredena pravila i standardi, odnosi se osobito na pravilnost ritma i tretiranje disonance.
barokni stil se siri po citavoj Europi.!
1690 - 1750 - kasni barok - sve postaje vrlo uceno, proracunato, dalje se stilizira i
ukrasava, afekti su intelektualni, prevladava razum nad glazbenim nadahnucem. Tu se
pojavljuje pretklasicisticko strujanje i protivnici baroka.!
!
!
Skladatelji!
Rani barok : Hans Leo Hassier, Jacopo Peri, Claudio Monteverdi, Jan pietersoon
Sweelinck, michael Praetorius, Girolamo frescobaldi, hEINRICH sCHUTZ, sAMUEl
Scheidt, Johann Hermann Schein, Francesco cavalli, Giacomo Carissimi!
!
visoki : Johann Jakob Froberger, Jean Baptiste lully, Adam Krieger, Dietrich Buxtehude,
Arcangelo Corelli, Alessandro Scarlatti, henry Purcell, Francois Couperin!
!
kasni : Vivaldi, Telemann, Rameu, Domenico Scarlatti, Bach, Handel!
!
!
!